EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 6.9.2017.

COM(2017) 467 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

PETO IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

o operativnosti europske granične i obalne straže

1.EUROPSKA GRANIČNA I OBALNA STRAŽA – USPOSTAVLJANJE EUROPSKOG INTEGRIRANOG UPRAVLJANJA GRANICAMA

Učinkovita zaštita vanjskih granica Europske unije i dalje je ključni element za normalno funkcioniranje schengenskog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola i provedbu Europskog migracijskog programa. Od stupanja na snagu Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži (dalje u tekstu „Uredba”) prije jedanaest mjeseci kontinuirano se radi na njezinoj brzoj provedbi, a posebno se nastoji što brže učiniti Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu (dalje u tekstu „Agencija”) potpuno operativnom. Radi toga Komisija redovito izvješćuje o postignutom napretku.

U ovom se izvješću analizira napredak postignut od lipnja 2017. U kontekstu tog napretka podsjeća se na ključne mjere koje Agencija, Komisija i države članice još trebaju poduzeti sljedećih mjeseci.

Izdane su preporuke za smanjivanje osjetljivosti utvrđenih u procjenama određenih država članica schengenskog prostora, 1 a te države dostavile su odgovarajuće akcijske planove.

Agencija i dalje provodi simulacijske vježbe te procjene nadolazećih prijetnji kako bi pomogla državama članicama schengenskog prostora pri utvrđivanju osjetljivosti u slučaju mogućih budućih ili nadolazećih izazova na vanjskim granicama.

Agencija provodi zajedničke operacije na glavnim migracijskim rutama, ponajviše na središnjem Sredozemlju, istočnom Sredozemlju i na zapadnobalkanskoj ruti. Kao što je navedeno u prethodnom izvješću, pokrenula je i dvije nove zajedničke operacije kako bi reagirala na tokove nezakonite migracije na zapadnosredozemnoj ruti. Time se pridonosi rješavanju nedavnog porasta nezakonite migracije na toj ruti.

2.OPERATIVNA POTPORA DRŽAVAMA ČLANICAMA

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu državama članicama i dalje pruža operativnu potporu na terenu pri upravljanju granicama te je rasporedila više od 1700 službenika graničnog nadzora i drugog relevantnog osoblja na različite dijelove vanjskih granica EU-a. U prethodnim izvješćima utvrđeni su nedostaci koji i dalje postoje. Nedostatke se djelomično nadomješćuje sredstvima i službenicima graničnog nadzora koje upućuju države članice domaćini uz sufinanciranje Agencije. Međutim, potrebni su doprinosi država članica kako bi se učinkovito i održivo povećao ukupni kapacitet država članica domaćina za učinkovitu zaštitu njihovih dijelova vanjske granice EU-a.

2.1.    Raspoređivanje u najizloženijim državama članicama

Grčka

Agencija u Grčkoj provodi tri različite operacije. U okviru zajedničke operacije „Posejdon” na Egejskome moru Grčkoj se pruža potpora u graničnoj kontroli te provedbi pristupa putem žarišnih točaka na egejskim otocima i u provedbi Izjave EU-a i Turske.

Agencija je u okviru zajedničke operacije „Posejdon” rasporedila 888 službenika, među ostalim one koji su uključeni u aktivnosti ponovnog prihvata, a grčka je policija, uz sufinanciranje Agencije, rasporedila 280 službenika za sigurnost. Ta brojka obuhvaća stručnjake koji pomažu pri provedbi pristupa putem žarišnih točaka i članove posade na raspoređenim sredstvima te osoblje za koordinaciju. Raspoređivanje uključuje i tri odobalna ophodna plovila, četiri obalna ophodna plovila, 12 obalnih ophodnih brodova, jedan zrakoplov s nepomičnim krilima, dva helikoptera, 16 ophodnih automobila, četiri autobusa, četiri termovizijska vozila i četiri mobilna ureda.

Agencija podupire Grčku i putem fleksibilnih operativnih aktivnosti i kontaktnih točaka u području granične kontrole u okviru zajedničkih operacija: na grčkoj kopnenoj ranici s Turskom, Albanijom i bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom trenutačno su raspoređena ukupno 52 službenika s jednim termovizijskim kombijem, 13 ophodnih vozila, jednim detektorom otkucaja srca i dvije pametne kamere te se provode odgovarajuće zračne operacije. Operativnom aktivnošću na sjeveru Grčke poboljšava se nadzor granice i sprečavaju nezakonita sekundarna kretanja, čime se dodatno jača odgovor EU-a na izazove na zapadnobalkanskoj ruti.

Na grčkoj kopnenoj granici s Albanijom i bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom raspoređen je 31 službenik (s dvije pametne kamere i deset ophodnih vozila), ali do sredine rujna i dalje je nedostajalo 35 službenika, odnosno 37 do sredine listopada.

Italija

U okviru zajedničke operacije „Triton”, koja se provodi u Italiji i na središnjem Sredozemnom moru, Agencija je rasporedila 407 službenika, uključujući članove posade na raspoređenim sredstvima, osoblje za koordinaciju i stručnjake za pomoć u provedbi pristupa putem žarišnih točaka. Raspoređivanje se podupire uz pomoć triju zrakoplova, triju helikoptera, dvaju odobalnih ophodnih plovila, šest obalnih ophodnih plovila, jednog obalnog ophodnog broda i 12 mobilnih ureda.

Bugarska

Agencija i dalje pomaže Bugarskoj pri nadzoru kopnene granice, među ostalim kako bi se spriječila nezakonita sekundarna kretanja. Potpora se pruža putem fleksibilnih operativnih aktivnosti i kontaktnih točaka u okviru zajedničkih operacija na kopnenim granicama Bugarske s Turskom i Srbijom te odgovarajućim zračnim operacijama. Trenutačno je raspoređeno 126 službenika (uključujući članove posade raspoređenih sredstava) sa šest termovizijskih vozila, 38 ophodnih vozila, jednim detektorom CO₂, 39 pametnih kamera i tri mobilna ureda.

