EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.7.2016.

JOIN(2016) 32 final

2016/0216(NLE)

Zajednički prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju u ime EU-a Sporazuma o osnivanju međunarodne Zaklade EU – LAC

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Kontekst

Europska unija (EU) i zemlje Latinske Amerike i Kariba (LAC) imaju poseban odnos otkad je uspostavljeno strateško partnerstvo na prvom biregionalnom sastanku na vrhu njihovih čelnika država i vlada u Riju de Janeiru 1999. Glavni sugovornik EU-a iz zemalja LAC-a od 1999. do 2012. bila je skupina zemalja iz Rija. Države članice Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) odredile su da će ona od 2012. zamijeniti skupinu iz Rija kao partner EU-a u procesu sastanaka na vrhu između dviju regija te u strateškom partnerstvu.

Od 1999. te su dvije regije surađivale u promicanju zajedničkih interesa i vrijednosti, kako je potvrđeno na sastancima na vrhu u Madridu (2002.), Guadalajari (2004.), Beču (2006.), Limi (2008.), Madridu (2010.), Santiagu (2013.) i Bruxellesu (2015.). Uzastopnim se sastancima na vrhu osiguralo stabilno jačanje političkog dijaloga i napretka u zajedničkom rješavanju niza pitanja, uključujući klimatske promjene, migracije, borbu protiv nedopuštenih droga, promicanje ljudskih prava i ravnopravnosti spolova, obrazovna i kulturna pitanja te u područjima znanosti i tehnologije.

Ciljevi međunarodne Zaklade EU – LAC i dosljednost s odgovarajućim politikama

Na petom sastanku na vrhu EU-a i LAC-a (Lima, 2008.) čelnici obiju regija odlučili su razmotriti osnivanje biregionalne zaklade kako bi se potakla rasprava o zajedničkim strategijama i mjerama za jačanje partnerstva te povećanje njegove vidljivosti. Na šestom sastanku na vrhu (Madrid, 2010.) čelnici država i vlada odlučili su da se treba osnovati Zaklada EU – LAC, čiji bi ciljevi bili sljedeći:

doprinos jačanju procesa partnerstva između CELAC-a i EU-a uz sudjelovanje civilnog društva i drugih društvenih aktera,

poticanje daljnjeg upoznavanja i razumijevanja između dviju regija i

poticanje uzajamne vidljivosti među regijama i vidljivosti samog partnerstva.

Ta se odluka mora promatrati u kontekstu postojećih zaklada EU-a za promicanje odnosa s Azijom (Zaklada Azija-Europa – ASEF) i euromediteranskom regijom (Zaklada Anna Lindh za dijalog među kulturama). Zaklada EU – LAC zamišljena je kao instrument za jačanje biregionalnih odnosa EU-a i LAC-a, u skladu s prioritetima i strategijama utvrđenima u relevantnim izjavama sa sastanaka na vrhu i komunikacijama Komisije koje su uslijedile, kao što su Jače partnerstvo između EU-a i Latinske Amerike (2005.) 1 te EU i Latinska Amerika: globalni igrači u partnerstvu (2009.) 2 . Europski parlament (travanj 2006.) i Europsko-latinskoamerička parlamentarna skupština (prosinac 2007.) donijeli su rezolucije kojima podupiru osnivanje Zaklade.

Zaklada EU – LAC službeno je osnovana u Hamburgu 2011. kao tijelo njemačkog građanskog prava do mogućeg sklapanja međunarodnog osnivačkog ugovora kojim bi je se pretvorilo u međunarodnu organizaciju. Njezine su zadaće bile:

promicanje i usklađivanje usmjerenih aktivnosti kojima se potiču biregionalni odnosi s naglaskom na provedbu prioriteta koji su utvrđeni na sastancima na vrhu EU-a i LAC-a,

poticanje rasprava o zajedničkim strategijama za provedbu navedenih prioriteta potporom istraživanjima i studijama te

poticanje plodonosne razmjene i novih mogućnosti umrežavanja civilnog društva i drugih društvenih aktera koji su uključeni u biregionalno partnerstvo ili potencijalno zainteresirani za njega.

Zaklada može pokrenuti inicijative u suradnji s javnim i privatnim institucijama, vladama država LAC-a i EU-a, Europskom komisijom i drugim institucijama i agencijama EU-a te međunarodnim i regionalnim institucijama. U prve četiri godine postojanja Zaklada je poduzela niz aktivnosti u tom okviru.

