EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.3.2017.

COM(2017) 131 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU

o provedbi Uredbe (EU) 2016/369 o pružanju hitne potpore unutar Unije

Sadržaj

I.    Uvod    

II.    Koristi ostvarene Uredbom o pružanju hitne potpore    

1)    Dodana vrijednost Instrumenta za hitnu potporu unutar Unije    

a.    Brzo pružanje pomoći    

b.    Iskusni humanitarni partneri koji pomažu pogođenom stanovništvu    

c.    Jasna usmjerenost na humanitarnu pomoć    

d.    Dopuna postojećim kapacitetima    

e.    Raspoloživost dokazanih stručnjaka i sposobnosti praćenja    

2)    Ostvarenja i rezultati    

a.    Osiguravanje smještaja    

b.    Pripreme za zimu    

c.    Novčana pomoć    

d.    Aktivnosti zaštite    

e.    Obrazovanje    

f.    Pružanje zdravstvenih usluga    

g.    Opskrba hranom i neprehrambenim artiklima te druge aktivnosti    

III.    Koordinacija i komunikacija    

1)    Koordinacija odgovora na izbjegličku i migracijsku krizu na razini EU-a    

2)    Koordinacija i suradnja s pogođenom državom članicom    

3)    Koordinacija među partnerskim organizacijama    

4)    Komunikacija o mjerama hitne potpore u Grčkoj    

IV.    Daljnji koraci    

I.Uvod

Tijekom 2015. i 2016. skoro je 1,1 milijun osoba kojima bi mogla biti potrebna međunarodna zaštita i nezakonitih migranata (dalje u tekstu „izbjeglice i migranti”) došlo u Europsku uniju (EU) istočnosredozemnom rutom. Na vrhuncu izbjegličke krize u ljeto 2015. u Grčku je svaki dan stizalo 10 000 migranata i izbjeglica. Taj je nagli priljev doveo do humanitarne krize u EU-u.

Iako je EU već uspostavio financijske instrumente kako bi se državama članicama pomoglo da odgovore na različite vrste unutarnjih izazova i izraze solidarnost s pogođenim regijama, opseg izbjegličke krize pokazao je da nijedan od njih nije sasvim primjeren za rješavanje različitih humanitarnih potreba u EU-u. U Komunikaciji Komisije o trenutačnom stanju provedbe prioritetnih mjera u okviru Europskog migracijskog programa 1 naglašena je potreba da EU uspostavi kapacitete za pružanje humanitarne pomoći u EU-u kako bi se podržale države članice koje se suočavaju s velikim brojem izbjeglica i migranata. Postojala je potreba za fleksibilnim financijskim instrumentom s mogućnošću brzog djelovanja na temelju europske solidarnosti i sposobnosti angažiranja postojećeg stručnog znanja.

U tom je kontekstu 19. veljače 2016. Europsko vijeće pozvalo Komisiju da uspostavi „mogućnost pružanja humanitarne pomoći unutar EU-a, u suradnji s organizacijama kao što je Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), s ciljem podupiranja zemalja koje se suočavaju s velikim brojem izbjeglica i migranta, a koristeći se iskustvom Odjela za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu EU-a” 2 .

Komisija je 2. ožujka 2016. donijela Prijedlog uredbe Vijeća (EU) 2016/369 o pružanju hitne potpore unutar Unije 3 . Vijeće je donijelo tu uredbu 15. ožujka 2016. 4  

U skladu s pozivom Europskog vijeća, Uredba se temelji na solidnom iskustvu koje je Glavna uprava Europske komisije za europsku civilnu zaštitu i europske operacije humanitarne pomoći (ECHO) stekla tijekom mnogo godina u svojim područjima nadležnosti, što joj je omogućilo da u Uniji primijeni znanje stečeno djelovanjem u trećim zemljama. Nadalje, cilj Uredbe nije samo suočavanje s izuzetnim humanitarnim problemima koji su proizašli iz trenutačnih migracijskih pritisaka na vanjskim granicama Unije, već i s bilo kakvim prirodnim katastrofama ili katastrofama uzrokovanima ljudskim djelovanjem koje uzrokuju opsežne humanitarne posljedice diljem EU-a. Stoga se Uredbom predviđa i da se sva hitna potpora koju financira EU dodjeljuje i provodi u skladu s međunarodno dogovorenim temeljnim humanitarnim principima humanosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti.