Španjolska

Agencija trenutačno provodi tri zajedničke operacije kako bi pomogla španjolskim tijelima pri koordiniranim operativnim aktivnostima na vanjskim morskim granicama u regiji zapadnog Sredozemlja i regiji Atlantskog oceana (u blizini Kanarskih otoka) s ciljem kontrole nezakonitih migracijskih tokova prema EU-u i suzbijanja prekograničnoga kriminala. Zajednička operacija „Indalo 2017” provodi se od svibnja 2017., a u kolovozu 2017. pokrenute su dodatne zajedničke operacije „Minerva” i „Hera”. Trenutačno su u Španjolskoj za pomorske operacije raspoređena 193 službenika (uključujući posade raspoređenih sredstava, koordinacijsko osoblje i timove za ispitivanje) s dvije letjelice, jednim odobalnim ophodnim plovilom i jednim obalnim ophodnim brodom.

Zapadni Balkan

U drugim državama članicama trenutačno su raspoređena 44 službenika koja pomažu pri upravljanju granicama u regiji zapadnog Balkana. Najvažnija se raspoređivanja obavljaju putem fleksibilnih aktivnosti u okviru zajedničkih operacija na kopnenim granicama Hrvatske i Mađarske sa Srbijom te kao kontaktne i koordinacijske točke na kopnenim granicama među državama članicama, odnosno zemljama zapadnog Balkana. Dodatno je raspoređeno 11 službenika u zračnoj luci u Tirani kako bi podupirali i savjetovali lokalna tijela pri graničnim kontrolama. Osigurana im je potpora četiriju ophodnih automobila.

2.2.    Udruživanje resursa i izgradnja vlastitih kapaciteta Agencije radi pružanja operativne potpore

U zadnja dva izvješća Komisija je naglasila važnost izrade sveobuhvatne strategije za razvoj vlastitih kapaciteta Agencije, posebice kako bi Agencija mogla iskoristiti 10 milijuna EUR godišnje (ukupno 40 milijuna EUR za razdoblje 2017.–2020.) za nabavu vlastite opreme, posebice manje i srednje veličine. Nakon prve rasprave na sastanku u lipnju Agencija će 26. i 27. rujna 2017. Upravnom odboru radi donošenja predstaviti tu sveobuhvatnu strategiju u kojoj se razmatraju različite mogućnosti za to (tj. kupnja, najam, leasing, dugoročno raspoređivanje) te za održavanje operativnosti opreme nakon nabave.

Prije svake nabave ili leasinga opreme zbog kojih bi za Agenciju nastali znatni troškovi provodi se temeljita analiza potreba, troškova i koristi te se nakon nje za sve te rashode osiguravaju sredstva u proračunu Agencije.

Zbog toga bi se u toj strategiji o vlastitim kapacitetima Agencije trebalo utvrditi kako bi Agencija dugoročno razvijala tehničku opremu te bi strategiji trebalo priložiti odgovarajuću procjenu mogućih posljedica u pogledu ovisnosti Agencije o spremnosti država članica da rasporede opremu i u pogledu kretanja proračuna Agencije sljedećih godina. Time se ne dovodi u pitanje temeljita analiza potreba, troškova i koristi povezana s konkretnom nabavom opreme koju provodi Agencija.

Na temelju takve sveobuhvatne strategije o vlastitim kapacitetima Agencije Komisija bi mogla procijeniti potrebne financijske resurse.

Daljnji koraci:

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu trebala bi:

·s obzirom na to da još postoje slabosti i nedostaci, prvenstveno snažnije tražiti potrebne doprinose tekućim operacijama u okviru bilateralnih kontakata s državama članicama;

·osigurati da Upravni odbor na sastanku u rujnu 2017. podrži sveobuhvatnu strategiju o razvoju i upotrebi vlastitih kapaciteta Agencije 2017.–2020. te utvrditi strateške ciljeve za odgovarajuću potrebnu opremu u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2020.

Države članice trebale bi:

·s obzirom na to da još postoje slabosti i nedostaci, osigurati da dogovoreni resursi budu na raspolaganju Agenciji za operacije koje su u tijeku i za obvezne pričuve;

·odmah osigurati potrebne resurse na temelju trenutačno utvrđenih nedostataka kako je navedeno u Prilogu I.

3.NAPREDAK OSTVAREN U UVOĐENJU PRIORITETNIH PODRUČJA

3.1.    Jačanje sposobnosti za brzu reakciju Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, uključujući obvezno udruživanje resursa

Snage za brzu reakciju

Iako je od 7. prosinca 2016. potvrđena potpuna dostupnost više od 1500 službenika graničnog nadzora i drugih službenika, u pogledu dvaju problema već spomenutih u izvješću od lipnja postignut je samo djelomičan napredak. To i dalje utječe na potpunu spremnost snaga za brzu reakciju.

1. Imenovanje službenikâ graničnog nadzora

Zahtjev za imenovanje službenikâ graničnog nadzora jasno je definiran u članku 20. stavku 4. Uredbe. Da bi osigurala kvalitetu snaga, Agenciji su potrebna imena službenikâ kako bi mogla provjeriti odgovaraju li imenovani službenici graničnog nadzora utvrđenim profilima i osigurati da prije sudjelovanja u operativnim aktivnostima budu primjereno osposobljeni. Unatoč hitnim pozivima iz prethodnih izvješća da se imenovanje završi do kraja lipnja 2017., samo je još pet država članica schengenskog prostora (Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska i Malta) imenovalo onoliko stručnjaka ili više koliko se od njih traži u pojedinačnim doprinosima predviđenima u Prilogu I. Uredbi o europskoj graničnoj i obalnoj straži. To ukupno znači samo 15 država članica schengenskog prostora (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Rumunjska, Švicarska i djelomično Njemačka).

Na sastanku Upravnog odbora 13. i 14. lipnja 2017. Agencija je predstavila projektni sažetak različitih mogućnosti za imenovanje stručnjaka za brzu reakciju te je odgovorila i na zabrinutost koju su izrazile države članice u pogledu određivanja pojedinačnih stručnjaka koji će biti dio njihova doprinosa snagama za brzu reakciju. Međutim, iako je većina država članica bila sklona predloženom rješenju kojim se državama članicama omogućuje da imenuju traženi broj stručnjaka, ali i dodatne zamjene, u raspravama nije donesen zaključak.

To će pitanje ponovno biti na dnevnom redu sljedećeg sastanka Upravnog odbora 26. i 27. rujna 2017. Prije te rasprave održat će se tehnička radionica 14. rujna 2017. kako bi se Agenciji omogućilo da s državama članicama temeljito razmotri sastav i funkcioniranje snaga za brzu reakciju te pripremi odluke za sastanak Upravnog odbora.