Odlukom Vijeća 2012/493/EU Komisiji je odobreno otvaranje pregovora o međunarodnom sporazumu o osnivanju Zaklade EU – LAC kao međunarodne organizacije čije su članice EU i države članice te zemlje LAC-a. Pregovori su započeli u prosincu 2012. i sa strane EU-a provodila ih je Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) u ime Komisije. Savjetovanja s državama članicama provodila su se tijekom cijelog pregovaračkog postupka na sastancima Radne skupine za Latinsku Ameriku i karipske zemlje (COLAC). Europski parlament redovito je obavješćivan tijekom pregovora. Na sedmom sastanku na vrhu EU-a i LAC-a, koji je ujedno bio prvi sastanak na vrhu EU-a i CELAC-a (Santiago, 2013.), čelnici država i vlada pozvali su na rani završetak pregovora, što se i dogodilo u siječnju 2015.

Na drugom sastanku na vrhu EU-a i CELAC-a (Bruxelles, lipanj 2015.), čelnici država i vlada pozdravili su parafiranje Sporazuma o osnivanju međunarodne Zaklade EU – LAC te istaknuli da iščekuju „njegov brz potpis i rano stupanje na snagu”. Visoki predstavnik i Komisija smatraju da su ciljevi koje je Vijeće postavilo u svojim pregovaračkim smjernicama za taj Sporazum postignuti i da se nacrt Sporazuma može dostaviti na potpisivanje i sklapanje. Zajednički je cilj CELAC-a i EU-a da se Sporazum potpiše tijekom sastanka ministara vanjskih poslova iz dviju regija 25. i 26. listopada u Dominikanskoj Republici. To će biti vrhunac desetogodišnjeg procesa tijekom kojeg su čelnici 61 zemlje radili na uspostavljanju i konsolidaciji Zaklade EU – LAC kao međunarodne organizacije koja može pomoći u jačanju procesa partnerstva te poboljšati uzajamno razumijevanje i vidljivost.

Cilj ovog prijedloga

U ovom je zajedničkom prijedlogu riječ o pravnom instrumentu kojim se odobrava potpisivanje Sporazuma u ime EU-a. Uspostavljanjem Zaklade kao međunarodne organizacije poboljšat će se njezin kapacitet za primanje financijskih sredstava iz zemalja članica, od kojih mnoge ne mogu davati financijski doprinos dok je uspostavljena u okviru njemačkog građanskog prava. Stjecanjem statusa međunarodne organizacije Zaklada će moći smanjiti i određene troškove, steći privilegije i imunitet u okviru međunarodnog prava te bolje iskoristiti svoje financijske i ljudske resurse. Tako će zauzvrat moći održavati i dalje razvijati svoje aktivnosti na podupiranju partnerstva.

2.PRAVNA OSNOVA

Ovaj zajednički prijedlog predstavlja pravni instrument za potpisivanje Sporazuma.

podupirati politički dijalog i suradnju EU-a i CELAC-a koja uključuje sve ili neke zemlje LAC-a u glavnim područjima od zajedničkog interesa, kao što su istraživanje, održivi razvoj, klimatske promjene, konkurentnost, rast i radna mjesta te ravnopravnost spolova,

provoditi ili podupirati analizu i istraživanje tema od interesa za partnerstvo te

razvijati i podupirati biregionalne mreže i poticati razmjene znanja i najboljih praksi među njima.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

Brojni pripremni dokumenti i ugovorna dokumentacija pripremani su od 2008. nadalje, kad se ideja o Zakladi EU – LAC razmatrala, a njezini ciljevi i struktura definirali. O tim se prvim dokumentima raspravljalo na uzastopnim sastancima COLAC-a i viših dužnosnika EU-a te na biregionalnim sastancima viših dužnosnika, dok je širi politički okvir utvrđen na na uzastopnim sastancima na vrhu. Primijenjene su relevantne lekcije iz sličnih iskustava u drugim regijama (npr. u kontekstu ASEF-a i Zaklade Anna Lindh). Budući da je Zaklada EU – LAC osnovana kao tijelo njemačkog građanskog prava, njezino se Upravno vijeće redovito sastajalo i primalo izvješća o aktivnostima.

Savjetovanja s dionicima

Procjena učinka

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Potpisivanje Sporazuma neće imati izravan utjecaj na proračun jer se njime EU i drugi potpisnici ne obvezuju na davanje financijskih doprinosa Zakladi. Oni će biti dobrovoljni. Kao zemlja domaćin koja osigurava privilegije i imunitet na temelju sporazuma o sjedištu, Njemačka će (o vlastitom trošku) osigurati odgovarajuće opremljene prostorije za potrebe Zaklade te održavanje, komunalne usluge i osiguranje.

Komisija je davala financijski doprinos Zakladi od njezina osnivanja u okviru njemačkog prava 2011., a najnoviji je doprinos dala (kroz Instrument za partnerstvo) u iznosu od tri milijuna EUR za dvije godine od listopada 2015. Neke zemlje LAC-a i EU-a, uključujući Njemačku kao zemlju domaćina, pridonijele su financijskim sredstvima barem jednom. Druge ne mogu doprinositi dok Zaklada ne postane međunarodna organizacija pa će se potpisivanjem i stupanjem na snagu Sporazuma poboljšati njezina financijska održivost.

