EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.1.2017.

COM(2017) 22 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o provedbi i relevantnosti Plana rada Europske unije
u području sporta za razdoblje 2014. – 2017.

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o provedbi i relevantnosti Plana rada Europske unije
u području sporta za razdoblje 2014. – 2017.

A)    UVOD

Slijedom uključivanja sporta u Ugovor iz Lisabona te u skladu s člankom 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Europska unija (EU) i države članice ojačale su suradnju radi daljnjeg razvoja europske dimenzije u sportu. Suradnja je usredotočena na područja u kojima EU može dodati vrijednost aktivnostima država članica i pružiti potporu njihovu djelovanju. Tijekom proteklog desetljeća sport je postao područje politike koje utječe na sveukupne ambicije EU-a u pogledu gospodarskog rasta, brojnijih i boljih radnih mjesta te uključivog društva, čime pridonosi provedbi prioriteta utvrđenih u strategiji Europa 2020. 1 i Programu za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene 2 . Nadalje, Komisija je zajedno s državama članicama stavila veći naglasak na suočavanje s izazovima u sportu povezanima s dobrim upravljanjem, integritetom i socijalnom uključenošću te na promicanje koristi od sudjelovanja u sportu i tjelesnoj aktivnosti.

Kao nastavak uspješne provedbe prvog Plana rada Europske unije u području sporta (2011. – 2014.) 3 Vijeće je u cilju promicanja i razvoja sportske politike na europskoj razini donijelo drugi Plan rada Europske unije u području sporta (2014. – 2017.) 4 . U tom su okviru Komisija i predsjedništva Vijeća blisko surađivali s državama članicama posvetivši pritom posebnu pozornost temama „integritet sporta”, „ekonomska dimenzija sporta” te „sport i društvo” uz potpuno poštovanje nacionalnih nadležnosti i nadležnosti EU-a. S provedbom tog Plana rada Europske unije izravno su bili povezani i sportske organizacije i dionici.

U drugom Planu rada Europske unije u području sporta utvrđuju se prioriteti te se navode popis traženih rezultata 5 i odgovarajuće radne strukture, osobito stručne skupine.

Komisija je dobila zadatak da do studenoga 2016., u završnoj fazi Plana rada donese izvješće o njegovoj provedbi i relevantnosti koje bi predstavljalo temelj za izradu mogućeg trećeg Plana rada Europske unije u području sporta tijekom prve polovine 2017.

Tim se izvješćem izražavaju stavovi Komisije o toj provedbi te se ocjenjuju širi politički učinci Plana rada. U njemu se ujedno uzimaju u obzir pisani doprinosi država članica te stručnjaka i promatrača koji su sudjelovali u radu stručnih skupina. Osim toga, ono sadržava i preporuke za mogući budući Plan rada Europske unije u području sporta.

B)     EVALUACIJA

Komisija je evaluirala provedbu drugog Plana rada Europske unije u području sporta na temelju upitnika 6 , mišljenja dionika prikupljenih na raznim sastancima i događajima te spontanih doprinosa. Analiza primljenih informacija pokazala je da je drugi Plan rada zadovoljio očekivanja. Međutim, utvrđeno je da ima prostora za poboljšanja.

1.Radne metode i strukture

Nakon donošenja drugog Plana rada Europske unije u području sporta Komisija je uspostavila pet stručnih skupina 7 sastavljenih od predstavnika koje su imenovale države članice kako bi razmotrile pojedina područja sportske politike i pomogle u postizanju traženih rezultata. Zainteresirani su dionici na vlastiti zahtjev i uz odobrenje predstavnika država članica mogli sudjelovati na sastancima stručnih skupina kao promatrači (vidjeti Prilog 1.). Uloga Komisije bila je blisko surađivati s državama članicama i pomoći im u provedbi Plana rada.

Stručne skupine započele su s radom u drugoj polovini 2014. Svaka se od njih pridržavala vlastitog radnog rasporeda kako bi postigla specifične rezultate u skladu s rasporedom navedenim u Planu rada. Traženi rezultati osmišljeni su u cilju pripreme puta za moguće buduće aktivnosti na razini EU-a i oblikovanja nacionalnih politika.