Komisija poziva Agenciju i države članice da brzo riješe to vrlo važno otvoreno pitanje. U tom je kontekstu povjerenik Avramopoulos 12. srpnja 2017. poslao pismo ministrima unutarnjih poslova svih država članica u kojem je naglasio da je neimenovanje službenika graničnog nadzora i dalje ozbiljan problem koji utječe na potpunu operativnost snaga za brzu reakciju te je pozvao da se oni imenuju u skladu s člankom 20. Uredbe.

2. Usklađivanje profilâ

Od zadnjeg izvješća nakon stalnih bilateralnih kontakata Agencije s državama članicama broj stručnjaka koje su za određene profile obećale države članice postao je usklađeniji s pragovima utvrđenima u relevantnoj provedbenoj odluci Upravnog odbora. Iako su preuzete obveze za neke profile i dalje neznatno previsoke, neki su se nedostaci smanjili, posebice za stručnjake za registraciju/uzimanje otisaka prstiju (sa 137 na 29) i nešto manje za stručnjake za provjeravanje (s 38 na 23).

I dalje prisutan nedostatak usklađenosti između profila dodatni je razlog za dovršetak imenovanja pojedinačnih stručnjaka da bi Agencija mogla provjeriti njihovu usklađenost s traženim profilima te kako bi se osiguralo postizanje općenitih pragova za svaki profil kako je utvrdio Upravni odbor. U tijeku su konačni prilagodba i usklađivanje traženih i ponuđenih brojki.

O tom bi se pitanju također trebalo raspravljati na tehničkoj radionici 14. rujna.

Pričuva opreme za brzu reakciju

Kako je navedeno u prošlim izvješćima, Agencija je od država članica ponovno zatražila da preuzmu potrebne obveze na sastanku mreže udruženih sredstava 5. i 6. srpnja 2017. Međutim, do kraja kolovoza 2017. nisu preuzete nove obveze za obalne ophodne brodove, odobalna ophodna plovila i termovizijska vozila te i dalje postoje znatni nedostaci. Od sastanka mreže udruženih sredstava 25. i 26. travnja 2017. spomenutog u prošlom izvješću situacija se stoga nije promijenila. To zapravo znači da od travnja 2017. opremu za pričuvu i dalje osigurava samo 14 država članica (Austrija, Bugarska, Češka, Finska, Hrvatska, Italija, Latvija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska i Slovenija). To pitanje trebalo bi se rješavati i na ciljanoj tehničkoj radionici 14. rujna, a nakon toga na sljedećem sastanku Upravnog odbora.

Uspostava i osiguravanje potpune dostupnosti ljudskih resursa i opreme u okviru snaga za brzu reakciju i pričuve opreme za brzu reakciju preduvjeti su za jačanje kontrole na vanjskim granicama kad god je potrebna trenutačna reakcija. Ne nađe li se rješenje na tehničkoj razini kad je riječ o otvorenim pitanjima koja ugrožavaju potpunu operativnost snaga i pričuve, Komisija će s Agencijom procijeniti koji se koraci mogu poduzeti kako bi se omogućilo da pričuva opreme za brzu reakciju ima potrebnu opremu.

Vježba brze reakcije

Kao što je najavljeno u prethodnom izvješću, Agencija će ubrzo prije kraja listopada 2017. organizirati vježbu radi provjere spremnosti i djelotvornosti obvezno raspoređenih resursa iz snaga i opreme za brzu reakciju u slučaju brze intervencije na granicama.

Tom će se vježbom Agenciji omogućiti da ispita primjenu mehanizma brze reakcije, posebice kapacitet Agencije da primjereno odredi potrebe među državama članicama i zatraži od njih doprinose. U skladu s ciljanim zahtjevom od svake će se države članice očekivati da provjeri dostupnost službenika graničnog nadzora i tehničkih resursa kako su prijavljeni za snage i pričuvu opreme za brzu reakciju.

Daljnji koraci:

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu trebala bi:

·s obzirom na to da i dalje samo 14 država članica schengenskog prostora pridonosi pričuvi opreme za brzu reakciju, hitno bilateralno raspraviti o tom pitanju s predmetnim državama članicama schengenskog prostora i na sastanku Upravnog odbora kako bi se osiguralo da one države koje još nisu pridonijele pričuvi opreme za brzu reakciju (Belgija, Cipar, Danska, Estonija, Francuska, Grčka, Malta, Norveška, Luksemburg, Litva, Španjolska, Slovačka i Švedska) to učine radi uklanjanja utvrđenih nedostataka u pogledu opreme;

·hitno osigurati da stručnjaci imenovani kao dio snaga za brzu reakciju, posebice službenici za registraciju/uzimanje otisaka prstiju i službenici za provjeravanje, budu raspoređeni u skladu s brojevima određenih profila koje utvrdi Upravni odbor;

·hitno provjeriti je li svih 1500 službenika graničnog nadzora dostupno za snage za brzu reakciju te do kraja listopada 2017. provesti probno raspoređivanje ljudskih i tehničkih resursa iz pričuva.

Države članice trebale bi:

·ako to još nisu učinile, brzo pridonijeti uklanjanju utvrđenih nedostataka u pričuvi opreme za brzu reakciju;

·brzo poslati imena i profile stručnjaka dodijeljenih snagama za brzu reakciju ako to još nisu učinile.

3.2.    Provođenje preventivnih procjena osjetljivosti na temelju zajedničke metodologije

3.2.1. Trenutačno stanje u pogledu postupka procjene osjetljivosti

Jačanje preventivnih procjena kojima se jamči dobro funkcioniranje schengenskog prostora i dalje je glavni politički prioritet Europske unije. Kao što je navedeno u prošlom izvješću, Agencija je predano radila na pripremi i dovršetku prve faze postupka procjene osjetljivosti (temeljne procjene 2 ) u skladu sa zajedničkom metodologijom i dogovorenim vremenskim rasporedom.