2016/0216 (NLE)

Zajednički prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju u ime EU-a Sporazuma o osnivanju međunarodne Zaklade EU – LAC

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 209. stavak 2. i članak 212. stavak 1., u vezi s člankom 218. stavkom 5. i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,

budući da:

(1)Vijeće je 23. ožujka 2012. odobrilo Komisiji otvaranje pregovora o međunarodnom sporazumu između Europske unije i njezinih država članica te zemalja Latinske Amerike i karipskih zemalja o pretvaranju Zaklade EU – LAC u međunarodnu organizaciju.

(2)Pregovori o Sporazumu o osnivanju međunarodne Zaklade EU – LAC („Sporazum”) uspješno su zaključeni 29. siječnja 2015.

(3)Sporazumom će se Zaklada EU – LAC uspostaviti kao međunarodna organizacija s pravnom osobnošću u okviru međunarodnog javnog prava.

(4)Sporazum bi trebalo potpisati u ime Europske unije, podložno njegovu kasnijem sklapanju.

(5)Kad djeluju u okviru Zaklade EU – LAC, EU i države članice koordiniraju svoja stajališta u skladu s Ugovorima i načelom lojalne suradnje,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se potpisivanje Sporazuma o osnivanju međunarodne Zaklade EU – LAC u ime Unije, podložno njegovu kasnijem sklapanju. 

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Glavno tajništvo Vijeća izdaje, za osobu ili osobe koje odrede pregovarači Sporazuma, instrument sa svim potrebnim ovlastima za potpisivanje Sporazuma, podložno njegovu sklapanju.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) COM(2005) 636 final

(2) COM(2009) 495 final

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.7.2016.

JOIN(2016) 32 final

PRILOG

Zajedničkom prijedlogu odluke Vijeća

o potpisivanju u ime EU-a Sporazuma o osnivanju međunarodne Zaklade EU-LAC

Sporazum o osnivanju
međunarodne Zaklade EU – LAC

Stranke ovog Sporazuma,

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija”,

i

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA HRVATSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dalje u tekstu „države članice”,

   i

ANTIGVA I BARBUDA,

REPUBLIKA ARGENTINA,

ZAJEDNICA BAHAMA,

BARBADOS,

BELIZE,

VIŠENACIONALNA DRŽAVA BOLIVIJA,

SAVEZNA REPUBLIKA BRAZIL,

REPUBLIKA ČILE,

REPUBLIKA KOLUMBIJA,

REPUBLIKA KOSTARIKA,

REPUBLIKA KUBA,

ZAJEDNICA DOMINIKE,

DOMINIKANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA EKVADOR,

REPUBLIKA EL SALVADOR,

GRENADA,

REPUBLIKA GVATEMALA,

REPUBLIKA GVAJANA,

REPUBLIKA HAITI,

REPUBLIKA HONDURAS,

JAMAJKA,

SJEDINJENE MEKSIČKE DRŽAVE,

REPUBLIKA NIKARAGVA,

REPUBLIKA PANAMA,

REPUBLIKA PARAGVAJ,

REPUBLIKA PERU,

SVETI KRISTOFOR I NEVIS,

SVETA LUCIJA,

SVETI VINCENT I GRENADINI,

REPUBLIKA SURINAM,

REPUBLIKA TRINIDAD I TOBAGO,

ISTOČNA REPUBLIKA URUGVAJ,

BOLIVARIJANSKA REPUBLIKA VENEZUELA,    

dalje u tekstu „stranke”,

PODSJEĆAJUĆI na strateško partnerstvo između Latinske Amerike i Kariba (LAC) i Europske unije (EU) uspostavljeno u lipnju 1999. u okviru prvog sastanka na vrhu EU – LAC u Rio de Janeiru,

IMAJUĆI NA UMU inicijativu koju su prihvatili predsjednici država i vlada LAC-a i EU-a tijekom petog sastanka na vrhu EU-a i LAC-a održanog u Limi, Republika Peru, 16. svibnja 2008.,

PODSJEĆAJUĆI na odluku predsjednikâ država i vlada EU-a i LAC-a te predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Komisije o utemeljivanju Zaklade EU-LAC donesenu na šestom sastanku EU-a i LAC-a održanom u Madridu, Španjolska, 18. svibnja 2010.,

PODSJEĆAJUĆI na osnivanje privremene zaklade u Saveznoj Republici Njemačkoj 2011., koja će okončati svoje aktivnosti i biti raspuštena kad Sporazum o osnivanju Zaklade EU – LAC kao međunarodne organizacije stupi na snagu,

PONOVNO NAGLAŠAVAJUĆI potrebu za stvaranjem međunarodne međuvladine organizacije u skladu s međunarodnim javnim pravom sklapanjem „Sporazuma o osnivanju Zaklade EU – LAC kao međunarodne organizacije na temelju okvira koji su prihvaćeni na sastanku ministara na marginama šestog sastanka na vrhu EU-a i LAC-a u Madridu”, čime se doprinosi jačanju postojećih veza država Latinske Amerike i Kariba, EU-a i država članica EU-a,

SPORAZUMJELE SU SE kako slijedi:

Članak 1.

