Sažetak

Procjena učinka strategije za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje te mogući scenariji u pogledu budućeg zakonodavstva

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

Globalizacija te klimatske i društvene promjene mijenjaju svjetsku poljoprivredu. Kao odgovor na to mijenjaju se i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) i ostale povezane politike EU-a. Time se stvaraju nove potrebe za podacima za poljoprivrednu statistiku, koje trenutačno nisu ispunjene zbog krutog zakonodavstva i neusklađenosti između zbirki podataka. Nadalje, službene se statistike mijenjaju i zbog tehnološkog napretka i novih izvora podataka, dok se potrebna sredstva istovremeno smanjuju. To stvara pritisak na prilagođavanje zakonodavstva o poljoprivrednoj statistici u svrhu postizanja veće ekonomske učinkovitost i smanjenja opterećenja prikupljanja podataka.

Ako se ti problemi ne riješe, bit će ugrožena dokazna osnova ZPP-a i drugih politika EU-a, čime će se ograničiti sposobnost EU-a za djelovanje u područjima koja su od ključne važnosti za sve građane EU-a. Dionici najizravnije ugroženi tom inicijativom glavne su uprave Komisije koje su nadležne za politiku, kao što su AGRI, ENV, CLIMA i SANTE, te nacionalni zavodi za statistiku u državama članicama EU-a.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Inicijativom se cilja na ažuriranje zakonodavstva kako bi se omogućili veća fleksibilnost u pogledu novih potreba za podacima te usklađenija i dosljednija poljoprivredna statistika i riješio problem opterećenja pri prikupljanju podataka na temelju:

izrade visokokvalitetne statistike koja djelotvorno i učinkovito zadovoljava potrebe korisnika

veće fleksibilnosti i brzine reakcije sustava poljoprivredne statistike

bolje integracije poljoprivredne, šumarske i okolišne statistike te statistike o uporabi zemljišta

razvoja prilagodljive i odgovorne strukture upravljanja poljoprivrednom statistikom

usklađenije i dosljednije europske poljoprivredne statistike i

izrade veće količine statističkih podataka uz istovremeno smanjenje opterećenja za ispitanike istraživanjem alternativnih izvora podataka i tehnika za poboljšanje učinkovitosti.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Usklađene politike EU-a kao što je ZPP, za koju se dodjeljuje gotovo 40 % proračuna EU-a, u definiciji ovise o visokokvalitetnim podacima koji su usporedivi među državama članicama kako bi se intervencije politike mogle usmjeriti na najučinkovitiji, najdjelotvorniji i najpravedniji način. To se može osigurati samo zajedničkim i koordiniranim djelovanjem u okviru Europskog statističkog sustava.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije politika razmatrale? Daje li se prednost određenoj opciji? Zašto?

Razmatrane su četiri glavne opcije:

1.Osnovi scenarij – EU ne poduzima nikakve mjere povezane sa strukturnim podacima o poljoprivredi: tom bi se opcijom prikupljanje podataka prepustilo državama članicama, što bi kao posljedicu imalo presloženu sliku različitih pristupa i kvaliteta.

2.Produljenje Uredbe (EZ) br. 1166/2008 o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava: tom bi se opcijom zadržalo trenutačno stanje.

3.Jedinstveni pravni okvir za svu poljoprivrednu statistiku: tom bi se opcijom sva prikupljanja poljoprivrednih statističkih podataka obuhvatila jedinstvenom okvirnom uredbom:

4.Integracija poljoprivredne statistike u dva koraka: tom bi se opcijom sačuvale prednosti opcije 3, uz povećanje fleksibilnosti i smanjenje vremenskog pritiska postupnom izradom dvaju novih okvirnih uredaba.

Prednost se daje opciji 4 jer pruža najbolje mogućnosti za ostvarivanje ciljeva.

Tko podržava koju opciju?

