EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.12.2016.

COM(2016) 960 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Drugo izvješće o napretku: prvi rezultati okvira za partnerstvo s trećim zemljama na temelju Europskog migracijskog programa

1. Uvod

Od objave izvješća iz listopada 1 intenziviran je angažman s pet prioritetnih zemalja i drugim zemljama na temelju zaključaka Europskog vijeća iz listopada. U tim su zaključcima istaknuta dva područja u kojima se očekuju rezultati do sastanka Europskog vijeća u prosincu: napredak u suradnji s pet odabranih prioritetnih zemalja i prvi rezultati u smislu smanjenja broja nezakonitih dolazaka i povećanja broja vraćanja. Naglašena je i važnost djelovanja na nacionalnoj razini za ubrzanje postupaka vraćanja i dogovorena mogućnost proširenja popisa prioritetnih zemalja.

U ovom se Drugom izvješću o napretku predstavljaju aktivnosti poduzete u okviru partnerstva i napredak postignut od listopada. Održano je dvadeset posjeta na visokoj razini ministara država članica, Visoke predstavnice i povjerenikâ, podržanih sastancima na tehničkoj razini za postizanje najboljih operativnih rezultata.

U kratkom razdoblju od sastanka Europskog vijeća u listopadu postignut je konkretan napredak u većini prioritetnih zemalja. Dogovorene su ključne sastavnice za novu suradnju u pogledu vraćanja i ponovno pokrenuti postupci vraćanja koji su bili u zastoju. U okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku 2 mobilizirana je 1 milijarda EUR za potporu ciljevima predviđenima u sklopu postupka iz Vallette. U 2017. proračunu EU-a dodat će se 726,7 milijuna EUR za dodatnu potporu razvoju vanjske dimenzije migracija. Uspostavljen je temelj za operacionalizaciju prikupljanja podataka o vraćanjima „na jednome mjestu” (one-stop-shop) na razini EU-a i ojačana administrativna suradnja u pogledu vraćanja.

U pogledu operativnih rezultata tokovi migranata koji prelaze Saharu preko Nigera dosegli su najnižu točku: smanjili su se sa 70 000 osoba u svibnju na 1500 u studenome. U Nigeru je zaplijenjeno 95 vozila i pokrenut je sudski postupak protiv 102 krijumčara. Među migrantima presretnutima u nezakonitom tranzitu 4430 osoba vraćeno je uz pomoć Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Osim toga, u 2016. oko 2700 migranata iz pet prioritetnih zemalja vratilo se iz EU-a u svoje zemlje podrijetla.

Međutim ti smanjeni tokovi migranata u tranzitu unutar Afrike još nisu rezultirali smanjenjem broja dolazaka u Europu. Broj dolazaka iz pet prioritetnih zemalja središnjom sredozemnom rutom u 2016. povećao se na gotovo 59 000 od ukupno više od 173 000 dolazaka tom rutom, što ukazuje na potrebu nastavka i proširenja provedbe okvira za partnerstvo.

Puni potencijal okvira za partnerstvo još nije posve iskorišten. Prije svega, povezivanje s drugim politikama kao što su zakonite migracije, trgovina, energetika, poljoprivreda i obrazovanje i dalje je ograničeno. To može biti temelj za istinska partnerstva s trećim zemljama, zbog čega će aktiviranje tih politika u kontekstu okvira za partnerstvo biti ključan cilj u narednim mjesecima. Kao drugo, potpora država članica, uključujući unutarnju dimenziju migracijske politike, pokazala se ključnom za uspjeh. To je potrebno nastaviti i pojačati usporedo s produbljivanjem i proširivanjem procesa. Kao treće, postupak iz Vallette, koji je i dalje temelj našeg pristupa problemu migracija u Africi, dobit će dodatni zamah na sastanku visokih dužnosnika u veljači.

Intenzivni angažman s trećim zemljama u sklopu okvira za partnerstvo zahtijeva vrijeme i predanost kako bi polučio najbolje rezultate. Pokretanje projekata za rješavanje glavnih uzroka nezakonitih migracija, novi postupci za identifikaciju i učinkovito vraćanje te ciljane akcije za suzbijanje krijumčarenja na ključnim točkama na rutama prema Europi čine temelje za ostvarivanje vidljivih rezultata u narednim mjesecima.

2. Napredak u pogledu prioritetnih zemalja i prvi rezultati u pogledu dolazaka i vraćanja

2.1. Prioritetne partnerske zemlje – postignuti napredak

Niger

Niger je ključna zemlja tranzita na ruti od supsaharske Afrike do Sredozemlja. To je i zemlja pred ogromnim problemima u smislu upravljanja i vlastitih razvojnih potreba. Suočena je s vlastitim izbjegličkim problemima uslijed učinka prelijevanja krize na području jezera Čad i u Maliju. Unatoč tomu Niger blisko surađuje s EU-om, posebno u borbi protiv krijumčarenja migranata i naporima za smanjenje priljeva nezakonitih migranata, pokazujući kako EU i države članice mogu na sveobuhvatan način kombinirati različite instrumente i sredstva koji su im na raspolaganju.

Taj se zamah nastavio u obliku posjeta EU-a na visokoj razini: zemlju je u listopadu posjetila njemačka kancelarka, nakon čega je uslijedio posjet talijanskog ministra vanjskih poslova početkom studenoga te nizozemskog ministra vanjskih poslova u prosincu. Posjet predsjednika Republike Nigera Bruxellesu 15. prosinca omogućit će postizanje dogovora o sljedećim koracima, čime će završiti godina vrlo intenzivnih razmjena.

Na temelju tog angažmana ključne mjere na terenu usmjerene su na regiju Agadez. To s jedne strane uključuje primjenu oštrih mjera protiv krijumčara migranata i trgovaca ljudima. No, trajno rješenje mora uključivati i pomoć migrantima pri povratku u njihove domove i pružanje alternativnih gospodarskih mogućnosti lokalnom stanovništvu. Potrebno je poduzeti mjere i kako bi se izbjeglo skretanje migracija na druge rute.

Poduzete su mjere u svim navedenim područjima djelovanja. Broj osoba koje su napustile Niger u pokušaju opasnog prelaska Sahare smanjio se s više od 70 000 u svibnju na otprilike 1500 u studenome 3 . Usto, broj migranata usmjerenih na povratak preko Međunarodne organizacije za migracije (IOM) povećao se s prosječno 350 mjesečno (stanje prije ljeta) na 1100 u studenome. Od tog je broja već 4430 osoba iskoristilo mogućnost potpomognutog dobrovoljnog povratka u svoje zemlje. Taj se trend nastavio i u pogledu oduzimanja opreme i uhićenja krijumčara ljudima. Od sredine srpnja do kraja listopada zaplijenjeno je 95 vozila, pokrenut je sudski postupak protiv 102 krijumčara ljudima i uhićeno je devetero oružnika zbog korupcije povezane s migracijama.

Izravna podrška EU-a bila je u svemu tome od ključne važnosti. Ona uključuje praktičnu potporu na terenu za podršku pripremi i provedbi kratkoročnih mjera u borbi protiv trgovine ljudima i njihova krijumčarenja. Područni ured misije ZSOP-a Europske unije 4 Sahel Niger u Agadezu operativan je i od travnja je proveo niz osposobljavanja, uključujući 20 tečajeva o migracijama, obavještajnim podacima i tehnikama uhićivanja na kojima je sudjelovalo 360 članova unutarnjih sigurnosnih snaga. Rad ureda bit će pojačan dolaskom dvoje dodatnih zaposlenika Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje, dok će Europska agencija za graničnu i obalnu stražu rasporediti časnika za vezu.