Predmet

1.    Ovim Sporazumom osniva se međunarodna Zaklada EU – LAC (dalje u tekstu: „Zaklada” ili „Zaklada EU – LAC”).

2.    Ovim se Sporazumom određuju ciljevi Zaklade te utvrđuju opća pravila i smjernice kojima se reguliraju njezine aktivnosti, struktura i funkcioniranje.

Članak 2.

Narav i sjedište

1.    Zaklada EU – LAC međunarodna je organizacija međuvladinog karaktera osnovana u skladu s međunarodnim javnim pravom. Usmjerena je na jačanje biregionalnog partnerstva između EU-a i država članica EU-a i Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC).

2.    Sjedište Zaklade EU – LAC je u Slobodnom i Hanzeatskom Gradu Hamburgu, Savezna Republika Njemačka.

Članak 3.

Članovi Zaklade

1.    Države Latinske Amerike i Kariba, države članice EU-a i EU, nakon što su izrazili svoj pristanak da budu obvezani ovim Sporazumom i u skladu sa svojim unutarnjim pravnim postupcima, postaju jedini članovi Zaklade EU – LAC.

2.    U Zakladi EU – LAC može sudjelovati i Zajednica latinskoameričkih i karipskih država (CELAC).

Članak 4.

Pravna osobnost

1.    Zaklada EU – LAC ima međunarodnu pravnu osobnost i potrebnu pravnu sposobnost za ostvarivanje svojih ciljeva i aktivnosti na području svakog od svojih članova u skladu s njegovim domaćim zakonima.

2.    Zaklada ima i sposobnost ugovaranja, stjecanja i prodaje ili ustupanja pokretnina i nekretnina te pokretanja sudskog postupka.

Članak 5.

Ciljevi Zaklade

1.    Zaklada EU – LAC:

a)    pridonosi jačanju biregionalnog partnerstva CELAC – EU uz sudjelovanje civilnog društva i drugih društvenih aktera;

b)    potiče daljnje međusobno upoznavanje i razumijevanje EU-a i CELAC-a;

c)    potiče uzajamnu prisutnost i informiranje o tim dvjema regijama i o biregionalnom partnerstvu.

2.    Zaklada EU – LAC posebno:

a)    promiče i usklađuje usmjerene aktivnosti kojima se potiču biregionalni odnosi s naglaskom na provedbu prioriteta koji su utvrđeni na sastancima na vrhu CELAC – EU;

b)    potporom istraživanjima i studijama potiče rasprave o zajedničkim strategijama za provedbu navedenih prioriteta;

c)    njeguje plodonosnu razmjenu i nove mogućnosti umrežavanja civilnog društva i drugih društvenih aktera.

Članak 6.

Kriteriji za aktivnosti

1.    Radi postizanja ciljeva iz članka 5. ovog Sporazuma, aktivnosti Zaklade EU – LAC:

a)    temelje se na prioritetima i tematici o kojima se raspravljalo na razini šefova država i vlada na sastancima na vrhu i usmjerene su na potrebe koje su prepoznate u okviru poboljšavanja biregionalnog partnerstva;

b)    uključuju, u mjeri u kojoj je to moguće i u okviru aktivnosti Zaklade, civilno društvo i druge društvene aktere, poput akademskih institucija, i uzimaju u obzir njihove doprinose bez obvezivanja. U tu svrhu svaki član može odrediti odgovarajuće institucije i organizacije koje rade na poboljšanju biregionalnog dijaloga na nacionalnoj razini;

c)    pridonose postojećim inicijativama;

d)    služe informiranju o partnerstvu, s posebnim naglaskom na djelovanja koja imaju multiplikacijski učinak.

2.    Prilikom pokretanja aktivnosti ili sudjelovanja u njima Zaklada EU – LAC vodi se načelima djelovanja, dinamičnosti i postizanja rezultata.

Članak 7.