Nadalje, za postizanje najveće moguće učinkovitosti, Uredbom se predviđa da operacije odgovora na hitne situacije obavljaju partnerske organizacije 5 s kojima je Komisija sklopila okvirne sporazume o partnerstvu ili financijski i administrativni okvirni sporazum. Budući da se hitna potpora pruža na državnom području države članice EU-a, primjenjuju se posebni zahtjevi. Hitnom potporom koja se pruža „podupiru se i nadopunjuju mjere pogođene države članice” 6 , s kojom treba osigurati blisku suradnju i savjetovanje.

Pravnom osnovom utvrđuje se da se hitna potpora aktivira na razdoblje od tri godine do 16. ožujka 2019. radi upravljanja humanitarnim posljedicama izbjegličke i migracijske krize.

Nedugo nakon donošenja Uredbe Vijeća stanje na istočnosredozemnoj ruti drastično se promijenilo. Od Izjave EU-a i Turske od 18. ožujka 2016. 7 broj nezakonitih prelazaka iz Turske u Grčku naglo se smanjio i do 6. ožujka 2017. u prosjeku je pristizalo 79 osoba dnevno 8 . Ipak, zbog privremenog uvođenja graničnih kontrola na unutarnjim granicama nekih država članica i vanjskim granicama drugih država članica duž istočnosredozemne rute, preko 62 000 osoba od interesa ostalo je u Grčkoj, uključujući više od 14 000 osoba na otocima 9 . Zbog toga je nastala znatna potreba za humanitarnom pomoći, uključujući pomoć u hrani, smještaj, zdravstvenu skrb, vodoopskrbu, sanitarne i higijenske uvjete, neprehrambene proizvode i zaštitu.

Treba napomenuti da je 2016. Grčka bila jedina država članica koja je ispunjavala dva uvjeta prihvatljivosti iz Uredbe:

izniman učinak i opseg katastrofe uzrokovali su teške i dalekosežne humanitarne posljedice u jednoj ili više država članica i

nijedan drugi instrument dostupan državama članicama i Uniji nije dostatan.

Kao posljedica toga sve su mjere koje su dosad financirane na temelju te Uredbe bile isključivo usmjerene na rješavanje humanitarne situacije u Grčkoj.

U skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe cilj je ovog izvješća dati pregled ključnih učinaka Instrumenta za hitnu potporu unutar Unije od njegove aktivacije, analizu glavnih izazova na koje se naišlo i pregled planiranih budućih mjera.

II.Koristi ostvarene Uredbom o pružanju hitne potpore

Na temelju smjernica grčkih nadležnih tijela, koja u konačnici ostaju odgovorna za upravljanje izbjegličkom i migracijskom krizom u Grčkoj, Uredba je omogućila humanitarnim djelatnicima da brzo doprinesu upravljanju humanitarnim posljedicama te krize. Dovela je do konkretnih rezultata u svim sektorima za 45 000 korisnika na preko 30 lokacija na otocima i u kontinentalnoj Grčkoj.

U nastavku su navedene ključne prednosti tog novog instrumenta i glavni operativni rezultati.

