EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.5.2015.

COM(2015) 286 final

2015/0125(NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

1.1.Europski migracijski program

Europska komisija predstavila je 13. svibnja 2015. sveobuhvatan Europski migracijski program 1 , u kojem su s jedne strane istaknute hitne mjere koje će Komisija predložiti kao odgovor na kriznu situaciju u Sredozemlju i s druge srednjoročne i dugoročne inicijative koje treba poduzeti radi pružanja strukturnih rješenja za bolje upravljanje svim aspektima migracija.

Kao dio hitnih mjera, Komisija je najavila da će do kraja svibnja predložiti mehanizam kojim se aktivira sustav za odgovor na hitne situacije predviđen na temelju članka 78. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). U okviru Programa potvrđeno je da su sustavi azila država članica danas pod nezapamćenim pritiskom, a posebno u slučaju najizloženijih država članica broj dolazaka je takav da su kapaciteti prihvata i prihvatnih centara već sada prekoračeni. U okviru Programa najavljeno je da će prijedlogom za aktiviranje članka 78. stavka 3. biti obuhvaćen privremeni sustav raspodjele osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita kako bi se omogućilo pošteno i ravnomjerno sudjelovanje svih država članica u tom zajedničkom naporu. Ključ preraspodjele uvršten u Prilog Programu utemeljen je na kriterijima iz tog Priloga (BDP, broj stanovnika, stopa nezaposlenosti, dotadašnji broj tražitelja azila i dotadašnji broj preseljenih izbjeglica).

U Programu je naglašeno da brzi odgovor na trenutačnu krizu u Sredozemlju mora poslužiti kao nacrt za odgovor EU-a na buduće krize, neovisno o tome koji dio zajedničke vanjske granice dođe pod pritisak od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu.

1.2.Aktiviranje članka 78. stavka 3. Ugovora u pogledu Italije i Grčke

Kao dio zajedničke politike azila, člankom 78. stavkom 3. Ugovora predviđa se posebna pravna osnova za rješavanje hitnih situacija. Na temelju prijedloga Europske komisije, Vijeće, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, može donijeti privremene mjere u korist države članice ili više njih suočenih s hitnom situacijom zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja u jednu državu članicu ili više njih. Privremene mjere predviđene člankom 78. stavkom 3. izvanredne su naravi. Mogu se aktivirati samo kad je zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja unutar sustava azila države članice ili više njih dosegnut određen prag hitnosti i težine problema.

U okviru Europskog migracijskog programa, nedavne izjave Europskog vijeća 2 te Rezolucije Europskog parlamenta 3 koji su predstavljeni u kontekstu nedavnih tragedija ukazuje se na posebne i hitne potrebe s kojima su suočene najizloženije države članice, kao i na potrebu za jačanjem unutarnje solidarnosti, a predlažu se konkretne mjere kako bi se potpora pružila najpogođenijim državama članicama.

Statističkim podacima koji se odnose na broj nezakonitih dolazaka državljana trećih zemalja u države članice 2014. i 2015., uključujući osobe kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, potvrđuje se da su trenutačno dvije najizloženije države članice, Italija i Grčka, suočene s izvanrednim migracijskim pritiskom.

Prema podacima Frontexa središnja i istočna sredozemna ruta najviše je puta upotrijebljena za nezakonite prelaske granica EU-a u 2014. i na nju otpada više od 75 % ukupnih nezakonitih prelazaka granica EU-a. Samo je u Italiju 2014. nezakonito stiglo 170 000 migranata, što je u odnosu na 2013. povećanje od 277 %. Stalan rast zabilježen je i u Grčkoj u koju je pristiglo više od 50 000 nezakonitih migranata, što je u odnosu na 2013. povećanje od 153 %. Statistika u prvim mjesecima 2015. potvrđuje taj jasan trend u pogledu Italije. Osim toga, Grčku je u prva četiri mjeseca 2015. zahvatio i nagli porast broja nezakonitih prelazaka granice, što je više od 50 % ukupnog broja nezakonitih prelazaka granice u 2014. (gotovo 28 000 u prva četiri mjeseca 2015. u usporedbi s ukupnim brojem od gotovo 55 000 u 2014.). Znatan udio ukupnog broja nezakonitih migranata u te dvije regije činili su migranti s državljanstvima koja, na temelju podataka Eurostata, imaju visoku stopu priznavanja na razini EU-a (2014. državljani Sirije i Eritreje, za koje stopa priznavanja na razini EU-a iznosi više od 75 %, činili su više od 40 % nezakonitih migranata u Italiji i više od 50 % u Grčkoj).

Prema podacima Eurostata 64 625 osoba zatražilo je u 2014. međunarodnu zaštitu u Italiji, u usporedbi s 26 920 u 2013. (povećanje od 143 %). Manje povećanje broja zahtjeva zabilježeno je u Grčkoj, u kojoj je bilo 9 430 podnositelja zahtjeva (povećanje od 15 %).

