EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.6.2017.

COM(2017) 601 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2016.
O ODNOSIMA EUROPSKE KOMISIJE
S NACIONALNIM PARLAMENTIMA

IZVJEŠĆE KOMISIJE

GODIŠNJE IZVJEŠĆE ZA 2016.
O ODNOSIMA EUROPSKE KOMISIJE

S NACIONALNIM PARLAMENTIMA

1. UVOD

Kada je 2014. predstavio političke smjernice kojima je postavljen okvir rada Komisije pod njegovim vodstvom, predsjednik Juncker istaknuo je važnost odnosa s nacionalnim parlamentima, osobito u vezi s osiguravanjem poštovanja načela supsidijarnosti. U svojoj drugoj punoj godini mandata Komisija je nastavila s naporima oko produbljivanja tih važnih odnosa s nacionalnim parlamentima radi približavanja Europske unije njezinim građanima.

Predsjednik Juncker naglasio je važnost koju Komisija pridaje svojim odnosima s nacionalnim parlamentima u mandatnim pismima koje je uputio svim članovima Komisije, a dodatno ju je istaknuo u svojem govoru o stanju Unije održanom 14. rujna 2016. u Europskom parlamentu, u kojem je naglasio da se „Europa može graditi samo zajedno s državama članicama, a ne protiv njih”. Predsjednik Juncker naglasio je broj sastanaka između članova Komisije i nacionalnih parlamenata od početka mandata čija je svrha bila približiti Europu njezinim građanima i njihovim nacionalnim predstavnicima. Najavio je i da Komisija namjerava dodatno ojačati taj odnos tako što će povjerenici predstaviti govor o stanju Unije nacionalnim parlamentima. Kao rezultat toga, govor o stanju Unije otada je predstavljen i o njemu se raspravljalo u gotovo svim nacionalnim parlamentima.

Osim tih izravnih kontakata između članova Komisije i nacionalnih parlamenata, Komisija je održavala aktivnu pisanu razmjenu mišljenja s nacionalnim parlamentima s pomoću političkog dijaloga i mehanizma kontrole poštovanja načela supsidijarnosti.

U ovom se izvješću, koje se sada objavljuje dvanaesti put, usredotočuje na politički dijalog Komisije s nacionalnim parlamentima koji je pokrenut 2006. radi promicanja uključenosti nacionalnih parlamenata u oblikovanje i provedbu politike EU-a. Mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti, na temelju kojeg se nacionalnim parlamentima daje pravo da ocijene jesu li zakonodavni prijedlozi u područjima koja nisu u isključivoj nadležnosti Europske unije u skladu s načelom supsidijarnosti, tema je Godišnjeg izvješća o supsidijarnosti i proporcionalnosti za 2016. 1 To se izvješće objavljuje istodobno s ovim izvješćem i trebalo bi se smatrati njegovom dopunom.

2. PISANA MIŠLJENJA NACIONALNIH PARLAMENATA

a. Opće napomene 

U 2016. došlo je do znatnog povećanja broja mišljenja (uključujući obrazložena mišljenja) koja su nacionalni parlamenti uputili Komisiji. Ukupno su nacionalni parlamenti tijekom godine izdali 620 mišljenja, što čini povećanje od 77 % u odnosu na 2015., kada su nacionalni parlamenti izdali 350 mišljenja. Ako se uzmu u obzir samo obrazložena mišljenja, njihov se broj povećao sa 8 u 2015. na 65 u 2016., što čini povećanje od više od 700 % 2 .

b. Sudjelovanje i opseg

Kao i prethodnih godina, broj mišljenja poslanih Komisiji i dalje je nejednako raspodijeljen među nacionalnim parlamentima. Deset najaktivnijih domova izdalo je oko 73 % mišljenja (tj. 452 mišljenja), što je sličan postotak onom zabilježenom 2015., kada je od deset najaktivnijih domova stiglo 70 % mišljenja.

Za razliku od prethodnih godina kad je najaktivniji dom bio portugalski Assembleia da República, dom koji je 2016. podnio najviše mišljenja bio je talijanski Senato della Repubblica. Njegovo 81 mišljenje činilo je 13 % od ukupnog broja zaprimljenih mišljenja. Ostali nacionalni parlamenti i domovi koji su poslali deset ili više mišljenja bili su rumunjski Camera Deputaților (70 mišljenja), portugalski Assembleia da República (57 mišljenja), njemački Bundesrat (47 mišljenja), češki Senát (46 mišljenja), rumunjski Senat (43 mišljenja), francuski Assemblée nationale (33 mišljenja), talijanski Camera dei Deputati (27 mišljenja), francuski Sénat (25 mišljenja), švedski Riksdag (23 mišljenja), češki Poslanecká sněmovna (19 mišljenja), poljski Senat (17 mišljenja), britanski House of Lords (17 mišljenja), španjolski Cortes Generales (13 mišljenja) 3 i austrijski Bundesrat (11 mišljenja).

c. Ključne teme u političkom dijalogu

Sljedeći su dokumenti Komisije bili među onima koji su privukli posebnu pozornost nacionalnih parlamenata (za dodatne detalje vidjeti Prilog 2.).

1. Komunikacija o programu rada Komisije za 2016.: Vrijeme je za drugačiji način rada 4

2. Prijedlog Direktive o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga 5

3. Prijedlog Uredbe o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka) 6

4. Prijedlog Direktive o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja 7  i Prijedlog Direktive o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu 8

U pogledu prijedloga Direktive o upućivanju radnika podneseno je 14 obrazloženih mišljenja te je aktiviran, tek treći put od njegova stupanja na snagu, mehanizam utvrđen člankom 7. stavkom 2. Protokola br. 2 Ugovorâ koji je postao poznat kao postupak „žutog kartona”. U pogledu prijedloga Uredbe o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka) podneseno je osam obrazloženih mišljenja. Detaljniji se opis nalazi u Godišnjem izvješću o supsidijarnosti i proporcionalnosti.

·Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o programu rada Komisije za 2016.: Vrijeme je za drugačiji način rada 

U skladu s obvezom preuzetom u političkim smjernicama o usmjeravanju na ona područja u kojima Europska unija može pridonijeti stvarnoj promjeni, program rada za 2016. sadržavao je manji broj novih inicijativa oblikovanih oko deset prioriteta koje je predsjednik Juncker postavio na početku svojeg mandata. Kao i prethodne godine, program rada za 2016. uključivao je i popis zakonodavnih prijedloga u postupku donošenja koji će se povući te popis zakonodavnih akata koji će se preispitati u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT).

Program rada za 2016. donesen je 27. listopada 2015. te ga je prvi potpredsjednik Frans Timmermans poslao predsjednicima odbora za europske poslove svih nacionalnih parlamenata s pratećim dopisom u kojem je potvrdio spremnost članova Komisije da posjete nacionalne parlamente na njihov zahtjev radi predstavljanja programa rada i rasprave o njemu.

