EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 3.3.2017.

COM(2017) 109 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Uredbe (EZ) br. 1185/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o statističkim podacima o pesticidima

1.Uvod

Člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1185/2009 (dalje u tekstu: Uredba) Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o pesticidima 1 propisano je da:

„Komisija svakih pet godina podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi ove Uredbe. U tom se izvješću posebno ocjenjuju kakvoća dostavljenih podataka, kako je navedeno u članku 4., metode prikupljanja podataka, opterećenja poduzeća, poljoprivrednih gospodarstava i državnih uprava te upotrebljivost tih statističkih podataka u okviru Tematske strategije održive upotrebe pesticida, osobito s obzirom na ciljeve utvrđene člankom 1. To izvješće, prema potrebi, sadržava i prijedloge namijenjene daljnjem poboljšanju kakvoće podataka i metoda prikupljanja podataka, poboljšavajući tako pokrivenost podacima i usporedivost podataka te smanjujući opterećenje poduzeća, poljoprivrednih gospodarstava i državnih uprava. Prvo se izvješće dostavlja do 31. prosinca 2016.”.

2.Područje primjene i sadržaj

Prema članku 2. točki (a) Uredbe „pesticidi” se odnose na „sredstva za zaštitu bilja (PPP, plant protection products), kako je određeno člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 2  ili na biocidni proizvod kako je određeno člankom 2. stavkom 1. Direktive 98/8/EZ” 3 . Uredbom se propisuje da države članice moraju Komisiji jednom godišnje dostavljati svoje statističke podatke o pesticidima koji se svake godine stavljaju na tržište (statistički podaci o prodaji pesticida). Osim toga, svakih pet godina moraju pružiti statističke podatke o pesticidima koji se upotrebljavaju u poljoprivredi (statistički podaci o upotrebi pesticida). Ti bi podaci trebali uključivati povjerljive podatke. Države članice trebaju Komisiji dostaviti i izvješća o kakvoći dostavljenih podataka, a Komisija zatim treba ocijeniti kakvoću tih podataka.

2.1.Statistički podaci o prodaji pesticida

Referentno razdoblje za pesticide stavljene na tržište je kalendarska godina. Prvo referentno razdoblje bila je druga kalendarska godina nakon 30. prosinca 2009. Podaci se moraju dostaviti u roku od 12 mjeseci od kraja referentne godine, a izvješća o kakvoći 3 mjeseca poslije. Dosad dostavljeni podaci i izvješća o kakvoći obuhvaćaju referentne godine od 2011. do uključivo 2014.

2.2.Statistički podaci o upotrebi pesticida

Za statističke podatke o upotrebi pesticida u poljoprivredi referentno razdoblje mora biti razdoblje od najviše 12 mjeseci unutar svakog petogodišnjeg razdoblja. Prvo petogodišnje razdoblje počelo je prve kalendarske godine nakon 30. prosinca 2009. Ti se podaci i izvješća o kakvoći očekuju u roku od 12 mjeseci od kraja svakog petogodišnjeg razdoblja. Dostavljanje podataka i izvješća o kakvoći iz prvog petogodišnjeg razdoblja (referentne godine od 2010. do uključivo 2014.) stoga je završilo u prosincu 2015.

Komisija (Eurostat) mora agregirati podatke za oba ta skupa podataka prije njihova objavljivanja, vodeći računa o zaštiti povjerljivih podataka država članica. To znači da Komisija (Eurostat) ne može pružiti statističke podatke o pojedinačnim aktivnim tvarima.

U poglavljima koja slijede pruža se ukupna ocjena kakvoće podataka o prodaji pesticida koje su dostavile države članice. Ta se ocjena temelji na izvješćima o kakvoći koja su dostavile države članice, kako se zahtijeva člankom 4. Uredbe. Kriteriji kakvoće koji su primijenjeni utvrđeni su člankom 12. stavkom 1., „Kvaliteta statistike”, Uredbe (EZ) br. 223/2009 4 . Provjera izvješća o kakvoći za statističke podatke o upotrebi pesticida još nije završena pa u nastavku nisu analizirani.

