52016PC0026

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.1.2016.

COM(2016) 26 final

2016/0011(CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta

EMPTY

SADRŽAJ

OBRAZLOŽENJE 3.

1.KONTEKST PRIJEDLOGA3.

•Razlozi i ciljevi prijedloga3.

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike3.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST4.

•Pravna osnova4.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)4.

•Proporcionalnost5.

•Odabir instrumenta5.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA5.

•Savjetovanja s dionicima5.

•Procjena učinka6.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN6.

5.OSTALI ELEMENTI6.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga6.

DIREKTIVA VIJEĆA o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta 10.

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE 14.

POGLAVLJA II. MJERE PROTIV IZBJEGAVANJA POREZA 16.

POGLAVLJE III. ZAVRŠNE ODREDBE 22.

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ 23.

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE23.

2.MJERE UPRAVLJANJA23.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE23.

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE24.

2.MJERE UPRAVLJANJA27.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE28.

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 18. prosinca 2014. navelo je da je „potrebno hitno unaprijediti napore u borbi protiv izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja na globalnoj razini i na razini Unije”. Od prosinca 2014. Komisija je brzo poduzela prve korake prema pristupu EU-a. U međuvremenu je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) završila svoj rad na definiciji globalnih pravila i standarda u tu svrhu.

Ovom Direktivom, koja se često naziva Direktivom o suzbijanju izbjegavanja poreza, utvrđuju se pravila protiv praksi izbjegavanja poreza koje izravno utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Ona je jedan od sastavnih dijelova paketa Komisije o suzbijanju izbjegavanja poreza, kojim je obuhvaćen niz važnih trendova i političkih prioriteta u oporezivanju dobiti poduzeća koji zahtijevaju brzo djelovanje na razini EU-a. Ona posebno predstavlja odgovor na okončanje projekta G20 i OECD-a za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti (eng. base erosion and profit shifting, „BEPS”) te na zahtjeve Europskog parlamenta, nekoliko država članica, poduzeća i civilnog društva i određenih međunarodnih partnera za jačim i usklađenijim pristupom EU-a borbi protiv zlouporabe oporezivanja trgovačkih društava.

Sustavi na koje je usmjerena ova Direktiva uključuju situacije u kojima porezni obveznici postupaju protivno stvarnoj svrsi zakona iskorištavajući razlike između nacionalnih poreznih sustava u cilju smanjenja svojeg poreznog dugovanja. Porezni obveznici mogu iskoristiti niske porezne stope ili dvostruke odbitke ili osigurati neoporezivanje svojeg prihoda tako da ga prijave kao odbitak u jednoj jurisdikciji, a da pritom nije uključen ni u poreznu osnovicu s druge strane granice. Posljedice takvih situacija ugrožavaju poslovne odluke na unutarnjem tržištu te bi se bez njihova učinkovitog rješavanja moglo stvoriti okruženje nepoštenog tržišnog natjecanja u području oporezivanja. Budući da je cilj ove Direktive suzbijanje prakse izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, njome se propisuju pravila o suzbijanju izbjegavanja poreza u šest posebnih područja: mogućnost odbitka kamata, izlazno oporezivanje, odredba o prijelazu, opće pravilo o zabrani zlouporabe (GAAR), pravila o kontroliranim stranim društvima (CFC) i okvir za suzbijanje hibridne neusklađenosti.

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

Ova se Direktiva temelji na Akcijskom planu za pošteno i učinkovito oporezivanje dobiti poduzeća, koji je Komisija predstavila 17. lipnja 2015. U njemu su utvrđena obvezujuća pravila kojima će se državama članicama omogućiti da učinkovito suzbiju izbjegavanje poreza na način kojim se zadržava njihova kolektivna konkurentnost i poštuju jedinstveno tržište, slobode iz Ugovora, Povelja EU-a o temeljnim pravima i pravo EU-a općenito. U tom pogledu njome su obuhvaćena dva glavna područja djelovanja na razini EU-a i međunarodnoj razini.

Prvo, u kontekstu projekta BEPS OECD-a većina država članica obvezala se provesti mjere sadržane u završnim izvješćima o BEPS-u koja su objavljena 5. listopada 2015., a vođe G20 potvrdili su ih u studenome 2015. Međutim, jednostranom i različitom provedbom projekta BEPS u svakoj državi članici moglo bi se fragmentirati jedinstveno tržište uzrokovanjem sukoba između nacionalnih politika, narušavanjem tržišta i stvaranjem poreznih prepreka za poduzeća u EU-u. Time bi se mogle uzrokovati i nove praznine i neusklađenosti koje bi poduzeća koja nastoje izbjeći plaćanje poreza mogla iskoristiti, čime bi se umanjila nastojanja država članica usmjerena na sprječavanje takve prakse. Stoga je za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta od ključne važnosti da države članice barem prenesu mjere iz projekta BEPS OECD-a u svoje nacionalne sustave na usklađen i dovoljno koordiniran način.

Drugo, Komisija je u lipnju 2015. najavila Akcijski plan kojim će se ponovno pokrenuti njezin prijedlog za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit (CCCTB), kao holističko rješenje za stvaranje pravednijeg i učinkovitijeg oporezivanja. Ona je također pozvala države članice da nastave raditi na nekim međunarodnim aspektima zajedničke osnove povezanima s projektom BEPS OECD-a dok se priprema revidirani prijedlog CCCTB-a. U ovoj Direktivi uzimaju se u obzir rezultati rasprava o ovim pitanjima među državama članicama u Vijeću.

Njome se nastoji postići ravnoteža između potrebe za određenim stupnjem usklađenosti u provedbi BEPS-a diljem EU-a i potreba država članica da u ova nova pravila uključe posebne značajke svojih poreznih sustava. U tekstu su stoga propisana pravila utemeljena na načelima, a pojedinosti njihove provedbe prepuštaju se državama članicama pod pretpostavkom da one mogu bolje oblikovati točne elemente pravila na način koji najbolje odgovara njihovim sustavima oporezivanja dobiti poduzeća. Direktivom kao takvom trebalo bi se stvoriti pravedno okruženje minimalne zaštite za sustave oporezivanja dobiti poduzeća svih država članica.

Direktiva je uključiva i njome se nastoje obuhvatiti svi porezni obveznici koji podliježu obvezi plaćanja poreza na dobit u državi članici. Njezinim područjem primjene obuhvaćene su i stalne poslovne jedinice koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poduzećima poreznih obveznika na koje se Direktiva ne primjenjuje.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Zakonodavstvo o izravnim porezima nalazi se unutar područja primjene članka 115. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU). Tom odredbom predviđeno je da pravne mjere usklađivanja u skladu s tim člankom imaju pravni oblik Direktive.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Ovaj je prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti. Zbog prirode predmeta potrebna je zajednička inicijativa na cijelom unutarnjem tržištu.

Cilj je pravila iz ove Direktive suzbiti praksu prekograničnog izbjegavanja poreza i osigurati zajednički okvir za provedbu rezultata projekta BEPS u nacionalnom zakonodavstvu država članica na koordinirani način. Takvi ciljevi ne mogu se u dovoljnoj mjeri ostvariti mjerama koje bi svaka država članica poduzimala samostalno. Takvim bi se pristupom zapravo samo replicirala, a možda i pogoršala postojeća fragmentiranost na unutarnjem tržištu, a primjenom različitih mjera nastavilo bi se poticati postojeće neučinkovitosti i narušavanje tržišta Ako je cilj donijeti rješenja koja funkcioniraju na unutarnjem tržištu u cjelini (npr. uklanjanje neusklađenosti zbog razlika u nacionalnim poreznim sustavima) i poboljšati njegovu (unutarnju i vanjsku) otpornost na agresivno porezno planiranje, primjereni daljnji koraci uključuju usklađene inicijative na razini EU-a.

Nadalje, inicijativom EU-a dodala bi se vrijednost u usporedbi s onim što se može ostvariti mnoštvom nacionalnih načina provedbe. Budući da predviđena pravila o suzbijanju zlouporabe imaju prekograničnu dimenziju, od ključne je važnosti da se prijedlozima uspostavi ravnoteža između različitih interesa na unutarnjem tržištu, da se uzme u obzir potpuna slika i da se pronađu zajednički ciljevi i rješenja. To se može postići samo izradom zakonodavstva na središnjoj razini. Nadalje, ako se mjere za provedbu projekta BEPS donesu u skladu s pravnom stečevinom, porezni obveznici imaju pravnu sigurnost da su te mjere usklađene sa zakonodavstvom EU-a.

Takav je pristup stoga u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji.