Komisija je ukupno zaprimila 25 mišljenja o programu rada za 2016., uključujući pojedinačna mišljenja devet domova 9 i zajedničko mišljenje koje je podnio nizozemski Tweede Kamer u ime 16 domova 10 u kojem je svaki dom naveo svoje prioritete među inicijativama koje je predložila Komisija. Gotovo svaki dom koji je potpisao zajedničko mišljenje naveo je kao svoje prioritete paket mjera za energetsku uniju i inicijativu o boljem upravljanju migracijama. Ostale inicijative koje je kao svoje prioritete navela većina domova uključivale su paket o kružnom gospodarstvu, reviziju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020., provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, paket mjera za mobilnost radne snage, dovršetak uspostave bankovne unije i paket o upravljanju granicama.

Komisija je u svojim odgovorima na zaprimljena mišljenja pozdravila iskaze interesa nacionalnih parlamenata za program rada i njihovu stalnu potporu usmjerenosti Komisije na manji broj inicijativa kojima se dodaje vrijednost na europskoj razini. Pozdravila je i priliku pruženu programom rada da s nacionalnim parlamentima u ranoj fazi razmijeni mišljenja o njihovim prioritetima.

·Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga 

Komisija je 8. ožujka 2016. donijela prijedlog o ciljanoj reviziji Direktive o upućivanju radnika iz 1996. 11 U osnovi, svrha je revizije osigurati da se provedba slobode pružanja usluga u Uniji odvija u uvjetima kojima se jamče ravnopravni zahtjevi za poduzeća te poštovanje prava radnika. Prijedlogom se uvode promjene u tri glavna područja: naknada upućenim radnicima, uključujući u slučajevima podugovaranja, pravila o osobama koje rade preko agencija za privremeno zapošljavanje i dugoročno upućivanje. Prijedlogom se osobito osigurava da se obvezni propisi o naknadama države članice domaćina primjenjuju na radnike upućene u tu državu članicu.

Komisija je zaprimila 23 mišljenja 12 o tom prijedlogu, uključujući 14 obrazloženih mišljenja, čime je aktiviran postupak iz članka 7. stavka 2. Protokola br. 2 Ugovorâ (takozvani postupak „žutog kartona”). Sadržaj obrazloženih mišljenja i odgovor Komisije na primjedbe nacionalnih parlamenata o pitanjima supsidijarnosti opisani su detaljnije u Godišnjem izvješću za 2016. o supsidijarnosti i proporcionalnosti. U zaprimljenim se mišljenjima općenito vide velike razlike među stajalištima nacionalnih parlamenata: dok su neki domovi snažno kritizirali prijedlog, drugi su izrazili svoju potporu inicijativi. Kritične primjedbe koje su iznijeli nacionalni parlamenti uključuju, među ostalim, odabir pravne osnove, usklađenost prijedloga s načelom proporcionalnosti i njegovo moguće uplitanje u ovlast socijalnih partnera da sklope kolektivni ugovor ili u ovlast nacionalnih vlada da kolektivni ugovor učine opće primjenjivim.

Komisija je odgovorila svim predmetnim domovima na njihove primjedbe koje nisu povezane s pitanjima supsidijarnosti. Na primjedbe povezane s pitanjima supsidijarnosti Komisija je odgovorila u svojoj Komunikaciji od 20. srpnja 2016. 13

·Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka) 

Komisija je 4. svibnja 2016. predstavila tri prijedloga reforme zajedničkog europskog sustava azila. 14 Prijedlogom revizije Dublinske uredbe 15 uveden je novi „korektivni mehanizam raspodjele” kako bi se osiguralo da ni jedna država članica ne bude prepuštena nerazmjernom pritisku na svoj sustav azila. U skladu s tim mehanizmom, u razdoblju nerazmjerno velikog migracijskog pritiska na državu članicu aktivirao bi se automatizirani sustav kojim bi se tražitelje azila premjestilo u druge države Europske unije. Države članice mogu privremeno odgoditi svoje sudjelovanje u mehanizmu te su u tom slučaju obvezne platiti financijski doprinos od 250 000 EUR za svakog tražitelja azila kojeg su trebale prihvatiti.

U pogledu tog prijedloga 2016. 16 je podneseno četrnaest mišljenja, uključujući osam obrazloženih mišljenja. Sadržaj obrazloženih mišljenja i odgovor Komisije na primjedbe nacionalnih parlamenata o pitanjima supsidijarnosti opisani su detaljnije u Godišnjem izvješću za 2016. o supsidijarnosti i proporcionalnosti. S obzirom na argumente sadržane u mišljenjima koji se nisu odnosili na pitanja supsidijarnosti, mnogi su domovi istaknuli da je financijski doprinos od 250 000 EUR nerazmjeran i da taj iznos nije opravdan. Niz nacionalnih parlamenata ustrajao je i na tome da bi odredbe o maloljetnicima bez pratnje trebalo izmijeniti uzimajući u obzir najbolji interes djeteta i odgovarajuće zaštitne mjere. Konačno, neki domovi izrazili su sumnje u pogledu pravne osnove prijedloga.

Komisija je u odgovoru objasnila da se iznosom solidarnog doprinosa po podnositelju zahtjeva pokrivaju troškovi primanja tražitelja azila tijekom niza godina. Komisija je navela i da doprinos ima odvraćajući element s obzirom na to da je cilj prijedloga potpuno sudjelovanje država članica u mehanizmu pravedne raspodjele.

U pogledu pitanja maloljetnika bez pratnje Komisija je navela da se, radi osiguravanja da maloljetnici bez pratnje dobiju brz pristup postupku azila, u prijedlogu pojašnjava da bi odgovorna država članica trebala biti zemlja u kojoj je maloljetnik podnio prvi zahtjev za međunarodnu zaštitu, osim ako se dokaže da to nije u najboljem interesu maloljetnika. Komisija je naglasila da je i dalje valjano načelo da je najbolji interes djeteta primarna briga u svim postupcima predviđenima Dublinskom uredbom. 

U pogledu pravne osnove prijedloga Komisija je navela da je člankom 78. stavkom 2. točkom (e) Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđeno da Europski parlament i Vijeće donose mjere za zajednički europski sustav azila koje se sastoje, među ostalim, od kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil ili supsidijarnu zaštitu i da se, kao i postojeća Uredba „Dublin III” (Uredba (EU) 604/2013), prijedlog o preinaci te Uredbe temelji na toj odredbi.

·Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i Prijedlog Direktive o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu

Komisija je u okviru svoje strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u prosincu 2015. donijela dva prijedloga za bolju zaštitu potrošača koji kupuju preko interneta u cijelom EU-u te za pomoć poduzećima pri širenju internetske prodaje. Glavni je cilj tih dvaju prijedloga ukloniti prepreke povezane s ugovornim pravom koje ometaju prekograničnu trgovinu na internetu podjednako u korist poduzeća i potrošača.

Komisija je zaprimila 11 mišljenja o Prijedlogu Direktive o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja 17 i 12 mišljenja o Prijedlogu Direktive o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu; 18 u osam su mišljenja obuhvaćena oba prijedloga. 19 Jedno od mišljenja u kojima su obuhvaćena oba prijedloga bilo je obrazloženo mišljenje koje je dostavio francuski Sénat.