2.3.Metode prikupljanja podataka i izvori podataka

Za većinu od 28 država članica, kao i Norvešku, svi temeljni primarni podaci o prodaji pesticida dolaze iz administrativnih izvora koji imaju zakonsku obvezu izvješćivanja. Sve države osim Danske, Slovenije i Norveške smatraju da su sve informacije povezane s pojedinačnim davateljima podataka povjerljive. Većina država nema javne baze podataka te su agregirani podaci u pravilu dostupni u statističkim publikacijama i/ili na web-mjestima. U Belgiji i Norveškoj pojedinačni podaci dostupni su na zahtjev. S obzirom na to da je Švicarska izuzeta, izvješća o kakvoći nisu dostupna. Za više detalja vidjeti Prilog I.

2.4.Kakvoća dostavljenih podataka

Sve države članice, Švicarska i Norveška poštuju zahtjeve u pogledu pokrivenosti i pravodobnosti svojih podataka. Većina država dostavlja svoje skupove podataka na vrijeme i reagira u duhu dobre suradnje kada se zahtijevaju dodatne provjere ili ispravci.

U pogledu točnosti, pouzdanosti i usporedivosti, većina država navodi da su njihovi primarni podaci o prodaji pesticida prikupljeni iz administrativnih izvora ili od nositelja odobrenja te prema tome smatra da su pruženi podaci točni. Osim toga, pogreške u uzorkovanju nisu bile relevantne jer su se prikupljale samo stvarne administrativne vrijednosti, a procjene ili uzorci nisu upotrebljavani. Međutim, upotrijebljene su različite metode prikupljanja podataka.

Komisija stoga smatra da su svi primarni podaci o prodaji pesticida točni i pouzdani, s obzirom na to da nije bilo izračuna ili procjena vrijednosti koje je trebalo statistički izmjeriti. Kao posljedica toga, smatra se da su i agregirani podaci o prodaji pesticida točni i pouzdani.

Općenito, većina je država pri svom izvješćivanju poduzela sljedeće mjere opreza kako bi osigurala potrebnu statističku kakvoću svojih podataka:

•često pregledavanje i ažuriranje upitnika;

•uzimanje u obzir problema i preporuka koje su davatelji podataka naveli prijašnjih godina;

•upotreba potpunog registra odobrenih proizvoda;

•pregledavanje podataka u okviru postupaka unutarnje kontrole kakvoće;

•čuvanje podataka u sigurnom okruženju kada su zaštićeni statističkom povjerljivošću.

Podaci o prodaji i upotrebi pesticida pružaju kvalitetnu procjenu ukupne količine pesticidnih proizvoda stavljenih na tržište na razini države. Mogu pokazati kretanja u pogledu novih vrsta pesticida, količine proizvoda tijekom vremena i naknadne rizike za ljude i okoliš. Takve bi se procjene u budućnosti mogle poboljšati tako što bi se razlikovala profesionalna odobrenja od onih za upotrebu u kući i vrtu (tj. za poljoprivredne i nepoljoprivredne potrebe). Mogle bi se predvidjeti i dodatne provjere kakvoće podataka za količine preostalih zaliha. Za više informacija vidjeti Prilog II.

3.Važnost — upotrebljivost statističkih podataka i širenje

3.1.Informacije primljene od dionika

Savjetovanjima s mjerodavnim službama i agencijama Komisije utvrđene su sljedeće važne točke koje treba razmotriti:

Cjelokupno zakonodavstvo o statističkim podacima o pesticidima trebalo bi obuhvatiti ujednačene pokazatelje rizika, koje Komisija mora sastaviti u skladu s člankom 15. Direktive o održivoj upotrebi pesticida 5 te olakšati izračun pokazatelja rizika „primjenom prikupljenih statističkih podataka”. Zadatak prikupljanja statističkih podataka ne bi se trebao shvatiti kao potpuno zaseban u odnosu na zadatak upotrebe tih podataka za izračunavanje rizika. Čini se logičnim da bi prvo trebali biti poznati pokazatelji rizika, prije nego što se donese bilo koja odluka o prikupljanju podataka u tu svrhu. Smatra se da su potrebne dodatne rasprave te će se u radnoj skupini za Direktivu o održivoj upotrebi pesticida savjetovati i s državama članicama.