Sredstva EU-a raspoređena su i u cilju održavanja i dodatnog proširivanja rezultata. U okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku pomoć će biti pružena u šest centara za 30 000 ugroženih migranata presretnutih duž migracijske rute te za vraćanje 12 000 migranata u njihove matične zajednice. Osim toga, pružit će se pomoć iz gospodarskih programa država članica čiji je cilj podržati samozapošljavanje do 1400 Nigerijaca u tranzitnim zonama i poboljšati vještine 6000 mladih za njihovo lakše uključivanje u tržište rada. Radi ostvarivanja neposrednog učinka Komisija je pokrenula i projekt s kratkoročnim učinkom 5 u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku kojim se izravno odgovara na zahtjev Nigera za vidljivu i brzu uspostavu alternativnih izvora prihoda umjesto „industrije krijumčarenja ljudima”. EU i države članice dugoročno rade na rješavanju glavnih uzroka migracija i pružanju održivih alternativa za lokalno gospodarstvo paketom proračunske potpore.

S obzirom na velike probleme u pogledu zaštite s kojima se suočava Niger u udomljavanju raseljenog stanovništva, podrška toj zemlji pruža se i regionalnim mjerama kojima se podržava pristup postupcima za određivanje statusa, uvjeti prihvata i pomoći te pomoć tražiteljima azila u Nigeru.

Naposljetku, važna je i mogućnost mjerenja rezultata. EU surađuje s IOM-om na poboljšanju prikupljanja podataka i radi na 40 strateških lokacija duž migracijskih ruta radi praćenja migracijskih tokova i ruta, demografske situacije migranata i faktora koji pokreću migracije.

Sljedeći koraci

·Nastavak provedbe mjera za borbu protiv trgovine ljudima i njihova krijumčarenja, oslanjajući se na postignute rezultate.

·Izrada srednjoročnog i dugoročnog akcijskog plana usredotočenog na temeljne uzroke problema i stvaranje gospodarskih alternativa u regijama najviše pogođenima nezakonitim migracijama.

·Praćenje mogućeg skretanja migracija na druge rute.

·Raspoređivanje časnika za vezu Europske agencije za graničnu i obalnu stražu.

·Potpuno raspoređivanje osoblja EU-a i područnog ureda EUCAP-a u Agadezu, uključujući u cilju obuke.

Nigerija

Nigerija je ključni partner u regiji i razvila je odnose s EU-om u širokoj lepezi područja politika. Trenutačno se stoga održava niz kontakata na visokoj razini, uključujući posjete njemačkog ministra vanjskih poslova Nigeriji i nigerijskog ministra unutarnjih poslova Italiji u listopadu. Ta će se područja djelovanja objediniti na sastanku ministara EU-a i Nigerije u proljeće sljedeće godine.

Nigerija je i dalje važna zemlja podrijetla nezakonitih migranata u EU-u, s 35 998 dolazaka središnjom sredozemnom rutom u 2016. U Europi zakonito boravi više od 200 000 nigerijskih državljana, a svake se godine izda prosječno od 30 000 do 40 000 novih dozvola boravka.

Migracije već jesu ključan aspekt odnosa Nigerije i EU-a. Praktična suradnja u pogledu ponovnog prihvata bolje funkcionira s Nigerijom nego s ostalim prioritetnim zemljama te se još poboljšava. Ukupno je gotovo 2000 6 nigerijskih državljana s nezakonitim boravkom u EU-u vraćeno do sredine studenoga 2016. Stopa učinkovitog vraćanja u Nigeriju poboljšala se u 2016., ali je i dalje relativno niska, što ukazuje na ograničenja unutar država članica. Nigerijske vlasti izdale su 65 % privremenih putnih isprava koje su zatražile države članice. Suradnja s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu i dalje je pozitivna; misija za identifikaciju radi utvrđivanja državljanstva kandidata za vraćanje poduzeta je u studenome u tri europske zemlje. Do kraja godine planirane su dvije dodatne misije u države članice radi utvrđivanja identiteta nigerijskih državljana. Nigerijski časnici za vezu raspoređeni u državama članicama pomažu u identifikaciji po dolasku na središnju sredozemnu rutu.

Radi nastavka te pozitivne suradnje u području vraćanja i ponovnog prihvata te uspostave jednakih uvjeta na razini EU-a, u listopadu su započeli pregovori o sporazumu o ponovnom prihvatu između EU-a i Nigerije. Sljedeći krug razgovora u cilju brzog sklapanja sporazuma zakazan je za početak 2017. u Bruxellesu.

Intenzivira se i praktična suradnja. Suradnja u području borbe protiv krijumčarenja ljudima dodatno će se ojačati putem platforme za suradnju između EU-a iNigerije pokrenute u listopadu.

Problemi u pogledu zaštite u Nigeriji rješavaju se mobiliziranjem različitih oblika potpore. Primjerice, pitanja zaštite uključena su u humanitarni odgovor EU-a i pružena je posebna potpora u pogledu zaštite djece.

Nigerija trenutačno koristi sredstva u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku u relativno skromnom opsegu, s pet odobrenih projekata. U kontekstu krize povezane sa skupinom Boko Haram, odgovorom Uzajamnog fonda EU-a za Afriku pružen je sveobuhvatan pristup u području stabilnosti i otpornosti. Projekti su usmjereni na sjeveroistok i imaju približno 280 000 izravnih korisnika (interno raseljenih osoba, povratnika i zajednica domaćina). Zahvaljujući toj pomoći pružen je pristup osnovnim uslugama, poboljšane su društveno-gospodarske mogućnosti i prilike stvaranja sredstava za život te su ojačane zajednice, uključujući upravljanje sukobima i njihovu prevenciju. U pripremi su još tri projekta koji će se baviti problemom povratka i reintegracije nezakonitih migranata i borbe protiv radikalizma. Europska komisija razvit će dodatne projekte, posebno u potporu aktivnostima u području reintegracije migranata povratnika te u području upravljanja migracijama. U okviru Europskog razvojnog fonda (ERF) 7 u tijeku je ugovaranje niza projekata povezanih s migracijama.

Sljedeći koraci

·Daljnji razvoj projekata i inicijativa za borbu protiv trgovine ljudima i njihova krijumčarenja, uz podršku Europola i Europske agencije za graničnu i obalnu stražu.

·Dovršetak pregovora o sporazumu o ponovnom prihvatu između EU-a i Nigerije i poticanje dobrih praksi u području vraćanja, uključujući i uklanjanjem unutarnjih ograničenja.

·Razvoj inicijativa za rješavanje temeljnih uzroka migracija i poticanje ulaganja.

Senegal

Dijalog sa Senegalom dodatno je pojačan od listopada, u kontekstu dolaska 9548 senegalskih državljana u 2016. središnjom sredozemnom rutom. Zemlju je posjetio povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj, nakon čega je uslijedio posjet talijanskog ministra vanjskih poslova. Naposljetku, Visoka predstavnica / potpredsjednica EU-a sudjelovala je u prosincu na trećem međunarodnom forumu o miru i sigurnosti u Africi održanomu u Dakaru, pružajući još jednu priliku za bilateralni angažman. Pojačavaju se i kontakti na tehničkoj razini: napreduju pregovori između Europske agencije za graničnu i obalnu stražu i senegalskih vlasti o sklapanju radnog sporazuma. Uspostavljene su službene kontaktne točke u Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu unutarnjih poslova.