U većini mišljenja nacionalnih parlamenata izražena je suglasnost o potrebi za odgovarajućom razinom zaštite potrošača u području isporuke digitalnog sadržaja u cijelom EU-u. S obzirom na Prijedlog Direktive o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja, niz je nacionalnih parlamenata imao primjedbe u pogledu njegove usklađenosti s ostalim zakonodavstvom EU-a o zaštiti potrošača, intelektualnog vlasništva ili podataka, o mogućnosti da dobavljači izbjegnu odgovornost za neusklađenost ili o uključivanju u područje primjene prijedloga digitalnog sadržaja koji se pruža u zamjenu za podatke.

U svojim je odgovorima Komisija istaknula da će se zajedničkim skupom pravila popuniti pravna praznina, čime će se pružiti pravna sigurnost te istodobno spriječiti fragmentacija jedinstvenog tržišta. U pogledu sadržaja, premda se prijedlogom ne utvrđuje zakonski jamstveni rok za proizvode digitalnog sadržaja jer nisu podložni trošenju i oštećenjima uzrokovanima intenzivnom uporabom, neograničenim prebacivanjem tereta dokazivanja koje se nalazi u prijedlogu utvrdila bi se vrlo visoka razina zaštite potrošača. S obzirom na odnos između prijedloga o digitalnom sadržaju i Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), Komisija je odgovorila da se u prijedlogu objašnjava da se Direktivom ne bi dovodila u pitanje pravila o zaštiti podataka, uključujući ona o zaštiti maloljetnika.

U pogledu prijedloga o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu niz nacionalnih parlamenata naveo je da bi nova pravila bila primjenjiva samo na prodaju robe na internetu i drugu prodaju robe na daljinu, no ne i na prodaju na konvencionalan način. Nadalje, nacionalni parlamenti iznijeli su primjedbe o predloženim novim pravilima o prebacivanju tereta dokazivanja, odgovornosti za štetu te o predloženom zakonskom jamstvenom roku.

U svojim je odgovorima Komisija naglasila potrebu za uklanjanjem razlika među pravilima nacionalnih potrošačkih ugovornih prava u ključnim područjima, uključujući, primjerice, trajanje jamstvenog roka i prebacivanje tereta dokazivanja. Komisija je naglasila i važnost osiguravanja usklađenog pravnog okvira diljem EU-a za prodaju robe na internetu / na daljinu i za prodaju robe na konvencionalan način. Nadalje, Komisija je navela da je počela s „provjerom prikladnosti” potrošačkog i tržišnog prava EU-a kojom se obuhvaća šest direktiva, uključujući Direktivu o prodaji robe široke potrošnje i jamstvima. Konačno, Komisija je naglasila da će opća razina zaštite potrošača ostati vrlo visoka u svim državama članicama jer će se moguće smanjenje nacionalne razine zaštite potrošača u pogledu nekoliko specifičnih pitanja u određenim državama članicama u određenoj mjeri nadoknaditi ostalim pravilima iz prijedloga kojima se predviđa visoka razina zaštite potrošača, primjerice, produljenjem prebacivanja tereta dokazivanja sa šest mjeseci na dvije godine.

S obzirom na zabrinutost u pogledu supsidijarnosti koju je izrazio francuski Sénat, Komisija je podsjetila da se jedino odabirom potpunog usklađivanja na europskoj razini, u kombinaciji s visokom razinom zaštite potrošača, može osigurati ostvarenje dvaju ciljeva koji se odnose na pravnu sigurnost i povjerenje potrošača. Komisija je naglasila da države članice ne bi mogle samoinicijativno u dovoljnoj mjeri ukloniti postojeće prepreke među nacionalnim propisima koji se odnose na ugovore. Različita ugovorna pravila o, primjerice, zakonskom jamstvenom roku ili usklađenosti upravo su te prepreke koje se nastoje prevladati prijedlogom Komisije.

d. Ishod političkog dijaloga

Zakonodavni postupak kojim su donesena dva prijedloga Komisije koja su privukla znatan broj primjedbi nacionalnih parlamenata tijekom 2016. dovršen je iste godine. Stoga je moguće u ovom izvješću usporediti početne prijedloge Komisije s konačno donesenim tekstovima. Zbog velikog broja uključenih subjekata nije moguće uspostaviti izravnu poveznicu između stajališta pojedinačnog nacionalnog parlamenta i ishoda zakonodavnog postupka. Unatoč tomu, mišljenja nacionalnih parlamenata bila su neprocjenjiv izvor spoznaje i analize za interakcije Komisije s drugim institucijama.

·Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ

Komisija je 15. prosinca 2015. donijela prijedlog o uspostavi europske granične i obalne straže 20 u okviru napora oko osiguravanja snažnog i zajedničkog upravljanja vanjskim granicama Europske unije. Europska granična i obalna straža jedna je od mjera predloženih u okviru Europskog migracijskog programa 21 kojom će se Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, nastala na temelju agencije Frontex, povezati s tijelima država članica nadležnima za upravljanje granicama koja će nastaviti izvršavati svakodnevno upravljanje vanjskom granicom.

Komisija je zaprimila deset mišljenja o prijedlogu. 22 Mnogi su domovi izrazili svoju potporu uspostavi europske granične i obalne straže. Istodobno su mnogi domovi izrazili zabrinutosti povezane s odredbama u skladu s kojima bi se nadležnostima Agencije mogle ometati nadležnosti država članica u smislu zaštite njihovih granica, održavanja unutarnje sigurnosti i javnog reda. Mnogi su domovi imali sumnje u pogledu odredaba članka 18. prijedloga Komisije u skladu s kojima, u određenim situacijama u kojima se zahtijeva hitno djelovanje na vanjskim granicama (primjerice u slučaju nerazmjernog migracijskog pritiska), Komisija može, nakon savjetovanja s Agencijom, donijeti odluku kojom utvrđuje mjere koje provodi Agencija i kojom se zahtijeva da predmetna država članica surađuje s Agencijom u provedbi tih mjera. Prema stajalištu domova, Vijeće je ono koje bi trebalo biti odgovorno za donošenje takvih mjera, a ne Komisija i Agencija, te bi države članice na njih trebale pristati.

Nakon rasprava u Europskom parlamentu i Vijeću predložena je Uredba donesena 14. rujna 2016. 23 , čime je pokazana sposobnost europskih institucija da brzo odgovaraju na hitne izazove. U skladu s Uredbom, europska granična i obalna straža objedinit će novu pojačanu Agenciju, koja se oslanja na temelje koje je postavila agencija Frontex, sa sposobnošću angažiranja službenika graničnog nadzora iz obveznih snaga za brzu reakciju. Uredbom se utvrđuje da države članice zadržavaju primarnu odgovornosti za upravljanje svojim dijelom vanjskih granica Unije. Države članice i dalje će zadržati nadležnost i suverenitet nad svojim granicama te će nastaviti svakodnevno upravljati svojim vanjskim granicama. U skladu s Uredbom, u situacijama u kojima se zahtijeva hitno djelovanje na vanjskim granicama potrebne odluke donosi Vijeće na temelju prijedloga Komisije i nakon savjetovanja s Agencijom. Takvim se odlukama mogu predvidjeti mjere za otklanjanje rizika na granicama države članice koje provodi Agencija u suradnji s predmetnom državom članicom na temelju zajednički dogovorenog operativnog plana.