Aktivnosti Zaklade

1.    Radi postizanja ciljeva iz članka 5. Zaklada EU – LAC poduzima, među ostalim, sljedeće aktivnosti:

a)    potiče raspravu posredstvom seminara, konferencija, radionica, skupina za promišljanje, predavanja, izložaba, publikacija, prezentacija, stručnog osposobljavanja, razmjena najboljih praksi i posebnih znanja;

b)    promiče i podupire zbivanja koja su povezana s temama o kojima se raspravljalo na sastancima na vrhu CELAC – EU i povezana s prioritetima sa sastanaka visokih dužnosnika (SOM) CELAC – EU;

c)    pokreće biregionalne inicijative i programe podizanja svijesti, uključujući razmjene u utvrđenim prioritetnim područjima;

d)    potiče istraživanja o pitanjima koja su obje regije prepoznale kao bitna;

e)    komunicira i nudi nove mogućnosti povezivanja uzimajući u obzir posebno one građane ili institucije koje nisu upoznate s biregionalnim partnerstvom CELAC – EU;

f)    izrađuje svoje internetske stranice i/ili elektroničku publikaciju.

2.    Zaklada EU – LAC može pokrenuti inicijative u suradnji s javnim i privatnim institucijama, institucijama EU-a, međunarodnim i regionalnim institucijama, državama Latinske Amerike i Kariba te državama članicama EU-a.

Članak 8.

Struktura Zaklade

Zaklada EU – LAC ima:

a)    Upravno vijeće;

b)    predsjednika; i

c)    izvršnog direktora.

Članak 9.

Upravno vijeće

1.    Upravno vijeće sastoji se od predstavnika članova Zaklade EU – LAC. Sastaje se na razini visokih dužnosnika i, prema potrebi, na razini ministara vanjskih poslova prilikom sastanaka na vrhu CELAC – EU.

2.    Zajednicu latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) u Upravnom vijeću zastupa njezino predsjedništvo pro tempore ne dovodeći u pitanje sudjelovanje države koja Zajednicom predsjeda kao pojedinačnog člana.

3.    Izvršni ured Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat) poziva se da imenuje po jednog predstavnika iz svake od tih regija kao promatrače u Upravnom vijeću.

4.    Poziva se Zajedničku parlamentarnu skupštinu afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja (AKP) i EU-a da imenuje jednog predstavnika EU-a i jednog predstavnika Kariba kao promatrače u Upravnom vijeću.

Članak 10.

Presjedništvo Upravnog vijeća

Upravno vijeće ima dva predsjednika: jednog predstavnika iz EU-a i jednog iz država Latinske Amerike i Kariba.

Članak 11.

Ovlasti Upravnog vijeća

Upravno vijeće Zaklade EU – LAC ima sljedeće ovlasti:

a)    imenuje predsjednika i izvršnog direktora Zaklade;

b)    donosi opće smjernice za rad Zaklade i utvrđuje operativne prioritete i poslovnik te odgovarajuće mjere kojima se osigurava transparentnost i odgovornost posebno u pogledu vanjskog financiranja;

c)    odobrava sklapanje sporazuma o sjedištu i svih drugih sporazuma ili dogovora koje Zaklada može sklopiti s državama Latinske Amerike i Kariba i državama članicama EU-a u pitanjima povlastica i imuniteta;

d)    donosi proračun i pravilnike o osoblju na temelju prijedloga izvršnog direktora;

e)    odobrava izmjene organizacijske strukture Zaklade na temelju prijedloga izvršnog direktora;

f)    donosi višegodišnji program rada, uključujući višegodišnju procjenu proračuna, u principu za četverogodišnje razdoblje, na temelju nacrta koji podnosi izvršni direktor;

g)    donosi godišnji program rada, uključujući projekte i aktivnosti za sljedeću godinu na temelju nacrta koji podnosi izvršni direktor i u okviru višegodišnjeg programa;

h)    donosi godišnji proračun za sljedeću godinu;

i)    odobrava kriterije za praćenje i reviziju projekata Zaklade i izvješćivanje o njima;

j)    donosi godišnje izvješće i financijske izvještaje Zaklade za prethodnu godinu;

k)    daje smjernice i savjete predsjedniku i izvršnom direktoru;

l)    predlaže strankama izmjene ovog Sporazuma;

m)    ocjenjuje razvoj aktivnosti Zaklade i poduzima mjere na temelju izvješća koja podnosi izvršni direktor;

n)    rješava sporove koji bi mogli nastati između stranaka u pogledu tumačenja ili primjene ovog Sporazuma i njegovih izmjena;

o)    opoziva imenovanje predsjednika i/ili izvršnog direktora;

p)    odobrava uspostave strateških partnerstava;

q)    odobrava sklapanje svih sporazuma ili pravnih isprava o kojima je postignut dogovor u skladu s člankom 15. stavkom 4. točkom i.

Članak 12.