Od početka godine do sredine studenoga samo se 435 Senegalaca s nezakonitim boravkom u EU-u vratilo u svoju zemlju. Senegal je nedavno ponudio pojačanu pomoć u pogledu dolazaka na središnju sredozemnu rutu. Suradnju u pogledu potreba povezanih s identifikacijom i dokumentiranjem potrebno je poboljšati jer je postupak i dalje dugačak i kompliciran, a planirane misije još nisu održane. Bit će potreban dodatan napor za pozorno praćenje i održavanje tog novog zamaha kako bi se osiguralo postizanje operativnih rezultata. Suradnju u pogledu vraćanja treba razmotriti u kontekstu važnih postojećih zakonitih rješenja, s obzirom na to da je u 2015. u EU-u zakonito boravilo više od 230 000 Senegalaca te da države članice EU-a svake godine senegalskim državljanima izdaju prosječno od 15 000 do 20 000 novih boravišnih dozvola 8 .

Istovremeno, sredstva EU-a pomažu i u rješavanju glavnih uzroka nezakonitih migracija, i to projektima kojima se potiče stvaranje radnih mjesta za mlade donesenima u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku, kojima se pruža prilagođena tehnička pomoć za 600 lokalnih poduzeća i farmi, stvara do 24 000 izravnih i neizravnih radnih mjesta te omogućuje pristup stručnoj izobrazbi za 12 000 mladih u sektorima kao što su poljoprivredna industrija, šumarstvo, turizam i ribarstvo. Senegal ima koristi i od regionalnog projekta za podršku tijelima za provedbu zakona. Novim projektima koji su trenutačno u fazi razvoja proširio bi se opseg aktivnosti, uključujući bolje upravljanje migracijama i olakšavanje reintegracije 3000 senegalskih državljana te osvješćivanje 200 zajednica i 30 000 potencijalnih migranata, kao i podršku konsolidaciji sustava matičnih knjiga, uz poboljšanje gospodarskih izgleda i mogućnosti zapošljavanja u regijama s velikim rizikom od migracija. Osim toga, projekt ERF-a o unutarnjoj sigurnosti i upravljanju granicama radi poboljšanja kapaciteta službi unutarnje sigurnosti u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala, upravljanju granicama i borbi protiv nezakonitih migracija odobren je u listopadu 2016.

Sljedeći koraci

·Nastavak poticanja praktične suradnje u području vraćanja i ponovnog prihvata, uključujući namjenskim misijama u države članice.

·Jačanje suradnje u području borbe protiv krijumčarenja ljudima i rješavanje temeljnih uzroka problema, uključujući brzu provedbu projekata odobrenih u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku.

Mali

Mali je važna zemlja podrijetla i tranzita migranata te zemlja suočena sa znatnim političkim i razvojnim problemima. U 2016. u Europu je iz Malija središnjom sredozemnom rutom stiglo 9305 nezakonitih migranata, što predstavlja povećanje u odnosu na 2015. U Europi zakonito boravi više od 100 000 malijskih državljana, a svake se godine izda prosječno od 6000 do 8000 novih dozvola boravka.

Dijalog i suradnja ponovno su pojačani, uključujući na visokoj razini, imajući u vidu posjet ministara vanjskih poslova Nizozemske i Italije. Mali trenutačno predsjeda upravljačkim odborom postupka iz Rabata te će stoga igrati važnu ulogu u pripremama za sastanak visokih dužnosnika u Valletti u veljači 2017. Ta je pojačana suradnja utvrđena u obliku zajedničke izjave dane u ime Visoke predstavnice / potpredsjednice EU-a prigodom posjeta nizozemskog ministra vanjskih poslova Maliju od 10. do 11. prosinca.

Situacija u pogledu zaštite i dalje je posebno zabrinjavajuća, s obzirom na to da se oko 135 000 malijskih izbjeglica nalazi u susjednim zapadnoafričkim zemljama. Europska komisija pruža osnovnu humanitarnu pomoć malijskim izbjeglicama u Burkini Faso, Mauritaniji i Nigeru. U okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku podržat će se otpornost i samodostatnost izbjegličke populacije, pridonijeti uz pomoć UNHCR-a održanju mirnog suživota raseljenog stanovništva i zajednica te olakšati dobrovoljni povratak izbjeglica.

Stopa vraćanja malijskih migranata i dalje je vrlo niska. Od početka godine ukupno se 119 Malijaca vratilo u svoju zemlju podrijetla. Prakse o suradnji u području vraćanja, uključujući izdavanje privremenih putnih isprava, znatno se razlikuju ovisno o konzulatu te je nekoliko država članica izvijestilo o problemima i kašnjenjima. Za rješavanje tih problema Mali surađuje s EU-om u pogledu vraćanja osoba s nezakonitim boravkom u Uniji na temelju standardnih postupaka dovršenih između dviju stranaka uz poštovanje njihovih međusobnih obveza. U tu su svrhu provedene misije.

Mali je i važna tranzitna ruta za migrante iz zapadnoafričkih zemalja usmjerene prema Sredozemlju. Zbog mjera protiv krijumčarenja ljudima koje je proveo Niger, Mali je u sve većoj opasnosti da bude upotrijebljen kao alternativna zemlja tranzita. U prilog tome ide i izrazito nestabilno sigurnosno stanje u središnjem i sjevernom dijelu malijskog državnog područja. Mali je izrazio snažnu predanost suzbijanju nezakonitih aktivnosti krijumčarenja i oštrom postupanju protiv kriminalnih mreža. U tom će se području suradnje narednih mjeseci raditi punom brzinom na rješavanju problema dimenzije tranzita migracija u Maliju, uz istovremeno potpuno poštovanje okvira ECOWAS-a 9 .

Mali je i dalje jedan od najvažnijih primatelja sredstava u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku. Osim projekata koji su već odobreni od siječnja 2016. u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku, očekuje se skoro odobrenje još triju projekata, uključujući onaj o biometrijskom registru stanovništva, reintegraciji povratnika, podizanju razine osviještenosti o opasnostima nezakonitih migracija te zapošljavanju 8000 mladih u ruralnim i urbanim okruženjima. Tim se će projektima pružiti pomoć za 16 000 blokiranih migranata, olakšati vraćanje 4000 migranata u tranzitu u susjedne zemlje te podržati održiva reintegracija 4000 malijskih državljana u njihove matične zajednice.

Sljedeći koraci

·Održavanje bliskog dijaloga s Malijem kao predsjedavajućom zemljom postupka iz Rabata, kao priprema za sastanak visokih dužnosnika u Valletti u veljači 2017.

·Praćenje i rješavanje situacije u pogledu zaštite i raseljavanja.

·Jačanje suradnje s Malijem u pogledu dimenzije tranzita kao prioritetnog problema.

·Tješnja suradnja u pogledu učinkovitog vraćanja.

Etiopija

Dolasci etiopskih državljana središnjom sredozemnom rutom u 2016. dosegli su brojku od 3363 osobe, s time da u Europi zakonito boravi više od 30 000 Etiopljana, a svake se godine izda prosječno od 4000 do 5000 novih dozvola boravka.