·Prijedlog Direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta 

Komisija je 28. siječnja 2016. predstavila svoj prijedlog Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza kao dio paketa mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza. 24 Vijeće je 20. lipnja 2016. donijelo Direktivu (EU) 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. 25 Kako bi se osigurao sveobuhvatni okvir za hibridne neusklađenosti, uključujući one u odnosu na treće zemlje, Komisija je 25. listopada 2016. predstavila prijedlog kojim se dopunjuje postojeće pravilo o hibridnim neusklađenostima {COM(2016) 687 final}. Pravilima o hibridnim neusklađenostima nastoji se spriječiti trgovačka društva u iskorištavanju razlika u nacionalnim zakonodavstvima radi izbjegavanja poreza.

Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza sadržava pet pravno obvezujućih mjera protiv zlouporabe koje bi sve države članice trebale primijeniti protiv uobičajenih oblika agresivnog poreznog planiranja. Tih pet mjera uključuju pravila za odvraćanje od premještanja dobiti u zemlje s niskim porezima / bez poreza, za sprečavanje dvostrukog neoporezivanja određenog prihoda, za sprečavanje trgovačkih društava u izbjegavanju poreza pri premještanju imovine, za obeshrabrivanje umjetnih aranžmana o dugovima koji su osmišljeni kako bi se porezi smanjili na najmanju mjeru te za suzbijanje agresivnog poreznog planiranja kada se ne primjenjuju ostala pravila.

Komisija je ukupno zaprimila sedam mišljenja nacionalnih parlamenata o prijedlogu Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza, uključujući dva obrazložena mišljenja koja su dostavili malteški Kamra tad-Deputati i švedski Riksdag 26 . Kamra tad-Deputati smatrao je da se suzbijanje izbjegavanja poreza ne bi trebalo temeljiti na jednoobraznim zajedničkim pravilima bez omogućivanja fleksibilnosti. Riksdag je, iako je izrazio potporu ciljevima prijedloga, kritizirao Komisiju jer je sastavila prijedlog u žurbi i bez provođenja procjene učinka.

Komisija je smatrala da su usklađena pravila za suzbijanje izbjegavanja poreza u interesu funkcioniranja jedinstvenog tržišta te je naglasila da bi se različitim nacionalnim pristupima mogle stvoriti nove praznine za agresivno porezno planiranje i pokrenuti natjecanje među državama članicama, čime bi se umanjila učinkovitost njihovih poreznih pravila. U radnom dokumentu službi Komisije kojim je popraćen prijedlog izneseni su opsežni ekonomski dokazi te su istaknuti pokretači povezani s agresivnim poreznim planiranjem.

Njemački Bundesrat, iako općenito suglasan s prijedlogom Komisije, kritizirao je to što bi Direktivom bila obuhvaćena samo ona poduzeća koja podliježu obvezi plaćanja poreza na dobit te je zatražio uključivanje poduzeća koja posluju kao partnerstva ili trgovačka društva s jednim članom. Međutim, područje primjene donesene Direktive bilo je jednako onomu iz prijedloga Komisije, to jest trgovačka društva koja podliježu obvezi plaćanja poreza na dobit. Bundesrat je htio i da se izbjegnu iznimke za posebne sektore. Komisija je predložila da se pravila o kontroliranim stranim društvima ne primjenjuju na društva čijim se prvim razredom dionica redovito trguje na jednoj ili više priznatih burzi. U donesenoj verziji Direktive ta odredba nije zadržana. Bundesrat je bio zabrinut u pogledu učinka pravila o ograničavanju mogućnosti odbitka kamata na mala i srednja poduzeća. Prekoračeni troškovi zaduživanja koji se mogu odbiti ograničeni su u donesenoj Direktivi na 3 milijuna EUR u usporedbi s 1 milijunom EUR u izvornom prijedlogu Komisije.

Konačno, Bundesrat je predložio da bi se u slučaju hibridnih neusklađenosti trebalo razmotriti je li poželjno preuzeti diferencirane pristupe iz izvješća Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti. U okviru konačnog kompromisnog prijedloga Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza od 20. lipnja 2016. Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) objavilo je izjavu o hibridnim neusklađenostima. U toj izjavi Vijeće za ekonomske i financijske poslove traži od Komisije da „u cilju postizanja dogovora do kraja 2016., do listopada 2016. uputi prijedlog o hibridnim neusklađenostima koje uključuju treće zemlje i koji sadržava barem jednako djelotvorna pravila kao i pravila predložena u izvješću OECD-a o smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti, a koja su ujedno usklađena s tim predloženim pravilima.” Komisija je 25. listopada 2016. iznijela prijedlog Direktive o izmjeni Direktive o suzbijanju izbjegavanja poreza 27 koji se oslanja na preporuke iz izvješća OECD-a o smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti u vezi s mjerom 2.

3. DRUGI TRENDOVI

·Drugi „zeleni karton”

Posljednjih je godina niz nacionalnih parlamenata izrazio želju da pozove Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog ili predloži izmjene postojećeg zakonodavstva upotrebom unaprijeđenog oblika političkog dijaloga poznatijeg pod nazivom „zeleni karton”. Osam parlamentarnih domova 28 11. srpnja 2017. supotpisalo je, na inicijativu francuskog Assemblée nationale, „zeleni karton” kojim su pozvali Komisiju da podnese ambiciozan zakonodavni prijedlog kojim se na europskoj razini provode načela društveno odgovornog poslovanja koja se primjenjuju na sva poduzeća sa sjedištem u Europskoj uniji, te koji uključuje precizne obveze i sankcije. Dana 26. srpnja 2016. pridružio im se i deveti dom. 29 To je bila druga inicijativa „zelenog kartona” nakon inicijative iz 2015. o smanjenju rasipanja hrane. 30  

Komisija je u svojem odgovoru zahvalila domovima na njihovim doprinosima tom važnom pitanju i naglasila da je nastavila biti proaktivna u svojem radu na promicanju društveno odgovornog poslovanja u svim svojim politikama. Naglasila je mnoge mjere koje je poduzela u području društveno odgovornog poslovanja, ponajprije na regulatornoj strani (Uredba Europske unije o drvu, Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima, revidirane Direktive o javnoj nabavi, Direktiva o otkrivanju nefinancijskih podataka, prijedlog revidirane Direktive o pravima dioničara i prijedlog izmjene Direktive o financijskim izvještajima određenih poduzeća i podružnica u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit), ali i preko dokumenata opće politike i dobrovoljnih smjernica te inicijativa za savjetovanje.