Dionici predlažu prilagodbu zakonodavstva tako da se mogu objaviti podaci agregirani na nižoj razini, s obzirom na to da bi mogli biti potrebni za izračunavanje pokazatelja rizika. Prepoznata je teškoća prikupljanja podataka o upotrebi pesticida od poljoprivrednika i troškovi koje države članice pritom snose, kao i teškoća postizanja sporazuma na razini EU-a o tome koji su usjevi relevantni, s obzirom na to da se mogu uvelike razlikovati ovisno o klimatskoj zoni u Europi.

Pesticidi su uzrok onečišćenja i imaju izravan utjecaj osobito na stanje bioraznolikosti, vodnih tijela i tla. Kako bi se osiguralo rješavanje tih utjecaja na odgovarajući način, nužno je da su tvorci politike u mogućnosti kvantificirati rizike i razinu onečišćenja pesticidima. To bi pomoglo i boljoj provedbi postojećih instrumenata politike zaštite okoliša i poslužilo za utvrđivanje preostalih propusta u politici za rješavanje pritisaka na okoliš koji su uzrokovani pesticidima. Trenutačno, politike na koje se te potrebe za podacima odnose su Strategija EU-a o bioraznolikosti do 2020., zajednička poljoprivredna politika (ZPP), Okvirna direktiva o vodama i Tematska strategija za zaštitu tla.

Statistički podaci o pesticidima previše su agregirani da bi bili djelotvorni izvor informacija za procjenu rizika za okoliš. Temeljita analiza utjecaja primjene pesticida na ekosustave zahtijevala bi podatke o tome koje se konkretne aktivne tvari u pesticidima primjenjuju na koje usjeve i informacije o vrstama ekosustava u kojima se ti usjevi nalaze. Podaci o opasnosti, tj. (eko)toksikološkim svojstvima, specifični su za aktivne tvari. Jedini djelotvorni način za kombiniranje podataka o opasnosti s podacima o izloženosti kako bi se shvatio rizik prema tome je posjedovanje podataka o stopama primjene za određene aktivne tvari u pesticidima prema usjevu, području i vrsti ekosustava. Osim toga, trebalo bi primijeniti metode za procjenu kumulativnog rizika kako bi se pružio uvid u to kako smjese aktivnih tvari, zaštitne tvari (safeneri) i sinergisti međusobno djeluju da bi u pesticidima došlo do kombiniranih učinaka.

Uredbom se ne zahtijeva da države članice pružaju informacije o vrsti ekosustava u kojemu se tvari primjenjuju. Utjecaj smjesa aktivnih tvari na ekosustav u kojemu se usjev nalazi ovisi o karakteristikama tog ekosustava, uključujući biotičke i abiotičke značajke. Projektom „mapiranja i ocjene ekosustava i njihovih usluga” 6 pruža se dogovorena tipologija ekosustava. Ta bi tipologija mogla poslužiti kao temelj za izvješćivanje država članica o primjeni pesticida prema vrsti ekosustava te obogatiti njihovo shvaćanje rizika koji pesticidi predstavljaju okolišu. Potrebna je temeljita analiza rizika za okoliš koji su povezani s pesticidima kako bi se poduprla usporedna procjena kandidata za zamjenu, kako je propisano člankom 50. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja. To nije moguće s podacima koji su trenutačno dostupni.

Postanu li dostupni dovoljno detaljni statistički podaci o pesticidima, mogli bi biti iznimno korisni za provođenje retrospektivnih procjena rizika stvarnih razina rizika koji se očekuju od sveukupne upotrebe pesticida u EU-u za zdravlje ljudi i životinja te okoliša. To bi omogućilo procjene kretanja na temelju rizika kako bi se dopunili oni na temelju prodaje. S obzirom na to da svaka aktivna tvar u pesticidima ima drukčiju toksičnost i vjerojatnost izlaganja, kretanja koja se temelje na njihovu riziku za zdravlje ljudi i životinja i različite neciljane skupine organizama mogla bi biti izrazito vrijedna za podupiranje politika EU-a o javnom zdravstvu, zaštiti potrošača, zdravlju životinja i zaštiti okoliša. Takve bi procjene nadopunile godišnje procjene rizika za potrošače od razina ostataka pesticida koje nadziru države članice.