Zbog teških političkih okolnosti ta zemlja predstavlja posebno velik problem. Trajan angažman EU-a s etiopskom vladom bit će ključan za potporu potrebnih političkih reformi usmjerenih na rješavanje pritužbi koje su podloga nemirima koji traju od studenoga 2015. U pitanju je unutarnja stabilnost Etiopije i šire regije, stoga bi se mjerama EU-a trebalo pridonijeti izbjegavanju krize golemih razmjera u toj regiji i njezinih neizbježnih posljedica.

Od listopada napredak u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata vrlo je spor, također i u kontekstu političke situacije. Od početka godine u svoju se zemlju vratilo ukupno 172 Etiopljana s nezakonitim boravkom u državama članicama EU-a. Unatoč poteškoćama tehnički je dijalog nastavljen i u tom se pogledu već bilježe neki ohrabrujući znaci. U pripremi je radionica o ponovnom prihvatu koja se treba održati početkom 2017. Etiopija će 15. prosinca 2016. preuzeti i predsjedanje postupkom iz Khartouma.

Suradnja u pogledu ponovnog prihvata dio je znatnijih napora koje EU ulaže u području migracija. Među afričkim zemljama Etiopija je nakon Ugande na drugome mjestu po broju primljenih izbjeglica (738 000). Podrška EU-a izbjeglicama u Etiopiji u području razvoja i zaštite nastavlja se provedbom Regionalnog programa razvoja i zaštite za Rog Afrike čiji je cilj pružanje pomoći za više od 100 000 od ukupno, prema procjenama, 415 000 somalskih i eritrejskih izbjeglica koji se trenutačno nalaze u Etiopiji te za zajednice domaćine, uključujući posebne mjere za zaštitu djece. Etiopija je jedna od glavnih korisnica Uzajamnog fonda EU-a za Afriku – primjerice, cilj je jednog projekta u okviru Fonda jačanje otpornosti milijuna poljoprivrednika na ugroženim područjima na kojima često izbijaju nasilni sukobi. U izradi su dodatni programi za potporu stvaranju radnih mjesta, posebno za izbjeglice, te za podršku uspostavi jedinstvenog nacionalnog sustava za identifikaciju i registraciju. EU je najavio svoju spremnost za pružanje financijske potpore novo planiranim industrijskim parkovima u cilju stvaranja radnih mjesta ne samo za Etiopljane, nego i za otprilike 30 000 izbjeglica.

Sljedeći koraci

·Održavanje bliskog dijaloga s Etiopijom kao predsjedavajućom zemljom postupka iz Khartouma, kao priprema za sastanak visokih dužnosnika u Valletti u veljači 2017.

·Nastavak početnih koraka poduzetih u cilju poboljšanja suradnje u području vraćanja i ponovnog prihvata.

·Jačanje dodatne podrške Etiopiji kao zemlji tranzita i odredištu migranata i izbjeglica.

2.2. Razvoj suradnje s drugim zemljama u pogledu upravljanja migracijama

Kako je prikazano u ovom izvješću o napretku, napredak u sklopu okvira za partnerstvo s pet prioritetnih zemalja još uvijek je neujednačen i zahtijevat će trajan angažman. Posebne financijske i političke obveze potrebne za napredak u pogledu prioritetnih zemalja upućuju na to da ne bi trebalo prestati ulagati napore u tom pogledu.

Istovremeno, pojačana suradnja u području migracija u duhu okvira za partnerstvo nastavlja se poticati i izvan prioritetnih zemalja. To će pripremiti teren i za moguće proširenje prioriteta u bliskoj budućnosti.

Jordan, Libanon

Prioriteti partnerstva između EU-a i Libanona i pridruženi „pakt” (kojim se utvrđuju međusobne obveze pri suočavanju s učincima izbjegličke krize) odobreni su 11. studenoga 2016. Dogovoreni su prioriteti partnerstva za Jordan između EU-a i Jordana, uključujući i „pakt”, koji bi trebali biti formalno odobreni do kraja godine na sljedećem sastanku Vijeća za pridruživanje. Prioritetne mjere „pakta” financirat će se iz dodatnih sredstava EU-a koja su za Libanon i Jordan osigurana u okviru konferencije u Londonu, uključujući iznos od najmanje 1 milijarde EUR koji će biti dodijeljen u 2016. i 2017. Počevši od 1. studenoga 2016. EU je putem različitih instrumenata već stavio na raspolaganje 666 milijuna EUR za Libanon i Jordan, uključujući Regionalni uzajamni fond EU-a za odgovor na sirijsku krizu i humanitarnu pomoć.

Na temelju toga EU ćezapočeti s pregovorima o sporazumu EU-a i Jordana o ponovnom prihvatu i sporazumu o pojednostavnjenju izdavanja viza i potaknuti pregovore o partnerstvu za mobilnost između EU-a i Libanona.

Afganistan, Pakistan, Bangladeš, Iran

U pogledu Afganistana nastavljena je provedba dijaloga „Zajednički put naprijed Afganistana i EU-a u pogledu migracijskih pitanja”, s prvim sastankom zajedničke radne skupine održanim 30. studenoga.

U pogledu Pakistana o migracijama se raspravljalo u okviru Zajedničkog povjerenstva EU-a i Pakistana koje se sastalo 24. studenoga, s posebnim naglaskom na provedbi sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Pakistana. Ti su napori već polučili rezultate u području vraćanja. Usto, Komisija je pojačala napore u uspostavi elektroničke platforme za smanjenje poteškoća u obradi podataka o ponovnom prihvatu.

Tješnja suradnja u pogledu problema povezanih s migracijama nastavit će se s Iranom, zemljom podrijetla, tranzita i odredišta i domaćinom velikog broja izbjeglica, s kojom je planirano pokretanje sveobuhvatnog dijaloga o migracijama u prvoj polovini 2017.

U sklopu okvira za partnerstvo EU namjerava pojačati suradnju u narednim mjesecima promicanjem regionalnog pristupa za potporu zaštiti i održivoj reintegraciji afganistanskih državljana raseljenih u njihovoj regiji podrijetla, u suradnji s UNCHR-om.

U pogledu Bangladeša EU je povećao svoj politički angažman u praćenju dogovorenog razvoja standardnih operativnih postupaka vraćanja, raspoređivanja misija za identifikaciju, informativnih kampanja i projekata reintegracije. Prethodno spomenuti projekti uskoro će biti pokrenuti, bude li vidljivog napretka u dijalogu o upravljanju migracijama započetom u travnju 2016. Suradnja s Bangladešom bit će dodatno ojačana u narednim mjesecima u kontekstu pripreme terena za pojačanu suradnju u sklopu okvira za partnerstvo.

Egipat

Iako se procjenjuje da su odlasci nezakonitih migranata iz Egipta ove godine porasli za 15 % (oko 13 000 migranata stiglo je u Italiju iz Egipta), njihov je ukupan broj i dalje razmjerno nizak i od listopada se smanjuje. Situacija se i dalje pomno prati i dijalog je pojačan zahvaljujući posjetima povjerenika za europsku politiku susjedstva u listopadu i povjerenika za migracije, unutarnje poslove i građanstvo u studenome. Europska agencija za graničnu i obalnu stražu obavila je orijentacijski posjet Egiptu u listopadu.