U skladu s člankom 13. stavkom 6. Uredbe izvršni direktor Agencije uputio je nakon temeljnih procjena 21 državi članici schengenskog prostora preporuke s nizom konkretnih mjera koje treba poduzeti. Nakon obveznog savjetovanja s državama članicama predviđenog Uredbom konačne su preporuke izdane između 13. i 20. srpnja 2017. Preporučene mjere odnose se na 46 od ukupno 136 osjetljivosti koje je utvrdila Agencija tijekom temeljnih procjena. Preporukama se prvenstveno želi raditi na najvećim osjetljivostima povezanima s trenutačnim izazovima na vanjskim granicama. Države članice pozvane su da u nacionalnom planiranju ipak uzmu u obzir preostale osjetljivosti za koje nisu izdane službene preporuke u skladu s Uredbom.

Rok za provedbu većine preporučenih mjera jest šest mjeseci od dobivanja preporuka. Za neke posebne mjere ne očekuje se da će se potpuno provesti prije kraja srpnja 2019. Razlog za to povezan je sa strukturnim pitanjima kao što je osoblje.

U okviru rasporeda provedbe preporuka Agenciji se treba dostaviti akcijski plan do kraja kolovoza 2017. te je redovito svaka tri mjeseca izvješćivati o njegovoj provedbi. Tako će Agencija učinkovito pratiti provedbu preporuka u državama članicama schengenskog prostora. Ako te mjere ne budu provedene u utvrđenom vremenskom roku, izvršni direktor mora to pitanje proslijediti Upravnom odboru i obavijestiti Komisiju. Do 4. rujna 2017. akcijske planove Agenciji poslalo je 13 država članica schengenskog prostora. Agencija je ostalim državama schengenskog prostora poslala podsjetnik.

Ako bi neuklanjanje osjetljivosti moglo ugroziti sveukupno funkcioniranje schengenskog prostora, zbog neprovođenja preporuka unutar njihovih pojedinačnih rokova mogli bi se pokrenuti postupci iz članka 13. stavka 8. i članka 19. Uredbe, odnosno Upravni odbor mogao bi u odluci obvezujućoj za predmetne države članice utvrditi potrebne mjere i naposljetku aktivirati poseban postupak u skladu s člankom 29. Zakonika o schengenskim granicama.

Nadalje, kao što je navedeno u prethodnom izvješću, na osnovi temeljnih procjena za šest država članica (Bugarska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija i Španjolska) 2017. provode se simulacijske vježbe za procjenu njihovih kapaciteta za suočavanje s budućim izazovima na vanjskim granicama. U tu je svrhu tih šest država članica do 1. rujna 2017. Agenciji trebalo dostaviti dodatne informacije. Komisija žali što su samo dvije države članice poštovale taj rok. Nakon što do kraja listopada 2017. postanu dostupni rezultati provedenih simulacijskih vježbi, izvršni direktor predmetnim državama članicama može uputiti drugi krug mogućih preporuka.

Agencija istodobno provodi procjenu nadolazeće prijetnje. Te procjene nadolazećih prijetnji Agencija trenutačno provodi za Grčku, Italiju i Španjolsku.

Na temelju prvih iskustava iz temeljne procjene Agencija s mrežom za procjenu osjetljivosti, koju čine predstavnici država članica schengenskog prostora, radi i na reviziji zajedničke metodologije koju se u studenome 2017. planira predložiti za donošenje Upravnom odboru.

U skladu s novom strukturom Agencije koju je 12. i 13. lipnja 2017. prihvatio Upravni odbor kako bi se uzela u obzir važnost procjena osjetljivosti uspostavljena je posebna jedinica koja se stalno jača. 

3.2.2. Utjecaj procjene osjetljivosti na druge elemente schengenskog sustava

Postupkom procjene osjetljivosti, uključujući preporuke, pomaže se državama članicama schengenskog prostora pri utvrđivanju postojećih i mogućih budućih prijetnji i slabosti koje mogu utjecati na učinkovito upravljanje njihovim vanjskim granicama. S obzirom na njihovu važnost za zaštitu dobrog funkcioniranja schengenskog prostora procjene i provedba preporuka nisu u interesu samo predmetnih, već svih država članica. Stoga je praćenje provedbe tih mjera sastavni dio zajedničkog europskog projekta usmjerenog na upravljanje migracijama u svim njihovim dimenzijama. Osim toga, jednako je važno da se rezultati procjena osjetljivosti zaista uzmu u obzir u ostalim instrumentima kojima se pridonosi dobrom funkcioniranju schengenskog prostora, odnosno schengenskim evaluacijama i financiranju EU-a u području upravljanja vanjskim granicama.

Osobito je važno omogućiti sinergije između postupka schengenske evaluacije i procjena osjetljivosti jer su oba mehanizma dio rada na schengenskoj kontroli kvalitete. Zbog tih sinergija i koordinacije preporuke koje proizađu iz oba mehanizma međusobno će se nadopunjavati te će biti osnova Komisiji da bolje procijeni i odredi prioritete za potrebne financijske resurse.

U tom cilju Komisija je s Agencijom u veljači 2017. već podijelila sve relevantne dokumente povezane s prošlim schengenskim evaluacijama te će to redovito činiti i pri budućim evaluacijama.

Komisija je već dobila prve rezultate procjena osjetljivosti te će ih uzeti u obzir (zaključke i odgovarajuće preporuke) pri procjeni sveukupnog funkcioniranja schengenskog prostora, procjeni nacrta nacionalnih programa u okviru relevantnih fondova EU-a, posebice Fonda za unutarnju sigurnost, i procjeni zahtjeva za dodatna sredstva za hitne slučajeve.

Daljnji koraci:

Komisija će:

·nastaviti pozorno pratiti procjene osjetljivosti i provedbu preporuka na političkoj razini te je spremna surađivati s državama članicama, Europskim parlamentom i Vijećem radi dobrog funkcioniranja schengenskog prostora.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu trebala bi:

·dovršiti simulacijske vježbe do listopada 2017.;

·nastaviti pratiti situaciju na vanjskim granicama, dovršiti aktualne procjene nadolazeće prijetnje i rezultate na vrijeme dostaviti relevantnim državama članicama;

·do kraja studenoga 2017. donijeti revidiranu zajedničku metodologiju za procjene osjetljivosti na temelju stečenih iskustava.