•Proporcionalnost

Predviđenim mjerama ne prelazi se ono što je nužno za osiguranje minimalne nužne razine zaštite unutarnjeg tržišta. Direktivom stoga nije predviđeno potpuno usklađivanje, već samo minimalna zaštita sustava država članica za oporezivanje dobiti poduzeća. Stoga se Direktivom osigurava osnovni stupanj koordinacije unutar Unije u svrhu ostvarenja njezinih ciljeva. U tom kontekstu, ovim se prijedlogom ne prelazi ono što je nužno za postizanje njegovih ciljeva i on je stoga u skladu s načelom proporcionalnosti.

•Odabir instrumenta

Predlaže se direktiva, koja je jedini dostupni instrument u skladu s pravnom osnovom iz članka 115. UFEU-a.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Savjetovanja s dionicima

O temi ove Direktive razgovaralo se s dionicima u okviru predložene Direktive o CCCTB-u tijekom niza godina. Izaslanici država članica često pridonosili svojim primjedbama u tehničkoj radnoj skupini o poreznim pitanjima u Vijeću. Nakon ožujka 2011., kada je Kolegij prihvatio prijedlog CCCTB-a, radna skupina sastala se nekoliko puta tijekom svakog predsjedništva kako bi detaljno prošla tehnička pitanja i pitanja politike. Nadalje, službe Komisije povezale su se sa svim važnim dionicima iz poslovnog sektora i saslušale njihova stajališta o različitim temama iz prijedloga. Slično tome, tijekom akademskih konferencija u kojima su sudjelovale službe Komisije razgovaralo se o mnogim temama iz Direktive, uglavnom tehničke prirode.

Većina država članica članice su OECD-a i između 2013 i 2015. sudjelovale su u dugotrajnim i detaljnim raspravama o mjerama projekta BEPS, uključujući razradu tehničkih pitanja. OECD je organizirao opsežna javna savjetovanja s dionicima o svakoj mjeri projekta BEPS. Nadalje, Komisija je interno i sa stručnjacima OECD-a razgovarala o nekoliko tema povezanih s BEPS-om (npr. zakonodavstvo o CFC-u), posebno kada je sumnjala u uskladivost određenih ideja i/ili predloženih rješenja sa zakonodavstvom EU-a.

U drugoj polovini 2014. talijansko predsjedništvo Vijeća pokrenulo je ideju o Programu EU-a za BEPS. Vijeće je razgovaralo o prijedlogu CCCTB-a s posebnim naglaskom na njegovim međunarodnim elementima i elementima povezanima s BEPS-om. U tom kontekstu predsjedništvo je zagovaralo usklađenost s usporednim inicijativama OECD-a uz poštovanje prava EU-a. Taj je pristup potvrdila radna skupina na visokoj razini o oporezivanju i provodila su ga sljedeća predsjedništva. Rasprave o Programu EU-a o BEPS-u nastavile su se tijekom 2015. Cilj je bio pridonijeti raspravi OECD-a i pripremiti teren za nesmetanu provedbu budućih preporuka OECD-a uzimajući u obzir posebnosti EU-a.

Elementi ovog prijedloga Direktive predstavljeni su općenito i o njima se raspravljalo s delegacijama država članica te predstavnicima poduzeća i nevladinih organizacija na sastanku platforme za dobro porezno upravljanje 30. studenoga 2015.

•Procjena učinka

Nakon objave izvješća o Suzbijanju smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti početkom 2013. i nakon što su čelnici skupine G20 u rujnu 2013. podržali Akcijski plan o BEPS-u, OECD je započeo dvogodišnje intenzivne aktivnosti čiji je rezultat bilo donošenja 13 izvješća u studenome 2015. U tim izvješćima propisani su novi ili pojačani postojeći međunarodni standardi i konkretne mjere kojima će se pomoći državama u suzbijanju smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti. U tom okviru članovi OECD-a/G20 posvećeni su ovom sveobuhvatnom paketu i njegovoj dosljednoj provedbi.

Mnoge države članice preuzele su, kao članice OECD-a, obvezu prenošenja ostvarenja projekta BEPS u njihove nacionalne zakone i to bez odgode. S obzirom na to, od ključne je važnosti brzo postići dogovor o pravilima za koordinaciju provedbe zaključaka o BEPS-u u EU-u. S obzirom na veliku opasnost od fragmentacije unutarnjeg tržišta koja bi mogla nastati uslijed nekoordiniranog jednostranog djelovanja država članica, Komisija u svojem prijedlogu predlaže zajednička minimalna rješenja za provedbu. Komisija je uložila napore kako bi istovremeno reagirala na hitnu potrebu za djelovanjem i nužnu potrebu izbjegavanja ugrožavanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta, bilo jednostranim mjerama koje države članice (bez obzira na to jesu li članice OECD-a ili ne) donose djelujući samostalno bilo nedostatkom djelovanja drugih država članica. Razmatrala se i mogućnost predlaganja mekog zakona, ali je odbačena kao neprimjerena za osiguravanje koordiniranog pristupa.

U cilju osiguranja ažurne analize i dokaza u zasebnom radnom dokumentu službi Komisije kojim je popraćen nacrt Direktive prikazan je opsežan pregled postojećih akademskih aktivnosti i gospodarskih dokaza u području smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti. To se temelji na nedavnim studijama, među ostalim, OECD-a, Europske komisije i Europskog parlamenta. U radnom dokumentu službi Komisije istaknuti se pokretači i najčešći mehanizmi koji su, prema izvješćima OECD-a, povezani s agresivnim poreznim planiranjem. U njemu se sažimaju zaključci dubinskog preispitivanja ključnih mehanizama za agresivno porezno planiranje na temelju analize po državama članicama koja je 2015. provedena u ime Komisije. U radnom dokumentu službi Komisije navodi se na koji se način Direktivom nadopunjuju druge inicijative čija je svrha provesti rezultate izvješća OECD-a o BEPS-u i pridonijeti zajedničkoj minimalnoj razini zaštite od izbjegavanja poreza.

U tom kontekstu nije provedena nikakva procjena učinka ovog prijedloga na sljedećim osnovama: postoji snažna veza s radom OECD-a u okviru projekta BEPS; radnim dokumentom službi Komisije osigurana je znatna količina dokaza i analize; dionici su bili opsežno uključeni u savjetovanja o tehničkim elementima predloženih pravila u prethodnoj fazi; i posebno, hitno je potrebno koordinirano djelovanje u EU-u u vezi s tim pitanjem koje predstavlja međunarodni politički prioritet.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ovaj prijedlog Direktive nema utjecaja na proračun EU-a.

5.OSTALI ELEMENTI

•Detaljno obrazloženje posebnih odredbi prijedloga

Direktiva je uključiva i njome se nastoje obuhvatiti svi porezni obveznici koji podliježu obvezi plaćanja poreza na dobit u državi članici. Njezinim područjem primjene obuhvaćene su stalne poslovne jedinice koje su smještene u Uniji, a pripadaju poduzećima poreznih obveznika na koje se Direktiva ne primjenjuje.

Sustavi na koje je usmjerena ova Direktiva uključuju situacije u kojima porezni obveznici postupaju protivno stvarnoj svrsi zakona iskorištavajući razlike između nacionalnih poreznih sustava u cilju smanjenja svojeg poreznog dugovanja. Porezni obveznici mogu iskoristiti niske porezne stope ili dvostruke odbitke ili osigurati neoporezivanje svojeg prihoda tako da ga prijave kao odbitak u jednoj jurisdikciji, a da pritom nije uključen ni u poreznu osnovicu s druge strane granice. Posljedice takvih situacija ugrožavaju poslovne odluke na unutarnjem tržištu te bi se, bez njihova učinkovitog rješavanja, moglo stvoriti okruženje nepoštenog tržišnog natjecanja u području oporezivanja. Budući da je cilj ove Direktive, suzbijanje prakse izbjegavanja poreza koja izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, njome se propisuju pravila o suzbijanju izbjegavanja poreza u šest posebnih područja: mogućnost odbitka kamata, izlazno oporezivanje odredba o prijelazu, opće pravilo o zabrani zlouporabe (GAAR), pravila o kontroliranim stranim društvima (CFC) i okvir za suzbijanje hibridne neusklađenosti.