Podrška mjerama UNHCR-a za osiguranje potreba međunarodne zaštite u Egiptu pruža se u okviru Regionalnog programa razvoja i zaštite za sjevernu Afriku. Migracije i mobilnost također će biti dijelom budućeg prioriteta partnerstva između EU-a i Egipta, koje će činiti okvir EU-ove bilateralne potpore u sljedeće tri godine u sklopu revidirane europske politike susjedstva. Regionalni uzajamni fond EU-a za odgovor na sirijsku krizu i Uzajamni fond EU-a za Afriku pružaju dodatne alate za financijsku pomoć za izgradnju kapaciteta, zaštitu ugroženih skupina, socioekonomsku potporu skupinama sklonim migracijama te jačanje zajedničkih mjera protiv trgovine ljudima i njihova krijumčarenja.

Prioritet partnerstva s Egiptom uključivat će odgovarajuću dimenziju o migracijama. Do njihova potvrđivanja EU će odmah pojačati suradnju s Egiptom u tom području namjenskim posjetima visokih dužnosnika i uz podršku odgovarajućih agencija EU-a i država članica.

Libija

Libija je i dalje primarno mjesto polaska na središnjoj sredozemnoj ruti i čvorište u kojem se stapaju migracijske rute iz zapadne Afrike i s Roga Afrike. Mjere EU-a u pogledu migracija u Libiji ostaju ograničene u odsustvu nacionalne vlade koja funkcionira i koja ima jedinstvenu kontrolu nad izvršavanjem zakonodavstva i vojnim tijelima.

Uz postojeću suradnju između mediteranskih država članica i libijske obalne straže putem mreže Seahorse za Sredozemlje, od lipnja 2016. pokrenut je niz projekata, uključujući osposobljavanje libijske obalne straže u okviru operacije EUNAVFOR MED Sophia i pripreme za uspostavu libijskog Koordinacijskog centra za spašavanje na moru uz podršku talijanske obalne straže 10 . Pozivaju se zemlje članice da pridonesu u skladu s postojećim potrebama radi održanja punog operativnog kapaciteta operacije Sophia.

U kolovozu je uspostavljen Odbor EU-a i Libije za integrirano upravljanje kopnenim granicama kao forum za razmjene pri upravljanju granicama. Nakon trilateralnog sastanka s ministrima vanjskih poslova Libije, Nigera i Čada o upravljanju granicama uz potporu EU-a uslijedio je sastanak između izaslanstava EU-a u tim zemljama, a sljedeći je sastanak planiran početkom 2017.

U narednim mjesecima EU namjerava pojačati dosadašnje znatne napore u suradnji s međunarodnim partnerima, posebno IOM-om, s ciljem rješavanja humanitarne situacije migranata blokiranih u Libiji.

Glavni cilj te suradnje bit će ponuditi alternativnu mogućnost povratka migrantima koji se nalaze u teškim uvjetima. U tijeku je provedba projekata vrijednih 20 milijuna EUR čiji je cilj olakšati dobrovoljni povratak blokiranih migranata, podržati zajednice domaćine pružanjem mogućnosti zaposlenja za lokalne zajednice i migrante, pružiti pomoć ugroženim migrantima te poboljšati njihove životne uvjete u centrima za zadržavanje. Namjera je dodatno pojačati te napore usporedo s osposobljavanjem obalne straže koje je u tijeku. Uz napore oko utvrđivanja glavnih problema povezanih s migracijama u zemlji te pilot-inicijativu s ciljem jačanja stabilnosti zajednice na područjima zahvaćenima unutarnjim premještanjem i tranzitom migranata, poduzeta je mjera u vrijednosti od 20 milijuna EUR za pomoć migrantima na točkama iskrcavanja i u centrima za zadržavanje te mjera u potporu humanitarnom povratku (s početnim ciljem od 5000 migranata) i reintegraciji.

Zapadna Afrika

Broj nezakonitih migranata iz Côte d'Ivoire u Europu redovito se povećavao, s 2000 osoba u 2014. na 5000 u 2015. te 10 000 osoba između siječnja i rujna 2016. 11  Gvineja je već nekoliko mjeseci jedna od pet najvažnijih zemalja podrijetla migranata i na drugome mjestu u pogledu broja migranata u Agadezu. Gana je zemlja podrijetla i tranzita, zakonitog i nezakonitog; u EU-u je u 2015. zakonito boravilo oko 125 000 ganskih državljana, dok je iste godine u EU-u nezakonita prisutnost utvrđena za 5600 Ganaca.

Te tri važne zemlje podrijetla i tranzita nezakonitih migranata u supsaharskoj Africi nisu obuhvaćene financiranjem u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku 12 . Kako bi se pokrenuo dijalog i dogovorili ciljevi i ciljne vrijednosti povezani s migracijama, EU će predložiti proširenje zemljopisnog obuhvata Uzajamnog fonda EU-a za Afriku.

Dodatna podrška nastavit će se pružati i Mauritaniji, važnoj zemlji tranzita koja već surađuje s EU-om u području upravljanja migracijama.

Nedavni izbori u Gambiji otvaraju nove mogućnosti za poboljšanje bilateralnih odnosa sa zemljom podrijetla iz koje je u 2016. središnjom sredozemnom rutom u EU stiglo više od 11 000 nezakonitih migranata.

Rog Afrike

Suradnja u području migracija između EU-a i regije pojačana je od studenoga 2015., u skladu sa zaključcima sa sastanka na vrhu u Valletti.

Poseban okvir za rješavanje svih aspekata upravljanja migracijama, uključujući poticanje suradnje u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima preko granica i među državama u regiji, posebno iz Etiopije u Egipat preko Sudana, pružen je u sklopu postupka iz Khartouma. Sastanak visokih dužnosnika Postupka na kojem će se poduzeti sljedeći koraci za suradnju zakazan je za 16. prosinca u Adis Abebi.

EU se posebno angažirao u potpori izbjeglicama i njihovoj zaštiti u regiji. Osim humanitarne pomoći, Regionalni program razvoja i zaštite za Rog Afrike polučio je pet projekata za potporu zaštite izbjeglica i zajednica domaćina i njihovih održivih životnih uvjeta u Etiopiji, Keniji, Somaliji, Sudanu i Ugandi, kao i pojačano djelovanje u Ugandi nakon nedavnog priljeva prisilno raseljenih osoba nakon sukoba u Južnom Sudanu. Kenija je najavila zatvaranje izbjegličkoga kampa u Dadaabu u kojem je trenutačno smješteno 350 000 somalijskih izbjeglica. Provede li Kenija tu odluku, to će vjerojatno imati ozbiljne negativne posljedice u cijeloj regiji.

Sljedeći koraci

·Dovršetak službenog donošenja Pakta za Jordan i početak pregovora o sporazumu o pojednostavnjenju izdavanja viza i ponovnom prihvatu.

·Dovršetak pregovora o partnerstvu za mobilnost s Libanonom.

·Jačanje regionalne suradnje u pogledu raseljenih Afganistanaca radi olakšanja njihove održive reintegracije u suradnji s UNHCR-om.

·Poboljšanje suradnje s Egiptom dovođenjem prioriteta partnerstva u finalnu fazu.

·Dodatno jačanje suradnje u Libiji radi rješavanja situacije blokiranih migranata u toj zemlji.

·Proširenje geografske pokrivenosti financiranjem u okviru Uzajamnog fonda EU-a na Côte d'Ivoire, Ganu i Gvineju.

·Nastavak i proširenje suradnje u okviru postupka iz Khartouma.