Sastanci Upravnog vijeća

1.    Upravno vijeće saziva dva redovna sastanka godišnje. Ti se sastanci održavaju u isto vrijeme kad i sastanci visokih dužnosnika (SOM) CELAC – EU.

2.    Upravno vijeće saziva izvanredne sastanke na zahtjev jednog predsjednika, izvršnog direktora ili na zahtjev najmanje jedne trećine članova Upravnog vijeća.

3.    Za osiguravanje tajništva za Upravno vijeće nadležan je izvršni direktor Zaklade.

Članak 13.

Donošenje odluka Upravnog vijeća

Upravno vijeće može djelovati ako je prisutno više od polovine njegovih članova iz svake regije. Odluke se donose konsenzusom članova koji su prisutni.

Članak 14.

Predsjednik Zaklade

1.    Upravno vijeće bira predsjednika među kandidatima koje predlože članovi Zaklade EU – LAC. Mandat predsjednika traje četiri godine i moguće ga je obnoviti jednom.

2.    Predsjednik mora biti poznata ličnost s velikim ugledom u Latinskoj Americi i Karibima i u EU-u. Rad predsjednika nije plaćen, ali on ima pravo na naknadu svih potrebnih i opravdanih troškova.

3.    Dužnost predsjednika obavlja naizmjence državljanin države članice EU-a i državljanin države Latinske Amerike ili Kariba. Ako je predsjednik iz države članice EU-a, izvršni direktor mora biti iz države Latinske Amerike ili Kariba i obrnuto.

4.    Predsjednik:

a)    predstavlja Zakladu u odnosima s drugim subjektima i osigurava svoju primjetnost i reprezentativnost u kontaktima na visokoj razini s tijelima iz država Latinske Amerike i Kariba, EU-a, država članica EU-a i drugim partnerima;

b)    podnosi izvješće na sastancima ministara vanjskih poslova i drugim sastancima ministara, Upravnom vijeću i drugim važnim sastancima prema potrebi;

c)    savjetuje izvršnog direktora pri pripremi nacrta višegodišnjeg i godišnjeg programa rada i nacrta proračuna koje treba odobriti Upravno vijeće;

d)    izvršava druge zadaće prema odlukama Upravnog vijeća.

Članak 15.

Izvršni direktor Zaklade

1.    Zakladom upravlja izvršni direktor kojeg se bira među kandidatima koje predlože članovi Zaklade EU – LAC, a imenuje ga Upravno vijeće na mandat od četiri godine koji se može obnoviti jednom.

2.    Ne dovodeći u pitanje ovlasti Upravnog vijeća, izvršni direktor ne traži niti prima upute od bilo koje vlade ili bilo kojeg drugog tijela.

3.    Izvršni direktor plaćen je za svoj rad, a dužnost izvršnog direktora obavljaju naizmjence državljanin države članice EU-a i državljanin države Latinske Amerike ili Kariba. Ako je izvršni direktor iz države članice EU-a, predsjednik mora biti iz države Latinske Amerike ili Kariba i obrnuto.

4.    Izvršni direktor pravni je zastupnik Zaklade i obavlja sljedeće funkcije:

a)    priprema višegodišnji i godišnji program rada Zaklade i njezin proračun u dogovoru s predsjednikom;

b)    imenuje i vodi osoblje Zaklade te osigurava postupanje u skladu s ciljevima Zaklade;

c)    izvršava proračun;

d)    podnosi Upravnom vijeću na donošenje periodična i godišnja izvješća o radu i financijske izvještaje, uz održavanje transparentnosti u postupcima i pravilno informiranje o svim aktivnostima koje je Zaklada poduzela ili financirala, uključujući ažuriran popis tih institucija i organizacija na nacionalnoj razini i onih koje sudjeluju u aktivnostima Zaklade;

e)    podnosi izvješće iz članka 18.;

f)    priprema sastanke i pomaže Upravnom vijeću;

g)    prema potrebi, savjetuje se s odgovarajućim predstavnicima civilnog društva i drugim društvenim akterima, posebno institucijama na koje ukažu članovi Zaklade EU – LAC, ovisno o pitanju o kojem se raspravlja i konkretnim potrebama, te obavješćuje Upravno vijeće o rezultatima tih kontakata radi daljnjeg razmatranja;

h)    obavlja savjetovanja i pregovara s državom domaćinom Zaklade i ostalim strankama ovog Sporazuma o uvjetima za rad Zaklade u tim državama;

i)    pregovara o svakom sporazumu ili pravnoj ispravi koji imaju međunarodne učinke s međunarodnim organizacijama, državama i javnim ili privatnim institucijama u pogledu pitanja koja prelaze okvire administrativnog, svakodnevnog funkcioniranja Zaklade. Preduvjet za to su savjetovanja i obavješćivanje Upravnog vijeća o početku i predviđenom završetku tih pregovora te periodička savjetovanja o njihovom sadržaju, dosegu i vjerojatnom ishodu;

j)    izvješćuje Upravno vijeće o svim pravnim postupcima u koje je Zaklada uključena.