• Mogućnost odbitka kamate

Multinacionalne skupine često financiraju svoje subjekte u jurisdikcijama s visokim porezima s pomoću dugova i dogovaraju da će ta društva otplaćivati „napuhane” kamate društvima kćerima koja su rezidenti u jurisdikcijama s niskim poreznim stopama. Na taj se način porezna osnovica skupine (ili točnije, subjekata koji plaćaju „napuhane” kamate) smanjuje u jurisdikcijama s visokim poreznim stopama, a povećava u državama s niskim poreznim stopama u kojima se naplaćuju kamate. Ukupni rezultat jest snižena porezna osnovica za multinacionalnu skupinu u cjelini.

Cilj je predloženog pravila obeshrabriti navedenu praksu ograničavanjem iznosa kamate koju porezni obveznik može odbiti u poreznoj godini. Očekuje se da će se na taj način i ublažiti pristranost prema financiranju prodajom dionica. U tu svrhu rashodi od neto kamata moći će se odbiti samo do fiksnog omjera na temelju bruto operativne dobiti poreznog obveznika. Budući da se ovom Direktivom utvrđuje minimalna razina zaštite na unutarnjem tržištu, predviđa se uspostava stope odbitka na vrhu ljestvice (10 do 30 %), kako preporučuje OECD. Države članice potom mogu uvesti stroža pravila.

Iako je općenito prihvaćeno da bi se ograničenja u vezi s odbitkom kamate trebala primjenjivati i na financijska poduzeća, odnosno na financijske institucije i osiguravajuća društva, jednako se priznaje da ta dva sektora imaju posebne značajke koje zahtijevaju prilagođen pristup. To je većinom zato što, za razliku od drugih sektora gospodarstva, financijska društva imaju troškove i ostvaruju dobit svojom osnovnom djelatnošću. Budući da u okviru rasprava u ovom području još nisu doneseni dovoljno čvrsti zaključci u međunarodnom kontekstu i kontekstu Unije, još nije moguće predvidjeti posebna pravila u financijskom sektoru i sektoru osiguranja. Stoga je potrebno pojasniti da je unatoč privremenom isključenju ovih financijskih društava predviđeno donošenje općeg pravila o ograničenju kamata koje ne podliježe iznimkama.

• Izlazno oporezivanje

Porezni obveznici mogu pokušati smanjiti porezni dug premještanjem porezne rezidentnosti i/ili imovine u jurisdikciju s niskom poreznom stopom. Takvom se praksom narušava tržište jer se umanjuje porezna osnovica države odlaska i premješta buduća dobit u svrhe oporezivanja u odredišnoj jurisdikciji s niskom poreznom stopom. Ako porezni obveznici premjeste svoju poreznu rezidentnost iz određene države članice, ta će država biti lišena budućeg prava na porezni prihod tih poreznih obveznika koji je možda već nastao, ali nije još ostvaren. Isti problemi nastaju ako porezni obveznici premjeste imovinu (bez otuđenja) iz države članice, a ta imovina uključuje neostvarenu dobit.

Svrha je izlaznog oporezivanja sprječavanje smanjivanja porezne osnovice u državi podrijetla kod premještanja imovine koja uključuje neostvarenu dobit iz porezne jurisdikcije te države bez promjene vlasništva. Budući da će primjena izlaznog oporezivanja u Uniji biti u skladu s temeljnim slobodama i sudskom praksom Suda Europske unije (SEU), ovom je Direktivom obuhvaćeno izlazno oporezivanje i sa stajališta prava EU-a jer se poreznim obveznicima pruža mogućnost odgode plaćanja iznosa poreza na određeni broj godina i u obrocima.

• Odredba o prijelazu

Zbog poteškoća s davanjem poreznih olakšica za poreze plaćene u inozemstvu, države sve više primjenjuju izuzeća u pogledu oporezivanja dohotka iz inozemstva. Nenamjerni negativni učinak ovog pristupa jest takav da bi se njime mogao potaknuti ulazak na unutarnje tržište prihoda na koji porez nije plaćen ili je plaćena niska stopa poreza te njegovo cirkuliranje po Uniji, u mnogim slučajevima bez plaćanja poreza, uz iskorištavanje dostupnih instrumenata u okviru prava Unije.

Protiv takve prakse obično se primjenjuje odredba o prijelazu. Drugim riječima, porezni obveznik plaća porez (umjesto izuzeća) i odobrava mu se odbitak od poreza plaćenog u inozemstvu. Na taj način trgovačka društva se obeshrabruju od premještanja dobiti iz jurisdikcija s visokom poreznom stopom na područja s niskom poreznom stopom, osim ako postoji odgovarajuće poslovno opravdanje za takve premještaje.

Donja granica niske porezne stope

U prijedlogu Direktive o CCCTB-u Komisija je uvela odredbu o prijelazu kako bi obuhvatila situacije u kojima prihod koji ulazi na unutarnje tržište iz treće zemlje podliježe porezu na dobit u toj trećoj zemlji po zakonskoj stopi poreza na dobit koja iznosi manje od 40 % prosječnih zakonskih stopa poreza na dobit poduzeća u Uniji. Tim pravilom osiguralo bi se da prihod koji potječe iz treće zemlje ulazi u Uniju nakon oporezivanja na razini koja je najmanje jednaka najnižoj stopi poreza koja bi se primijenila na to plaćanje da je podrijetlom iz države članice. U tu svrhu u prijedlogu CCCTB-a upućuje se, usporedbe radi, na prosječne zakonske stope poreza na dobit u Uniji.

Budući da se ovom Direktivom ne uspostavlja zasebni sustav poreza na dobit i ona ne uključuje mehanizam za konsolidaciju poreznih osnovica skupina trgovačkih društava u Uniji na način kao u prijedlogu CCCTB-a, bilo bi logično upotrijebiti, kao referentnu vrijednost, zakonsku stopu poreza na dobit u državi članici poreznog obveznika koji prima prihod iz inozemstva, i to najmanje do ostvarenja planova za ponovno pokretanje CCCTB-a, kako je najavila Komisija.

Predloženim sustavom uzima se u obzir činjenica da nema usklađivanja stopa poreza na dobit u Uniji. U cilju suzbijanja praksi izbjegavanja poreza trebalo bi utvrditi prag kojim će u svakom slučaju biti obuhvaćene situacije oporezivanja po stopi ispod 50 posto u usporedbi s državom poreznog obveznika primatelja. Međutim, prag ne treba utvrditi na tako niskoj razini da se izgubi smisao mjere jer će se primjenjivati samo na najagresivnije porezne jurisdikcije. U tom kontekstu, testom u kojem je zakonska stopa poreza na dobit u državi rezidentnosti subjekta ili u državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica subjekta niža od 40 posto zakonske stope poreza na dobit u državi članici poreznog obveznika uspostavila bi se ravnoteža između priznavanja mogućnosti za pošteno tržišno natjecanje i potrebe za sprječavanjem prakse izbjegavanja poreza.

Nadalje, primjenom odredbe o prijelazu prihod iz treće države podrijetla koji ulazi u Uniju oporezivala bi država članica poreznog obveznika po istoj stopi kao prihod domaćeg podrijetla, čime bi se osiguralo jednako postupanje između plaćanja iz Unije i plaćanja podrijetlom iz treće zemlje. Na taj bi način države članice i dalje postupale u skladu s obvezama na temelju europskog i međunarodnog prava.

• Opće pravilo o zabrani zlouporabe (GAAR)

Sustavi za planiranje poreza vrlo su složeni i porezno zakonodavstvo obično se ne razvija dovoljno brzo da može obuhvatiti sve nužne posebne obrane za suzbijanje takvih sustava. Zato je GAAR koristan u poreznom sustavu. Njime se tako omogućuje otkrivanje poreznih praksi zlouporabe unatoč tome što ne postoji posebno pravilo o suzbijanju izbjegavanja poreza.

Svrha je GAAR-a ispraviti eventualne nedostatke u posebnim državnim pravilima o zabrani zlouporabe protiv izbjegavanja poreza. Time bi se nadležnim tijelima dale ovlasti da poreznim obveznicima uskrate korist od zlouporabe poreza. U skladu s pravnom stečevinom predloženi GAAR sastavljen je tako da odražava testove racionalnosti Suda EU-a kada se to primjenjuje u Uniji.

• Pravila o kontroliranim stranim društvima (CFC)

Porezni obveznici s kontroliranim društvima kćerima u jurisdikcijama s niskim poreznim stopama mogli bi provoditi praksu planiranja poreza u skladu s kojom premještaju velike iznose dobiti iz matičnog društva (koje plaća visoke poreze) u društva kćeri koja plaćaju niske poreze. Time se smanjuje opća porezna obveza skupine. Prethodna analiza o pragu niske stope poreza vrijedi i za pravila CFC-a.