3. Glavni alati i instrumenti za daljnju provedbu okvira za partnerstvo

3.1. Pojačavanje djelovanja država članica u pogledu vraćanja

Okvir za partnerstvo postavio je temelje za povećanu suradnju između država članica EU-a i partnerskih zemalja u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata. Konkretnije, organizacijom misija za identifikaciju iz partnerskih zemalja u države članice mogu se riješiti slučajevi kada vraćanja nisu dovršena. Međutim bilo je slučajeva kada misije za identifikaciju koje su bile već dogovorene s partnerskim zemljama nisu provedene i kada je razlog bio taj da države članice nisu mogle poduzeti odgovarajuće unutarnje mjere u potrebnom roku.

Za niske razine vraćanja djelomično je odgovoran i sam EU. Trenutačno samo mali dio migranata koji nezakonito uđu u EU iz pet prioritetnih zemalja dobije nalog za vraćanje. Iako se to djelomično objašnjava mogućim zahtjevima za azil, jasno je da postoje znatni nedostaci koje treba riješiti. U skladu s pravom EU-a odluke o vraćanju trebalo bi izdavati svim nezakonitim migrantima koji nemaju pravo boravka na području EU-a.

Osiguravanje učinkovitog vraćanja zahtijeva da države članice imaju uspostavljene odgovarajuće administrativne sustave i sustave za provedbu, te da odvoje prikladne resurse za upravljanje postupcima vraćanja i osiguraju da oni koji se trebaju vratiti ne pobjegnu. Zbog toga bi trebale u potpunosti iskoristiti važeća pravila EU-a. U tijeku su mnoge aktivnosti s ciljem poboljšanja učinkovitosti politike vraćanja unutar EU-a. Njih bi trebalo brzo provesti, a postupke država članica ojačati.

Primjenom okvira za partnerstvo otkriven je i nedostatak u prikupljanju i razmjeni podataka o vraćanju među državama članicama. U cilju pripreme ovog izvješća državama članicama poslan je namjenski upitnik. Iako su gotovo sve države članice odgovorile na njega, prikupljeni podaci još uvijek pružaju fragmentiran i nepotpun pregled situacije diljem EU-a. Kako bi se odgovorilo na taj nedostatak Komisija je ubrzala izradu operativne baze podataka o vraćanju u okviru aplikacije za integrirano upravljanje vraćanjem (IRMA), pokrenute ranije u 2016., te pruža osposobljavanje o njezinoj uporabi u državama članicama. U nadolazećim mjesecima unošenje podataka država članica u bazu podataka IRMA bit će potrebno radi praćenja napretka u provedbi partnerstva i održavanja isporuke rezultata.

3.2. Operativni alati

Europski časnici za vezu zaduženi za migracije

Zahvaljujući zajedničkim naporima država članica i institucija EU-a, europski časnici za vezu zaduženi za migracije (EMLO-ovi) odabrani su za sve zemlje utvrđene kao prioritetne unutar okvira za partnerstvo. Sveobuhvatni program osposobljavanja prije raspoređivanja uspostavljen je za sve europske časnike za vezu zadužene za migracije (uključujući i one za pet prioritetnih zemalja), nakon čega slijedi njihovo raspoređivanje početkom 2017. Važno je da časnici za vezu država članica i europski časnik za vezu zadužen za migracije u potpunosti surađuju, razmjenjuju sve relevantne informacije i zajednički djeluju.

Suradnja s agencijama

Pokrenute su rasprave o tome kako potpuno iskoristiti stručno znanje relevantnih agencija EU-a u trećim zemljama. Prošireni mandat Europske agencije za graničnu i obalnu stražu te Europola pruža nove mogućnosti za suradnju s trećim zemljama. Europska agencija za graničnu i obalnu stražu u pregovorima je s vlastima nekoliko zemalja radi sklapanja radnih dogovora. Radi se o Libiji, Maroku, Senegalu, Mauritaniji, Egiptu i Tunisu. Časnik za vezu bit će raspoređen i u Niger. Europol, Europski potporni ured za azil i Eurojust također bi trebali pojačati svoju ulogu u vanjskoj dimenziji, osobito u prioritetnim zemljama.

3.3. Alati politika

U komunikaciji o okviru za partnerstvo iz lipnja 13 pozvalo se na doprinos svih politika EU-a njegovoj provedbi. Dosad je financijska pomoć bila glavni instrument za potporu provedbi Partnerstva. Da bi Partnerstvo ostalo vjerodostojno i ostvarilo svoje strateške ciljeve, ostale će politike EU-a, uključujući one u pogledu trgovine, viza, susjedstva, energetike, klime, okoliša, pomorstva i ribarstva, poljoprivrede, digitalnog tržišta i obrazovanja, morati ponuditi druge izvore financiranja i potpore. To će biti središnji prioritet u nadolazećim mjesecima, s posebnim fokusom na trgovinskoj politici.

Trgovina osobito pridonosi rješavanju temeljnih uzroka nezakonitih migracija stvaranjem gospodarskih prilika u partnerskim zemljama putem sporazuma o slobodnoj trgovini ili jednostranih preferencija. Poveznice i sinergija između trgovinske politike i migracija dodatno se istražuju.

Mobilnost u području obrazovanja pruža važan način za nuđenje novih prilika za poticanje mobilnosti unutar okvira za partnerstvo. Erasmus+ već nudi Jordanu, Libanonu, Etiopiji, Maliju, Nigeru, Nigeriji i Senegalu ukupno 1165 aktivnosti za mobilnost 14 koje su u tim zemljama bile financirane u 2016. Financirano je 77 školarina za združene diplomske studije u okviru programa Erasmus Mundus 15 , uz veliku potražnju osobito u Etiopiji i Nigeriji, te sedam stipendija za združene doktorske studije u okviru programa Erasmus Mundus. Jedanaest projekata za izgradnju kapaciteta u okviru programa Erasmus+ uključuje prioritetne zemlje.

Potražnja sveučilišta za osobljem i mobilnošću studenata znatno je veća od sredstava dostupnih u supsaharskoj regiji. EU je spreman pojačati te napore i financirati još do 5000 prilika za mobilnost bodova u okviru programa Erasmus+ i 110 prilika za mobilnost putem programa Erasmus Mundus za združene diplomske studije 16 kao dio rada na okviru za partnerstvo te u skladu s potrebama i apsorpcijskim kapacitetom partnera.

Osim toga, u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie nude se mogućnosti financiranja za razmjenu istraživačkog osoblja, a prvi poziv programa unutarafričke akademske mobilnosti u 2016. imao je odličan odaziv. Primljene su 53 prijave, od kojih se može financirati sedam projekata (koji predstavljaju 543 toka mobilnosti). Uz razmjene, školarine i financiranje istraživanja, Tuning Africa i inicijative za usklađivanje, osiguranje kvalitete i akreditiranje olakšavaju međusobno priznavanje akademskih kvalifikacija i unutar Afrike i s EU-om.

Svake se godine državljanima pet prioritetnih zemalja ukupno izda oko 50 000 novih boravišnih dozvola. U skladu s postojećim pravilima, zakoniti dolasci mogli bi se organizirati na učinkovitiji način. Iako o broju državljana trećih zemalja koji se primaju na državno područje u svrhu zakonitih migracija odlučuju države članice na nacionalnoj razini, time se zainteresirane države članice ne sprječava da udruže snage kako bi olakšale razvoj suradnje u pogledu zakonitih migracija s odabranim trećim zemljama. Taj bi pristup, ako se ispita, mogao pridonijeti jačanju utjecaja okvira za partnerstvo i smanjenju korištenja nezakonitih migracijskih putova.