1)Dodana vrijednost Instrumenta za hitnu potporu unutar Unije

Instrument za hitnu potporu osmišljen je kao odgovor na ozbiljne humanitarne posljedice proizašle iz akutne krizne situacije. On je 2016. i 2017. omogućio Uniji da osigura odgovarajuću i pravovremenu potporu izbjeglicama i migrantima u Grčkoj. Njegove su inherentne značajke sljedeće:

a.Brzo pružanje pomoći

Instrument za hitnu potporu oslanja se na prilagođene postupke i osoblje osposobljeno za intervenciju u hitnim situacijama diljem svijeta. Nakon procjene potreba kako bi se utvrdili prioriteti financiranja, Komisija je 19. travnja 2016., svega pet tjedana nakon donošenja Uredbe, najavila prvu dodjelu sredstava od 83 milijuna EUR 10 za osam partnerskih organizacija. S trenutačnim učinkom od potpisivanja ugovora i samo nekoliko dana nakon što je proračunsko tijelo osiguralo početno financiranje, na terenu se ugroženim osobama počelo pružati smještaj, zdravstvene i higijenske usluge, zaštitu i obrazovne usluge.

b.Iskusni humanitarni partneri koji pomažu pogođenom stanovništvu

Pomoć provode iskusni humanitarni partneri – agencije Ujedinjenih naroda te međunarodne i nevladine organizacije, s kojima je Komisija potpisala okvirne sporazume zbog njihovih vještina, stručnosti i dobrog upravljanja pri brzom odgovoru na humanitarne potrebe. Komisija je dosad dodijelila sredstva EU-a za 14 partnera koji su svi već bili aktivni u Grčkoj od rane faze izbjegličke krize. Ti partneri osiguravaju i da se pomoć pruža u skladu s međunarodnim humanitarnim načelima.

c.Jasna usmjerenost na humanitarnu pomoć

Dok se drugim postojećim instrumentima EU-a, kao što su Fond za azil, migracije i integraciju (AMIF), Fond za unutarnju sigurnost (ISF), Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) ili, kad je riječ o prirodnim katastrofama, Fond solidarnosti Europske unije (EUSF), mogu pružiti znatna financijska sredstva za pomoć unutar Europe, oni u velikoj mjeri ovise o administrativnim i operativnim kapacitetima nacionalnih vlada, koje mogu biti izložene znatnim financijskim i ekonomskim pritiscima. Osim toga, ti instrumenti nisu osmišljeni za rješavanje posve humanitarnih potreba velikih skupina izbjeglica i migranata.

Slično tome, postojeći Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM) pruža prijeko potrebnu potporu u obliku dobrovoljnih doprinosa sredstava iz država članica, no nije prikladan za rješavanje opsežnih strukturnih humanitarnih potreba proizašlih iz izbjegličke krize.

Za razliku od tih instrumenata, Instrument za hitnu potporu može omogućiti brzo financiranje ciljane humanitarne pomoći u izvanrednim situacijama.

d.Dopuna postojećim kapacitetima

Pogođene države članice ne moraju uspostaviti nove strukture ili institucionalne mehanizme kako bi iskoristile hitne potpore. Instrument za hitnu potporu nadopunjuje humanitarni odgovor osiguravajući dodatne ljudske i financijske resurse. Operacije u Grčkoj pokazale su da su za njihov uspjeh ključni učinkoviti komunikacijski kanali i učinkovit koordinacijski mehanizam uz potporu odgovarajućeg osoblja u nadležnim nacionalnim tijelima.

e.Raspoloživost dokazanih stručnjaka i sposobnosti praćenja

Komisija raspolaže mrežom sektorskih i projektnih stručnjaka na terenu diljem svijeta. Troje tih stručnjaka preraspoređeno je radi praćenja i koordiniranja aktivnosti na terenu. Njihova je prisutnost ključna za potporu humanitarnim partnerima u njihovu radu i za suradnju s grčkim tijelima. To je žurno djelovanje bilo ključno za brzu provedbu projekata koje financira EU. Usto, u Grčku su poslani i neki od Komisijinih globalnih tematskih stručnjaka (npr. za područje zdravstvene skrbi, zaštitu i rodna pitanja) kako bi pokrenuli operacije u svojim područjima stručnosti.