Prihod premješten na društvo kći obično je mobilni pasivni prihod. Na primjer, uobičajeni sustav sastojao bi se prvo od prenošenja vlasništva nad nematerijalnom imovinom (npr. IV) na CFC unutar skupine te potom od premještanja velikih iznosa prihoda u obliku plaćanja tantijema za pravo uporabe imovine u vlasništvu CFC-a i imovine kojom on upravlja. Takve prakse premještanja dobiti očito utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, u prvom redu ako se prihod premješta iz EU-a u treće zemlje s niskom poreznom stopom.

Pravilima o CFC-ima prihod kontroliranog stranog društva kćeri koje plaća nisku stopu poreza ponovno se pripisuje matičnom društvu. Uslijed toga matično društvo plaća porez na dobit u državi rezidentnosti, a to je obično država s visokom stopom poreza. Svrha je zakonodavstva o CFC-ima, stoga, iskorijeniti poticaj za premještanje prihoda radi oporezivanja po niskoj stopi u drugoj jurisdikciji.

• Okvir za suzbijanje hibridne neusklađenosti

Hibridne neusklađenosti posljedica su razlika u pravnoj definiciji plaćanja (financijski instrumenti) ili subjekata u interakciji između dvaju pravnih sustava. Takve neusklađenosti često mogu dovesti do dvostrukih odbitaka (tj. odbitaka s obje strane granice) ili do odbitka prihoda s jedne strane granice koji se onda ne uključuje s druge strane. Porezni obveznici, posebno oni koji sudjeluju u prekograničnim strukturama, često iskorištavaju takve razlike među nacionalnim poreznim sustavima i smanjuju svoju opću poreznu obvezu u Uniji.

Ovaj su problem istraživali skupina za Kodeksa o postupanju pri oporezivanju poslovanja i OECD. Kako bi se osiguralo da države članice uvedu pravila za učinkovitu borbu protiv tih neusklađenosti, ovom je Direktivom propisano da pravnu definiciju hibridnog instrumenta ili subjekta države članice iz koje potječe plaćanje, trošak ili gubitak, ovisno o slučaju, moraju primjenjivati druge države članice koje sudjeluju u neusklađenosti.

2016/0011 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 1 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 2 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Među trenutačnim političkim prioritetima u međunarodnom oporezivanju ističe se potreba za osiguranjem plaćanja poreza u slučaju stvaranja dobiti i vrijednosti. Stoga je vrlo važno obnoviti povjerenje u poštenje poreznih sustava i omogućiti vladama da učinkovito ostvaruju svoj porezni suverenitet. Ti su novi politički ciljevi preneseni u konkretne preporuke za djelovanje u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti (BEPS) Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Kao odgovor na potrebu za poštenijim oporezivanjem Komisija je u Komunikaciji od 17. lipnja 2015. utvrdila Akcijski plan za pravednije i učinkovitije oporezivanje dobiti poduzeća u Europskoj uniji 3 (Akcijski plan).

(2)Većina država članica kao članice OECD-a obvezale su se provoditi rezultate 15 mjera protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti, koji su objavljeni 5. listopada 2015. Stoga je za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta od ključne važnosti da države članice provedu najmanje svoje obveze u skladu s BEPS-om, da općenito poduzmu mjere za obeshrabrivanje prakse izbjegavanja poreza i osiguraju pošteno i učinkovito oporezivanje u Uniji na dovoljno usklađen i koordiniran način. Na tržištu vrlo integriranih gospodarstava javlja se potreba za zajedničkim strateškim pristupima i koordiniranim djelovanjem u cilju poboljšanja funkcioniranja unutarnjeg tržišta i što boljeg iskorištavanja pozitivnih učinaka inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti. Nadalje, fragmentacija tržišta mogla bi se spriječiti samo zajedničkim okvirom kojim bi se mogle ukloniti postojeće neusklađenosti i prekinuti narušavanje tržišta. Naposljetku, nacionalnim provedbenim mjerama koje slijede zajedničko usmjerenje u Uniji osigurala bi se poreznim obveznicima pravna sigurnost da će te mjere biti uskladive sa zakonodavstvom Unije.

(3)Nužno je propisati pravila za jačanje prosječne razine zaštite protiv agresivnog poreznog planiranja na unutarnjem tržištu. Budući da bi se ta pravila trebala uklopiti u 28 zasebnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća, ona bi trebala biti ograničena na opće odredbe, a provedbu bi trebalo prepustiti državama članicama jer one bolje mogu oblikovati posebne elemente tih pravila na način koji najbolje odgovara njihovim sustavima oporezivanja dobiti poduzeća. Ovaj bi se cilj mogao ostvariti stvaranjem minimalne razine zaštite nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća diljem Unije. Stoga je nužno koordinirati odgovore država članica u provedbi rezultata 15 mjera protiv smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti u cilju unaprjeđenja učinkovitosti unutarnjeg tržišta u cjelini suzbijanjem praksi izbjegavanja poreza. Stoga je nužno uspostaviti zajedničku minimalnu razinu zaštite unutarnjeg tržišta u određenim područjima.

(4)Nužno je uspostaviti pravila koja će se primjenjivati na sve porezne obveznike koji podliježu obvezi plaćanja poreza na dobit u državi članici. Ta bi se pravila trebala primjenjivati na stalne poslovne jedinice onih obveznika plaćanja poreza na dobit koji bi mogli biti smješteni u drugim državama članicama. Obveznici poreza na dobit mogu u svrhu oporezivanja biti rezidenti u državi članici ili imati poslovni nastan u skladu sa zakonima države članice. Ako subjekti koji su u porezne svrhe rezidenti treće zemlje upravljaju stalnim poslovnim jedinicama u najmanje jednoj državi članici, te bi stalne poslovne jedinice također trebale biti obuhvaćene tim pravilima.

(5)Nužno je propisati pravila protiv umanjivanja porezne osnovice na unutarnjem tržištu i protiv premještanja dobiti izvan unutarnjeg tržišta. Za ostvarenje tog cilja nužno je uspostaviti pravila u sljedećim područjima: ograničenja odbitka kamata, izlazno oporezivanje, odredba o prijelazu, opće pravilo o suzbijanju zlouporabe, pravila o kontroliranim stranim društvima i okvir za suzbijanje hibridnih neusklađenosti. Ako se primjenom tih pravila uzrokuje dvostruko oporezivanje, porezni obveznici trebali bi dobiti olakšice odbitkom poreza plaćenog u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, ovisno o slučaju. Prema tome, pravila ne bi trebala biti usmjerena samo na suzbijanje praksi izbjegavanja poreza, već i na izbjegavanje stvaranja drugih prepreka na tržištu, kao što je dvostruko oporezivanje.

(6)Nastojeći smanjiti svoju globalnu poreznu obvezu prekogranične skupine trgovačkih društava sve češće sudjeluju u premještanju dobiti, često s pomoću plaćanja preuveličanih kamata, iz poreznih jurisdikcija s visokim kamatama u države s nižim kamatnim stopama. Pravilo o ograničavanju kamata nužno je za obeshrabrivanje takve prakse ograničavanjem mogućnosti odbijanja neto financijskih troškova poreznih obveznika (tj. iznos za koji financijski troškovi premašuju financijski prihod). Stoga je nužno odrediti omjer za mogućnost odbitka koji se odnosi na zaradu poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije. Neoporezivi financijski prihodi ne bi se trebali poravnavati s financijskim rashodima. To je zato što bi se za izračun odbitka kamata trebao uzimati u obzir samo oporezivi prihod. Kako bi se olakšalo poreznim obveznicima koji su manje rizični u odnosu na smanjenje porezne osnovice i preusmjeravanje dobiti, neto kamate uvijek bi se trebale moći odbiti do fiksnog najvećeg iznosa koji se primjenjuje kada dovodi do većeg dobitka od omjera utemeljenog na zaradi prije odbitka kamata, poreza i amortizacije. Ako je porezni obveznik dio skupine koja podnosi zakonske konsolidirane izvještaje, kada se odlučuje o pravu poreznih obveznika na odbitak većih iznosa neto financijskih troškova, trebala bi se uzimati u obzir zaduženost cijele skupine. Pravilo o ograničenju kamata trebalo bi se primjenjivati u odnosu na neto financijske troškove poreznog obveznika neovisno o tome potječu li troškovi iz dugovanja na nacionalnoj razini, prekograničnoj razini unutar Unije ili s trećom zemljom. Iako je općenito prihvaćeno da bi se ograničenja u vezi s odbitkom kamate trebala primjenjivati i na financijska poduzeća, odnosno na financijske institucije i osiguravajuća društva, jednako se priznaje da ta dva sektora imaju posebne značajke koje zahtijevaju prilagođeni pristup. Budući da raspravama u ovom području nisu doneseni dovoljno čvrsti zaključci u međunarodnom kontekstu i kontekstu Unije, još nije moguće predvidjeti posebna pravila u financijskom sektoru i sektoru osiguranja.