Ravnoteža između povjerljivosti i važnosti ili upotrebljivosti podataka mogla bi se postići istraživanjem različitih mogućnosti agregiranja, a koje se primjerice temelje na toksičnosti i uzorcima upotrebe. Stoga se predlaže dijalog između službi i agencija Komisije te ostalih relevantnih sudionika kako bi se istražile mogućnosti koje bi mogle pomoći maksimalno povećati važnost i upotrebljivost podataka u budućnosti.

3.2.Studije o upotrebi pesticida izvan poljoprivrede

Poljoprivreda je najočitiji i vjerojatno najveći profesionalni sektor u kojem se upotrebljavaju pesticidi. Međutim, i ostali profesionalni ili amaterski korisnici mogli bi više ili manje znatno pridonijeti ukupnoj količini upotrijebljenih pesticida. Usporedba količina pesticida upotrijebljenih u poljoprivredi sa sveukupnom količinom stavljenom na tržište predviđena je u izvješću o kakvoći koje će biti priloženo podacima o upotrebi pesticida u poljoprivredi. Uredbom su obuhvaćeni godišnji statistički podaci o stavljanju pesticida na tržište i statistički podaci o poljoprivrednoj upotrebi pesticida. Ta dva skupa nisu usklađena jer nema informacija o pesticidima koji se upotrebljavaju u nepoljoprivredne svrhe. To je istaknuto i u pregovorima koji su prethodili odobrenju Uredbe te je stoga u odjeljak 6. (Izvješće o kakvoći) Priloga II. Uredbe dodana alineja: „– sažeti opis komercijalne upotrebe pesticida izvan poljoprivrede, dobiven u okviru pilot-studija koje mora voditi Komisija.”

Slika 1. Pregled različitih upotreba pesticida

Komisija je 2011. dodijelila bespovratna sredstva za pilot-studije za procjenu komercijalne i nekomercijalne upotrebe pesticida izvan poljoprivrede. Pet se zemalja (Belgija, Italija, Litva, Latvija i Rumunjska) prijavilo za bespovratna sredstva. Osim toga, Komisija je svjesna da su takva istraživanja provedena u Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Ta su pilot-istraživanja bila usmjerena na sektore kao što su:

-uređene zelene površine ili vrtovi, vanjski prostori za slobodno vrijeme, parkovi;

-sport, prostori i objekti za rekreaciju;

-željeznička infrastruktura;

-autoceste i ceste;

-zračne i morske luke;

-arheološki lokaliteti;

-uzgajanje biljaka u povrtnjacima / u slobodno vrijeme;

-državne šume;

-vrtovi i parkovi;

-ostalo.

Glavne lekcije koje su naučene iz prijašnjeg djelovanja i pilot-studija su sljedeće:

1.uzorci upotrebe pesticida izvan poljoprivrede izrazito se razlikuju među državama članicama ili čak među regijama unutar jedne države;

2.mogu se utvrditi prevladavajući sektori upotrebe, koji su zajednički većini država članica;

3.s prevladavajućim upotrebama povezuje se ograničeni popis aktivnih tvari;

4.različiti sektori upotrebe zahtijevaju različite metode prikupljanja podataka ili kombinacije metoda.

Osim očigledne raznolikosti na nacionalnoj ili regionalnoj razini, određeni značajni akteri zajednički su svim državama članicama i trebali bi biti temelj svim istraživanjima o upotrebi pesticida u nepoljoprivrednim sektorima. To su:

1.stambena područja (uključujući dom i vrtlarenje);

2.javna područja (uključujući terene za golf);

3.industrijska područja;

4.infrastruktura;

5.šumarstvo.

Ovi bi sektori djelatnosti trebali biti obuhvaćeni kao prioritet i trebali bi činiti temelj za uspoređivanje statističkih podataka o upotrebi pesticida izvan poljoprivrede među državama članicama ili regijama.