Članak 16.

Financiranje Zaklade

1.    Doprinosi se daju dobrovoljno ne dovodeći u pitanje sudjelovanje u Upravnom vijeću.

2.    Zakladu financiraju većinom njezini članovi. Upravno vijeće može razmotriti druge načine financiranja aktivnosti Zaklade, uz poštovanje biregionalne ravnoteže.

3. U posebnim slučajevima nakon prethodne obavijesti Upravnom vijeću, savjetovanja s njim te njegova odobrenja, Zaklada je ovlaštena stvarati dodatna sredstva vanjskim financiranjem iz javnih i privatnih institucija, uključujući izradom izvješćâ i analiza na zahtjev. Ta se sredstva upotrebljavaju isključivo za aktivnosti Zaklade.

4.    Savezna Republika Njemačka osigurava o vlastitom trošku i u okviru svojeg financijskog doprinosa Zakladi odgovarajuće opremljene prostore koji su pogodni za rad Zaklade, zajedno s održavanjem, komunalnim uslugama i fizičkom zaštitom ustanove.

Članak 17.

Revizija i objava financijskih izvještaja

1.    Upravno vijeće imenuje neovisne revizore za reviziju financijskih izvještaja Zaklade.

2.    Izvještaji o aktivi i pasivi, prihodima i rashodima Zaklade koje su pregledali neovisni revizori dostavljaju se na uvid članovima što je prije moguće nakon kraja svake financijske godine, a najviše šest mjeseci nakon tog datuma, te ih Upravno vijeće razmatra u postupku odobravanja na svojem prvom sljedećem sastanku.

3.    Objavljuje se sažetak revidiranih financijskih izvještaja i bilance.

Članak 18.

Evaluacija aktivnosti Zaklade

Svake četiri godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma izvršni direktor podnosi izvješće o aktivnostima Zaklade Upravnom vijeću. Upravno vijeće općenito ocjenjuje te aktivnosti i donosi odluke o budućim aktivnostima Zaklade.

Članak 19.

Strateška partnerstva

1.    Zaklada ima četiri početna strateška partnera: „L’Institut des Amériques” u Francuskoj i „Regione Lombardia” u Italiji iz EU-a te Globalnu zakladu za demokraciju i razvoj (FUNGLODE) u Dominikanskoj Republici i Ekonomsku komisiju Ujedinjenih naroda za Latinsku Ameriku i Karibe (ECLAC) iz Latinske Amerike i Kariba.

2.    Zaklada EU – LAC može radi ostvarenja svojih ciljeva uspostavljati i druga strateška partnerstva s međuvladinim organizacijama, državama i javnim ili privatnim institucijama u obje regije, a pri tome mora uvijek poštovati načelo biregionalne ravnoteže.

Članak 20.

Povlastice i imuniteti

1.    Narav i pravna osobnost Zaklade definirana je u člancima 2. i 4.

2.    Status, povlastice i imuniteti Zaklade, Upravnog vijeća, predsjednika, izvršnog direktora, osoblja i predstavnika članova na području Savezne Republike Njemačke koji su im potrebni za obavljanje dužnosti uređuju se Sporazumom o sjedištu koji se zaključuje između vlade Savezne Republike Njemačke i Zaklade.

3.     Sporazum o sjedištu iz stavka 2. ovog članka neovisan je o ovom Sporazumu.

4.    Zaklada može s jednom ili više država Latinske Amerike i Kariba i država članica EU-a sklopiti druge sporazume o povlasticama i imunitetima koji su neophodni za pravilno funkcioniranje Zaklade na njihovim državnim područjima, a te sporazume odobrava Upravno vijeće.

5.    U okviru svojih službenih aktivnosti Zaklada, njezina imovina, prihodi i ostala sredstva oslobođeni su od svih izravnih poreza. Zaklada nije izuzeta od plaćanja isporučenih usluga.

6.     Izvršni direktor i osoblje Zaklade oslobođeni su od plaćanja nacionalnih poreza na plaće i prihode koje im isplaćuje Zaklada.

7.     Osoblje Zaklade znači svi članovi osoblja koje imenuje izvršni direktor, osim lokalno zaposlenog osoblja plaćenog po satu.

Članak 21.

Jezici Zaklade

Radni jezici Zaklade oni su jezici kojima se služilo u radu strateškog partnerstva između Latinske Amerike i Kariba i Europske unije od uspostave tog partnerstva u lipnju 1999.

Članak 22.