Osim rada pet stručnih skupina u Planu rada Europske unije navodi se da se mogu upotrebljavati i druge strukture i radne metode kao što su konferencije predsjedništva, sastanci direktora za sport i ministara sporta, studije Komisije te konferencije i popisi preuzetih obveza.

Poseban zadatak direktora za sport uključivao je razmjenu najbolje prakse i učenje od kolega u području sporta.

Strukturirani dijalog sa sportskim organizacijama odvijao se u obliku različitih sastanaka i događaja, uključujući godišnji Sportski forum EU-a te sastanke koji su se održavali na marginama svakog Vijeća.

Od 2014. do 2016. održana su dva neformalna sastanka ministara sporta, devet događaja i konferencija u organizaciji predsjedništva te pet sastanaka direktora za sport. Nadalje, objavljeno je osam studija Komisije u cilju podupiranja i poticanja provedbe Plana rada. Obavljene su i pripremne radnje za izradu popisa preuzetih obveza.

2.Rezultati

U Prilogu I. drugom Planu rada Europske unije u području sporta utvrđeno je 16 rezultata u ključnim područjima koje treba ostvariti do određenog ciljnog roka i navedene su odgovarajuće radne strukture. Rezultati obuhvaćaju sport u svim njegovim dimenzijama (društvenoj, ekonomskoj i organizacijskoj). Svi su rezultati već isporučeni ili će biti dovršeni do kraja 2016. ili početkom 2017. U tablici iz priloga ovom izvješću ukratko je navedeno stanje svakog rezultata (vidjeti Prilog 2.).

Vrijedi naglasiti nekoliko područja u kojima je postignut poseban napredak.

U svrhu sprječavanja i borbe protiv namještanja utakmica relevantna je stručna skupina okupila sve zainteresirane strane i na taj način omogućila pravovremeno dijeljenje informacija o razvoju događaja povezanih s Konvencijom iz Macolina 8 koja je donesena prije početka provedbe Plana rada.

U pogledu dobrog upravljanja u sportu relevantna je stručna skupina razjasnila opseg u kojem su provedena načela EU-a te je utvrdila sljedeće korake za mogući popis preuzetih obveza, a slijedom toga Komisija je nedavno preuzela obveze u području dobrog upravljanja.

Kad je riječ o tjelesnim aktivnostima za poboljšanje zdravlja (HEPA), relevantna je stručna skupina prikupila i podijelila dobre prakse kojima se potiču tjelesne aktivnosti u državama članicama, čime se pridonijelo utvrđivanju i provedbi politika i akcijskih planova na nacionalnoj razini. Putem okvira za nadzor iz Preporuke Vijeća o tjelesnim aktivnostima korisnima za zdravlje države članice izvijestile su o donošenju 37 novih politika i akcijskih planova od 2013. u svim sektorima relevantnim za tjelesne aktivnosti za poboljšanje zdravlja (od ukupno 152 politike i akcijska plana), čime je naglašena korisnost i važnost pravodobne razmjene dobre prakse.

Stručna skupina koja se bavila ekonomskom dimenzijom sporta posebno se usredotočila na gospodarske koristi sporta, nasljeđe velikih sportskih događanja i održivo financiranje sporta. U svrhu mjerenja i prikazivanja gospodarskog učinka sektora postignut je daljnji napredak u području sportskih satelitskih računa (SSA). Osam država članica (AT, CY, DE, LT, NL, PO, PT, UK) 9 i Švicarska već imaju nacionalne sportske satelitske račune; LU i RO u posljednjoj su fazi uvođenja nacionalnih sportskih satelitskih računa, dok je nekoliko drugih država članica započelo razmatranja i pregovore s nacionalnim statističkim uredima.

Stručna skupina za ljudske resurse olakšala je dijeljenje dobre prakse među državama članicama. Osim toga, skupina je raspravljala o nacionalnim strategijama za dvostruke karijere sportaša te je pridonijela pripremi sektorskih kvalifikacijskih okvira u skladu s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima (NKO) i Europskim kvalifikacijskim okvirom (EKO). Nadalje, sport je priznat na političkoj razini kao jedan od načina za povećanje mogućnosti zapošljavanja i socijalne uključenosti mladih.