3.3.Širenje područja primjene Uredbe

U uvodnoj izjavi (5) Uredbe očekuje se da će se njezino područje primjene proširiti kako bi obuhvatila biocidne pripravke. U svojem izvješću 7 o održivoj upotrebi biocida Komisija navodi da se ne čini prikladnim da se područje primjene Direktive o održivoj upotrebi pesticida jednostavno proširi na biocidne pripravke. Iz tog razloga Komisija smatra da je isto tako nepotrebno proširiti područje primjene Uredbe na biocidne pripravke, čak i ako je to bila prvotna namjera.

4.Troškovi i opterećenje

Troškovi i administrativno opterećenje istraživanja uvelike ovise o odabranoj metodi istraživanja.

Statistički podaci o prodaji pesticida u mnogim državama članicama oslanjaju se na administrativne podatke koje čuvaju nadležna tijela za pesticide ili nositelji odobrenja (vidjeti Prilog I). To znači da se troškovi odnose na stupanje u kontakt s nadležnim tijelima ili s često ograničenim brojem nositelja odobrenja kako bi se zatražili podaci, a potom se odnose na obradu tih podataka. Iako stvarni brojevi nisu dostupni u svim državama članicama, izviješteno je da se u većini slučajeva radi o malom broju radnih dana koji su za to potrebni i vrlo niskim stvarnim troškovima. Izviješteno je i da su troškovi i opterećenje jedinica za izvješćivanje vrlo razumni, s obzirom na to da se traženi podaci ionako moraju evidentirati, kao što je propisano Uredbom (EZ) br. 1107/2009.

Kod statističkih podataka o upotrebi pesticida potrebno je bilježiti informacije na razini poljoprivrednih gospodarstava, što vodi do većeg opterećenja. To znači da je potrebno odrediti uzorak, pripremiti upitnike i ispitivače ili poslati pisma ako nije razvijen sustav elektroničkog prikupljanja. Ukupni troškovi uvelike ovise o odabranoj metodi, što se može vidjeti i iz informacija koje su dostavljene Komisiji. Iz izvješća o troškovima ne mogu se donijeti izravni zaključci, s obzirom na to da informacije nisu dovoljno detaljne za tu svrhu.

Kao što je objašnjeno, u većini zemalja informacije dolaze izravno od poljoprivrednika. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 profesionalni korisnici (poljoprivrednici ili poduzetnici) moraju voditi evidenciju o svojoj upotrebi pesticida. To znači da informacije moraju biti lako dostupne kada poljoprivrednik mora odgovarati ispitivaču ili ispunjavati upitnik. To se odražava u izvješćima o kakvoći, koja u mnogim slučajevima pokazuju da je potrebno malo vremena na poljoprivrednim gospodarstvima za provođenje istraživanja, od 15 minuta do otprilike 2 sata po istraživanju (svakih 5 godina).

5.Iskustvo iz prvih pet godina

Podaci o prodaji pesticida dostavljali su se svake godine od prosinca 2012. (podaci iz 2011.). Unatoč nekim početnim tehničkim poteškoćama u Komisiji, ti su postupci sada razvijeni i dobro se odvijaju. Prvi podaci o upotrebi pesticida u poljoprivredi dostavljeni su Komisiji krajem 2015. Zbog vrlo velikog obujma složenih podataka do danas nije bilo moguće u potpunosti obraditi podatke, što znači da još nisu dostupni korisnicima. Prema tome, još nije procijenjena njihova upotrebljivost. Unatoč tome, u nastavku se pružaju neke slabe točke koje su primijećene i preporuke.

5.1.Dostupnost detaljnih podataka o pesticidima

Uredbom se zabranjuje otkrivanje podataka o pojedinačnim aktivnim tvarima. U skladu s člankom 3. stavkom 4.: „Zbog povjerljivosti, Komisija (Eurostat) podatke prije njihova objavljivanja zbraja u skladu s kemijskim razredima ili kategorijama proizvoda navedenima u Prilogu III., posvećujući dužnu pažnju zaštiti povjerljivih podataka na razini pojedinih država članica. Nacionalna tijela i Komisija (Eurostat) povjerljivim se podacima koriste isključivo za statističke svrhe u skladu s člankom 20. Uredbe (EZ) br. 223/2009.”