U svojoj Komunikaciji iz studenoga 2016. o budućim koracima za održivu europsku budućnost 31 Komisija je naglasila da će pojačati svoj rad na odgovornom poslovnom ponašanju s naglaskom na konkretne mjere kako bi se suočila s trenutačnim i budućim socijalnim izazovima i izazovima povezanima s okolišem i upravljanjem, oslanjajući se na glavna načela i pristup politike utvrđene u Komisijinoj strategiji Europske unije za društvenu odgovornost poduzećâ iz 2011. Zajedno s tim radom Komisija, u bliskoj suradnji s glavnim dionicima, pažljivo prati razvoj situacije u državama članicama i međunarodnim tijelima uključenima u postupke društveno odgovornog poslovanja.

·Uloga regionalnih parlamenata

Regionalni parlamenti neizravno pridonose odnosima Komisije s nacionalnim parlamentima. U skladu s Protokolom br. 2 Ugovorâ, pri provođenju provjere poštovanja načela supsidijarnosti nacrta zakonodavnih akata EU-a s obzirom na izdavanje obrazloženih mišljenja, nacionalni parlamenti po potrebi se savjetuju s regionalnim parlamentima koji imaju zakonodavne ovlasti. 32

Regionalni parlamenti predstavljeni su i u Odboru regija. Od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona Odboru je dodijeljeno više odgovornosti u pogledu supsidijarnosti koja se, kako je utvrđeno člankom 5. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji 33 , izričito sastoji od lokalnih i regionalnih dimenzija. Odbor regija provodi svoje aktivnosti praćenja preko Mreže za praćenje primjene načela supsidijarnosti i njezine internetske platforme osmišljene radi podupiranja sudjelovanja regionalnih parlamenata u mehanizmu ranog upozoravanja za supsidijarnost (REGPEX). Aktivnost Odbora regija povezana s kontrolom poštovanja načela supsidijarnosti detaljnije je opisana u Godišnjem izvješću za 2016. o supsidijarnosti i proporcionalnosti.

Iako u Ugovorima ne postoji izričita odredba o izravnoj interakciji između Komisije i regionalnih parlamenata, nekoliko regionalnih parlamenata, osobito pokrajinski parlamenti u Austriji i Njemačkoj, podnijeli su 2016. niz mišljenja Komisiji u kojima su iznijeli svoje primjedbe o raznim aspektima prijedloga Komisije. Delegacija regionalnih parlamenata koji su potpisnici „Deklaracije iz Heiligendamma” 34 sastala se u siječnju 2016. s prvim potpredsjednikom Komisije Timmermansom radi razmjene stajališta. Nadalje, predsjednik Juncker susreo se tijekom godine s predstavnicima brojnih regionalnih vlada i nadležnih tijela, uključujući predstavnike iz pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija, Brandenburg, Donja Saska, Schleswig-Holstein, Rheinland-Pfalz i Hessen (Njemačka) te regija Provence-Alpes-Côte d'Azur i Alsace-Champagne-Ardenne-Lorraine (Francuska), Tyrol i Styria (Austrija), Wallonia (Belgija) i Trentino-Alto Adige (Italija). Drugi članovi Komisije, posebno povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu, održali su slične sastanke.

4. BILATERALNI KONTAKTI I POSJETI

Kao i prethodnih godina, članovi Komisije posjetili su 2016. gotovo svaki od 28 nacionalnih parlamenata. Mnoge su domove predsjednik Juncker, prvi potpredsjednik, potpredsjednici i povjerenici posjetili više puta. Osim toga, neki su nacionalni parlamenti poslali izaslanstva u Bruxelles ili su tamo sazivali sastanke odbora i tako iskoristili priliku da se sastanu s članovima Komisije. Ukupno je 2016. održano gotovo 180 posjeta i sastanaka.

Od posebne su važnosti u tom kontekstu bili posjeti članova Komisije nacionalnim parlamentima radi predstavljanja „govora o stanju Unije” predsjednika Junckera. 35 Povjerenici su posjetili gotovo svaki dom tijekom daljnjih aktivnosti nakon njegova govora u Europskom parlamentu. Komisija takve posjete i sastanke s nacionalnim parlamentarnim zastupnicima smatra neprocjenjivima u promicanju boljeg razumijevanja politika Unije i potpore njima. U svojem govoru o stanju Unije predsjednik Juncker najavio je da će u budućnosti biti još više takvih posjeta nacionalnim parlamentima i sastanaka s njima kako bi se pokazalo da se Europa može graditi samo zajedno s državama članicama, a ne protiv njih.

Tijekom cijele 2016. dužnosnici Komisije prisustvovali su na više od 80 sastanaka odbora nacionalnih parlamenata kako bi raspravljali o zakonodavnim prijedlozima na razini koja je više tehnička. Osim toga, dužnosnike Komisije redovito se pozivalo da predstave ključne inicijative na sastancima stalnih predstavnika nacionalnih parlamenata u Bruxellesu. Nadalje, službenici zaduženi za europski semestar u predstavništvima Komisije u državama članicama ostali su u kontaktu s nacionalnim parlamentima u pogledu europskog semestra i drugih gospodarskih pitanja.

5. GLAVNI SASTANCI I KONFERENCIJE

Komisija je tijekom cijele 2016. održavala visok stupanj kontakata s nacionalnim parlamentima prisustvovanjem na nizu važnih međuparlamentarnih sastanaka i konferencija, uključujući Konferenciju odbora za europske poslove parlamenata Europske unije (COSAC), Europski parlamentarni tjedan i međuparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku te zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku.

COSAC

Konferencija odbora za europske poslove parlamenata Europske unije (COSAC), koja je jedini međuparlamentarni forum sadržan u Ugovorima 36 , sastala se u dva navrata u svakoj državi članici koja je 2016. predsjedala Vijećem Europske unije. Europski parlament, koji je punopravni član COSAC-a, prisustvovao je svim sastancima. Predstavnike na svim sastancima COSAC-a imala je i Komisija, koja ima status promatrača, te je ona dala pisani odgovor na doprinose koje je COSAC donio na svojim dvama plenarnim sastancima tijekom godine. 37

Na sastanku predsjednika COSAC-a održanom u Haagu 8. veljače 2016. izaslanici su raspravljali o organizaciji i suradnji u području parlamentarnog nadzora na temelju studije slučaja usmjerene na EUROPOL i europske prioritete za 2016. i kasnije, a glavna izlaganja održali su Kristalina Georgieva, tadašnja potpredsjednica Komisije za proračun i ljudske potencijale, i Bert Koenders, ministar vanjskih poslova Nizozemske. Na LV. plenarnom sastanku u lipnju, kojemu je prisustvovao prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, nastavila se rasprava o ulozi nacionalnih parlamenata sa sjednicama posvećenima razmjeni najboljih praksi u području parlamentarnog nadzora i parlamentarne diplomacije te ulozi nacionalnih parlamenata u zaštiti vladavine prava u Europskoj uniji. Izaslanici su raspravljali i o migracijama pri čemu su se usredotočili na provedbu Izjave EU-a i Turske.