3.Ocjena

Države članice, Komisija i većina dionika ocijenili su prvi Plan rada Europske unije u području sporta uspješnim. Slijedom toga, drugi je Plan rada Europske unije u velikoj mjeri nastavak prvoga, uz prilagodbu prioriteta i neznatno smanjenje broja stručnih skupina (pet umjesto šest). Ocjena tog drugog Plana rada Europske unije pokazuje da je osiguravanje kontinuiteta ispravan pristup, ali za budućnost treba razmotriti neke promjene smjera.

Pisani doprinosi iz odgovora na upitnik pokazuju da su aktivnosti provedene prema ovom Planu rada općenito polučile dobre rezultate u utvrđenim prioritetnim područjima. Velika se većina slaže da se Plan rada usredotočio na ispravne prioritete (91 %), da je njime poboljšana suradnja između EU-a i sportskog sektora (69 %) te da je poboljšana politička koordinacija sporta na razini EU-a (69 %). Njih 70 % složilo se da su Planom rada uvedene odgovarajuće strukture i radne metode, dok se 26 % s time nije složilo. Na pitanje je li Plan rada polučio dobre ishode u procesu politika 61 % odgovorilo je potvrdno, a 29 % niječno. U 46 % slučajeva ispitanici su se složili da je Planom rada poboljšana suradnja između država članica i sportskog sektora na nacionalnoj razini, dok ih se 38 % nije složilo.

U vezi s radom stručnih skupina velika većina smatra da su stručne skupine imale ključnu ulogu u provedbi Plana rada (85 %). Opće je mišljenje da je Komisija pružila relevantna stručna znanja potrebna za rad stručnih skupina (84 %) te odgovarajuću logističku i tajničku podršku njihovu radu (90 %). U vezi s ishodima rada stručnih skupina 56 % ispitanika složilo se da su one imale utjecaj na sportski sektor, dok 32 % smatra da nisu.

U većini doprinosa navodi se da je Plan rada Europske unije u području sporta pozitivno utjecao na sportski sektor (80 %) te da je bio važan za razvoj sportske politike na razini EU-a (93 %). U vezi s utjecajem na razvoj sporta na nacionalnoj razini 64 % ispitanika smatra da je Plan rada bio relevantan, dok 26 % smatra da nije. Mišljenja o utjecaju Plana rada na sportske politike izvan EU-a bila su podijeljena (34 % nasuprot 33 %).

Iz pisanih se komentara država članica mogu donijeti zaključci navedeni u nastavku.

S obzirom na trajanje Plana rada Europske unije u području sporta u većini se odgovora navodi da je trenutačno trajanje od tri godine primjereno. Međutim, u nekoliko se odgovora jednako tako navodi da bi i dulje trajanje od četiri godine bilo odgovarajuće, dok samo manji broj trogodišnje razdoblje smatra predugim.

Organizacija stručnih skupina također se smatrala odgovarajućom. Nekoliko je osoba u svojim odgovorima navelo da bi se budući Plan rada u području sporta mogao poboljšati fokusiranijim pristupom s manje tema, manje stručnih skupina i manje sastanaka.

U brojnim se odgovorima navodi da je sudjelovanje promatrača u radu stručnih skupina uzrokovalo poteškoće. Opća je primjedba da su neki promatrači bili skloni promicati stajališta svoje organizacije umjesto da zadrže neutralan pristup.

Količina rezultata koju su stručne skupine morale proizvesti često je bila prevelika, a teme koje su trebale obraditi bile su preširoke, posebno za neke stručne skupine. U nekoliko se komentara predlaže fokusiraniji opseg rada stručnih skupina i manje traženih rezultata.

Strukturirani dijalog EU-a sa sportskim organizacijama može se poboljšati u odnosu na sadašnji oblik. Većina je istaknula vrijednost godišnjeg Sportskog foruma EU-a kao glavnog događaja u tom kontekstu. Izražene su neke sumnje u vezi sa stvarnom dodanom vrijednošću sastanaka u okviru strukturiranog dijaloga koji se održavaju na marginama Vijeća u trenutačnom obliku.