Prema podacima Frontexa važna migracijska ruta koja vodi u EU u 2014. bila je zapadno-balkanska ruta s 43 357 nezakonitih prelazaka granice (15 % ukupnih nezakonitih prelazaka granica EU-a). Međutim, većini migranata koji koriste balkansku rutu nije prima facie potrebna međunarodna zaštita, s obzirom na to da 51 % migranata dolazi s Kosova.

Zemljopisni položaj Italije i Grčke uz aktualne sukobe u regiji u neposrednom susjedstvu čine ih mnogo ranjivijima od drugih država članica u neposrednoj budućnosti; uz to očekuje se da će nezapamćeni val migranata nastaviti pristizati na njihova državna područja. Osim tih vanjskih čimbenika povećanog migracijskog pritiska treba napomenuti i postojeće strukturne nedostatke u njihovim sustavima azila, čime se dodatno dovodi u pitanje njihova sposobnost da na odgovarajući način odgovore na taj veliki pritisak.

Čini se da ni jedna druga država članica trenutačno nije u hitnoj situaciji kao što su Italija i Grčka uz slične brojke nezakonitih dolazaka s visokim udjelom osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, što uvelike utječe na njihove sustava azila.

Stoga, trenutačno migracijsko stanje u Italiji i Grčkoj jedinstveno je u EU-u, a pritisak na njihove kapacitete za obradu zahtjeva za međunarodnu zaštitu i osiguravanje odgovarajućih uvjeta prihvata i integracijske perspektive osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita zahtijeva da sve druge države članice pokažu solidarnost.

Komisija će i dalje pozorno pratiti promjene u migracijskim tokovima u svim državama članicama, uključujući Maltu, koja je zbog sličnog zemljopisnog položaja kao Italija i Grčka prošla slične krize u prošlosti. Stoga, slične mjere mogu se u budućnosti aktivirati s obzirom na one države članice koje mogu biti suočene s hitnom situacijom zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja.

2.SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA

Ovaj je prijedlog predstavljen kao rezultat krize u području azila, a koja je pogodila Italiju i Grčku. Kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje stanja azila u te dvije zemlje i pružila učinkovita potpora, Komisija je morala reagirati brzo predstavivši svoj prijedlog na temelju članka 78. stavka 3. Ugovora kako bi ga Vijeće što brže donijelo, a države članice provele privremene mjere u korist Italije i Grčke.

Institucije EU-a i ključni akteri već su izrazili svoja mišljenja na tu temu. U svojoj izjavi od 23. travnja 2015. Europsko vijeće obvezalo se da će razmotriti mogućnosti organizacije hitnog premještanja među svim državama članicama na dobrovoljnoj osnovi. U svojoj rezoluciji od 28. travnja 2015. Europski parlament pozvao je Vijeće da ozbiljno razmotri mogućnost aktiviranja članka 78. stavka 3. Ugovora.

UNHCR 4 pozvao je EU da se obveže na instrumente za solidarnost unutar EU-a kako bi se pružila potpora posebno Grčkoj i Italiji, među ostalim premještanjem sirijskih izbjeglica koje su spašene na moru u različitim zemljama diljem Europe na temelju pravednog sustava raspodjele. Sektor nevladinih organizacija također je izrazio svoja viđenja u vezi s premještanjem osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita 5 .

3.PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

3.1.Sažetak predloženog djelovanja

Cilj je prijedlogom uvesti privremene mjere u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke kako bi im se omogućilo da učinkovito riješe probleme s aktualnim velikim priljevom državljana trećih zemalja na svojim državnim područjima, što opterećuje njihove sustave azila.

Mjere predviđene ovom Odlukom povlače za sobom privremeno odstupanje od kriterija utvrđenih u članku 13. stavku 1. Uredbe (EU) br. 604/2013 i postupovne korake, među ostalim rokove, utvrđene u člancima 21., 22. i 29. te Uredbe. Pravna i postupovna jamstva utvrđena u Uredbi (EU) br. 604/2013, među ostalim pravo na učinkovit pravni lijek, i dalje se primjenjuju u pogledu podnositelja zahtjeva obuhvaćenih ovom Odlukom.

U skladu s člankom 78. stavkom 3. mjere koje se mogu poduzeti u korist država članica moraju biti privremene. Istodobno, kako bi se osiguralo da poduzete mjere imaju stvarni utjecaj u praksi i pružila istinska potpora Italiji i Grčkoj zbog priljeva migranata, trajanje tih mjera ne bi trebalo biti prekratko. Stoga predlaže se da se privremene mjere predviđene ovim prijedlogom primjenjuju za razdoblje od 24 mjeseca od stupanja na snagu ove Odluke.

Privremene mjere predviđene ovim prijedlogom odnose se prije svega na premještanje podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu iz Italije i Grčke u druge države članice, a kojima je prima facie nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita.