(7)Svrha je izlaznog oporezivanja osigurati da poreznom obvezniku koji premješta imovinu ili mjesto porezne rezidentnosti iz porezne jurisdikcije neke države ta država oporezuje gospodarsku vrijednost kapitalnog dobitka nastalog na njezinu državnom području čak i ako taj dobitak još nije ostvaren u trenutku izlaza. Stoga je nužno navesti slučajeve u kojima se na porezne obveznike primjenjuju pravila o izlaznom oporezivanju i kada se oporezuje neostvareni kapitalni dobitak ugrađen u prenesenu imovinu. Za izračun iznosa od ključne je važnosti utvrditi tržišnu vrijednost prenesene imovine na temelju načela transakcije po tržišnim uvjetima. Unutar Unije od ključne je važnosti urediti primjenu izlaznog oporezivanja i navesti uvjete za usklađenost sa zakonodavstvom Unije. U tim bi situacijama porezni obveznici trebali imati pravo odmah platiti iznos procijenjenog poreza na izlazak ili odgoditi plaćanje iznosa poreza, po mogućnosti zajedno s kamatom i jamstvom, na određeni broj godina i platiti porez u obrocima. Izlazno oporezivanje ne bi se trebalo primjenjivati ako se imovina prenosi privremeno i ako je svrha prava na oporezivanje imovine vraćanje u državu članicu prenositelja, ako se prijenos obavlja u cilju ispunjenja bonitetnih zahtjeva, u svrhu upravljanja likvidnošću ili u slučaju transakcija za financiranje vrijednosnih papira ili imovine koja se daje kao jamstvo.

(8)Zbog poteškoća s davanjem poreznih olakšica za poreze plaćene u inozemstvu države sve češće oslobađaju obveznike od poreza na strani prihod u državi rezidentnosti. Negativni je učinak ovog pristupa jest nenamjerno poticanje situacija u kojima prihod na koji porez nije plaćen ili je plaćena niska stopa poreza ulazi na unutarnje tržište i potom cirkulira u Uniji, u mnogim slučajevima bez oporezivanja, uz iskorištavanje dostupnih instrumenata u okviru prava Unije. Protiv takve prakse obično se primjenjuje odredba o prijelazu. Stoga je nužno predvidjeti odredbu o prijelazu koja je usmjerena na određene vrste stranih prihoda, primjerice, distribuciju dobiti, prihode od raspolaganja dionicama i dobit stalne poslovne jedinice koji su u Uniji neoporezivi i potječu iz trećih zemalja. Ovaj bi prihod trebao biti oporeziv u Uniji ako je u trećoj zemlji na njega plaćen porez koji je ispod određene razine. Budući da za odredbu o prijelazu nije potrebna kontrola nad subjektom koji plaća nisku stopu poreza i stoga možda nije dostupan pristup zakonskim izvještajima subjekta, moglo bi biti vrlo složeno izračunati stvarnu poreznu stopu. Države članice trebale bi stoga upotrijebiti zakonsku poreznu stopu kada primjenjuju odredbu o prijelazu. Države članice koje primjenjuju odredbu o prijelazu trebale bi davati olakšice za porez plaćen u inozemstvu u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

(9)Opća pravila o suzbijanju zlouporabe (GAAR) u poreznim sustavima postoje u cilju uklanjanja poreznih praksi zlouporabe koje još nisu predmetom posebnih ciljanih odredbi. Stoga je svrha GAAR-ova popuniti praznine, što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost posebnih pravila o suzbijanju zlouporabe. Primjena GAAR-ova u Uniji trebala bi biti ograničena na aranžmane koji su potpuno „fiktivni” (tj. na potpune manipulacije). U protivnom bi porezni obveznik trebao imati pravo za svoje poslovanje odabrati najučinkovitiju poreznu strukturu. Dalje je važno osigurati da se GAAR-ovi na ujednačen način primjenjuju u situacijama na nacionalnoj razini, unutar Unije i u odnosu na treće zemlje kako se njihovo područje primjene u domaćim i prekograničnim situacijama ne bi razlikovalo.

(10)Pravilima o kontroliranim stranim društvima (CFC) prihod kontroliranog stranog društva kćeri koje plaća nisku stopu poreza ponovno se pripisuje matičnom društvu. U tom slučaju matično društvo plaća porez za taj pripisani prihod u državi u kojoj je rezident u porezne svrhe. Ovisno o prioritetima politike te države, pravila o CFC-u mogu biti usmjerena na cijelu podružnicu koja plaća nisku stopu poreza ili na prihod koji je umjetno preusmjeren na podružnicu. Poželjno je obuhvatiti situacije u trećim zemljama i u Uniji. U cilju usklađivanja s temeljnim slobodama učinak pravila u Uniji trebao bi biti ograničen na rješenja kojima se dobit umjetno premješta iz države članice matičnog društva prema CFC-u. U tom slučaju iznosi prihoda pripisani matičnom društvu trebali bi se prilagoditi upućivanjem na načelo transakcije po tržišnim uvjetima kako bi država matičnog društva oporezivala samo iznos prihoda CFC-a koji nije u skladu s tim načelom. Pravila o CFC-u ne bi se trebala primjenjivati na poduzeća iz njihova područja primjene koja su porezni rezidenti u Uniji, među ostalim na stalne poslovne jedinice tih poduzeća koje se nalaze u Uniji. Zato bi zakonita primjena pravila o CFC-u unutar Unije trebala biti ograničena na umjetne situacije bez gospodarske osnove, što bi značilo da strogo regulirani financijski sektor i sektor osiguranja vjerojatno neće biti obuhvaćeni tim pravilima.

(11)Hibridne neusklađenosti posljedica su razlika u pravnoj definiciji plaćanja (financijski instrumenti) ili subjekata i te razlike nastaju u odnosima između dvaju poreznih sustava u dvjema jurisdikcijama. Takve neusklađenosti često uzrokuju dvostruki odbitak (tj. odbitak u obje zemlje) ili dobitak prihoda u jednoj državi koji potom nije uključen u poreznu osnovicu u drugoj državi. Kako bi se spriječio takav ishod, nužno je propisati pravila u skladu s kojima bi jedna od dvije neusklađene jurisdikcije trebala dati pravnu definiciju hibridnog instrumenta ili subjekta, a druga jurisdikcija trebala bi prihvatiti tu definiciju. Iako su države članice u okviru skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja dogovorile smjernice o poreznom tretmanu hibridnih subjekata 4 i hibridnih stalnih poslovnih jedinica 5 unutar Unije te o poreznom tretmanu hibridnih subjekata u odnosima s trećim zemljama, svejedno je nužno donijeti obvezujuća pravila. Naposljetku, nužno je ograničiti područje primjene tih pravila na hibridne neusklađenosti između država članica. Potrebno je dodatno razmotriti hibridne neusklađenosti između država članica i trećih zemalja.

(12)Potrebno je pojasniti da provedba pravila protiv izbjegavanja poreza predviđenih u ovoj direktivi ne bi trebala utjecati na obvezu poreznih obveznika da poštuju načelo transakcije po tržišnim uvjetima ili, ako je primjenjivo, pravo država članica da prilagode poreznu obvezu na više u skladu s načelom transakcije po tržišnim uvjetima.

(13)U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka 6 . Pravo na zaštitu osobnih podataka u skladu s člankom 8. Povelje EU-a o temeljnim pravima i Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 7 primjenjuje se na obradu osobnih podataka provedenu u okviru ove Direktive.

(14)Budući da je ključni cilj ove Direktive povećati otpornost unutarnjeg tržišta u cjelini na prekograničnu praksu izbjegavanja poreza, to države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići djelujući samostalno. Nacionalni sustavi oporezivanja dobiti poduzeća različiti su i neovisnim djelovanjem država članica samo bi se ponovila postojeća fragmentacija unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz odnosa različitih nacionalnih mjera. Rezultat toga bila bi nedovoljna koordinacija. Budući da zbog neučinkovitosti na unutarnjem tržištu dolazi do problema prekogranične prirode, potrebno je donijeti korektivne mjere na razini Unije. Stoga je od ključne važnosti prihvatiti rješenja koja funkcioniraju na unutarnjem tržištu u cjelini, a to se može uspješnije ostvariti na razini Unije. Stoga Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Ovom se Direktivom nastoji utvrđivanjem minimalne razine zaštite unutarnjeg tržišta postići osnovni minimalni stupanj koordinacije unutar Unije radi ostvarenja njezinih ciljeva.