Rješavanje sporova

Sve sporove između stranaka u pitanjima primjene i tumačenja ovog Sporazuma i njegovih izmjena rješavaju te stranke međusobno u izravnim pregovorima u razumnom roku. Ako se spor na taj način ne riješi, iznosi se Upravnom vijeću koje o njemu odlučuje.

Članak 23.

Izmjene

1.    Ovaj se Sporazum može izmijeniti na inicijativu Upravnog vijeća Zaklade EU – LAC ili na zahtjev bilo koje od stranaka. Prijedlozi izmjena dostavljaju se depozitaru koji ih šalje svim strankama na razmatranje i raspravu.

2.    Izmjene se donose konsenzusom i stupaju na snagu tridesetog dana od dana kada depozitar primi posljednju obavijest da su u potpunosti obavljene sve potrebne formalnosti u tu svrhu.

3.    Depozitar obavješćuje sve stranke o stupanju izmjena na snagu.

Članak 24.

Ratifikacija i pristupanje

1.    Ovaj je Sporazum otvoren za potpisivanje svim državama Latinske Amerike i Kariba, državama članicama EU-a i EU-u, od (DATUM) do datuma njegova stupanja na snagu te podliježe ratifikaciji. Isprave o ratifikaciji polažu se kod depozitara.

2.    Ovaj Sporazum ostaje otvoren za pristupanje EU-u kao i onim državama Latinske Amerike i Kariba te državama članicama EU-a koje ga nisu potpisale. Odgovarajuće isprave o pristupanju polažu se kod depozitara.

Članak 25.

Stupanje na snagu

1.     Ovaj Sporazum stupa na snagu trideset dana nakon što po osam stranaka iz svake od regija, uključujući Saveznu Republiku Njemačku, polože svoje isprave o ratifikaciji ili pristupanju kod depozitara. Za ostale države Latinske Amerike i Kariba, države članice EU-a i EU koji polože svoje isprave o ratifikaciji ili pristupanju nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma on stupa na snagu trideset dana nakon što te države Latinske Amerike i Kariba, EU i države članice EU-a polože svoju ispravu o ratifikaciji ili pristupanju.

2.    Depozitar obavješćuje sve stranke o primitku isprava o ratifikaciji ili pristupanju i o datumu stupanja na snagu ovog Sporazuma u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

Članak 26.

Trajanje i povlačenje iz Sporazuma

1.    Ovaj Sporazum vrijedi neograničeno vrijeme.

2.    Svaka se stranka može povući iz ovog Sporazuma putem pisane obavijesti upućene depozitaru diplomatskim kanalima. Povlačenje proizvodi učinke dvanaest mjeseci nakon zaprimanja obavijesti.

Članak 27.

Prestanak postojanja i likvidacija

1.    Zaklada prestaje postojati:

a) ako se svi članovi Zaklade ili svi članovi Zaklade osim jednog povuku iz Sporazuma; ili

b) ako članovi Zaklade odluče da ona prestaje postojati.

2.    U slučaju prestanka postojanja Zaklada postoji samo u svrhu likvidacije. Likvidatori zaključuju aktivnosti Zaklade i nakon podmirivanja njezinih obveza prodaju njezinu imovinu. Zaključni saldo raspodjeljuje se među članovima razmjerno njihovim doprinosima.

Članak 28.

Depozitar

Vijeće Europske unije djeluje kao depozitar ovog Sporazuma.

Članak 29.

Rezerve

1.    U trenutku potpisivanja ili ratifikacije ovog Sporazuma ili pristupanja Sporazumu stranke mogu izraziti rezerve i/ili podnijeti druge izjave koje se odnose na tekst Sporazuma, pod uvjetom da te rezerve i izjave nisu nespojive s njegovim ciljem i svrhom.

2.    Te se rezerve i izjave dostavljaju depozitaru koji o njima obavješćuje druge stranke Sporazuma.

Članak 30.

Prijelazne odredbe

Od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma privremena zaklada osnovana 2011. u skladu sa zakonima Savezne Republike Njemačke okončava svoje aktivnosti i likvidira se. Imovina i obveze, prihodi, sredstva i ostale ugovorne obveze privremene zaklade prenose se na Zakladu EU – LAC osnovanu ovim Sporazumom. U tu svrhu Zaklada EU – LAC i prijelazna zaklada zaključuju potrebne pravne isprave sa Saveznom Republikom Njemačkom i zadovoljavaju relevantne zakonske odredbe.

U potvrdu toga niže potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali su ovaj Sporazum u jednom izvorniku na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki tekst jednako vjerodostojan i pohranjuje se u arhivu Vijeća Europske unije koje šalje vjerodostojnu ovjerenu kopiju svim strankama ovog Sporazuma.

Sastavljeno u _______________, ___________ (201_).