Konačno, u pogledu preseljenja, osim zaključaka Vijeća od 20. srpnja 2015. o preseljenju 22 504 osobe kojima je potrebna zaštita, što za države članice uključuje mogućnost preseljenja iz prioritetnih zemalja, osobito Etiopije i Nigera, istražuju se dodatni načini za pružanje zakonitih putova dolaska onih kojima je potrebna zaštita, primjerice nedavnim prijedlogom Unijina okvira za preseljenje, o kojemu se trenutačno raspravlja među suzakonodavcima.

Sljedeći koraci

·Jačanje unutarnjih administrativnih postupaka u području vraćanja i poboljšano prikupljanje podataka kako bi se dobio bolji operativni pregled.

·Dovršetak raspoređivanja europskih časnika za vezu zaduženih za migracije.

·Povećanje doprinosa rada agencija EU-a.

·Procjena potrebe za povećanjem broja preseljenja iz relevantnih prioritetnih zemalja.

·Mobilizacija svih politika i instrumenata radi proširenja rada na okviru za partnerstvo s fokusom na trgovinu i zakonite migracije.

·Omogućavanje do 5000 prilika za mobilnost u okviru programa Erasmus+ i 110 prilika za mobilnost u pogledu združenih diplomskih studija putem programa Erasmus Mundus kao dio rada na okviru za partnerstvo.

3.4. Instrumenti i alati za financiranje

Širok raspon instrumenata financiranja EU-a nastavio je podupirati provedbu okvira za partnerstvo, osobito Europski razvojni fond (EDF) 17 , Instrument za razvojnu suradnju 18 , Europski instrument za susjedstvo 19 , Fond za azil, migracije i integraciju 20 te Instrument za doprinos stabilnosti i miru 21 .

Uzajamni fond EU-a za Afriku

Krizni uzajamni fond EU-a za stabilnost i borbu protiv glavnih uzroka nezakonitih migracija ukupno obuhvaća 23 zemlje, njegova trenutačna sredstva iznose 2,4 milijarde EUR iz EDF-a i nekoliko instrumenata financiranja iz proračuna EU-a te uključuje dodatnih 500 milijuna EUR iz pričuve EDF-a. Dosad su mu države članice EU-a namijenile 82 milijuna EUR. Od studenoga 2015. odobrena su 64 programa u tri regije ukupne vrijednosti 1 milijarde EUR. Programi koji su dosad ugovoreni obuhvaćaju 471 milijun EUR, dok će se tri programa u vrijednosti od 27,5 milijuna EUR ugovoriti prije kraja godine. Buduće aktivnosti koje će se financirati iz Uzajamnog fonda pripremljene su uzimajući u obzir tekuće političke dijaloge, a za prosinac su u pripremi 42 nova projekta u ukupnom približnom iznosu od 589 milijuna EUR.

Od svojega osnutka Uzajamni fond za Afriku postigao je uravnoteženi pristup u raspoređivanju resursa u odnosu na strateške prioritete i, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti i brzom odgovaranju, ostvario je pozitivni trend u pružanju potpore provedbi okvira za partnerstvo. Pružanjem dodatnih poticaja za suradnju u ključnim područjima interesa znatno je pridonio uključivanju migracija u političke dijaloge između afričkih zemalja i EU-a.

Strateška uporaba ovog instrumenta bit će ključna da bi se postigao daljnji napredak u okviru za partnerstvo. Zbog toga se strateški odbor Uzajamnog fonda EU-a za Afriku sastaje 13. prosinca 2016.

Ostala financijska kretanja

S obzirom na ograničeni geografski opseg Uzajamnog fonda EU-a za Afriku, učinjeni su napori da se poveća utjecaj drugih instrumenata. Konkretnije, Europski parlament i Vijeće nedavno su pristali odobriti dodatnih 726,7 milijuna EUR u proračunu za 2017. za dodatnu potporu razvoju vanjske dimenzije migracija.

4. Europski plan za vanjska ulaganja

Da bi se ostvarilo dugoročno smanjenje broja čimbenika koji potiču migracije, trebamo promijeniti gospodarsku perspektivu partnerskih zemalja, osobito u Africi. Moramo povećati svoje resurse kako bismo proveli plan takvog opsega i veličine. Javni sektor uključit će se u potpunosti, no sada ćemo više nego ikada trebati privatni sektor da ulaže u dugoročni, održivi razvoj. Tu se ne radi samo o suradnji u pogledu razvoja ili upravljanju migracijama: riječ je o izgradnji i iskorištavanju potencijala brzorastućih tržišta budućnosti kojima se može ostvariti stvarni povrat ulaganja putem radnih mjesta i rasta u EU-u.

Komisija je u rujnu predstavila prijedloge za novi Plan za vanjska ulaganja. Iskorištavanjem katalizatorskog potencijala više od 4 milijarde EUR europskih sredstava, uglavnom za financiranje razvoja, EU može pružiti najmanje 44 milijarde EUR ili do 88 milijardi EUR dodatnih ulaganja ako države članice i drugi partneri osiguraju jednak doprinos.

Zaključci Europskog vijeća od 21. listopada ponovno su potvrdili važnost Plana za vanjska ulaganja 22 (EIP) za provedbu okvira za partnerstvo. Temelj je plana novi Europski fond za održivi razvoj (EFSD), čija je svrha potpora – pružanjem kapaciteta financiranja u obliku bespovratnih sredstava, jamstava i drugih financijskih instrumenata prihvatljivim subjektima – ulaganju i povećanom pristupu financiranju u afričkim partnerskim zemljama i partnerskim zemljama susjedstva. On bi omogućio snažan poticaj razvoju putem inovativnog iskorištavanja potpore privatnog sektora.

Vijeće ministara sada je usuglasilo svoje stajalište. U smislu napretka u Europskom parlamentu, Komisija je podupirala rad odbora Europskog parlamenta za proračun i razvoj. Parlamentarni postupak i trijalozi između Parlamenta, Vijeća i Komisije trebali bi započeti početkom sljedeće godine u cilju donošenja uredbe u prvoj polovini 2017.

Plan za vanjska ulaganja uključuje i konkretne mjere za podršku promicanju ulaganja u te zemlje te podršku širim poboljšanjima u poslovnom okruženju. Strani ulagači, uključujući mnoga poduzeća iz EU-a, vide golemi potencijal tih tržišta i mogu pomoći u poboljšanju njihovih gospodarstava na način koji odgovara svim uključenim stranama. Njemačko i talijansko predsjedanje skupinama G20 i G7 naglašava i potrebu za stabilnim okruženjem za ulaganja kao temeljem održivog gospodarskog napretka u Africi, što je tema koja će također biti na rasporedu sastanka na vrhu između EU-a i afričkih zemalja u jesen 2017.

Osim toga, Komisija će se više usredotočiti na „gospodarsku diplomaciju” i po potrebi je integrirati s okvirom za partnerstvo.

5. Zaključci

Okvir za partnerstvo dokazuje se kao učinkovit instrument za poboljšanje rada na vanjskoj dimenziji migracija, iako dosad postignuti napredak varira među prioritetnim zemljama.