(15)Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive tri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za ovo ocjenjivanje,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na sve porezne obveznike koji podliježu plaćanju poreza na dobit u najmanje jednoj državi članici, uključujući stalne poslovne jedinice u najmanje jednoj državi članici subjekata koji su u svrhu oporezivanja rezidenti treće zemlje.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„troškovi zaduživanja” znači kamate i drugi istovjetni troškovi koji nastaju poreznom obvezniku u vezi s posuđivanjem sredstava, uključujući razliku između posuđenih sredstava i iznosa dospijeća, element kamata u ugovoru o zakupu kada gospodarski vlasnik ima pravo odbiti takve kamate i rashode nastale u vezi s prikupljanjem sredstava;

(2)„prekoračenje troškova zaduživanja” znači iznos za koji troškovi zaduživanja poreznog obveznika prekoračuju prihod od kamata ili drugi istovjetni oporezivi prihod od financijske imovine koji prima porezni obveznik;

(3)„financijska imovina” znači financijski instrument definiran u članku 4. stavku 1. točki 15. Direktive 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća 8 i depoziti i strukturni depoziti, potraživanja po kreditima i investicijski osigurateljni proizvodi;

(4)„financijsko društvo” znači bilo koji od sljedećih subjekata:

(a)kreditna institucija ili investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 1. Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 9 ;

(b)društvo za osiguranje kako je definirano u članku 13. točki 1. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 10 ;

(c)društvo za reosiguranje kako je definirano u članku 13. točki 4. Direktive 2009/138/EZ;

(d)institucija za strukovno mirovinsko osiguranje unutar područja primjene Direktive 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 11 , osim ako je država članica odabrala da neće primjenjivati tu direktivu u cijelosti ili dijelom na tu instituciju u skladu s člankom 5. te Direktive ili izaslanik institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz članka 19. stavka 1. Direktive 2003/14/EZ;

(e)alternativni investicijski fond kojim upravlja upravitelj alternativnog investicijskog fonda kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2011/61/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 12 ;

(f)subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) u smislu članka 1. stavka 2. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 13 ;

(g)središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 14 ;

(h)središnji depozitorij vrijednosnih papira kako je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 15 .

(5)„prijenos imovine” znači postupak kojim pravo na oporezivanje prenesene imovine prelazi na drugu državu članicu ili treću zemlju, a imovina ostaje u stvarnom vlasništvu istog poreznog obveznika, osim privremenog prijenosa imovine ako je predviđeno vraćanje imovine u državu članicu prenositelja;

(6)„premještaj porezne rezidentnosti” postupak je kojim porezni obveznik prestaje u svrhu oporezivanja biti rezident određene države članice i stječe poreznu rezidentnost u drugoj državi članici ili trećoj zemlji;

(7)„prijenos stalne poslovne jedinice” znači postupak kojim porezni obveznik prestaje imati nastan u državi članici u svrhu oporezivanja i stječe ga u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, a da pritom u svrhu oporezivanja ne postaje rezident te države članice ili treće zemlje.

Članak 3.
Minimalna razina zaštite

Ovom Direktivom ne isključuje se primjena nacionalnih odredbi ili odredbi utemeljenih na sporazumu usmjerenih na očuvanje višeg stupnja zaštite nacionalne porezne osnovice poreza na dobit.

POGLAVLJE II.

MJERE PROTIV IZBJEGAVANJA POREZA

Članak 4.
Pravilo o ograničavanju kamata

1.Troškovi zaduživanja uvijek se odbijaju u mjeri u kojoj porezni obveznik ostvaruje kamate ili drugi oporezivi prihod od financijske imovine.

2.Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali samo do 30 posto zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) ili do iznosa od 1 000 000 EUR, ovisno što je više. EBITDA se izračunava tako da se oporezivom prihodu dodaju neto iznos kamatnih rashoda i drugi troškovi istovjetni kamatama prilagođeni za iznos poreza te iznosi amortizacije prilagođeni za iznos poreza.

3.Odstupajući od stavka 2. poreznom obvezniku može se odobriti pravo da potpuno odbije prekoračene troškove zaduživanja ako može dokazati da je omjer njegova kapitala u odnosu na njegovu ukupnu imovinu jednak istovjetnom omjeru skupine ili viši od njega.

Prvi podstavak primjenjuje se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)omjer kapitala poreznog obveznika u odnosu na njegovu ukupnu imovinu smatra se jednakim istovjetnom omjeru skupine ako je omjer kapitala poreznog obveznika u odnosu na njegov ukupni kapital niži za do 2 postotna boda;

(b)skupina se sastoji od svih subjekata koji su uključeni u revidirane konsolidirane financijske izvještaje sastavljene u skladu s Međunarodnim standardima računovodstvenog izvještavanja ili nacionalnim sustavom financijskog izvještavanja države članice ili opće prihvaćenim računovodstvenim načelima Sjedinjenih država (GAAP);

(c)sva imovina i obveze vrednuju se uporabom iste metode kao u konsolidiranim financijskim izvještajima;

(d)kapital i ukupna imovina poreznog obveznika smanjuju se za doprinose izvršene tijekom šest mjeseci prije relevantnog datuma bilance ako su ti doprinosi usklađeni s povlačenjima ili raspodjelom tijekom šest mjeseci nakon relevantnog datuma bilance;

(e)plaćanja povezanim poduzećima ne prekoračuju 10 posto ukupnih neto troškova kamata skupine.

4.EBITDA porezne godine koji nije potpuno apsorbiran troškovima zaduživanja koji su nastali poreznom obvezniku u toj poreznoj godini ili prethodnim poreznim godinama mogu se prenijeti u buduće porezne godine.

5.Troškovi zaduživanja koji se ne mogu odbiti u tekućoj poreznoj godini u skladu sa stavkom 2. mogu se odbiti do 30 posto EBITDA-a tijekom sljedećih poreznih godina na isti način kao i troškovi zaduživanja za te godine.

6.Stavci 2. do 5. primjenjuju se na financijska društva.

Članak 5.

Izlazno oporezivanje

1.Porezni obveznik mora platiti iznos poreza koji je jednak tržišnoj vrijednosti prenesene imovine, u trenutku izlaska, umanjen za njezinu vrijednost u porezne svrhe u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

(a)porezni obveznik prenosi imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji;

(b)porezni obveznik prenosi imovinu iz stalne poslovne jedinice u državi članici u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji;

(c)porezni obvezni premješta svoju poreznu rezidentnost u drugu državu članicu ili treću zemlju, osim u slučaju one imovine koja ostaje povezana sa stalnom poslovnom jedinicom u prvoj državi članici;

(d)porezni obveznik premješta svoju stalnu poslovnu jedinicu iz države članice.

Za potrebe prvog podstavka točke (c), za svaki naknadni prijenos imovine u treću zemlju iz stalne poslovne jedinice koja se nalazi u prvoj državi članici i s kojom je imovina stvarno povezana smatra se da je na raspolaganju po tržišnoj vrijednosti.

2.Porezni obveznik može odgoditi plaćanje izlaznog poreza iz stavka 1. plaćanjem u obrocima tijekom najmanje 5 godina u sljedećim okolnostima:

(a)porezni obveznik prenosi imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u);

(b)porezni obveznik prenosi imovinu iz stalne poslovne jedinice u državi članici u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o EGP-u;

(c)porezni obveznik prenosi svoju poreznu rezidentnost u drugu državu članicu ili u treću zemlju koja je stranka Sporazuma o EGP-u;

(d)porezni obveznik premješta svoje stalno mjesto poslovanja u drugu državu članicu ili u treću zemlju koja je stranka Sporazuma o EGP-u.

3.Ako porezni obveznik odgodi plaćanje u skladu sa stavkom 2., mogu se naplatiti kamate u skladu sa zakonodavstvom države članice poreznog obveznika ili stalne poslovne jedinice, ovisno o slučaju, u mjeri koja je nužna za očuvanje vrijednosti procijenjene porezne obveze.

Ako postoji očit i stvaran rizik od neplaćanja, može se tražiti od poreznih obveznika da kao uvjet za odgodu plaćanja dostave jamstvo u skladu sa stavkom 2.

Drugi podstavak ne primjenjuje se ako je u zakonodavstvu države članice poreznog obveznika ili stalne poslovne jedinice predviđena mogućnost naplate poreznog duga od drugog poreznog obveznika koji je član iste skupine i rezident te države članice u porezne svrhe.

