Sažetak

Procjena učinka zajedničkog okvira za europske statistike o osobama i kućanstvima na temelju podataka o pojedincima prikupljenima iz uzoraka

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? O kakvom je problemu riječ?

Zbog rastuće potrebe za informacijama u okviru donošenja politika ili u druge svrhe Eurostat i nacionalni zavodi za statistiku sve se češće suočavaju s dodatnim zahtjevima u pogledu visoke kvalitete statističkih podataka, uključujući pravovremenost. Istovremeno se zahvaljujući novim tehnološkim inovacijama mijenjaju raspoloživi načini prikupljanja podataka, a buduće potrebe korisnika podataka poprimaju nove oblike. Sadašnji sustav socijalnih statistika fragmentiran je na zasebne uredbe koje su specifične za pojedino područje i kojima se strogo određuje sadržaj (obuhvaćene teme) i tehnički zahtjevi za prikupljanje podataka (veličina uzorka, kriteriji kvalitete, zahtjevi za dostavu itd.). Rezultat je toga fragmentiran i krut pravni sustav na razini EU-a koji se odražava u nacionalnim postupcima prikupljanja podataka, uglavnom nezavisnim anketama, što stvara sljedeće glavne probleme europske socijalne statistike: i. nedostatak prilagodljivosti potrebama korisnika; ii. pitanja kvalitete, posebice u pogledu dosljednosti i usporedivosti načina prikupljanja podataka; iii. premala podrška primjeni inovativnih metoda prikupljanja podataka i uporabi dostupnih izvora podataka. Isto tako, kombinacijom tih problema sve više dolazi do neučinkovitosti: iv. nepotrebno visoki troškovi i opterećenje u pogledu odgovaranja na ankete povezani s prikupljanjem podataka. Zbog tih problema na kraju dolazi do toga da statistike koje prikuplja Eurostat postupno gube na relevantnosti za tvorce politika i ostale korisnike podataka.

Koji je cilj ove inicijative?

Rješavanjem glavnih problema stvorilo bi se zakonodavno okruženje za europska društvena istraživanja kojim će se dugoročno jamčiti usporedivost, prilagodljivost i dosljednost podataka. Sustav europskih društvenih istraživanja mora biti dovoljno snažan kako bi zadržao visoku kvalitetu u okruženju koje se odlikuje brzim inovacijama u području metodologije i informacijskih tehnologija, dostupnošću novih izvora podataka, potrebama i očekivanjima korisnika podataka koji se mijenjaju, sve većom konkurencijom na informacijskom tržištu i stalnim pritiskom na raspoložive resurse. Kako bi se konsolidirala relevantnost socijalnih statistika prikupljenih kao doprinos socijalnim politikama na razini EU-a i nacionalnoj razini te za potrebe istraživanja, određeni su sljedeći posebni ciljevi: i. poboljšati prilagodljivost socijalnih statistika društvenim potrebama, ii. osigurati bolju kvalitetu socijalnih statistika; iii. olakšati primjenu inovativnih metoda i postupaka; iv. poboljšati učinkovitost proizvodnje socijalnih statistika.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđena je nadležnost EU-a da donosi mjere za izradu statistika kada je to potrebno za obavljanje djelatnosti Unije (članak 338. UFEU-a). Prikupljanja podataka koja se razmatraju u ovoj procjeni učinka doprinosi su obavljanju djelatnosti Unije. Intervencija EU-a neophodna je zbog potrebe za međunarodnom usporedivošću. Mogućnost povećanja učinkovitosti jačanjem suradnje u okviru europskog statističkog sustava dodana je vrijednost djelovanja na razini EU-a. 

B. Rješenja

Koje su zakonodavne i nezakonodavne mogućnosti politika razmatrane? Daje li se prednost određenoj mogućnosti? Zašto?

Razmatrane su brojne mogućnosti za rješavanje fragmentiranosti prikupljanja podataka na razini EU-a i nacionalnoj razini (5 mogućnosti) te nefleksibilnosti programskih i tehničkih zahtjeva (3 mogućnosti). Za oba su područja razmatrani alternativni pristupi u odnosu na osnovni scenarij. Prednost se daje mogućnosti koja uključuje zakonski instrument kojim se objedinjuju postojeće uredbe koje su specifične za pojedino područje te se istovremeno „defragmentiraju” nacionalni postupci prikupljanja podataka. Tom se mogućnošću povećava fleksibilnost jer se predviđaju fleksibilni tehnički zahtjevi i određuju se elementi statističkog programiranja.