2)Ostvarenja i rezultati

U 2016. ukupno je ugovoreno 191,9 milijuna EUR, kako slijedi:

Tablica: Ugovorena sredstva EU-a po partneru u 2016.

a.Osiguravanje smještaja

b.Pripreme za zimu

Partnerske organizacije sudjelovale su u aktivnostima koje doprinose pripremama za zimu i uključuju pružanje smještaja, vodoopskrbu, sanitarne i higijenske usluge te održavanje, čime su se znatno poboljšali životni uvjeti i omogućio siguran smještaj ugroženim osobama tijekom zimskih mjeseci. Svih 30 lokacija koje su financirane Instrumentom za hitnu potporu pripremljene su za zimske uvjete. Poduzete su mjere poboljšanja izolacije, ugradnje uređaja za grijanje i unapređenja sigurnosti radi smanjenja rizika od požara.

Grčka vlada samo je UNHCR-u dodijelila zadaću razvoja infrastrukture i pripreme za zimu za 14 lokacija u kontinentalnom dijelu Grčke 13 . Operacije priprema za zimu lokacija dodijeljenih UNHCR-u međusobno se razlikuju. U nekim je slučajevima UNHCR postavio montažne objekte 14 , dok je na drugim lokacijama sanirao i modernizirao postojeće objekte 15 .

Ostali primjeri priprema za zimu uključuju sljedeće:

IFRC je omogućio smještaj za hitne situacije na privremenim lokacijama Softex i Cherso, uključujući šatore, podove od paleta, izolaciju te grijaća tijela i kerozin.

ASB je spojio objekte na električnu mrežu potrebnu za rasvjetu i grijanje u objektima u Diavati i Anagnostopoulou.

IOM provodi radove rekonstrukcije ili obnove na sljedećim lokacijama: Agios Andreas I, Agios Andreas II, Thiva, Serres, Drama i Kavala.

Kao izravna mjera pripreme za zimu veći je broj osoba smještenih na neadekvatnim ili nedovršenim lokacijama premješten u hotele ili stanove. Do 28. veljače 2017. samo je UNHCR premjestio preko 3 100 osoba. Osobe na tim lokacijama bile su izložene nepovoljnim vremenskim uvjetima i smještene u neprikladnim objektima, što je pogoršalo zdravstvene rizike. Troškovi dosad provedenih mjera pripreme za zimu procijenjeni su na oko 52 milijuna EUR. 

c.Novčana pomoć

d.Aktivnosti zaštite

e.Obrazovanje

f.Pružanje zdravstvenih usluga

g.Opskrba hranom i neprehrambenim artiklima te druge aktivnosti

III.Koordinacija i komunikacija

Dobra suradnja na svim razinama najvažniji je čimbenik za postizanje konkretnih rezultata. Partnerske organizacije osobito su istaknule da su uspješni rezultati postignuti u slučajevima kad je osigurana dobra suradnja s grčkim tijelima i lokalnim partnerima. S druge strane, do kašnjenja u pružanju humanitarne pomoći došlo je kad ta suradnja nije bila najbolja (npr. pri pružanju smještaja, pripremama za zimu i elektrifikaciji objekata, pružanju hrane i sigurnosnim pitanjima).

Važan je čimbenik i komunikacija na svim razinama. Za učinkovito i djelotvorno pružanje pomoći ključna je bolja komunikacija s lokalnim zajednicama i primateljima pomoći. Nužna je i vanjska komunikacija kako bi se osigurali odgovarajuća vidljivost i razumijevanje odgovora EU-a na krizne situacije. Komisija će 2017. nastaviti raditi s humanitarnim partnerima na rješavanju tih pitanja.