4.Odgoda plaćanja u skladu s stavkom 2. odmah se ukida i porezni dug postaje naplativ u sljedećim slučajevima:

(a)prenesena imovina je prodana,

(b)prenesena imovina naknadno je prenesena u treću zemlju,

(c)porezna rezidentnost poreznog obveznika ili njegova stalna poslovna jedinica naknadno se prenose u treću zemlju;

(d)porezni je obveznik bankrotirao ili je u stečaju.

5.Ako je izvršen prijenos imovine, porezne rezidentnosti ili stalne poslovne jedinice u drugu državu članicu, država članica prihvaća tržišnu vrijednost koju je utvrdila država članica poreznog obveznika ili stalne poslovne jedinice kao početnu vrijednost imovine u svrhu oporezivanja.

6.Za potrebe stavaka od 1. do 5., „tržišna vrijednost” iznos je za koji se imovina može razmijeniti ili se uzajamne obveze mogu poravnati između voljnih nepovezanih kupaca i prodavača u izravnoj transakciji.

7. Ovaj članak ne primjenjuje se na privremeni prijenos imovine ako je predviđeno da će se imovina vratiti u državu članicu prenositelja.

Članak 6.
Odredba o prijelazu

1.Države članice ne odobravaju poreznom obvezniku izuzeće od plaćanja poreza na dohodak u državi rezidentnosti subjekta ili državi u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica za dohodak iz inozemstva koji je porezni obveznik primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj zemlji ili kao prihod od prodaje dionica subjekta u trećoj zemlji ili kao prihod od stalne poslovne jedinice u trećoj zemlji u kojoj subjekt ili stalna poslovna jedinica plaćaju porez na dobit po zakonskoj stopi poreza na dobit koja je niža od 40 posto zakonske porezne stope koja bi bila naplaćena u skladu s primjenjivim sustavom oporezivanja dobiti poduzeća u državi članici poreznog obveznika. U tim okolnostima porezni obveznik plaća porez na dohodak iz inozemstva, a od njegove porezne obveze u njegovoj državi rezidentnosti u svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne prekoračuje iznos poreza izračunan prije odbitka, koji se može pripisati oporezivom dohotku.

2.Stavak 1. ne primjenjuje se na sljedeće vrste gubitaka:

(a)gubici koje je ostvarila stalna poslovna jedinica rezidentnog poreznog obveznika smještena u trećoj zemlji;

(b)gubici od prodaje dionica subjekta koji je porezni rezident u trećoj zemlji.

Članak 7.
Opće pravilo o zabrani zlouporabe

1.Neautentični aranžmani ili serija aranžmana čija je glavna svrha ostvariti poreznu prednost kojom se poništava cilj ili svrha odredbi o oporezivanju koje se inače primjenjuju zanemaruju se u svrhe izračunavanja porezne obveze poduzeća. Aranžman se može sastojati od više koraka ili dijelova.

2.Za potrebe stavka 1., aranžman ili niz aranžmana smatraju se neautentičnima u mjeri u kojoj nisu osnovani iz valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost.

3.Ako se aranžman ili niz aranžmana zanemaruju u skladu sa stavkom 1., porezna obveza izračunava se upućivanjem na gospodarsku bit u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

Članak 8.
Zakonodavstvo o kontroliranom stranom društvu

1.Porezna osnovica poreznog obveznika uključuje neraspodijeljeni dohodak subjekta ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)porezni obveznik sam ili zajedno sa svojim povezanim društvima, kako je definirano u primjenjivom sustavu oporezivanja dobiti trgovačkih društava, ima izravne ili neizravne udjele od više od 50 posto glasačkih prava ili je vlasnik više od 50 posto kapitala ili ima pravo na više od 50 posto dobiti tog subjekta,

(b)u skladu s općim sustavom u državi subjekta na dobit se primjenjuje efektivna stopa poreza na dobit koja je niža od 40 posto efektivne porezne stope koja bi se primjenjivala u skladu s primjenjivim sustavom poreza na dobit u državi članici poreznog obveznika,

(c)više od 50 posto prihoda subjekta pripada u jednu od sljedećih kategorija:

i.kamate ili svaki drugi dohodak od financijske imovine;

ii.tantijemi ili svaki drugi prihod od intelektualnog vlasništva ili dozvola kojima se može trgovati;

iii.dividende i prihod od prodaje dionica;

iv.prihod od financijskog leasinga;

v.prihod od nepokretne imovine, osim ako država članica poreznog obveznika ne bi imala pravo oporezivati prihod u skladu sa sporazumom sklopljenim s trećom zemljom;

vi.prihod od osiguranja, bankarstva i ostalih financijskih djelatnosti;

vii.prihod od usluga pruženih poreznom obvezniku ili povezanim društvima;

(d)subjekt nije društvo čijim se prvim razredom dionica redovito trguje na jednoj ili više priznatih burzi.

Točka (c) prvog podstavka primjenjuje se na financijska društva samo ako više od 50 posto prihoda subjekta u tim kategorijama proizlazi iz transakcija s poreznim obveznikom ili njegovim povezanim društvima.

2.Države članice ne primjenjuju stavak 1. ako je subjekt porezni rezident države članice ili treće zemlje koja je stranka Sporazuma o EGP-u ili u pogledu stalne poslovne jedinice subjekta iz treće zemlje koja se nalazi u državi članici, osim ako je poslovni nastan subjekta potpuno fiktivan ili ako subjekt sklapa, tijekom svoje djelatnosti, neautentične aranžmane čija je glavna svrha stjecanje porezne prednosti.

Stavak 1. ne primjenjuje se na financijska društva koja su porezni rezidenti države članice ili u trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o EGP-u ili u pogledu njihovih stalnih poslovnih jedinica u najmanje jednoj državi članici.

U svrhe prvog podstavka, aranžman ili serija aranžmana smatraju se neautentičnima ako subjekt ne bi bio vlasnik imovine ili ne bi preuzeo rizike kojima je stvoren sav njegov prihod ili dio tog prihoda da nije pod kontrolom društva u kojem se obnašaju značajne dužnosti ljudi koje su važne za tu imovinu i rizike i od presudne su važnosti za stvaranje prihoda kontroliranog društva.

Ako subjekt sudjeluje u neautentičnim aranžmanima, prihod koji će biti uključen u poreznu osnovicu društva koje vrši kontrolu ograničen je na iznose zarađene imovinom i rizicima koji su povezani sa značajnim dužnostima zaposlenika društva koje vrši kontrolu. Pripisivanje prihoda kontroliranog stranog društva izračunava se u skladu s načelom transakcije po tržišnim uvjetima.

Članak 9.
Izračun prihoda kontroliranog stranog društva

1.Prihod koji će biti uključen u poreznu osnovicu izračunava se u skladu s pravilima o oporezivanju dobiti poduzeća država članica ako je porezni obveznik rezident u svrhu oporezivanja. Gubici subjekta nisu uključeni u poreznu osnovicu, ali se prenose i uzimaju u obzir kod primjene članka 8. tijekom sljedećih poreznih godina.

2.Prihod koji će biti uključen u poreznu osnovicu izračunava se u odnosu na pravo poreznog obveznika na primanje dobiti subjekta.

3.Prihod se uključuje u poreznu godinu u kojoj završava porezna godina subjekta.

4.Ako subjekt raspodijeli dobit poreznom obvezniku, iznos prihoda prethodno uključen u poreznu osnovicu u skladu s člankom 8. oduzima se od porezne osnovice kod izračuna iznosa porezne obveze za raspodijeljenu dobit kako bi se osiguralo da nema dvostrukog oporezivanja.

5.Ako porezni obveznik proda svoj udio u subjektu, dio prihoda od prodaje prethodno uključen u poreznu osnovicu u skladu s člankom 8. koji još nije raspodijeljen oduzima se od porezne osnovice kod izračuna iznosa porezne obveze za raspodijeljenu dobit kako bi se osiguralo da nema dvostrukog oporezivanja.

Članak 10.
Hibridna neusklađenost

Ako dvije države članice daju različitu pravnu definiciju istog poreznog obveznika (hibridni subjekt), uključujući njegovih stalnih poslovnih jedinica u najmanje jednoj državi članici, i zbog toga nastane situacija primjene odbitka na isto plaćanje, rashode ili gubitke u državi članici iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali rashodi ili u kojoj je pretrpljen gubitak i u drugoj državi članici ili situacija kad se primjenjuje odbitak na plaćanje u državi članici iz koje potječe plaćanje bez odgovarajućeg uključivanja istog plaćanja u drugoj državi članici, pravnu definiciju hibridnog subjekta koju je dala država članica iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali rashodi ili pretrpljeni gubici primjenjuje i druga država članica.