Ostale države članice, definirane u prijedlog kao „države članice premještanja” postaju odgovorne za razmatranje zahtjeva osobe koju treba premjestiti. Razmatranje zahtjeva provodit će se u skladu s pravilima utvrđenima u Direktivi 2011/95/EU i Direktivi 2005/85/EZ, a od 20. srpnja 2015. u skladu s pravilima utvrđenima u Direktivi 2013/32/EU kojom će se zamijeniti Direktiva 2005/85/EZ. Uvjeti prihvata temeljit će se na pravilima utvrđenima u Direktivi 2003/9/EZ, a od 20. srpnja 2015. na pravilima utvrđenima u Direktivi 2013/33/EU kojom će se zamijeniti Direktiva 2003/9/EZ.

Prijedlogom se uspostavlja brojčani cilj za podnositelje zahtjeva na temelju kojeg iz Italije treba premjestiti 24 000, a iz Grčke 16 000 osoba. Uz to u prilozima su sadržana dva ključa raspodjele kojima je utvrđen broj podnositelja zahtjeva koje treba premjestiti iz Italije, odnosno Grčke u druge države članice. Ta raspodjela između Italije i Grčke temelji se na njihovim udjelima u ukupnom broju nezakonitih prelazaka granica Italije i Grčke od strane osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita. Time se također uzima u obzir nagli porast broja nezakonitih prelazaka granice Grčke u razdoblju od siječnja do travnja 2015. pri usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Predlaže se da Italija i Grčka ne budu države članice u koje se premješta. Ukupan broj od 40 000 podnositelja zahtjeva koje bi trebalo premjestiti iz Italije i Grčke odgovara približno 40 % ukupnog broja osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, a koje su 2014. u te dvije zemlje ušle nezakonitim putem. Stoga mjere premještanja predložene u ovoj Odluci predstavljaju pravednu podjelu tereta između Italije i Grčke s jedne strane i država članica s druge strane.

Područje primjene postupka premještanja utvrđenog u ovoj Odluci dvojako je ograničeno.

Prvo, predlaže se da se ova Odluka primjenjuje samo na podnositelje zahtjeva kojima je prima facie nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita. Ovim se prijedlogom podnositelji zahtjeva definiraju kao podnositelji zahtjeva s državljanstvima za koja prema podacima Eurostata prosječna stopa priznavanja u EU-iznosi više od 75 %.

Drugo, predlaže se da se ova Odluka primjenjuje samo na podnositelje zahtjeva za koje bi Italija ili Grčka u načelu bile odgovorne države članice u skladu s kriterijima za prihvaćanje definiranima u Uredbi (EU) br. 604/2013. Na taj je način osigurano da se Uredba (EU) br. 604/2013 i dalje primjenjuje na te podnositelje zahtjeva koji se nalaze u Italiji i Grčkoj, uključujući one sa stopom priznavanja višom od 75 %, za koje jedan od objektivnih kriterija utvrđenih u toj Uredbi (primjerice prisutnost članova obitelji u drugoj državi članici) upućuje na to da bi druga država članica bila odgovorna. Stoga će se ti podnositelji zahtjeva transferirati u druge države članice primjenom Uredbe (EU) br. 604/2013, a ne kao dio privremenih mjera predviđenih ovim prijedlogom. Istodobno se Uredba (EU) br. 604/2013 i dalje primjenjuje i na osobe koje nisu premještene u okviru trenutačnog sustava i koje druge države članice mogu vratiti u Italiju. Kad je riječ o prethodno navedenoj točki, situacija za Grčku izgleda drukčije, pri čemu je status quo takav da su države članice u okviru dublinskog postupka obustavile premještaje u Grčku, pri provedbi presude Europskog suda za ljudska prava M.S.S. protiv Belgije i Grčke, nakon koje je slijedila odluka u predmetu N.S. protiv Ujedinjene Kraljevine Suda Europske unije, a koji je potvrdio postojanje sustavnih nedostataka u postupku azila i uvjeta prihvata tražitelja azila u Grčkoj.