Na sastanku predsjednika COSAC-a održanom u Bratislavi od 11. do 12. srpnja 2016. tijekom slovačkog predsjedanja Vijećem Europske unije raspravljalo se o socijalnoj dimenziji Europske unije i kohezijskoj politici. Marianne Thyssen, povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage, izrazila je u svojem govoru predanost Komisije produbljivanju socijalne dimenzije Europske unije te je navela niz predstojećih prijedloga Komisije u tom području, uključujući europski stup socijalnih prava i program vještina za Europu. Tu je priliku iskoristila i kako bi odgovorila na neke zabrinutosti koje su izrazili nacionalni parlamenti u svojim obrazloženim mišljenjima o prijedlogu Komisije o reviziji direktive o upućivanju radnika.

Na završnom godišnjem sastanku COSAC-a, LVI. plenarnom sastanku u Bratislavi od 14. do 15. studenoga 2016., raspravljalo se o raznim temama među kojima su jačanje uloge nacionalnih parlamenata, pri čemu je glavno izlaganje održao prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP), energetska unija u prisutnosti potpredsjednika Maroša Šefčoviča i osiguravanje vanjskih granica EU-a u kontekstu nezakonitih migracija.

Europski parlamentarni tjedan

Europski parlamentarni tjedan održao se u Europskom parlamentu od 16. do 17. veljače 2016. te su se na njemu okupili članovi nacionalnih parlamenata i njihovi kolege iz Europskog parlamenta radi zajedničkih rasprava o ciklusima europskog semestra za 2015. i 2016. te o stabilnosti, ekonomskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji, pri čemu je nizozemski parlament bio sudomaćin i supredsjedatelj potonjeg događanja. 38 Druga međuparlamentarna konferencija u 2016. o stabilnosti, ekonomskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji održala se u Bratislavi od 16. do 18. listopada 2016. tijekom slovačkog predsjedanja Vijećem Europske unije. 39

Konferencija predsjednika parlamenata Europske unije

Konferencija predsjednika parlamenata Europske unije, koja se održava jednom godišnje u državi članici koja je predsjedala Vijećem Europske unije tijekom druge polovine prethodne godine, održala se u Luksemburgu od 22. do 24. svibnja 2016. U svojem glavnom izlaganju na konferenciji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker dotaknuo se izazova s kojima je suočena Europska unija i potrebe za bližom suradnjom Komisije i nacionalnih parlamenata. 40  

Konferencije za ZVSP/ZSOP

Nacionalni parlamenti i institucije Europske unije imali su priliku razmijeniti svoja stajališta u području vanjske politike tijekom međuparlamentarnih konferencija za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) te zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP). Osma sjednica konferencije, kojoj je domaćin bio nizozemski parlament, održala se u travnju 2016. Visoka predstavnica / potpredsjednica Komisije Federica Mogherini poslala je videoporuku na konferenciju u Haagu na kojoj su među govornicima bili njezin posebni savjetnik i predstavnici višeg rukovodstva Europske službe za vanjsko djelovanje. Devetoj sjednici u rujnu, koju je organizirao slovački Národná rada, osobno je prisustvovala visoka predstavnica / potpredsjednica Komisije Mogherini te članovi višeg rukovodstva Europske službe za vanjsko djelovanje.

Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol)

S obzirom na novu Uredbu o Europolu, čija je primjena počela 1. svibnja 2017. 41 , nacionalni parlamenti zajedno s Europskim parlamentom osnovali su Zajedničku skupinu za parlamentarni nadzor, čiji je cilj osigurati primjeren demokratski nadzor nad aktivnostima Europola u skladu s člankom 88. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije 42 . Prvi sastanak međuparlamentarnog odbora za Europol održao se 28. studenoga 2016. te mu je prisustvovao povjerenik Sir Julian King.

6. ZAKLJUČCI I IZGLEDI

U svojoj drugoj punoj godini mandata, Komisija je pod predsjedništvom Jean-Claudea Junckera nastavila sa svojim naporima da razvije dublje i bliže odnose s nacionalnim parlamentima. Osim čestih sastanaka u Bruxellesu s predstavnicima nacionalnih parlamenata, članovi Komisije te dužnosnici Komisije mnogo su puta posjetili nacionalne parlamente tijekom godine radi dijaloga o ključnim politikama i prijedlozima Komisije. Istodobno je došlo do znatnog rasta u aktivnosti pisane razmjene mišljenja između Komisije i nacionalnih parlamenata.

Međutim, uspjeh napora Komisije u pogledu stvaranja novog partnerstva s nacionalnim parlamentima ne može se mjeriti isključivo brojem posjeta, sastanaka i mišljenja iako su oni važni na svoj način. U trenutku u kojem Europska unija nastoji definirati viziju svoje budućnosti sa 27 država članica, šezdeset godina nakon potpisivanja Rimskih ugovora, potrebna je dublja rasprava diljem europskog kontinenta. U Bijeloj knjizi o budućnosti Europe 43 , predstavljenoj u ožujku 2017., daje se opći pregled pet različitih scenarija prema kojima bi se Europa mogla razvijati do 2025. te ona čini doprinos Komisije iskrenoj i otvorenoj raspravi s europskim građanima. Kako bi potaknula tu raspravu, Komisija će, zajedno s Europskim parlamentom i državama članicama, biti domaćin niza rasprava o budućnosti Europe u nizu europskih nacionalnih parlamenata, gradova i regija. Kako je predsjednik Juncker razjasnio u svojem govoru o stanju Unije u rujnu 2016., nacionalni parlamenti moraju biti i bit će izravno uključeni u taj proces.

(1)

     COM(2017) 600 final.

(2)

     Za dodatne detalje o obrazloženim mišljenjima vidjeti godišnje izvješće za 2016. o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti – COM(2017) 600 final.

(3)

     Računaju se kao trinaest mišljenja dvaju domova.

(4)

     COM(2015) 610 final od 27. listopada 2015.

(5)

     COM(2016) 128 final od 8. ožujka 2016.

(6)

     COM(2016) 270 final od 4. svibnja 2016.

(7)

     COM(2015) 634 final od 9. prosinca 2015.

(8)

COM(2015) 635 final od 9. prosinca 2015.

(9)

     Njemački Bundesrat, francuski Sénat, talijanski Senato della Repubblica, latvijski Saeima, litavski Seimas, mađarski Országgyűlés, portugalski Assembleia da República, švedski Riksdag i britanski House of Lords.

(10)

     Češki Poslanecká sněmovna i Senát, Hrvatski sabor, talijanski Senato della Repubblica, latvijski Saeima, litavski Seimas, mađarski Országgyűlés, nizozemski Tweede Kamer i Eerste Kamer, poljski Senat, portugalski Assembleia da República, rumunjski Camera Deputaților i Senat, slovački Národná rada i britanski House of Commons i House of Lords.

(11)

     Direktiva 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga, SL L 18, 21.1.1997., str. 1.

(12)

     Bugarski Narodno sabranie, češki Poslanecká sněmovna i Senát, danski Folketing, estonski Riigikogu, francuski Assemblée nationale i Sénat, španjolski Cortes generales, Hrvatski sabor, talijanski Camera dei Deputati i Senato della Repubblica, litavski Seimas, latvijski Saeima, mađarski Országgyűlés, poljski Sejm i Senat (obrazloženo mišljenje i mišljenje), portugalski Assembleia da República, rumunjski Camera Deputaților (obrazloženo mišljenje i mišljenje) i Senat, slovački Národná rada i britanski House of Commons.