1)Koordinacija odgovora na izbjegličku i migracijsku krizu na razini EU-a

Aktivnosti u okviru Instrumenta za hitnu potporu treba provoditi u potpunoj sinergiji i komplementarnosti s drugim financijskim instrumentima, posebno onima kojima se pružaju drugačiji oblici pomoći za hitne slučajeve. EU je 2015. i 2016. bio daleko najveći pružatelj humanitarne pomoći tijekom izbjegličke krize u Grčkoj i osigurao je 77 % ukupnih financijskih sredstava 19 . Kako bi se maksimalno povećao učinak i izbjeglo udvostručavanje nedostataka, nužna je visoka razina koordinacije unutar Komisije i s drugim institucijama, agencijama i tijelima EU-a te s odgovarajućim tijelima pogođenih država članica,

2)Koordinacija i suradnja s pogođenom državom članicom

Od Komisije se zahtijeva da nastavi blisku suradnju i savjetovanje s pogođenom državom članicom, osobito u pogledu odabira partnera. Usto, budući da se pomoć za hitne slučajeve pruža kao potpora i dopuna aktivnostima pogođene države članice, Komisija i njezini partneri moraju djelovati u skladu s planom koji su utvrdila grčka tijela. Iako je EU stekao znatna iskustva financiranjem humanitarne pomoći u trećim zemljama, ovaj je instrument prvi put pružio priliku za humanitarno djelovanje u državi članici EU-a. Treba imati na umu da grčke vlasti nisu još nikada doživjele humanitarnu krizu ovakvih razmjera.

Radi olakšavanja strukturiranije koordinacije s Ministarstvom za migracijsku politiku Komisija od svibnja 2016. održava redovite sastanke putem videokonferencije uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva i svih partnerskih organizacija. Ta praksa osigurava cjelovit protok informacija o odlukama nacionalnih tijela i partnerskih organizacija na terenu i omogućuje raspravu o različitim prioritetima te utvrđivanje neposrednih rješenja potencijalnih problema.

Jasno planiranje budućih aktivnosti od strane nadležnih tijela pogođene države članice važan je čimbenik za postizanje dobre koordinacije, koja je pak preduvjet za djelotvorno, učinkovito i dosljedno humanitarno djelovanje.

Ostvaren je velik napredak u pogledu financijskog planiranja. U veljači 2017. grčka vlada i relevantne službe Komisije postigle su dogovor o financijskom planiranju kojim bi se financiranjem iz nacionalnog proračuna, Fonda za azil, migracije i integraciju te Instrumenta za hitnu potporu obuhvatili prihvatni objekti i potrebe izbjeglica i migranata.

Ostvaren je napredak, a suradnja s nacionalnim tijelima, koja su u konačnici odgovorna za odgovor na humanitarnu krizu, i dalje je ključna za učinkovitu i pravovremenu dostavu pomoći. To će ostati prioritet tijekom cijele 2017., s posebnim naglaskom na boljem planiranju i donošenju operativnih odluka.

3)Koordinacija među partnerskim organizacijama

Tijekom 2016. ugovore s Komisijom u svrhu provedbe mjera koje se financiraju na temelju Uredbe potpisalo je 14 partnerskih organizacija u Grčkoj. Te organizacije, s druge strane, surađuju s nizom provedbenih partnera. Budući da su korisnici raspršeni diljem zemlje, u unajmljenim stanovima te na formalnim i neformalnim lokacijama na kopnu i na otocima, učinkovita koordinacija od ključne je važnosti.

Na lokalnim razinama i na nacionalnim razinama uspostavljen je niz tematskih radnih skupina, a informacije su centralizirane informatičkim alatima 20 . Komisija i grčka tijela sudjeluju u tim radnim skupinama, koje olakšavaju razmjenu informacija i koordinaciju te aktivno podržavaju nadležna tijela pri koordiniranju pružanja humanitarne pomoći.

Održavanje učinkovite koordinacije među svim humanitarnim djelatnicima uz održavanje najviših standarda pružanja humanitarne pomoći bit će ključan prioritet za 2017.