Prijedlogom se utvrđuje jednostavan postupak premještanja kako bi se osigurao brz transfer dotičnih osoba u državu članicu premještanja. Za potrebe provedbe ove Odluke svaka država članica imenuje nacionalnu kontaktnu točku i dostavlja njezinu adresu drugim državama članicama i Europskom potpornom uredu za azil (EASO). Italija i Grčka uz pomoć EASO-a i, ako je primjenjivo, uz pomoć časnika za vezu država članica, u redovitim vremenskim razmacima utvrđuju podnositelje zahtjeva koji bi se mogli premjestiti. Pritom bi prednost trebalo dati ugroženim podnositeljima zahtjeva. Italija i Grčka potom kontaktnim točkama ostalih država članica i EASO-u dostavljaju točan broj podnositelja zahtjeva koji bi se mogli premjestiti. Druge države članice navode broj podnositelja zahtjeva koji se odmah mogu premjestiti na njihovo državno područje i sve druge relevantne informacije, poput informacija o prihvatu obitelji ili o ugroženim podnositeljima zahtjeva. Formalnu odluku o premještanju podnositelja zahtjeva mora zatim donijeti Italija ili Grčka i dostaviti obavijest podnositelju zahtjeva. Prijedlogom se utvrđuje da se podnositelji zahtjeva čiji se otisci prstiju moraju uzeti u skladu s obvezama utvrđenima u članku 9. Uredbe (EU) br. 603/2013 ne smiju premjestiti osim ako su im uzeti otisci prstiju. Prijedlogom se također utvrđuje da države članice zadržavaju pravo odbiti premještanje podnositelja zahtjeva za koje je vjerojatno da postoje ozbiljni razlozi u pogledu državne sigurnosti ili javnog reda. Prijedlogom se predviđa da se svi postupovni koraci moraju provesti što je prije moguće i, u svakom slučaju, transfer podnositelja zahtjeva potrebno je obaviti najkasnije mjesec dana od njegove/njezine identifikacije kao podnositelja zahtjeva koji se treba preseliti. Konačno, prijedlogom se također utvrđuje da za potrebe postupka premještanja države članice mogu donijeti odluku o slanju časnika za vezu u Italiju i Grčku.

U okviru usklađene potpore koju će pružiti EASO jasno je da je za osiguravanje učinkovite provedbe predviđenih privremenih mjera ključna potpuna predanost i iskrena suradnja država članica.

Osim premještanja, prijedlogom se utvrđuju druge mjere potpore koje su predviđene za Italiju i Grčku na licu mjesta. Posebno, prijedlogom se predviđa veća potpora drugih država članica Italiji i Grčkoj pod koordinacijom EASO-a i drugih relevantnih agencija. Cilj je pomoći Italiji i Grčkoj posebno u okviru pregleda i početnih faza obrade zahtjeva kao i u provedbi postupka premještanja utvrđenog u ovom prijedlogu (posebno pružanjem informacija i posebnom pomoći dotičnim osobama i praktičnim rješenjima za provedbu transfera).

Prijedlogom se Italija i Grčka također obvezuju da Komisiji podnesu plan u kojem su sadržane odgovarajuće mjere u području azila, prvog prihvata i vraćanja u svrhu jačanja kapaciteta, kvalitete i učinkovitosti njihovih sustava u tim područjima, kao i mjere kako bi se osigurala pravilna primjena ove Odluke. Prijedlogom se predviđa mogućnost da Komisija, u određenim okolnostima, obustavi primjenu ove Odluke.

Prijedlogom su obuhvaćena posebna jamstva i obveze za podnositelje zahtjeva koji podliježu premještanju u drugu državu članicu. U prijedlogu se utvrđuje pravo na dobivanje informacija o postupku premještanja, pravo na obavijest o odluci o premještanju u kojoj se mora navesti točna država članica premještanja i pravo na premještanje s članovima obitelji u istu državu članicu premještanja. Prijedlogom se također podsjeća na obvezu da su pri odluci o državi članici premještanja primarna briga najbolji interesi djeteta. To podrazumijeva, među ostalim, obvezu Italije i Grčke da obavijeste ostale države članice kad je podnositelj zahtjeva koji se treba premjestiti maloljetnik bez pratnje i, zajedno s državom članicom koja je iskazala interes za premještanje tog maloljetnika, osiguraju, da se prije premještanja napravi procjena najboljih interesa djeteta, u skladu s Općom napomenom br. 14 (2013) Odbora UN-a za prava djeteta da se njegovi najbolji interesi smatraju primarnom brigom 6 . Prijedlogom se također podsjeća na posljedice sekundarnih kretanja podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili korisnika međunarodne zaštite koji su bili dio sustava premještanja utemeljenog na trenutačno primjenjivom pravu EU-a, to jest na to kad oni neovlašteno ulaze u državno područje druge države članice osim one koja je odgovorna (u ovom slučaju, država članica premještanja).

Prijedlogom se podsjeća na mogućnost, koja proizlazi iz članka 78. stavka 3. Ugovora, da Vijeće, na temelju prijedloga Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, donese privremene mjere u korist države članice osim Italije i Grčke ako bi ta država članica bila suočena sa sličnom hitnom situacijom zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja. Osim toga, prijedlogom se predviđa da takve mjere mogu uključivati, prema potrebi, obustavu obveza te države članice predviđenih ovom Odlukom.

Prijedlogom se utvrđuje da će mjere premještanja predviđene ovom Odlukom biti popraćene financijskom potporom u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) osnovanog Uredbom (EU) br. 516/2014. U tu svrhu države članice premještanja primaju paušalni iznos od 6 000 EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu premještenog iz Italije i Grčke u skladu s ovom Odlukom. Financijska potpora provest će se primjenom postupaka utvrđenih u članku 18. Uredbe (EU) br. 516/2014.