Nakon provedenih iscrpnih savjetovanja velika većina dionika u području poljoprivredne statistike u EU-u podržava opciju 4. U idealnom slučaju većina bi dionika podržala opciju 3, ali ona se ne čini ostvarivom do 2020. Jedna manja grupa dionika daje prednost opciji 2 zbog njezinih nižih početnih troškova.

C. Učinci opcije kojoj se daje prednost

Koje su koristi opcije kojoj se daje prednost (uz one glavne)? 

Budući da je zakonodavstvo u području statistike prvenstveno upravno zakonodavstvo koje utječe na korisnike podataka (uglavnom GU-ove nadležne za politiku), izrađivače podataka (NZS-ove) i ispitanike o podacima (poljoprivrednike), njegovi su izravni ekonomski, socijalnim i okolišni učinci ograničeni. Ostali relevantni učinci:

Koliki su troškovi opcije kojoj se daje prednost (uz one glavne)?

Glavni se izravni troškovi za dionike odnose na prilagodbu novim statističkim i tehničkim sustavima. U srednjoročnom do dugoročnom razdoblju, očekuje se da će ova djelovanja voditi blagom smanjenju opterećenja i uštedama provođenjem statističkih istraživanja na skoro za petinu manje gospodarstava (što predstavlja uštedu od 56 milijuna EUR od ukupno procijenjenog troška od 320 milijuna EUR za popis poljoprivrednih gospodarstava iz 2010. s procijenjenim kratkoročnim troškovima prilagodbe od oko 26 milijuna EUR). Troškovi izrade statistika moraju se razmatrati i u svjetlu troškova nastalih zbog nepostojanja statistika ili postojanja nedovoljno kvalitetnih statistika. Opcije 3 i 4 stoga su jeftinije od opcije 2 kojom se zadržava trenutačno stanje. Opcija 1 vjerojatno je isto tako jeftinija od opcije 2, ali se njome pogoršava trenutačno stanje.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Većina poljoprivrednih gospodarstava u EU vrlo je mala. Podaci tih gospodarstava potrebni su za oblikovanje, provedbu i praćenje poljoprivredne politike te za ruralni razvoj. Stoga ta gospodarstva ne mogu biti izuzeta iz istraživanjâ. No ovom se inicijativom cilja na smanjenje tog opterećenja na temelju odgovarajućih pragova, ciljanih uzoraka i sl., a tehnološki razvoj i novi izvori podataka iskorištavat će se prema načelu „prikupi jednom, iskoristi više puta”.

Hoće li to znatno utjecati na nacionalne proračune i uprave?

Očekuje se da će se financijski doprinos EU-a nacionalnim zbirkama poljoprivrednih statističkih podataka nastaviti u istoj mjeri kao danas i da će razina nacionalnih rashoda ostati slična današnjoj. Nakon njihove realizacije mjere smanjenja opterećenja i troškova te očekivano smanjenje broja poljoprivrednih gospodarstava (na temelju promatranih trendova) mogli bi dovesti do smanjenja troškova. Općenito gledano, statistike su usporedivo jeftina javna usluga koja isplaćuje samu sebe zahvaljujući višekratnoj važnoj i svestranoj uporabi.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka?

Poljoprivredne statistike mogu imati bitne neizravne učinke na razna područja, kao što su sigurnost hrane, klimatske promjene, turizam i vanjska politika EU-a omogućavanjem boljeg oblikovanja politike utemeljene na dokazima te provedbe i praćenja utemeljenih na visokokvalitetnim podacima usporedivim između zemalja. No te je učinke teško previdjeti i mjeriti. Izravni su učinci zakonodavstva u području statistike niski.

D. Daljnje mjere

Kada će se politika preispitati?

Za preispitivanje politike služit će godišnje procjene usklađenosti, kontinuirane razmjene s dionicima i trogodišnja izvješća o praćenju temeljena na nekoliko ključnih pokazatelja izvedbe. Drugo trogodišnje izvješće o praćenju će biti zamijenjeno retrospektivnom evaluacijom.