(13)

     COM(2016) 505 final od 20. srpnja 2016. Vidjeti i Godišnje izvješće za 2016. o supsidijarnosti i proporcionalnosti.

(14)

     COM(2016) 270 final, COM(2016) 271 final i COM(2016) 272 final od 4. svibnja 2016.

(15)

     COM(2016) 270 final od 4. svibnja 2016.

(16)

     Češki Poslanecká sněmovna (obrazloženo mišljenje) i Senát (obrazloženo mišljenje), njemački Bundesrat, mađarski Országgyűlés (obrazloženo mišljenje), talijanski Camera dei Deputati i Senato della Repubblica (obrazloženo mišljenje), poljski Sejm (obrazloženo mišljenje) i Senat (obrazloženo mišljenje i mišljenje), portugalski Assembleia da República, rumunjski Camera Deputaților (obrazloženo mišljenje i mišljenje) i Senat te slovački Národná rada (obrazloženo mišljenje).

(17)

     COM(2015) 634 final od 9. prosinca 2015.

(18)

     COM(2015) 635 final od 9. prosinca 2015.

(19)

     Češki Senát, francuski Sénat (obrazloženo mišljenje), luksemburški Chambre des Députés, nizozemski Eerste Kamer (dva mišljenja), austrijski Bundesrat, portugalski Assembleia da República i rumunjski Senat.

(20)

     COM(2015) 671 final od 15. prosinca 2015.

(21)

     COM(2015) 240 final od 13. svibnja 2015.

(22)

     Češki Poslanecká sněmovna i Senát, francuski Assemblée nationale, talijanski Camera dei Deputati i Senato della Repubblica, nizozemski Tweede Kamer, poljski Senat, portugalski Assembleia da República te rumunjski Camera Deputaților i Senat.

(23)

     Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. srpnja 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ, SL L 251, 16.9.2016., str. 1.

(24)

     COM(2016) 26 final od 28. siječnja 2016.

(25)

     SL L 193, 19.7.2016., str. 1.

(26)

     Češki Senát, njemački Bundesrat, francuski Assemblée nationale, malteški Kamra tad-Deputati, portugalski Assembleia da República, rumunjski Camera Deputaţilor i švedski Riksdag.

(27)

     COM(2016) 687 final od 25. listopada 2016.

(28)

     Francuski Assemblée nationale, talijanski Senato della Repubblica, latvijski Saeima, litavski Seimas, nizozemski Tweede Kamer, portugalski Assembleia da República, slovački Národná rada i britanski House of Lords.

(29)

     Grčki Vouli ton Ellinon.

(30)

     Vidjeti Godišnje izvješće za 2015. o odnosima Komisije s nacionalnim parlamentima, COM (2016) 471 od 15. srpnja 2016., str. 10.

(31)

     COM(2016) 739 final od 22. studenog 2016.

(32)

     Članak 6. (prva alineja) Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti: „Svaki nacionalni parlament ili svaki dom nacionalnog parlamenta može u roku od osam tjedana od dana prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta na službenim jezicima Unije uputiti predsjednicima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije obrazloženo mišljenje u kojem navodi zašto smatra da dotični nacrt nije u skladu s načelom supsidijarnosti. Svaki nacionalni parlament ili svaki dom nacionalnog parlamenta po potrebi se savjetuje s regionalnim parlamentima koji imaju zakonodavne ovlasti.”

(33)

     Članak 5. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji: „Na temelju načela supsidijarnosti, u područjima koja nisu u njezinoj isključivoj nadležnosti, Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloženog djelovanja države članice ne mogu dostatno ostvariti na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog opsega ili učinka predloženog djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije.”

(34)

     „Deklaraciju iz Heiligendamma” zajednički su 16. lipnja 2015. donijeli predsjednici njemačkih i austrijskih pokrajinskih parlamenata te pokrajinskog parlamenta Južnog Tirola. U deklaraciji se poziva na veću uključenost regionalnih parlamenata sa zakonodavnim ovlastima pri nadzoru poštovanja načela supsidijarnosti te se traži da Europska komisija u svojim službenim dokumentima, kao što su njezina godišnja izvješća o supsidijarnosti i proporcionalnosti te o odnosima s nacionalnim parlamentima, navodi rezolucije koje su donijeli regionalni parlamenti sa zakonodavnim ovlastima u području primjene sustava ranog upozoravanja za supsidijarnost.

(35)

     http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-16-3043_hr.htm

(36)

     Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji.

(37)

     Pogledajte web-mjesto COSAC-a na adresi http://www.cosac.eu/en/ radi detaljnijih izvješća sa sastanaka COSAC-a te primjeraka doprinosa COSAC-a i odgovora Komisije na njih.

(38)

     http://www.europarl.europa.eu/relnatparl/en/conferences/european-parliamentary-week.html.

(39)

     http://www.ipex.eu/IPEXL-WEB/conference/getconference.do?id=082dbcc5559418240155963fbfde01d7.

(40)

     http://www.ipex.eu/IPEXL-WEB/euspeakers/getspeakers.do?id=082dbcc54d8d4eaf014d9095cb270339.

(41)

     Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP, SL L 135, 24.5.2016., str. 53.  – 114.

(42)

     Članak 88. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: „Europski parlament i Vijeće uredbama usvojenima u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvrđuju ustroj, funkcioniranje, područje djelovanja i zadaće Europola. Te zadaće mogu uključivati: (a) prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu podataka, osobito onih koje su dostavila tijela država članica, trećih zemalja ili drugih subjekata; (b) koordinaciju, organizaciju i provedbu istražnih i operativnih radnji koje se provode zajednički s nadležnim tijelima država članica ili u okviru zajedničkih istražnih timova, prema potrebi u suradnji s Eurojustom. Tim se uredbama utvrđuju i postupci za kontrolu djelatnosti Europola koju provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima.”

(43)

     COM(2017) 2025 final.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.6.2017.

COM(2017) 601 final

PRILOZI

IZVJEŠĆU KOMISIJE

Godišnje izvješće za 2016.
o odnosima Europske komisije s nacionalnim parlamentima

Prilog 1.

Broj mišljenja koje je Komisija zaprimila 2016. prema nacionalnom parlamentu/domu (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

Prilog 2.

Dokumenti Komisije koji su potaknuli najveći broj mišljenja 5 koje je Komisija zaprimila 2016. (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

Prilog 3.

Broj mišljenja koja je Komisija zaprimila 2016. prema nadležnoj službi Komisije (politički dijalog i mehanizam kontrole poštovanja načela supsidijarnosti)

(1)

     Broj uključuje mišljenja i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.

(2)

     Da bi se moglo nazvati obrazloženim mišljenjem u skladu s definicijom iz Protokola br. 2, u mišljenju mora biti jasno navedena povreda supsidijarnosti i ono se mora poslati Komisiji u roku od osam tjedana od prosljeđivanja zakonodavnog prijedloga nacionalnim parlamentima.