Prijedlogom se zahtijeva da Italija i Grčka Vijeću i Komisiji svaka tri mjeseca podnose izvješća o provedbi ove Odluke, među ostalim i o planovima.

Konačno, prijedlogom se utvrđuje da se ova Odluka primjenjuje na osobe koje uđu u državno područje Italije i Grčke od dana stupanja na snagu Odluke. Odluka će se također primjenjivati na podnositelje zahtjeva koji su u državno područje tih država članica ušli od 15. travnja 2015., približnog datuma tragičnih događaja zbog kojih se Europsko vijeće odlučilo za jačanje unutarnje solidarnosti i odgovornosti, a posebno za povećanje hitne pomoći najizloženijim državama članicama.

3.2.Pravna osnova

Pravna je osnova za predloženu Odluku Vijeća članak 78. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

U skladu s odredbama Protokola br. 21 priloženog UFEU-u o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, Ujedinjena Kraljevina i Irska ne sudjeluju u donošenju mjera Vijeća koje se predlažu na temelju glave V. trećeg dijela UFEU-a. Ujedinjena Kraljevina i Irska mogu obavijestiti Vijeće, u roku od tri mjeseca nakon predstavljanja prijedloga ili inicijative, ili u bilo kojem trenutku nakon njihova donošenja, da žele sudjelovati u donošenja i primjeni bilo koje takve predložene mjere.

U skladu s odredbama Protokola br. 22 priloženog UFEU-u o stajalištu Danske, Danska ne sudjeluje u donošenju mjera Vijeća koje se predlažu na temelju glave V. trećeg dijela UFEU-a. Danska u svakom trenutku može, u skladu sa svojim ustavnim odredbama, obavijestiti ostale države članice da želi u cijelosti primijeniti sve odgovarajuće mjere donesene na temelju glave V. UFEU-a.

Europska zajednica sklopila je sporazume s Islandom, Norveškom, Švicarskom i Lihtenštajnom na temelju kojih su te države pridružene dublinskoj pravnoj stečevini i pravnoj stečevini sustava „Eurodac” (Uredba 343/2003 zamijenjena Uredbom 604/2013 i Uredbom 2725/2000 koja će biti zamijenjena Uredbom 603/2014). Ovaj prijedlog ne smatra se razvojem dublinske pravne stečevine niti pravne stečevine sustava „Eurodac” i stoga ne postoji obveza u ime pridruženih država da obavješćuju Komisiju prihvaćaju li ovu Odluku, nakon što je odobri Vijeće. Pridružene države mogu ipak odlučiti da dobrovoljno sudjeluju u privremenim mjerama iz ove Odluke.

3.3.Načelo supsidijarnosti

Na temelju glave V. UFEU-a o području slobode, sigurnosti i pravde Europskoj uniji dodjeljuju se određene ovlasti o tim pitanjima. Te se ovlasti moraju izvršavati u skladu s člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji, odnosno ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloženog djelovanja države članice ne mogu dostatno ostvariti, nego se zbog opsega ili učinaka predloženog djelovanja mogu na bolji način ostvariti na razini Europske unije.

Hitnom situacijom nastalom zbog prethodno opisanog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja u Italiju i Grčku uvelike se opterećuju njihovi sustavi azila i resursi. Kao posljedica toga, druge se države članice mogu ugroziti zbog sekundarnih kretanja tih osoba iz Italije i Grčke u te druge države. Jasno je da se djelovanjem pojedinačne države članice ne može na zadovoljavajući način odgovoriti na zajedničke izazove s kojima su u tom području suočene sve države članice. Djelovanje EU-a u tom području stoga je ključno.

3.4.Načelo proporcionalnosti

Različite financijske i operativne mjere koje su dosad poduzeli Europska Komisija i EASO u svrhu pružanja potpore sustavima azila Italije i Grčke nisu se pokazale dovoljnima za rješavanje trenutačne krize u tim dvjema državama članicama. S obzirom na hitnost i težinu situacije nastale zbog prethodno opisanog priljeva, odabirom daljnjeg djelovanja EU-a ne prelazi se ono što je potrebno za učinkovito rješavanje situacije. Posebno, u razdoblju od dvije godine prijedlogom se predviđa premještanje 24 000 odnosno 16 000 podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita iz Italije, odnosno Grčke na državno područje drugih država članica. Na temelju statističkih podataka u 2014. i u prvim mjesecima 2015., broj osoba koje treba premjestiti u odnosu na ukupan broj nezakonitih prelazaka granice Italije i Grčke iznosi za Italiju 12 %, odnosno19 % za Grčku.