Ocjena Komisije u mnogim pogledima potvrđuje glavne primjedbe izražene tijekom postupka savjetovanja. Komisija prije svega smatra da je drugi Plan rada Europske unije u području sporta bio uspješan jer su svi traženi rezultati isporučeni, i to kvalitetno. Radne metode pokazale su se učinkovitima u otvaranju trajnog dijaloga s dionicima i državama članicama o ključnim sportskim pitanjima u Europi. Stručne su skupine bile posebno dobro mjesto za umrežavanje. Omogućile su bolju suradnju između država članica i sportskih organizacija. Različita područja politike kao što su tjelesne aktivnosti za poboljšanje zdravlja i dobro upravljanje imala su izravne koristi od rada na razini stručnih skupina.

Komisija jednako tako smatra da učinak rezultata nije uvijek bio znatan. Neki su rezultati, poput onih o velikim sportskim događanjima i tjelesnom obrazovanju u školama, uključeni u proces donošenja politika, osobito zaključaka Vijeća 10 . Neki su upotrebljavani na konferencijama, seminarima ili događajima za podizanje razine osviještenosti. Međutim, ostali rezultati nisu u potpunosti vrednovani nakon što su isporučeni Vijeću. Štoviše, informacije o tome koliko su rezultati utjecali na izradu nacionalnih politika i jesu li u njoj stvarno upotrijebljeni zasad su ograničene.

Nadalje, organizacija velikog broja sastanaka stručnih skupina bila je logistički zahtjevna. Jednako tako, državama članicama i Komisiji bilo je zahtjevno osigurati sudjelovanje u radu stručnih skupina, pa sve države članice nisu bile u mogućnosti redovito imati svoje predstavnike na sastancima.

Komisija smatra da je postojala proturječnost između ambicioznog opsega područja rada nekih stručnih skupina i potrebe za iskorištavanjem posebnih stručnih znanja iz nekog područja. Opseg zadaća povjerenih nekim skupinama (dobro upravljanje, ljudski resursi) rezultirao je heterogenim skupinama u smislu stručnih znanja. Zbog širokog opsega zadaća stručnih skupina zapravo nije uvijek bilo moguće da države članice imenuju predstavnike s odgovarajućom razinom stručnih znanja. Suprotno tomu, stav je Komisije da su promatrači u većini slučajeva pružili dodanu vrijednost u smislu posebnih znanja.

Komisija smatra i da bi diversifikacija radnih metoda, uz stručne skupine, pridonijela boljoj provedbi Plana rada Europske unije u području sporta.

C)    PREPORUKE ZA BUDUĆNOST

Komisija smatra da bi se za budući Plan rada Europske unije u području sporta moglo razmotriti nekoliko poboljšanja kako bi Plan bio relevantniji i učinkovitiji. Preporuke Komisije odnose se na opća načela, prioritete i radne metode.

1) Opća načela

Prvo, trebalo bi odrediti jasno trajanje sljedećeg Plana rada Europske unije u području sporta. Iako trajanje prvog i drugog Plana rada nije bilo izričito određeno, planovima su u praksi obuhvaćena razdoblja od tri godine. Međutim, uzimajući u obzir pripremnu fazu od nekoliko mjeseci te evaluaciju i razdoblje pregovaranja o sljedećem Planu rada Europske unije u području sporta koje traje više od šest mjeseci, konkretan aktivni rad praktički je ograničen na razdoblje od dvije do dvije i pol godine.

U skladu s tim, bilo je ograničeno i vrijeme za postizanje traženih rezultata. To je uzrokovalo pritisak da se u kratkom roku ostvari niz rezultata te nije bilo prostora za prilagodbu novim okolnostima i izazovima. Stoga bi se moglo razmotriti produljenje mogućeg budućeg Plana rada EU-a kako bi se povećale koristi i dodatno poboljšali rezultati rada. Dulje trajanje dodana je vrijednost jer otvara mogućnost usklađivanja Plana rada s prioritetima utvrđenima na razini EU-a i s višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije (VFO).

U međuvremenu, s obzirom na to da 2020. u mnogo pogleda predstavlja prekretnicu, Komisija preporučuje da treći Plan rada Europske unije u području sporta traje do kraja 2020., što se, među ostalim, poklapa sa završetkom aktualnog VFO-a. Ubuduće bi trebalo ostaviti otvorenom mogućnost duljeg trajanja.