Ako dvije države članice daju različitu pravnu definiciju istog plaćanja (hibridni instrument) i zbog toga nastane situacija primjene odbitka u državi članici iz koje potječe plaćanje, ali isto plaćanje nije uzeto u obzir u drugoj državi članici, pravnu definiciju hibridnog instrumenta koju je dala država članica iz koje potječe plaćanje primjenjuje i druga država članica.

POGLAVLJE III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.
Preispitivanje

1.Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive tri godine nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvješćuje Vijeće.

2.Države članice priopćuju Komisiji sve informacije potrebne za ocjenjivanje provedbe ove Direktive.

Članak 12.
Prenošenje u nacionalno zakonodavstvo

1.Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do […]. Tekst tih odredaba moraju odmah dostaviti Komisiji.

One primjenjuju te odredbe od […].

Kada države članice donesu te odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja predvidjet će države članice.

2.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 13.
Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 14.
Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće

Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinosi trećih strana

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog Direktive Vijeća o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 16

14.

14.03.

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

⊠Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 17

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.Cilj/ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Među prioritetima Programa rada Komisije za 2015. naveden je pravedniji pristupa oporezivanju. Nastavljajući se na to, jedno je od ključnih područja djelovanja u Programu rada Komisije za 2016. poboljšanje pravni okvir za oporezivanje dobiti trgovačkih društava predlaganjem mjera protiv neprihvatljivog poreznog planiranja, preusmjeravanja dobiti i smanjenja porezne osnovice.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj

Uspostaviti, s pomoću koordiniranih mjera, minimalni stupanj zaštite unutarnjeg tržišta od najrelevantnijih strategija poreznog planiranja koje izravno utječu na funkcioniranje tržišta.

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

ABB 3

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog tj. inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Oporezivanje će se izvršiti u jurisdikciji u kojoj su nastala dobit i vrijednost. Time će se povećati poštenje pripisivanja poreznog opterećenja među poduzećima u EU-u. Stoga međunarodno aktivne skupine trgovačkih društava više neće imati koristi od prilika za porezno planiranje koje nisu dostupne poreznim obveznicima (posebno MSP-ovima) koji posluju samo na domaćem tržištu.

Porezne osnovice država članica bit će bolje zaštićene od praksi smanjenja porezne osnovice i preusmjeravanja dobiti.

Pojačat će se povjerenje javnosti, građana i poreznih obveznika u poštenje poreznih sustava.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Na prijedlog će se primjenjivati zahtjevi iz članka 11. (preispitivanje) i članka 12. (prenošenje).

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Bolje zaštititi unutarnje tržište od najrelevantnijih strategija poreznog planiranja koje izravno utječu na funkcioniranje tržišta.

Pristati na zajednički pristup EU-a provedbi rezultata projekta BEPS.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Osigurati usklađenost i izbjegavati neusklađenost s pomoću zajedničkih pravila i postupaka u svim državama članicama. Neusklađenostima i jazovima u provedbi u državama članicama ugrozio bi se uspjeh cijelog projekta.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Vijeće je već 1990. donijelo dvije od takozvanih „Direktiva o oporezivanju dobiti poduzeća” radi uklanjanja prepreka funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Više zakona u području oporezivanja dobiti poduzeća, a posebno u pogledu prekograničnih aktivnosti u EU-u, doneseno je na kraju 1990-ih.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Prijedlog je dio paketa kojim je obuhvaćeno nekoliko inicijativa. Pozitivni sinergijski učinci mogu se izvući iz interakcije između mjera s paketom i s prijedlozima koji su dio Paketa transparentnosti iz ožujka 2015. i Akcijskog plana iz lipnja 2015.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻ ◻prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻ ◻financijski utjecaj od GGGG do GGGG

⊠ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

Provedba s razdobljem uspostave od GGGG. do GGGG..

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 18

◻ Izravno upravljanje Komisije

–◻ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻ ◻preko izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća proračunske provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

Budući da je prijedlog zakonodavne prirode, ne postoji način upravljanja ili zadaće provedbe proračuna za Komisiju.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Nije primjenjivo.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizik/rizici

Nije utvrđen rizik.

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

Nisu dostupne.

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

Nije primjenjivo.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu od prijevara.

Nije primjenjivo.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira:

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
nema ga [Naslov………………………...……………]

Dif./nedif 19 .

zemalja EFTA-e 20

zemalja kandidatkinja 21

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

nema ga

Dif./nedif.

DA/NE

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira:

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj
nema ga

Dif./nedif.

zemalja EFTA-e

zemalja kandidatkinja

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

nema ga

DA/NE

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

[Ovaj se dio ispunjava u proračunskoj tablici o administrativnim proračunskim podacima (drugi dokument u prilogu ovom financijskom izvještaju) koju je potrebno učitati na mrežne stranice CISNET-a radi savjetovanja među službama.]

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

Nije relevantno……………...……………………………………………………………….]

GU: TAXUD			Godina N 22	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Broj proračunske linije	Preuzete obveze	(1)
	Plaćanja	(2)
Broj proračunske linije	Preuzete obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 23
Broj proračunske linije		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za GUTAXUD	Preuzete obveze	=1+1a +3
	Plaćanja	=2+2a +3.

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Preuzete obveze	(4)
	Plaćanja	(5)
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva pod NASLOVOM nije relevantno višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	=4+ 6
	Plaćanja	=5+ 6

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Preuzete obveze	(4)
	Plaćanja	(5)
• UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 do 4 višegodišnjeg financijskog okvira (Referentni iznos)	Preuzete obveze	=4+ 6
	Plaćanja	=5+ 6

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Administrativni rashodi”

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
GU: TAXUD
• Ljudski resursi
• Ostali administrativni rashodi
UKUPNO GU TAXUD	Odobrena sredstva

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira

(Ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

		Godina N 24	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 do 5 višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze
	Plaćanja

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–⊠ ⊠Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje

–◻ ◻Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje kako je navedeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

⇩

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 25

Prosječni trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Br.

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 26 …

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

POSEBNI CILJ br. 2 ...

- Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

UKUPNI TROŠAK

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–⊠ ⊠Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

–◻ ◻Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Godina
N 27

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj za NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira

Izvan NASLOVA 5. 28 višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj Izvan NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–⊠ ⊠Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻ ◻Za prijedlog/inicijativu potrebni su ljudski resursi kako je navedeno u nastavku:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6)
•Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)
XX 01 01 01 (Sjedišta i predstavništva Komisije)
XX 01 01 02 (Delegacije)
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (Izravno istraživanje)
•Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 29 
XX 01 02 01 (UO, UNS, AO iz „općee omotnice”)
XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, AO i MSD u delegacijama)
XX 01 04 gg 30 	– u sjedištima 	
	– u delegacijama	
XX 01 05 02 (UO, UNS, AO - neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, AO – izravno istraživanje)
Ostale proračunske linije (navesti)
UKUPNO

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

3.2.4.Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

–⊠ ⊠Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻ ◻Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

[…]

–◻ ◻Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno te navesti predmetne naslove i proračunske linije te odgovarajuće iznose.

[…]

3.2.5.Doprinosi trećih strana

–Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sljedeći iznos sufinanciranja:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

	Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNA sredstva sufinanciranja

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–⊠ ⊠Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻ ◻Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

–◻ ◻na vlastita sredstva

–◻ ◻na razne prihode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu	Utjecaj prijedloga/inicijative 31
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)
Članak ….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Nije primjenjivo.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

Nije primjenjivo.

(1) SL C , , str. .

(2) SL C , , str. .

(3)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o pravednom i učinkovitom sustavu oporezivanja dobiti poduzeća u Europskoj uniji: pet ključnih područja djelovanja, COM(2015) 302 završna verzija od 17. lipnja 2015.

(4) Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) – Izvješće upućeno Vijeću 16553/14, FISC 225, 11.12.2014.

(5) Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) – Izvješće upućeno Vijeću 9620/15, FISC 60, 11.6.2015.

(6) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(7) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(8) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).

(9) Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.).

(10) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).

(11) Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23.9.2003., str. 10.).

(12) Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).

(13) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

(14) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(15) Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).

(16) ABM: upravljanje na temelju djelatnosti; ABB: priprema proračuna na temelju djelatnosti.

(17) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(18) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(19) Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(20) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine

(21) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(22) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(23) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(24) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(25) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih razmjena studenata, broj izgrađenih km cesta itd.)

(26) Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…”.

(27) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(28) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(29) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; AO = agencijsko osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(30) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(31) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.