Ostali državljani trećih zemalja koji jesu ili nisu podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu neće biti obuhvaćeni sustavom premještanja i za njih će ostati odgovorne Italija i Grčka ili država koja je utvrđena kao odgovorna država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 604/2013. U isto vrijeme, potpora koju države članice premještanja pruže Italiji i Grčkoj povezana je s obvezom na temelju koje Italija i Grčka moraju podnositi izvješća o planovima u kojima su sadržane posebne mjere koje poduzimaju Italija i Grčka, pri čemu praćenje tog postupka provodi Komisija, kako bi se osiguralo da, nakon prestanka primjene postupka premještanja predviđenog ovim prijedlogom, njihovi sustavi azila i migracija budu spremniji za svladavanje situacija u kojima postoji izniman pritisak.

3.5.Utjecaj na temeljna prava

Kao rezultat uvođenja privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke, temeljna prava podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita bit će zajamčena kako je predviđeno Poveljom EU-a o temeljnim pravima („Povelja”).

Posebno, osiguravanjem brzog pristupa dotičnih osoba odgovarajućem postupku za priznavanje međunarodne zaštite, ovom se Odlukom nastoji zaštititi pravo na azil i osigurati poštovanje načela nevraćanja, kako je predviđeno člancima 18. i 19. Povelje. Osim toga, osiguravanjem transfera dotičnih osoba u državu članicu koja je u mogućnosti dati im odgovarajuće uvjete prihvata i integracijske perspektive, ovom se Odlukom nastoji osigurati puno poštovanje prava na dostojanstvo i zaštitu protiv mučenja te neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, kako je predviđeno člancima 1. i 4. Povelje. Ovom se Odlukom također nastoje zaštititi prava djeteta, u skladu s člankom 24. Povelje i pravo na obiteljsko jedinstvo, u skladu s člankom 7. Povelje.

3.6.Utjecaj na proračun

Ovim prijedlogom nastaju dodatni troškovi za proračun EU-a u ukupnom iznosu od 240 000 000.

2015/0125 (NLE)

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „Ugovor”), a posebno njegov članak 78. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)U skladu s člankom 78. stavkom 3. Ugovora, u slučaju da se jedna ili više država članica nađe u hitnoj situaciji zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja, Vijeće, na prijedlog Komisije, može donijeti privremene mjere u korist dotične države članice ili dotičnih država članica.

(2)U skladu s člankom 80. Ugovora, politike Unije u području graničnih kontrola, azila i imigracija te njihova provedba trebale bi se uređivati načelom solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članica, a akti Unije doneseni u tom području moraju sadržavati odgovarajuće mjere za primjenu tog načela.

(3)Nedavnom kriznom situacijom u Sredozemlju institucije Unije potaknute su da odmah priznaju izvanredne migracijske tokove u toj regiji i poduzmu konkretne mjere solidarnosti u korist najizloženijih država članica. Posebno, na zajedničkom sastanku ministara vanjskih i unutarnjih poslova 20. travnja 2015., Europska komisija predstavila je plan od deset točaka izravnih mjera kao odgovor na tu krizu, među ostalim i obvezu razmatranja mogućnosti mehanizma hitnog premještanja.

(4)U zaključcima od 23. travnja 2015., Europsko vijeće odlučilo je, među ostalim, ojačati unutarnju solidarnost i odgovornost, a posebno se obvezalo povećati hitnu pomoć najizloženijim državama članicama i razmotriti mogućnosti organizacije hitnog premještanja među državama članicama na dobrovoljnoj osnovi te rasporediti timove Europskog potpornog ureda za azil (EASO) u najizloženije države članice za zajedničku obradu zahtjeva za međunarodnu zaštitu, uključujući registraciju i uzimanje otisaka prstiju.

(5)U rezoluciji od 28. travnja 2015., Europski parlament ponovno je naglasio potrebu da Unija svoj odgovor na nedavne tragedije u Sredozemlju temelji na solidarnosti i pravednoj podjeli odgovornosti te pojača napore u tom području naspram država članica koje prihvaćaju najveći broj izbjeglica i podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u apsolutnom ili proporcionalnom smislu.

(6)Nekoliko država članica suočilo se sa znatnim povećanjem ukupnog broja migranata, uključujući podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, koji su ušli u njihova državna područja u 2014. i u prvim mjesecima 2015. Nekoliko država članica primilo je hitnu financijsku pomoć od Europske komisije dok je EASO ponudio operativnu potporu kako bi se tim državama članicama pomoglo da se lakše nose s tim povećanjem.

(7)Među državama članicama u kojima su zabilježene situacije iznimnog pritiska i u svjetlu nedavnih tragičnih događaja u Sredozemlju, posebno su Italija i Grčka doživjele nezapamćene valove migranata, uključujući podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, koji dolaze na njihova državna području i stvaraju znatan pritisak na njihove migracijske sustave i sustave azila.