Tko podržava koju mogućnost?

Za proizvođače podataka najvažniji učinak bilo koje razmatrane mogućnosti politike jesu troškovi: svaka revizija prikupljanja podataka, bilo da je riječ o izmjenama postojećeg načina prikupljanja ili novim elementima prikupljanja, kratkoročno je povezana s troškovima za nacionalne zavode za statistiku, pri čemu je dugoročno moguć pad troškova prikupljanja podataka. Korisnici podataka zalažu se za fleksibilnije programiranje, ali zahtijevaju i nastavak niza prikupljanja podataka. Korisnici podataka podržavaju mogućnosti politike kojima se pridonosi boljoj pravovremenosti podataka i većoj usklađenosti visokokvalitetnih podataka.

C. Učinak mogućnosti kojoj se daje prednost

Koje su koristi povezane s mogućnošću kojoj se daje prednost (ako ih nema, navesti samo glavne)?

Defragmentacijom postupaka prikupljanja podataka smanjuje se udvostručavanje, čime se omogućuje znatno povećanje učinkovitosti proizvodnje socijalnih statistika na razini sustava; za i. Eurostat, ii. proizvođače podataka i iii. davatelje podataka. Većom fleksibilnošću olakšava se prilagodljivost novim potrebama korisnika. Ekonomske i socijalne koristi povezane s mogućnošću kojoj se daje prednost uključuju bolju relevantnost, pravovremenost i dosljednost socijalnih statistika, čime se pridonosi učinkovitijoj bazi statističkih dokaza za solidne ekonomske i socijalne politike, što bi trebalo dovesti do boljih gospodarskih rezultata i pozitivnog socijalnog učinka na buduće odlučivanje o politikama. Racionalizacijom postojećeg pravnog okvira ostvarit će se i ciljevi pojednostavnjenja programa REFIT.

Koji su troškovi povezani s mogućnošću kojoj se daje prednost (ako ih nema, navesti samo glavne)? 

Mogućnost kojoj se daje prednost povezana je s početnim troškovima provedbe koji se uglavnom odnose na proizvođače podataka zbog revizije njihova poslovanja u pogledu proizvodnje podataka. Procjenom učinka vidljivo je da se ti kratkoročni troškovi provedbe nadoknađuju dugoročnim poboljšanjem učinkovitosti na razini sustava, posebice u fazi prikupljanja podataka.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Mogućnosti politike nemaju izravan ili neizravan učinak na MSP-ove ili mikropoduzeća.

Hoće li to bitno utjecati na nacionalne proračune i uprave?

Troškovi provedbe utječu na proračun nacionalnih zavoda za statistiku, a time neizravno i na nacionalne proračune. Od iznimne je važnosti da se statističkim regulatornim okvirom koji bi se razvio u potpunosti obuhvate ti troškovi te da se predvide jamstva kojima bi se u najvećoj mogućoj mjeri ograničili i smanjili troškovi.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Nisu utvrđeni drugi bitni učinci.

Proporcionalnost

Mogućnošću kojoj se daje prednost na usklađen će se način temeljen na jednakim načelima osigurati kvaliteta europskih socijalnih statistika, uključujući njihovu usporedivost, relevantnost i prilagodljivost. Poboljšat će se troškovna učinkovitost, poštujući pritom posebnosti sustava država članica. Stoga mogućnost kojoj se daje prednost ne prelazi okvire nužne za ostvarenje ciljeva.

D. Daljnje mjere

Kada će se politika preispitati?

Učestala izvješća država članica o kvaliteti podataka, koje konsolidira Eurostat, izrađuju se i objavljuju nakon svakog niza prikupljanja podataka te sadržavaju brojne relevantne informacije o praćenju različitih ciljnih elemenata. Procjena Europskog statističkog programa, koji trenutačno obuhvaća razdoblje 2013. – 2017. i uključuje socijalne statistike, provodi se na polovini razdoblja i po njegovu završetku. Ključni pokazatelji uspješnosti preispituju se jednom godišnje. Prikupljanje informacija o kvaliteti, troškovima i koristima stoga će se nastaviti i unaprijediti. Rezultati te politike dodatno će se ocijeniti nakon provedbe budućih prikupljanja podataka predviđenih ovom inicijativom.