Drugo, Plan rada EU-a u području sporta trebao bi biti fleksibilniji kako bi se mogao prilagođavati tijekom provedbe. Bilo bi važno razmotriti mogućnosti prilagodbe tekućih aktivnosti u sklopu Plana rada Europske unije u području sporta novonastalim okolnostima kao što su, primjerice, nezapamćena izbjeglička kriza s kojom se Europa trenutačno suočava ili glavni izazovi povezani s nasilnom radikalizacijom. Jednako tako, fleksibilniji pristup temama u praksi bi omogućio da se prema potrebi reagira na događaje u području sporta. Fleksibilnost koja bi se dobila takvim pristupom pomogla bi osigurati dodanu vrijednost rada u području sporta na razini EU-a.

Treće, u budućem Planu rada Europske unije u području sporta u obzir bi trebalo uzeti potrebu za pojačanom interakcijom s drugim područjima politika koja imaju velik utjecaj na sport (npr. tržišno natjecanje, sloboda kretanja, zapošljavanje, zaštita podataka, obrazovanje i osposobljavanje, zdravlje). Komisija i države članice mogle bi unaprijediti međusektorsku suradnju i osigurati bolju uključenost drugih područja politika EU-a u posebne probleme sporta. Bilo bi korisno očuvati holistički pristup europskoj sportskoj politici i uključiti sport u druga područja politika kako bi se na razini EU-a ostvarile dodane vrijednosti u području sporta. Sportska politika ne može funkcionirati zasebno. Nužna je suradnja i komplementarnost s drugim relevantnim politikama.

Četvrto, mogla bi se ojačati sinergija s programom Erasmus+: Sport, među ostalim doprinosom određivanju posebnih sportskih prioriteta za Godišnji plan rada progama Erasmus+ i osiguravanjem jače povezanosti između Plana rada Europske unije i odabira projekata. Istodobno bi se ishodi odabranih projekata iz programa Erasmus+ mogli uključiti u prioritete sportske politike („pristup odozdo prema gore”). Vrijedilo bi razmotriti i sinergiju s drugim financijskim instrumentima Europske unije.

2) Prioriteti

Za područje sporta nadležne su države članice. Uključivanje teme u Plan rada EU-a trebalo bi biti opravdano samo dodanom vrijednošću suradnje na razini EU-a. Uloga koju Europska unija može imati u rješavanju postojećih izazova u sportu mora biti ključan čimbenik kada se odlučuje o uključivanju teme u budući Plan rada EU-a. To bi trebalo dovesti do smanjenja broja prioriteta.

Komisija predlaže da se prioriteti budućeg Plana rada EU-a bolje povežu s političkim prioritetima Europske unije kao što su rast i zapošljavanje, uključujući zapošljivost mladih, socijalna uključenost i integracija izbjeglica, klimatske promjene, program vještina itd. kako bi se povećao njegov politički utjecaj. I instrumenti kohezijske politike mogu imati određenu ulogu pri podupiranju projekata u području sporta – promicanjem socijalne uključenosti i borbom protiv siromaštva, posebice u marginaliziranim zajednicama.

U budućim Planovima rada EU-a trebalo bi razmotriti osiguravanje kontinuiteta utvrđenih prioriteta kako bi se mogli osloniti na već odrađen posao. Osim toga, izrazito se preporučuje staviti jači naglasak na provedbu praktičnih ishoda i postojećih rezultata (npr. smjernica EU-a, preporuka politika, popisa preuzetih obaveza) ostvarenih u sklopu prvih dvaju Planova rada EU-a, uključujući i blagi nadzor u tom smislu postignutog napretka. Istodobno treba pokušati uspostaviti bolju povezanost s trenutačnim problemima u svijetu sporta (npr. zaštita podataka, ljudska prava, velika sportska događanja, doping, korupcija itd.), uključujući mogućnosti udruživanja snaga na razini EU-a u svrhu reagiranja na takve aktualne teme.

Mogući su prioriteti koji bi se mogli uključiti u budući Plan rada Europske unije u području sporta, među ostalim, sport kao dio vanjskih odnosa Europske unije, dobro upravljanje, promicanje amaterskog sporta i velika važnost tjelesne aktivnosti u promicanju zdravlja i sprječavanju bolesti. Komisija preporučuje i da se razmotri upotreba budućeg Plana rada Europske unije u području sporta za rješavanje pitanja ekonomske dimenzije sporta i poboljšanje dokazne baze u području sporta 11 , uključujući rad na boljem priznavanju doprinosa tog sektora gospodarstvu 12 i njegovim povoljnim učincima na društvo.