4)Komunikacija o mjerama hitne potpore u Grčkoj

Za građane EU-a Instrument za hitnu potporu jasan je znak solidarnosti koji dokazuje da EU može zajedničkim naporima rješavati hitne humanitarne probleme. U tom kontekstu Komisija aktivno promiče učinkovitu komunikaciju i vidljivost humanitarnih partnera, a intenzivirala je i komunikacijske aktivnosti, osobito na svojim internetskim stranicama i na društvenim medijima.

Osim toga, treba komunicirati i s lokalnim zajednicama i migrantima u Grčkoj kako bi se povećala njihova uključenost i kako bi se bolje riješile primjedbe tih skupina u pogledu operacija koje su u tijeku.

Iako je 2016. ostvaren velik napredak, od partnerskih se organizacija 2017. očekuju veći napori i rezultati u pogledu aktivnosti informiranja i komunikacije s migrantima i lokalnim stanovništvom.

IV.Daljnji koraci

Unatoč velikim postignućima u pogledu rješavanja najhitnijih humanitarnih potreba u Grčkoj, još uvijek treba riješiti niz nedostataka, što je detaljnije opisano u dokumentu o operativnim prioritetima za hitnu potporu za 2017. 21 Hitna potpora provodit će se u potpunosti u skladu s financijskim planiranjem za 2017. koje su utvrdile grčka vlada i odgovarajuće službe Komisije kako bi se osigurala komplementarnost svih instrumenata i mjera.

Kad je riječ o smještaju, izbjeglice i migranti smješteni su na različitim mjestima s različitim standardima kvalitete, uključujući privremena i dugoročna rješenja. Za 2017. prioritet je pomak k unajmljivanju stanova u gradovima s pristupom socijalnim službama jer se time pruža dostojanstveniji smještaj u slučaju dugotrajnog boravka.

Topli obroci osigurani su svaki dan u izbjegličkim kampovima u 2016. i u prvim mjesecima 2017. Kako bi se osobama od interesa omogućilo da kupuju i pripremaju vlastitu hranu, nastoji se postupno proširiti višenamjenski gotovinski sustav, nadovezujući se na programe novčane pomoći za neprehrambene artikle razvijene 2016. Tim će se sustavom nadopuniti ulaganja u infrastrukturu električne energije i zajedničke kuhinje koja su već provedena ili se provode na terenu.

U području zdravstvene skrbi treba osigurati kapacitete za pružanje prve pomoći i hitne zdravstvene skrbi s odgovarajućim upućivanjem u nacionalni zdravstveni sustav. Trebalo bi osigurati pristup osnovnom paketu zdravstvenih usluga i olakšati ga uslugama prijevoza i prevođenja. Programe cijepljenja treba proširiti.

Usluge vodoopskrbe i odvodnje na mnogim lokacijama i dalje nisu zadovoljavajuće. Stoga treba nastaviti pružati te usluge.

U pogledu zaštite, prioritet će biti aktivnosti povezane sa zaštitom djece u kriznim situacijama kao što su pronalaženje i ponovno spajanje obitelji te psihosocijalne potrebe djece pogođene sukobima i raseljavanjem. Financirat će se i usluge usmenog prevođenja radi lakše razmjene informacija s izbjeglicama i migrantima na njihovu jeziku (jezicima). Osim maloljetnih osoba, potrebe za zaštitom uključuju upravljanje predmetima ranjivih osoba kao što su osobe s invaliditetom, samohrane majke itd.

Kad je riječ o obrazovanju, u području neformalnog obrazovanja postoje potrebe da se nadopune nastojanja grčkih vlasti da se omogući javno obrazovanje za svu djecu izbjeglice i migrante. I mladim migrantima i izbjeglicama (u dobi od 15 do 24 godine) potreban je pristup kvalitetnim i uključivim prilikama za učenje kao i strukovnom osposobljavanju i jezičnim tečajevima za odrasle kako bi izgradili životne vještine i uspješno se integrirali u europsko društvo.