Prema tome, Komisija ne može objaviti podatke o pojedinačnim aktivnim tvarima. Osim toga, agregirani podaci ne mogu se uvijek širiti ako postoji izravni ili neizravni rizik da će se statističke jedinice identificirati, što je opće pravilo u statistici za zaštitu privatnosti podataka.

Ako bi se statistički podaci o prodaji prikupili od prodavatelja na malo, bilo bi mnogo statističkih jedinica, što ne dovodi do mnogo problema u pogledu povjerljivosti podataka. No, postalo je očigledno da većina država članica podatke prikuplja izravno od nositelja odobrenja. To se čini u obliku administrativnih podataka koji su dostavljeni nadležnim tijelima za pesticide ili upitnikom. Za većinu aktivnih tvari to znači da postoji samo jedan pružatelj podataka, što dovodi do povjerljivosti informacija. S obzirom na to da ima mnogo razreda s vrlo malo tvari ili je proizvođač/uvoznik isti za mnoge tvari u skupini, to je dovelo do situacije u kojoj je povjerljiv i znatan broj agregiranih podataka na višim razinama. Komisija smatra da države uspješno prikupljaju i dostavljaju Komisiji podatke o prodaji koji su zakonski propisani Uredbom. Smatra i da je ukupna kakvoća podataka dobra. No, primjena pravila o povjerljivosti na značajan udio podataka smanjuje vrijednost statističkih informacija koje se pružaju korisnicima. Dakle, ne može se pretpostaviti da Uredba dobro služi potrebama korisnika.

5.2.Statistički podaci o prodaji pesticida

Usporedba prodaje pesticida među državama i tijekom godina nije jednostavna zato što vanjski čimbenici poput klimatskih uvjeta, tla i metoda proizvodnje mogu imati velik utjecaj na vrste i količine potrebnih pesticida.

Mjesto gdje se proizvod prodaje ne mora nužno biti ono gdje se u konačnici primjenjuje, a poljoprivrednici mogu kupiti pesticide izravno od prodavatelja na malo iz susjednih država. To može predstavljati mali udio ukupne prodaje pesticida, no te količine nisu točno iskazane u statističkim podacima o prodaji. Može proći i određeno vrijeme od prodaje do upotrebe pesticida, ovisno o tome jesu li kupljeni za dopunjavanje zaliha ili izravnu upotrebu.

Mnogi bi korisnici htjeli dobiti detaljne podatke o količinama pojedinačnih aktivnih tvari koje su prodane. Međutim, ni Komisija niti nacionalni uredi za statistiku ne mogu pružiti te informacije s obzirom na to da moraju poštovati Uredbu i pravila o povjerljivosti.

Uredba je, kako je prethodno opisano, vrlo ograničavajuća u odnosu na to kako Komisija može širiti podatke. Svi podaci moraju biti agregirani u razrede i skupine, bez obzira na to smatraju li države članice te podatke povjerljivima. Štoviše, Komisija ne može odstupati od razreda utvrđenih u Prilogu III. Uredbe.

S obzirom na to da su korisnici često zainteresirani za određene aktivne tvari ili skupine tvari koje se razlikuju od unaprijed utvrđenih razreda, moglo bi se smatrati da je Uredba previše ograničavajuća; ne dopušta provođenje odgovarajućih analiza. Dobar primjer je nedavna rasprava o neonikotinoidima, skupini pesticida koja potencijalno šteti pčelama. Nisu sve predmetne aktivne tvari u istim kemijskim razredima u Prilogu III., što znači da Komisija nije bila u mogućnosti tvorcima politike pružiti sve relevantne podatke.

Uredbom se propisuje da je kilogram jedina jedinica koja bi se trebala upotrebljavati, no biološki se pesticidi ne bi trebali izražavati u kilogramima, nego u „jedinicama koje stvaraju koloniju”. To stvara probleme za pružatelje podataka i korisnike podataka jer pruženi podaci nemaju smisla ili se prije dostavljanja i upotrebe podataka moraju preinačiti. To pitanje, koje je isključivo tehničko, treba dodatno razviti.