Države članice trebale bi:

·hitno dostaviti Agenciji odgovarajuće akcijske planove za provedbu mjera koje je preporučio izvršni direktor nakon temeljnih procjena;

·osigurati pravodobnu i učinkovitu provedbu preporučenih mjera u roku koji je nakon temeljnih procjena odredio izvršni direktor te svaka tri mjeseca izvješćivati Agenciju o napretku;

·u kontekstu redovitih procjena osjetljivosti koje će Agencija provoditi najmanje jednom godišnje države članice koje nisu dostavile potpune podatke o postojećim kapacitetima trebale bi poboljšati svoje nacionalne postupke za prikupljanje podataka;

·svih šest država članica odabranih za simulacijsku vježbu trebalo bi brzo odgovoriti na zahtjeve Agencije za dodatne podatke i informacije te pravodobno poslati komentare o privremenim procjenama.

3.3.    Potpora vraćanju

Napredak Agencije u potpunoj provedbi novih ovlasti u pogledu vraćanja i dalje je djelomičan.

S jedne strane, broj operacija vraćanja koje je provela Agencija s državama članicama i broj odredišnih država 3 povećali su se. U razdoblju od 1. siječnja do 31. srpnja 2017. Agencija je pružila potporu za ukupno 193 operacije vraćanja državljana trećih zemalja u okviru kojih je vraćeno 8608 državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom. 

S druge strane, ovlasti u pogledu vraćanja koje je Agencija dobila u skladu s Uredbom omogućuju mnogo širi okvir, s novim instrumentima i alatima s pomoću kojih bi Agencija i države članice mogle znatno poboljšati stope vraćanja. To je bio i cilj ažuriranog akcijskog plana o vraćanju koji je Komisija predložila u ožujku ove godine, a države članice poduprle.

Da bi se postigla potrebna operativna transformacija s vidljivim rezultatima u pogledu stopa vraćanja u državama članicama, Agencija mora temeljito promijeniti svoj pristup, a države članice moraju istodobno usmjereno i poticajno djelovati preko Upravnog odbora Agencije i u okviru mjera svojih tijela nadležnih za vraćanje.

Ta se operativna transformacija može postići samo zajedničkim radom Agencije i nadležnih tijela država članica. Primjerice, Agencija 2017. nije još nijednom pružila potporu operacijama dobrovoljnog odlaska koje su provodile države članice, a njezinu je operativnu potporu za vraćanje općenito iskoristilo samo nekoliko država članica 4 .

Isto vrijedi za tri pričuve promatrača prisilnog vraćanja, pratitelja za prisilno vraćanje i stručnjaka za pitanja vraćanja koje su sad dostupne za operativnu potporu 5 . Stručnjaci iz pričuva raspoređeni su (44 promatrača iz pričuve promatrača prisilnog vraćanja za 47 operacija vraćanja i 10 pratitelja za prisilno vraćanje u jednoj operaciji vraćanja). Međutim, države članice općenito se ne služe dovoljno tim učinkovitim alatom, posebice kad je riječ o promatračima prisilnog vraćanja i stručnjacima za prisilno vraćanje. Kako bi potaknula i olakšala upotrebu pričuva, Agencija državama članicama tek treba staviti na raspolaganje konačne praktične modalitete i pravila raspoređivanja osoblja u pričuve, njihovih operativnih zadataka i pravnih odgovornosti 6 . 

Pregovori o postupcima prema kojima bi Agencija izravno unajmljivala zrakoplove 7 i dalje su u tijeku, a dosad nije riješeno ni pitanje o povratku komercijalnim letovima kao dugo očekivanom alatu za potporu operacijama vraćanja iz država članica. Agencija mora finalizirati pokretanje usmjerenog pilot projekta (trenutačno se očekuje tek u rujnu 8 ) te ga nastaviti razvijati kako bi se obuhvatila sva relevantna odredišta za vraćanje.

Agencija treba hitno početi jače raditi na tim slabostima i nedostacima. Države članice moraju dokazati zajedničku predanost i vidljivo poboljšati rezultate u pogledu vraćanja. U tu svrhu moraju iskoristiti Agenciju kao okvir unutar kojeg se mogu ostvariti ti rezultati. To ne bi značilo samo dodjelu resursa na temelju utvrđenih kvota i obveza, nego i stvarno operativno usklađivanje ciljeva i praksi njihovih tijela nadležnih za vraćanje s ciljevima i praksama Agencije.

Komisija poziva Agenciju da raspravi o tom pitanju na sljedećem sastanku Upravnog odbora.

Istodobno, Komisija će s državama članicama u okviru postojećih i novih programa za vraćanje koje financira EU nastaviti nuditi ciljanu operativnu pomoć kako bi izravno poduprla Agenciju da u potpunosti razvije sve elemente novih ovlasti, ukloni operativne nedostatke te izgradi dovoljno snažne i fleksibilne interne strukture koje državama članicama mogu pružiti punu operativnu potporu. Taj će postupak pridonijeti pravodobnom iskorištavanju svih programa za vraćanja koje financira EU, uključujući nove aktivnosti i projekte te znanje i vještine stečene tijekom tih projekata, u cilju jačanja nadležnosti Agencije.

Daljnji koraci:

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu trebala bi:

·hitno finalizirati operativno ispunjenje svih točaka koje još jesu ili bi mogle biti neriješene 9 , posebice:

ohitno finalizirati praktične modalitete, pravila, operativne zadatke i pravne odgovornosti za raspoređivanje osoblja iz pričuve za vraćanje;

opokrenuti potpuno operativan pilot projekt za uporabu komercijalnih letova za operacije vraćanja;

oizraditi strategiju i proaktivno predlagati organizaciju operacija vraćanja na temelju mjesečnih podataka koje dostavljaju države članice, potpuno iskorištavajući proračun dostupan za vraćanja 2017.;

opojačati pomoć prije vraćanja, među ostalim organiziranjem utvrđivanja identiteta;

odovršiti pregled kapaciteta i potreba država članica u pogledu vraćanja;

oubrzati osposobljavanje tijela trećih zemalja koja sudjeluju u operacijama vraćanja preuzimanjem;

·s državama članicama hitno razmotriti stanje provedbe novih ovlasti u pogledu vraćanja kako bi se znatno povećale stope vraćanja u skladu s ažuriranim akcijskim planom o vraćanju;

·hitno uspostaviti interne strukture koje mogu ponuditi punu operativnu potporu državama članicama te postati EU-ova koordinacijska i operativna točka za vraćanje.