Komisija smatra da budući Plan rada Europske unije u području sporta treba biti alat za promicanje pozitivnih vrijednosti sporta, uključujući njegovo povoljno djelovanje na zdravlje, te da bi trebalo izbjeći usredotočenost samo na negativne aspekte sportskih aktivnosti. Komisija predlaže i da se budućim Planom rada EU-a podrže napori država članica u promicanju inovativnih odgovora na složene pojave kao što su marginalizacija, isključenost i nedostatak sudjelovanja.

Komisija smatra da bi dijalog među institucijama EU-a, državama članicama i relevantnim sportskim dionicima te relevantnim socijalnim partnerima mogao biti koristan za utvrđivanje prioriteta budućeg Plana rada EU-a. Europski parlament trebao bi se više uključiti u provedbu budućeg Plana rada Europske unije u području sporta, primjerice redovitim izvješćivanjem, informiranjem odgovarajućih parlamentarnih struktura i sudjelovanjem na odabranim sastancima i događajima.

Konačno, boljom koordinacijom i jasnijom povezanošću između aktivnosti u sklopu Plana rada Europske unije u području sporta i rotirajućih predsjedništava EU-a poboljšala bi se korisnost ishoda našeg rada. Tijekom provedbe Plana rada Europske unije u području sporta trebalo bi osigurati jaču poveznicu između ishoda Plana rada i prioriteta država članica koje predsjedaju Vijećem EU-a.

3) Radne metode

U cilju nadgradnje pozitivnih iskustava iz prvog i drugog Plana rada Europske unije u području sporta te istodobnog suočavanja s utvrđenim izazovima Komisija razmatra revidirani oblik radnih metoda kojima bi se omogućili učinkovita suradnja relevantnih sudionika kao i usmjeravanje na prioritete prepoznate u kontekstu novog Plana rada Europske unije u području sporta.

Prvo, Planom rada EU-a trebalo bi se omogućiti uključivanje različitih radnih metoda uz tradicionalne stručne skupine, koje se u nekim slučajevima još uvijek smatraju najboljim načinom suradnje. Moguće dodatne radne metode koje valja razmotriti su, među ostalim, konferencije, platforme, seminari, studije, stručne skupine Komisije, učenje od kolega i razmjena dobre prakse. Bolje objašnjenje očekivanih ishoda na stručnoj i političkoj razini utjecat će na izbor najprikladnije radne metode.

Drugo, izrada pisanog dokumenta ne treba se nužno smatrati jedinim vrijednim ishodom. U nekim se slučajevima i sâm proces može smatrati poželjnim ishodom. Vrijednost izrade pisanog dokumenta proizašla bi iz očekivane potrebe šire sportske zajednice i njegove primjene u njoj ili iz jasno utvrđene potrebe Vijeća. Drugim riječima, trebalo bi objasniti zašto se postavlja zahtjev za izradu pisanog dokumenta. Općenito se preporučuje da se u odnosu na prva dva Plana rada EU-a znatno smanji broj pisanih dokumenta.

Treće, iako se rad stručnih skupina u sklopu Plana rada Europske unije u području sporta pokazao vrlo korisnim, Komisija smatra da bi za suradnju na razini EU-a bila korisna primjena šireg raspona radnih metoda, osobito kako bi se olakšala i pratila integracija sporta u relevantne politike i programe financiranja EU-a.

Četvrto, trebalo bi razmotriti mehanizam kojim bi se omogućilo da se u nekom obliku raspravlja i o aktualnim temama. Takav mehanizam mogao bi imati oblik godišnjeg sastanka dionika, platforma ili seminara u kojima bi sudjelovale države članice i sportski sektor, a njime bi se redovito mogao mjeriti napredak.