(8)Prema podacima Europske agencije za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama (Frontex) središnja i istočna sredozemna ruta bile su najčešće rute za nezakonite prelaske granica Unije 2014. U 2014. više od 170 000 migranata samo je u Italiju stiglo nezakonitim načinom, što je u odnosu na 2013. povećanje od 277 %. Stalan rast zabilježen je i u Grčkoj u koju je pristiglo više od 50 000 nezakonitih migranata, što je u odnosu na 2013. povećanje od 153 %. Statistika u prvim mjesecima 2015. potvrđuje taj jasan trend u pogledu Italije. Osim toga, Grčku je u prvim mjesecima 2015. zahvatio i nagli porast broja nezakonitih prelazaka granice, koji odgovara više od 50 % ukupnog broja nezakonitih prelazaka granice u 2014. (gotovo 28 000 u prva četiri mjeseca 2015. u usporedbi s ukupnim brojem od gotovo 55 000 u 2014.). Znatan udio ukupnog broja nezakonitih migranata u te dvije regije činili su migranti s državljanstvima koja, na temelju podataka Eurostata, imaju visoku stopu priznavanja na razini Unije (2014. državljani Sirije i Eritreje, za koje stopa priznavanja na razini Unije iznosi više od 75 %, činili su više od 40 % nezakonitih migranata u Italiji i više od 50 % u Grčkoj). Prema podacima Eurostata, nezakonita prisutnost utvrđena je za 30 505 Sirijaca u Grčkoj u 2014. u usporedbi s 8 220 u 2013.

(9)Prema podacima Eurostata 64 625 osoba zatražilo je u 2014. međunarodnu zaštitu u Italiji, u usporedbi s 26 920 u 2013. (to je povećanje od 143 %). Manje povećanje broja zahtjeva zabilježeno je u Grčkoj s 9 430 podnositelja zahtjeva (to je povećanje od 15 %).

(10)Prema podacima Frontexa važna migracijska ruta koja vodi u Uniju u 2014. bila je zapadno-balkanska ruta s 43 357 nezakonitih prelazaka granice. Međutim, većini migranata koji koriste balkansku rutu nije prima facie potrebna međunarodna zaštita, s obzirom na to da 51 % migranata dolazi s Kosova.

(11)U okviru migracijske politike i politike azila dosad su poduzete mnoge mjere radi pružanja potpore Italiji i Grčkoj , pri čemu je tim državama pomognuto u vidu znatne hitne pomoći dok je EASO ponudio operativnu potporu. Kad je riječ o isplaćenim sredstvima za razdoblje od 2007. do 2013. u okviru općeg programa „Solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima” (SOLID) Italija je drugi najveći korisnik, a Grčka treći, uz to su tim dvjema državama dodijeljena znatna sredstva za hitne slučajeve. Italija i Grčka ostat će glavni korisnici Fonda za azil, migracije i integraciju (FAMI) u razdoblju od 2014. do 2020.

(12)Zbog aktualne nestabilnosti i sukoba u neposrednom susjedstvu Italije i Grčke, vrlo je vjerojatno da će se na njihove migracijske sustave i sustave azila i dalje stvarati značajan i povećan pritisak, uz znatan dio migranata kojima može biti potrebna međunarodna zaštita. To pokazuje da je uvelike potrebno solidarizirati se s Italijom i Grčkom i dopuniti dosadašnja djelovanja privremenim mjerama u području međunarodne zaštite.

(13)U isto vrijeme, Italija i Grčka trebale bi osigurati strukturna rješenja za uklanjanje nedostataka u funkcioniranju svojih sustava azila i migracijskih sustava. Stoga, osim mjera utvrđenih ovom Odlukom Italija i Grčka trebale bi uspostaviti čvrst i strateški okvir kao odgovor na kriznu situaciju i kako bi se ojačao tekući proces reformi u tim područjima. U tom pogledu, i Italija i Grčka trebale bi u roku od jednog mjeseca od stupanja na snagu ove Odluke Komisiji predstaviti plan u kojem bi trebale biti sadržane odgovarajuće mjere u području azila, prvog prihvata i vraćanja u svrhu jačanja kapaciteta, kvalitete i učinkovitosti njihovih sustava u tim područjima, kao i mjere za osiguravanje odgovarajuće provedbe ove Odluke kako bi im se omogućilo da se, nakon prestanka primjene ove Odluke, bolje nose s mogućim povećanim priljevom migranata na svojim državnim područjima.

(14)Komisiji bi se, prema potrebi, trebala povjeriti ovlast za obustavu primjene ove Odluke na ograničeno vrijeme ako Italija i Grčka ne poštuju svoje obveze u tom pogledu.

(15)Ako bi država članica osim Italije ili Grčka bila suočena sa sličnom hitnom situacijom zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja, Vijeće, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, može donijeti privremene mjere u korist dotične države članice, u skladu s člankom 78. stavkom 3. Ugovora. Takve mjere mogu uključivati, prema potrebi, obustavu obveza te države članice predviđenih ovom Odlukom.