Države članice trebale bi:

·na sljedećem sastanku Upravnog odbora u rujnu 2017. dati svoj odgovor kako Agencija kratkoročno može riješiti sve otvorene točke iz svojih novih ovlasti te poduzeti neprovedene mjere iz ažuriranog akcijskog plana o vraćanju;

·s obzirom na to da ni jedna država članica to nije učinila, odmah početi svaki mjesec dostavljati informacije o indikativnim planovima za nacionalne operacije vraćanja, uključujući broj vraćenih osoba i treće zemlje vraćanja;

·uskladiti nacionalne strategije i operativne planove vraćanja s planovima vraćanja Agencije radi postizanja operativne integracije aktivnosti vraćanja na razini EU-a.

3.4.    Sporazum o sjedištu

Nakon poziva Komisije iz prethodnog izvješća Poljska je dovršila postupak ratifikacije sporazuma o sjedištu i o tome obavijestila Agenciju. Sporazum će stupiti na snagu 1. studenoga 2017. Komisija sa zadovoljstvom očekuje provedbu Sporazuma, kojim će se omogućiti najbolji uvjeti za dobro funkcioniranje Agencije u skladu s člankom 57. Uredbe.

Daljnji korak:

· Agencija i Poljska trebale bi osigurati nesmetanu provedbu Sporazuma o sjedištu.

3.5. Raspoređivanje časnika za veze u države članice

Agencija bi redovito trebala pratiti kako države članice upravljaju vanjskim granicama, ne samo putem analize rizika, razmjene informacija i Europskog sustava nadzora granica (EUROSUR), već i prisutnošću vlastitih časnika za vezu u državama članicama.

Na sastanku Upravnog odbora Agencije 13. i 14. lipnja 2017. Upravni odbor odobrio je pravila kojima se utvrđuju uloga i zadaci časnika za vezu, njihov pristup informacijama i prema potrebi imenovanje jednog časnika za vezu za skupinu nekoliko država članica. Agencija je pokrenula postupak za raspoređivanje jednog časnika za vezu u jednu državu članicu (Bugarska) i potvrdu glavnih sjedišta za raspoređivanje pet časnika za vezu u pet skupina država članica: 1. Italija i Malta, 2. Grčka i Cipar, 3. Slovenija i Hrvatska, 4. Rumunjska i Mađarska te 5. Španjolska i Portugal.

Agencija bi trebala ubrzati rad na nacrtu memoranduma o razumijevanju kako bi se do listopada 2017. taj memorandum potpisao sa svakom državom članicom radi utvrđivanja modaliteta raspoređivanja. Agencija još nije pokrenula postupak za zapošljavanje časnika za vezu. Budući da prije raspoređivanja odabrani kandidati moraju biti osposobljeni i upoznati s radom Agencije, oglasi o odgovarajućim slobodnim mjestima trebaju se objaviti bez odgode kako bi se osiguralo da se svi časnici za vezu učinkovito rasporede do kraja 2017.

Iako prednost za raspoređivanje imaju države članice koje se trenutačno smatraju izloženijima migracijskim tokovima, Agencija bi trebala istodobno poboljšati i ubrzati rad na raspoređivanju časnika za vezu u ostale države članice kako bi je oni mogli učinkovito podupirati u sljedećem krugu procjene osjetljivosti.

Daljnji koraci:

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu trebala bi:

·izraditi nacrt memoranduma o razumijevanju i proslijediti ga predmetnim državama članicama do kraja rujna 2017.;

·bez daljnje odgode pokrenuti odgovarajuće postupke odabira za zapošljavanje časnika za vezu s ciljem njihova osposobljavanja i raspoređivanja najkasnije do kraja 2017.;

·poboljšati i ubrzati rad na raspoređivanju časnika za vezu u preostale države članice do veljače 2018.

Države članice trebale bi:

·do listopada 2017. s Agencijom postići dogovor o memorandumu o razumijevanju kojim se utvrđuju modaliteti raspoređivanja časnika za vezu.

3.6. Uspostava strateškog okvira za europsko integrirano upravljanje granicama

U trećem izvješću o napretku Komisija je predložila uspostavu strateškog okvira za europsko integrirano upravljanje granicama s tri integrirane razine: 1. politička strategija institucija Unije, 2. tehnička i operativna strategija Agencije i 3. nacionalne strategije država članica. Zbog toga je bliska suradnja Komisije s državama članicama i Europskim parlamentom neophodan uvjet uspješnog razvoja političke strategije za integrirano upravljanje granicama i njezino nesmetano prihvaćanje. Tehnička i operativna strategija Agencije te nacionalne strategije ravnat će se prema političkoj strategiji.

Rokovi za taj postupak vrlo su kratki i ambiciozni zbog složenog savjetovanja s različitim unutarnjim i vanjskim dionicima. Na prvom sastanku sa stručnjacima iz država članica 20. lipnja 2017. objašnjen je postupak razvoja i raspravljalo se o glavnim dijelovima buduće političke strategije. Komisija je 29. lipnja 2017. u Odboru LIBE Europskog parlamenta održala prezentaciju o postupku razvoja strategije integriranog upravljanja granicama, a početkom rujna predviđeno je i nekoliko radnih sastanaka.

Osim toga, s obzirom na političku važnost strategije i njezina prihvaćanja, očekuje se trilateralni sastanak na visokoj razini 17. listopada 2017.

Daljnji koraci:

Komisija će:

·u listopadu 2017. organizirati trilateralni sastanak na visokoj razini s predstavnicima država članica i zastupnicima Europskog parlamenta kako bi dodatno raspravljali o uspostavi političkog okvira za europsko integrirano upravljanje granicama;

·uključiti tematsku schengensku evaluaciju u nacionalne strategije integriranog upravljanja granicama za 2018.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu trebala bi:

·u drugoj polovini 2017. u bliskoj suradnji s Komisijom pokrenuti postupak razvoja operativne i tehničke strategije integriranog upravljanja granicama;

·Upravni odbor trebao bi donijeti tehničku i operativnu strategiju za europsko integrirano upravljanje granicama nakon što se institucije EU-a usuglase o političkoj strategiji integriranog upravljanja granicama do veljače 2018.;

·u bliskoj suradnji s Komisijom uspostaviti posebno osposobljavanje za schengensku evaluaciju za odabrane stručnjake u području integriranog upravljanja granicama.