5.3.Statistički podaci o upotrebi pesticida

Uredbom se predviđa da u pogledu statističkih podataka o upotrebi pesticida u poljoprivredi svaka država članica mora odlučiti o izboru usjeva koji će se obuhvatiti tijekom petogodišnjeg referentnog razdoblja, a koji je reprezentativan za usjeve koji se uzgajaju u toj državi članici i za tvari koje se upotrebljavaju. Izbor usjeva mora uključivati one najznačajnije za nacionalni akcijski plan za pesticide. Međutim, s obzirom na to da se u nacionalnim akcijskim planovima ne spominju uvijek najznačajniji usjevi, izbor usjeva bio je prilično raznolik. To je dovelo do situacije u kojoj postoji rizik da među različitim državama neće biti moguće u potpunosti usporediti podatke o upotrebi pesticida na usjevima.

Referentno razdoblje mora trajati najviše 12 mjeseci i obuhvaćati sva tretiranja sredstvima za zaštitu bilja koja su izravno ili neizravno povezana s usjevom tijekom petogodišnjeg razdoblja. Države članice mogu odabrati referentno razdoblje u bilo kojem dijelu petogodišnjeg razdoblja te se odabir može provesti neovisno za svaki odabrani usjev. To je dovelo do situacije u kojoj su države odabrale različita referentna razdoblja i stoga možda među različitim državama neće biti moguće usporediti podatke za istu godinu niti pružiti rezultate na razini EU-a.

6.Prijedlozi za daljnja poboljšanja

Uzimajući u obzir mišljenje relevantnih dionika, Komisija smatra da je važno dodatno prilagoditi zakonodavstvo o prodaji pesticida tako da svi podaci koji nisu povjerljivi mogu postati dostupni javnosti kao aktivne tvari, kao i u različitim oblicima agregacije.

Komisija smatra da je jednako važno dodatno prilagoditi zakonodavstvo o statističkim podacima o upotrebi pesticida kako bi se u državama članicama osigurao dosljedniji pristup i pokrivenost. To bi moglo uključivati određena zajednička referentna razdoblja i jasne zahtjeve u pogledu pokrivenosti za usjeve koje treba pregledati. Pravila o pokrivenosti mogla bi se temeljiti na statističkim podacima o proizvodnji usjeva (mogao bi se obuhvatiti određeni postotak ratarskih usjeva i trajnih nasada) i na analizama potencijalnih rizika za okoliš i zdravlje ljudi na temelju prodaje aktivnih tvari. Ta bi se pravila uspostavila u bliskoj suradnji između relevantnih službi i agencija Komisije i nacionalnih stručnjaka.

Konačno, Komisija je zajedno s dionicima sastavila strategiju za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje 8 . Tom se strategijom predlaže da bi sve poljoprivredne statistike, osim ekonomskih računa u poljoprivredi, trebalo grupirati pod dvije okvirne uredbe. Komisija osobito preporučuje da se i statistički podaci o pesticidima spoje s ostalim područjima poljoprivredne statistike.

Prilog I.

Informacije u ovom Prilogu temelje se na nacionalnim izvješćima o kakvoći koja su države članice dostavile u skladu s Uredbom

Prilog II

Informacije u ovom Prilogu temelje se na nacionalnim izvješćima o kakvoći koja su države članice dostavile u skladu s Uredbom

(1)

   SL L 324, 10.12.2009., str. 4.

(2)

     Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

(3)

     SL L 123, 24.4.1998., str. 1. Napominjemo da je Direktiva 98/8/EZ stavljena izvan snage s učinkom od

1. rujna 2013. Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o

stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1).

   Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na Uredbu (EU) br.

528/2012.

(4)

     Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i

stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi

povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br.

322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički

program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009.., str. 164.)

(5)

     Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

(6)

      http://biodiversity.europa.eu/maes

(7)

   COM (2016) 151

( http://ec.europa.eu/health/biocides/docs/2016_report_sustainableuse_biocides_en.pdf .)

(8)

      Strategija za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje – Final .