Pružanje hitne potpore u Grčkoj započelo je odmah po donošenju Uredbe. Godinu dana kasnije na terenu i dalje postoje određene potrebe i stoga u ovoj fazi nije uputno prestati pružati pomoć. Ipak, trebalo bi razmotriti različite opcije za postupan prestanak pružanja pomoći i za predaju tog zadatka grčkim vlastima. Konkretno, krajem 2017. trebalo bi provesti raspravu s partnerima radi planiranja izlazne strategije za 2018. jer je Uredba aktivirana samo za trogodišnje razdoblje.

Tijekom prve godine provedbe vidljive su koristi od mjera na temelju Uredbe. Inherentna fleksibilnost u Uredbi, koja je primjerice omogućila Komisiji da se poveže s uglednim i iskusnim partnerima, olakšala je podmirivanje humanitarnih potreba u Grčkoj. Prijenos znanja stečenog u operacijama u trećim zemljama u državu članicu EU-a također je pridonio brzom odgovoru.

(1)

 COM(2016) 85 final, Bruxelles, 10.2.2016.

(2)

Zaključci Europskog vijeća EUCO 1/16, Bruxelles, 18.–19. veljače 2016.

(3)

COM(2016) 115 final, Bruxelles, 2.3.2016.

(4)

SL L 70, 16.3.2016., str. 1.

(5)

One uključuju međunarodne organizacije, neprofitne nevladine organizacije te specijalizirane službe država članica.

(6)

Vidjeti članak 1. stavak 2. Uredbe Vijeća (EU) 2016/369.

(7)

Vidjeti http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/03/07-eu-turkey-meeting-statement/

(8)

Na temelju podataka koje su grčka nadležna tijela dostavila Službi za potporu strukturnim reformama (SRSS).

(9)

Podaci od 28.2.2017., prema grčkim nadležnim tijelima: http://mindigital.gr/index.php/προσφυγικό-ζήτημα-refugee-crisis/1009-summary-statement-of-refugee-flows-03-03-2017  

(10)

Vidjeti IP/16/1447, Bruxelles, 19.4.2016.

(11)

Operativni prioriteti Odluke o financiranju hitne potpore, dostupno na http://ec.europa.eu/echo/sites/echo-site/files/esop.pdf.

(12)

OXFAM, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC), Međunarodni odbor za spašavanje (IRC), Dansko vijeće za izbjeglice (DRC), Norveško vijeće za izbjeglice (NRC), Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) te organizacije Arbeiter-Samariter-Bund (ASB), Save the Children (STC), Médecins du Monde (MDM), Care International (CARE), Mercy Corps (MCE) i Terre des Hommes (TDH).

(13)

Riječ je o sljedećim lokacijama: Aleksandrija, Nea Kavala, Katsikas, Filippiada, Lagadikia, Redestos, Petra Olympou, Schisto, Andravida, Eleonas, Elefsina, Kipselohori, Termopil i Rafina.

(14)

150 u Aleksandriji, 180 u Lagkadikiji, 100 u Filippiadi, 100 u Katsikasu i 180 u Schistu, 180 u Nei Kavali.

(15)

U Andravidi, Elefsini, Termopilu, Eleonasu i Rafini.

(16)

Podaci od 31. siječnja 2017. https://www.unicef.org/ceecis/General_data_January_2017_(1).pdf  

(17)

Aktivnosti neformalnog obrazovanja odvijaju se izvan formalnih nacionalnih sustava, koji se ne mogu financirati Instrumentom za hitnu potporu. One, među ostalim, omogućuju djeci koja su propustila nekoliko godina školovanja da nadoknade zaostatak i naknadno se uključe u sustav formalnog obrazovanja.

(18)

Ljudi koji posjećuju liječnika prvi put ili zbog drukčijih medicinskih razloga.

(19)

Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA), rujan 2016.

(20)

Vidjeti http://data.unhcr.org/mediterranean/regional.php .

(21)

Vidjeti http://ec.europa.eu/echo.