Države članice trebale bi:

·od lipnja do prosinca 2017. pokrenuti postupak za utvrđivanje nacionalnih strategija integriranog upravljanja granicama;

·uskladiti nacionalne strategije integriranog upravljanja granicama s političkom strategijom te tehničkom i operativnom strategijom u roku od šest mjeseci od njezina donošenja;

·biti spremne za schengensku evaluaciju svojih nacionalnih strategija integriranog upravljanja granicama (od kraja jeseni 2018.).

4.ZAKLJUČCI

Nastavljaju se provedba novih alata iz Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži te pružanje operativne potpore Agencije za europsku graničnu i obalu stražu državama članicama na različitim dijelovima vanjskih granica izloženih nezakonitoj migraciji.

Međutim, države članice još nisu posve ispunile obveze u pogledu potpunog operativnog kapaciteta snaga za brzu reakciju, posebice s obzirom na popunjavanje nedostataka u pričuvi opreme za brzu reakciju. Potreban je i dodatan rad kako bi se riješili preostali nedostaci u pogledu raspoređivanja za zajedničke operacije koje su u tijeku kao potpora najizloženijim državama članicama u djelotvornom upravljanju vanjskim granicama. Te je nedostatke potrebno hitno ukloniti.

Osim toga, države članice i Agencija moraju postići rezultate u području operacija vraćanja, pri čemu trebaju u potpunosti iskoristiti alate koji su postali dostupni u okviru širih ovlasti Agencije.

Komisija će s državama članicama u okviru postojećih i novih programa za vraćanje koje financira EU nastaviti nuditi ciljanu operativnu pomoć kako bi izravno poduprla Agenciju da u potpunosti razvije sve elemente novih ovlasti, ukloni operativne nedostatke i izgradi dovoljno snažne i fleksibilne interne strukture koje državama članicama mogu pružiti punu operativnu potporu.

U tom pogledu Komisija poziva Europski parlament, Europsko vijeće i Vijeće da preispitaju dosadašnji napredak te poziva Vijeće da potakne Agenciju i nadležna tijela država članica schengenskog prostora na poduzimanje predloženih mjera.

Komisija će nastaviti izvješćivati o napretku u provedbi Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži i u jačanju vanjskih granica, a posebice o operativnosti novih ovlasti Agencije u pogledu vraćanja te razvoju i provedbi europskog integriranog upravljanja granicama.

(1)

     Za potrebe ovog izvješća pojam „države članice schengenskog prostora” odnosi se na države članice i treće zemlje koje obvezuje Uredba ili je one na drugi način provode u nacionalnom pravu.

(2)

     Temeljne su procjene dubinska analiza postojećih kapaciteta država članica u vezi s trenutačnim pokazateljima postojanja prijetnje s obzirom na skup objektivnih kriterija.

(3)

     Od 1. siječnja do 31. srpnja 2017. najvažnije treće odredišne zemlje izvan zapadnog Balkana bile su: Tunis (potpora za 30 nacionalnih operacija vraćanja), Nigerija (12 operacija), Afganistan (11), Gruzija (8) i Pakistan (6).

(4)

     Do 31. srpnja 2017. države članice koje su sudjelovale u većini zajedničkih operacija vraćanja bile su Njemačka (62), Austrija (26), Belgija i Švedska (svaka po 14) te Mađarska (13). S druge strane, dio država članica kojima je potrebna potpora vrlo se malo koristi ili uopće ne koristi zajedničkim operacijama vraćanja (primjerice Francuska, koja je provela samo jednu operaciju, ili Bugarska, koja uopće nije sudjelovala tijekom 2016. i 2017.).

(5)

     Na dan 31. srpnja 2017. broj stručnjaka koje nude države članice za pričuvu stručnjaka za prisilno vraćanje još uvijek nije odgovarao traženom broju (426 ponuđenih stručnjaka za 600 mjesta). Države članice i pridružene zemlje koje još nisu pridonijele pričuvi pratitelja za prisilno vraćanje su: Španjolska, Grčka, Island, Malta, Švicarska, Švedska. Države članice i pridružene zemlje koje još nisu pridonijele pričuvi promatrača prisilnog vraćanja su: Danska, Estonija, Francuska, Cipar, Litva, Norveška, Poljska, Švicarska, Slovačka, Švedska. Države članice i pridružene zemlje koje još nisu pridonijele pričuvi stručnjaka za pitanja vraćanja su: Bugarska, Češka, Grčka, Norveška, Slovačka, Finska, Švicarska.

(6)

     Vidjeti četvrto izvješće o operativnosti, COM(2017) 325 final, u kojem se Agenciju poziva da hitno finalizira praktične modalitete, pravila, operativne zadatke i pravne odgovornosti za raspoređivanje osoblja iz pričuve. 

(7)

     Trenutačno tijela država članica sama unajmljuju zrakoplove i ostalu opremu za operacije vraćanja. Agencija zatim (djelomično) snosi te troškove. Agencija ne unajmljuje zrakoplove izravno.

(8)

     Vidjeti Komunikaciju o učinkovitijoj politici vraćanja u Europskoj uniji – ažurirani akcijski plan, COM(2017) 200 final, u kojoj se od Agencije tražilo da do lipnja 2017. uspostavi mehanizam za komercijalne letove, kao što je ponovljeno u četvrtom izvješću o operativnosti.

(9)

     Vidjeti posebice COM(2017) 201 final, COM(2017) 219 final, COM(2017) 325 final, COM(2017) 200 final.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 6.9.2017.

COM(2017) 467 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE

PETO IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

o operativnosti europske granične i obalne straže

Pregled nedostataka u pogledu ljudskih resursa i opreme potrebnih za tekuće zajedničke operacije Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu

Nedostaci za Grčku – zajednička operacija „Posejdon”

Ø17. kolovoza – 28. rujna 2017.: nema nedostataka u pogledu ljudskih resursa

Ørujan 2017.: pet obalnih ophodnih brodova (38 % operativnih potreba), dva odobalna ophodna plovila (67 % operativnih potreba), jedan helikopter (50 % operativnih potreba), dva ophodna vozila (13 % operativnih potreba), dva prijevozna vozila (33 % operativnih potreba)

Ø28. rujna – 16. studenoga: nema nedostataka (operativne potrebe: 151 službenik)

Øza potporu ponovnom prihvatu u rujnu je nedostajalo 11 službenika, a u listopadu 13.