Peto, trebalo bi razvijati strukturirani dijalog između EU-a i sportskih organizacija. Trebalo bi očuvati i učvrstiti središnju važnost Sportskog foruma EU-a. Općenito, budućim Planom rada Europske unije u području sporta trebalo bi ojačati položaj i ulogu sportskih organizacija. Trebalo bi ponovno razmotriti strukturirani dijalog na sastancima na marginama Vijeća kako bi se omogućilo šire sudjelovanje država članica i organizacija. Mogla bi se razmotriti organizacija posebnih sastanaka skupina o različitim područjima politika koji bi, među ostalim, uključivali odabrane projekte programa Erasmus+, stručnjake i druge sportske dionike radi daljnjeg promicanja amaterskog sporta u Europi.

Konačno, iako bi se nekima od predviđenih radnih metoda trebala omogućiti razmjena mišljenja samo među državama članicama, u pripremi i provedbi Plana rada Europske unije u području sporta trebalo bi prema potrebi osigurati visoku i dosljednu razinu sudjelovanja predstavnika sportskog sektora. Iako Komisija smatra da se sudjelovanje promatrača u stručnim skupinama pokazalo dodanom vrijednošću, jednako tako treba priznati da bi sudjelovanje trebalo ograničiti na one organizacije kojih se tema izravno tiče. Trebalo bi uspostaviti proces odabira organizacija sudionica na temelju aktivnosti i mjere u kojoj su reprezentativne za sportski sektor. Jednako tako, utvrđivanjem užih tema za buduće stručne skupine pomoglo bi se osigurati adekvatnu zastupljenost na razini država članica i promatrača, a time i odgovarajuće poznavanje teme o kojoj se raspravlja.

(1)  COM(2010) 2020 od 3. ožujka 2010.

(2)  Političke smjernice koje je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predstavio 15. srpnja 2014.

(3)  SL C 162, 1.6.2011.

(4)  SL C 183, 14.6.2014.

(5) Prilog I. Planu rada Europske unije u području sporta

(6)

     Upitnik je poslan državama članicama i stručnjacima iz država članica, kao i promatračima koji su sudjelovali u radu stručnih skupina. Sadržavao je pitanja o provedbi, organizaciji rada, relevantnosti i rezultatima Plana rada Europske unije te prijedlozima za budućnost. Primljeno je 105 odgovora koji su nadopunjeni informacijama prikupljenima na sastancima i konferencijama (kao što je Sportski forum EU-a, održan u Den Haagu 9. i 10. ožujka 2016.). Od nekih su dionika primljeni spontani pisani doprinosi.

(7)  Stručna skupina za namještanje utakmica, Stručna skupina za dobro upravljanje, Stručna skupina za ekonomsku dimenziju, Stručna skupina za tjelesne aktivnosti za poboljšanje zdravlja, Stručna skupina za razvoj ljudskih resursa u sportu.

(8)

     Konvencija Vijeća Europe o manipulaciji sportskim natjecanjima;

        https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/215  

(9)   http://bookshop.europa.eu/hr/sport-satellite-accounts-pbNC0213236/

(10) Zaključci Vijeća o poboljšanju integriteta i transparentnosti velikih sportskih događanja i dobrog upravljanja njima koje je Vijeće donijelo 31. svibnja 2016.;Zaključci Vijeća o promicanju motoričkih vještina, tjelesnih i sportskih aktivnosti za djecu koje je Vijeće donijelo 24. studenoga 2015.

(11)  Time bi se nadopunio rad na sportskoj statistici koji Eurostat obavlja u područjima zapošljavanja, međunarodne trgovine i sudjelovanja.

(12)  U tom je cilju Komisija već izradila studiju koja se financira iz programa COSME i kojom će se podržati taj prioritet. Cilj je studije poboljšati gospodarsko znanje i znanje o politici u industrijama povezanima sa sportom te izraditi preporuke o tome kako potaknuti konkurentnost i prilagoditi relevantno zakonodavstvo.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.1.2017.

COM(2017) 22 final

PRILOZI

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o provedbi i relevantnosti Plana rada Europske unije
u području sporta za razdoblje 2014. – 2017.

Prilog 1.

Sastav stručnih skupina i broj sastanaka održanih u razdoblju provedbe drugog Plana rada Europske unije u području sporta (2014. – 2017.)

Prilog 2.

Stanje isporučenih rezultata u okviru drugog Plana rada Europske unije u području sporta (2014. – 2017.)

(do listopada 2016.)