U Nigeru i Maliju taj proces postiže punu snagu i ima učinak na terenu. Taj rad treba održavati i pažljivo pratiti moguća skretanja migracijskih ruta. U drugim prioritetnim zemljama mehanizmi za suradnju se ojačavaju, no i dalje će zahtijevati pojačani napor kako bi iskoristili postojeći zamah i ostvarili konkretne rezultate.

Također je bitno zadržati tempo i temeljitost angažmana kako bi partnerima bilo jasno da se radi o procesu koji će zahtijevati sveobuhvatnu i trajnu predanost od svih ako se želi postići njegov dugoročan uspjeh. Predanost država članica na domaćem terenu jednako je ključna za provedbu. Kao što podsjeća Europsko vijeće, bitno je da politički angažman nacionalnih ministara ostane konstantan. Važno je i da se nacionalni administrativni postupci vraćanja ubrzaju te da se prikupe podaci koji će omogućiti mjerenje napretka.

Financijska sredstva i druge mogućnosti trebat će se upotrebljavati strateški kako bi se olakšalo bolje upravljanje migracijama i odgovorilo na glavne uzroke u zemljama podrijetla i tranzita, uključujući i brzim zaključivanjem pregovora o Planu za vanjska ulaganja. Bit će potrebno povećati raspon politika koje se upotrebljavaju u pristupu okvira za partnerstvo u skladu s ovim izvješćem kako bi se taj pristup prilagodio svakoj prioritetnoj zemlji. To se nadovezuje na potrebu za potpunim iskorištavanjem sinergije između postupka iz sastanka na vrhu u Valletti i okvira za partnerstvo kako bi se maksimalno uvećao zajednički potencijal dvaju smjerova djelovanja.

Kratkoročno će se fokus zadržati na pet prioritetnih zemalja kako bi se nastavili ostvarivati rezultati i osigurao održivi proces. Na temelju naučenoga te uzimajući u obzir dostupna financijska sredstva i potrebu za izbjegavanjem prenaprezanja djelovanja EU-a i država članica, čime ih se čini manje učinkovitima, razmotrit će se moguće proširenje trenutačnog pristupa na druge zemlje i regije.

Paralelno će se pojačati suradnja u pogledu migracija s odabranom skupinom zemalja, uključujući Afganistan, Pakistan, Bangladeš, Egipat, Côte d'Ivoire, Gvineju i Ganu, s kojima se već surađuje. Uzajamni fond EU-a za Afriku proširit će se na Côte d'Ivoire, Gvineju i Ganu. Nastavit će se i pojačani rad u pogledu Libije u skladu s ovim izvješćem. Napredak postignut u tim zemljama bit će tema budućih izvješća.

Provedba okvira za partnerstvo sada je započela. On je uspio unijeti novu dubinu u odnose s prioritetnim zemljama u pogledu migracija na temelju uzajamnog povjerenja i pojačanog angažmana kao zajedničkog pothvata EU-a i država članica. Sada taj pozitivni trend mora ostvariti održivo poboljšanje u upravljanju migracijama kao zajednički izazov.

(1)

COM(2016) 700 final od 18.10.2016.

(2)

     Krizni uzajamni fond za stabilnost i borbu protiv glavnih uzroka nezakonitih migracija i raseljavanja u Africi.

(3)

     Niger Flow Monitoring Points, Pregled statističkog izvješća IOM-a, studeni 2016.

(4)

     ZSOP: zajednička sigurnosna i obrambena politika.

(5)

     Taj je Akcijski plan za brzi gospodarski učinak u Agadezu („Plan d'Action à impact économique rapide à Agadez”) predložen za donošenje operativnom odboru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku.

(6)

     Podaci o vraćanju temelje se na odgovorima na namjenski upitnik koje su dali 27 država članica i dvije zemlje pridružene Schengenu.

(7)

http://ec.europa.eu/europeaid/funding/funding-instruments-programming/funding-instruments/european-development-fund_en.

(8)

     Podaci EUROSTAT-a.

(9)

     U Protokolu o „Slobodnom kretanju osoba, mjestu boravišta i mjestu poslovnog nastana” Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) navodi se da „građani Zajednice imaju pravo ulaska, boravka i poslovnog nastana na državnom području država članica [ECOWAS-a]”.

(10)

     Cilj je omogućiti libijskoj obalnoj straži zaštitu državne granice, provedbu akcija potrage i spašavanja i druge funkcije obalne straže (npr. kontrola ribarstva, sprječavanje krijumčarenja nafte) duž obala Libije.

(11)

     Podaci Europske agencije za graničnu i obalnu stražu; dana 1. prosinca 2016. u Italiji je bilo registrirano više od 12 000 osoba iz Côte d'Ivoire.

(12)

     Trenutačno su 23 zemlje obuhvaćene financiranjem u okviru Uzajamnog fonda EU-a za Afriku: Burkina Faso, Kamerun, Čad, Gambija, Mali, Mauritanija, Niger, Nigerija, Senegal, Alžir, Egipat, Maroko, Tunis, Libija, Džibuti, Eritreja, Etiopija, Kenija, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Tanzanija i Uganda.

(13)

COM(2016) 385 final od 7.6.2016.

(14)

     Jordan – 517, Libanon – 405, Etiopija – 118, Mali – 64, Niger – 2, Nigerija – 5, Senegal – 54.

(15)

     Etiopija – 50, Jordan – 6, Libanon – 5, Nigerija – 14 i Senegal – 2.

(16)

     Mobilnost bodova u okviru programa Erasmus+ jest kratkotrajna mobilnost u trajanju od tri do 12 mjeseci (tradicionalna mobilnost u okviru programa Erasmus) koja studentima omogućuje stjecanje bodova na europskim sveučilištima, koje nakon toga priznaje studentova matična institucija. Tim se djelovanjem može financirati i mobilnost osoblja u oba smjera radi učenja ili osposobljavanja.

   Združeni diplomski studiji u okviru programa Erasmus Mundus: vrlo konkurentne školarine na visokoj razini za izvrsne studente zainteresirane za združeni magistarski studij u okviru programa Erasmus Mundus u najmanje dvije različite europske zemlje.

(17)

http://ec.europa.eu/europeaid/funding/funding-instruments-programming/funding-instruments/european-development-fund_en. Europski razvojni fond osnovan je u okviru međunarodnog sporazuma između EU-a i partnerskih zemalja. Taj je Sporazum o partnerstvu između AKP-a i EU-a (poznat kao „Sporazum iz Cotonoua”) sklopljen u 2000. te se revidira svakih pet godina.

(18)

     Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020., SL L 77/44, 15.3.2014.

(19)

     Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo, SL L 77/27, 15.3.2014.

(20)

   Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014., SL L 150/168, 20.5.2014.

(21)

     Uredba (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, SL L 77/1, 15.3.2014.

(22)

     Prijedlog za uspostavu ambicioznog Plana za vanjska ulaganja uključen je u komunikaciju o novom okviru za partnerstvo iz lipnja 2016., a zatim utvrđen i najavljen u govoru o stanju Unije predsjednika Junckera od 14. rujna 2016. (te u pripadajućoj komunikaciji, COM(2016) 581). Predloženi plan uključuje prijedlog za Europski fond za održivi razvoj (EFSD).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.12.2016.

COM(2016) 960 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Drugo izvješće o napretku: prvi rezultati okvira za partnerstvo s trećim zemljama na temelju Europskog migracijskog programa