Nedostaci za Grčku – fleksibilne operativne aktivnosti u okviru zajedničke operacije 2017. za kopno

Ø16. kolovoza – 13. rujna 2017.: 42 službenika (operativne potrebe: 79 službenika), 18 ophodnih automobila (58 % operativnih potreba), dva prijevozna vozila (100 % operativnih potreba)

Ø13. rujna – 11. listopada 2017.: 39 službenika (operativne potrebe: 79 službenika), 17 ophodnih automobila (55 % operativnih potreba), dva prijevozna vozila (100 % operativnih potreba)

Ø11. listopada – 8. studenoga 2017.: 39 službenika (operativne potrebe: 79 službenika), 17 ophodnih automobila (55 % operativnih potreba), dva prijevozna vozila (100 % operativnih potreba).

Nedostaci za Grčku – kontaktne točke u okviru zajedničke operacije 2017. za kopno

Ø16. kolovoza – 13. rujna 2017.: šest službenika (operativne potrebe: 16 službenika), jedan detektor otkucaja srca (100 % operativnih potreba)

Ø13. rujna – 11. listopada 2017.: sedam službenika (operativne potrebe: 14 službenika – 50 % operativnih potreba), jedan detektor otkucaja srca (100 % operativnih potreba).

Nedostaci za Italiju – zajednička operacija „Triton”

Ørujan 2017.: četiri službenika (operativne potrebe: 135 službenika), četiri obalna ophodna plovila (67 % operativnih potreba), jedno odobalno ophodno plovilo (50 % operativnih potreba)

Ølistopad 2017.: jedan službenik (operativne potrebe: 135 službenika), četiri obalna ophodna plovila (67 % operativnih potreba).

Nedostaci za Bugarsku – fleksibilne operativne aktivnosti u okviru zajedničke operacije 2017. za kopno

Ø16. kolovoza – 13. rujna 2017.: 84 službenika (operativne potrebe: 175 službenika – budući da nema dovoljno ponuda, Agencija će sufinancirati 24 službenika iz države članice domaćina), 34 ophodna automobila (57 % operativnih potreba – budući da nema dovoljno ponuda, Agencija će sufinancirati 12 ophodnih automobila iz države članice domaćina), dva termovizijska vozila (25 % operativnih potreba)

Ø13. rujna – 11. listopada 2017.: 64 službenika (operativne potrebe: 175 službenika – budući da nema dovoljno ponuda, Agencija će sufinancirati 24 službenika iz države članice domaćina), 27 ophodnih automobila (45 % operativnih potreba – budući da nema dovoljno ponuda, Agencija će sufinancirati 12 ophodnih automobila iz države članice domaćina)

Ø 11. listopada – 8. studenoga 2017.: 58 službenika (operativne potrebe: 175 službenika – budući da nema dovoljno ponuda, Agencija će sufinancirati 24 službenika iz države članice domaćina), 25 ophodnih automobila (42 % operativnih potreba – budući da nema dovoljno ponuda, Agencija će sufinancirati 12 ophodnih automobila iz države članice domaćina).

Nedostaci za Bugarsku – kontaktne točke u okviru zajedničke operacije 2017. za kopno

Ø16. kolovoza – 13. rujna 2017.: četiri službenika (operativne potrebe: 12 službenika)

Ø13. rujna – 11. listopada 2017.: sedam službenika (operativne potrebe: 14 službenika – 50 % operativnih potreba), jedan detektor otkucaja srca (100 % operativnih potreba).

Nedostaci za Španjolsku – zajednička operacija „Indalo”

Ørujan 2017.: tri službenika (operativne potrebe: 12 službenika) i jedno ophodno obalno plovilo (100 % operativnih potreba)

Ølistopad 2017.: tri službenika (operativne potrebe: 12 službenika)

Nedostaci za Španjolsku – zajednička operacija „Hera”

Ørujan 2017.: dva službenika (operativne potrebe: dva službenika), jedno odobalno ophodno plovilo (100 % operativnih potreba), jedan obalni ophodni brod (100 % operativnih potreba)

Ølistopad 2017.: dva službenika (operativne potrebe: dva službenika), jedno odobalno ophodno plovilo (100 % operativnih potreba), jedan obalni ophodni brod (100 % operativnih potreba), jedan zrakoplov s nepomičnim krilima (100 % operativnih potreba).

Nedostaci za Španjolsku – zajednička operacija „Minerva” 1

Ø14. srpnja – 15. rujna 2017.: 26 službenika (operativne potrebe: 74 službenika), 12 timova sa psima (44 % operativnih potreba).

Nedostaci za zapadni Balkan – fleksibilne operativne aktivnosti u okviru zajedničke operacije 2017. za nadzor granica 2

Ø16. kolovoza – 13. rujna 2017.: četiri službenika (operativne potrebe: četiri službenika) i jedno termovizijsko vozilo (100 % operativnih potreba)

Ø13. rujna – 11. listopada 2017.: četiri službenika (operativne potrebe: četiri službenika) i jedno termovizijsko vozilo (100 % operativnih potreba)

Ø11. listopada – 8. studenoga 2017.: četiri službenika (operativne potrebe: četiri službenika) i jedno termovizijsko vozilo (100 % operativnih potreba).

Nedostaci za zapadni Balkan – kontaktne točke u okviru zajedničke operacije 2017. za kopno

Ø16. kolovoza – 13. rujna 2017.: četiri službenika (operativne potrebe: 24 službenika), jedan detektor otkucaja srca (100% operativnih potreba) na granici Hrvatske i Srbije

Ø13. rujna – 11. listopada 2017.: četiri službenika (operativne potrebe: 24 službenika), jedan detektor otkucaja srca (100% operativnih potreba) na granici Hrvatske i Srbije.

Nedostaci za zapadni Balkan – koordinacijske točke u okviru zajedničke operacije 2017.

Ørujan: tri službenika (operativne potrebe: 16 službenika)

Ølistopad: pet službenika (operativne potrebe: 21 službenik).

(1)

     Zajednička operacija „Minerva” završava 15. rujna 2017.

(2)

     Svi ti nedostaci odnose se na raspoređivanje na vanjskim kopnenim granicama Hrvatske.