(3)

     Francuski Assemblée nationale podnio je mišljenje u kojem se navodi povreda supsidijarnosti. Međutim, to je mišljenje poslano više od osam tjedana nakon što je Komisija proslijedila zakonodavni prijedlog nacionalnim parlamentima.

(4)

     Računaju se kao trinaest mišljenja dvaju domova.

(5)

     U tablici su navedeni svi dokumenti Komisije za koje je zaprimljeno najmanje osam mišljenja.

(6)

     Broj uključuje mišljenja i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.

(7)

     Da bi se moglo nazvati obrazloženim mišljenjem u skladu s definicijom iz Protokola br. 2, u mišljenju mora biti jasno navedena povreda supsidijarnosti i ono se mora poslati Komisiji u roku od osam tjedana od prosljeđivanja zakonodavnog prijedloga nacionalnim parlamentima.

(8)

     Jedno od mišljenja koje se odnosi na taj dokument Komisije dostavio je češki Poslanecká sněmovna i odnosilo se zajednički na COM(2016) 270, COM(2016) 271 i COM(2016) 272. Jedno mišljenje, koje je dostavio portugalski Assembleia da República, zajednički se odnosilo na COM(2016) 197, COM(2016) 270, COM(2016) 271 i COM(2016) 272.

(9)

     Šest mišljenja, koja su dostavili češki Senát, francuski Sénat, luksemburški Chambre des Députés, austrijski Bundesrat, portugalski Assembleia da República i rumunjski Senat, zajednički su se odnosila na COM(2015) 634 i COM(2015) 635. Nizozemski Eerste Kamer poslao je dva mišljenja koja su se oboje zajednički odnosila na COM(2015) 633, COM(2015) 634 i COM(2015) 635.

(10)

     Osam mišljenja, koja su dostavili danski Folketing, irski Dáil Éireann, irski Seanad Éireann, španjolski Cortes Generales, luksemburški Chambre des Députés, malteški Kamra tad-Deputati, nizozemski Tweede Kamer i portugalski Assembleia da República, zajednički su se odnosila na COM(2016) 683 i COM(2016) 685. Jedno mišljenje, koje je dostavio nizozemski Eerste Kamer, zajednički se odnosilo na COM(2016) 683, COM(2016) 685 i COM(2016) 687.

(11)

     Osam mišljenja, koja su dostavili danski Folketing, irski Dáil Éireann, irski Seanad Éireann, španjolski Cortes Generales, luksemburški Chambre des Députés, malteški Kamra tad-Deputati, nizozemski Tweede Kamer i portugalski Assembleia da República, zajednički su se odnosila na COM(2016) 683 i COM(2016) 685. Jedno mišljenje, koje je dostavio nizozemski Eerste Kamer, zajednički se odnosilo na COM(2016) 683, COM(2016) 685 i COM(2016) 687.

(12)

     Jedno mišljenje, koje je dostavio talijanski Camera dei Deputati, zajednički se odnosilo na COM(2015) 633 i COM(2015) 634. Šest mišljenja, koja su dostavili češki Senát, francuski Sénat, luksemburški Chambre des Députés, austrijski Bundesrat, portugalski Assembleia da República i rumunjski Senat, zajednički su se odnosila na COM(2015) 634 i COM(2015) 635. Nizozemski Eerste Kamer poslao je dva mišljenja koja su se oboje zajednički odnosila na COM(2015) 633, COM(2015) 634 i COM(2015) 635.

(13)

     Dva mišljenja, koja su dostavili austrijski Bundesrat i francuski Assemblée nationale, zajednički su se odnosila na COM(2016) 52 i COM(2016) 53. Dva mišljenja, koja su dostavili češki Senát i češki Poslanecká sněmovna, zajednički su se odnosila na COM(2016) 49, COM(2016) 51, COM(2016) 52 i COM(2016) 53.

(14)

     Dva mišljenja, koja su dostavili francuski Assemblée nationale i austrijski Bundesrat, zajednički su se odnosila na COM(2016) 52 i COM(2016) 53. Dva mišljenja, koja su dostavili češki Senát i češki Poslanecká sněmovna, zajednički su se odnosila na COM(2016) 49, COM(2016) 51, COM(2016) 52 i COM(2016) 53.

(15)

     Jedno mišljenje, koje je dostavio češki Senát, zajednički se odnosilo na COM(2015) 750 i COM(2015) 624.

(16)

     Jedno mišljenje, koje je dostavio rumunjski Camera Deputaților, zajednički se odnosilo na COM(2015) 671 i COM(2015) 673.

(17)

     Jedno mišljenje, koje je dostavio francuski Assemblée nationale, zajednički se odnosilo na COM(2015) 593, COM(2015) 594, COM(2015) 595 i COM(2015) 596. Tri mišljenja, koja su dostavili češki Senát, talijanski Senato della Repubblica i rumunjski Senat, zajednički su se odnosila na COM(2015) 593, COM(2015) 594, COM(2015) 595, COM(2015) 596 i COM(2015) 614. Dva mišljenja, koja su dostavili francuski Sénat i poljski Senat, zajednički su se odnosila na COM(2015) 594, COM(2015) 595 i COM(2015) 596. Jedno mišljenje, koje je dostavio danski Folketing, zajednički se odnosilo na COM(2015) 595 i COM(2015) 596.

(18)

     Jedno mišljenje, koje je dostavio francuski Assemblée nationale, zajednički se odnosilo na COM(2013) 534, COM(2015) 185, COM(2015) 624 i COM(2015) 625.

(19)

     Jedno mišljenje, koje je dostavio francuski Assemblée nationale, zajednički se odnosilo na COM(2015) 593, COM(2015) 594, COM(2015) 595 i COM(2015) 596. Tri mišljenja, koja su dostavili češki Senát, talijanski Senato della Repubblica i rumunjski Senat, zajednički su se odnosila na COM(2015) 593, COM(2015) 594, COM(2015) 595, COM(2015) 596 i COM(2015) 614. Dva mišljenja, koja su dostavili francuski Sénat i poljski Senat, zajednički su se odnosila na COM(2015) 594, COM(2015) 595 i COM(2015) 596. Jedno mišljenje, koje je dostavio danski Folketing, zajednički se odnosilo na COM(2015) 595 i COM(2015) 596.

(20)

     Jedno mišljenje, koje je dostavio portugalski Assembleia da República, zajednički se odnosilo na COM(2016) 197, COM(2016) 270, COM(2016) 271 i COM(2016) 272. Jedno mišljenje, koje je dostavio češki Poslanecká sněmovna, zajednički se odnosilo na COM(2016) 270, COM(2016) 271 i COM(2016) 272.

(21)

     Broj uključuje mišljenja i obrazložena mišljenja zaprimljena od nacionalnih parlamenata.

(22)

     ESVD nije služba Komisije, već neovisno tijelo.

(23)

     Jedno samoinicijativno mišljenje francuskog Assemblée nationale i sedam samoinicijativnih mišljenja britanskog House of Lords dostavljeni su isključivo u informativne svrhe te nisu dodijeljeni nijednoj službi Komisije.