(16)U skladu s člankom 78. stavkom 3. Ugovora predviđene mjere u korist Italije i Grčke trebale bi biti privremene naravi. Razdoblje od 24 mjeseca razumno je u cilju osiguravanja da mjere predviđene ovom Odlukom imaju stvarni utjecaj u pogledu potpore Italiji i Grčkoj za rješavanje znatnih migracijskih tokova na njihovim državnim područjima.

(17)Mjere predviđene ovom Odlukom povlače za sobom privremeno odstupanje od kriterija utvrđenih u članku 13. stavku 1. Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 7 i postupovne korake, među ostalim rokove, utvrđene u člancima 21., 22. i 29. te Uredbe.

(18)Trebalo je odrediti koje kriterije primijeniti pri odlučivanju o skupini i broju podnositelja zahtjeva koje treba premjestiti iz Italije i Grčke. Jasan i upotrebljiv sustav predviđen je na temelju praga prosječne stope odluka na razini Unije o odobravanju međunarodne zaštite u prvostupanjskim postupcima, kako je definirano u Eurostatu, u odnosu na ukupan broj prvostupanjskih odluka na razini Unije o zahtjevima za azil za međunarodnu zaštitu, na temelju najnovijih dostupnih statističkih podataka. S jedne strane, tim bi se pragom moralo osigurati, u najvećoj mogućoj mjeri, da svi podnositelji zahtjeva kojima je najvjerojatnije nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita budu u mogućnosti da u potpunosti i brzo ostvare svoja prava na zaštitu u državi članici premještanja. S druge strane, time bi se u najvećoj mogućoj mjeri spriječilo, da podnositelji zahtjeva, koji će vjerojatno primiti negativnu odluku u vezi sa zahtjevom, budu premješteni u drugu državu članicu, čime bi se neopravdano produljio njihov boravak u Uniji. Na temelju podataka Eurostata za prvostupanjske odluke iz 2014. za potrebe ove Odluke trebalo bi upotrijebiti prag od 75 % koji u toj godini odgovara odlukama o zahtjevima za državljane Sirije i Eritreje.

(19)Privremene mjere namijenjene su smanjenju znatnog pritiska na sustave azila Italije i Grčke, posebno premještanjem većeg broja podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, a koji su u državno područje Italije i Grčke ušli nakon datuma stupanja na snagu ove Odluke. Na temelju ukupnog broja državljana trećih zemalja koji su u 2014. u Italiju i Grčku ušli nezakonitim putem te broja onih kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, ukupno 40 000 podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita trebalo bi premjestiti iz Italije i Grčke. Taj broj odgovara približno 40 % ukupnog broja državljana trećih zemalja kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, a koji su 2014. u Italiju i Grčku ušli nezakonitim putem. Stoga mjere premještanja predložene u ovoj Odluci predstavljaju pravednu podjelu tereta između Italije i Grčke s jedne strane i država članica s druge strane. Na temelju istih ukupnih dostupnih podataka u 2014. i u prva četiri mjeseca 2015. za Italiju i Grčku, 60 % tih podnositelja zahtjeva trebalo bi premjestiti iz Italije odnosno 40 % iz Grčke.

(20)U skladu s Prilogom Komunikaciji Komisije o Europskom migracijskom programu 8 , predloženi ključ raspodjele trebao bi se temeljiti na a) broju stanovnika (ponderiranje 40 %), b) ukupnom BDP-u (ponderiranje 40 %), c) prosječnom broju spontanih zahtjeva za azil i broju preseljenih izbjeglica na milijun stanovnika u razdoblju 2010. – 2014. (ponderiranje 10 %) i d) stopi nezaposlenosti (ponderiranje 10 %). Ključevima raspodjele utvrđenima u Prilogu I. i Prilogu II. ovoj Odluci uzima se u obzir činjenica da države članice iz kojih će se premještati ne bi trebale biti države članice u koje se premješta.

(21)Fondom za azil, migracije i integraciju (FAMI) osnovanim Uredbom (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 9 pruža se potpora aktivnostima podjele opterećenja o kojima su se države članice usuglasile i otvoren je razvoju novih politika u tom području. Člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 516/2014 predviđa se mogućnost da države članice provode mjere koje se odnose na transfer podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u okviru njihovih nacionalnih programa, dok se člankom 18. Uredbe (EU) br. 516/2014 predviđa mogućnost paušalnog iznosa od 6 000 EUR za transfer korisnika međunarodne zaštite iz druge države članice.

(22)U cilju provedbe načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti te budući da je ova Odluka svojevrstan daljnji razvoj politike u tom području, primjereno je osigurati da države članice koje iz Italije i Grčke premještaju podnositelje zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita u skladu s ovom Odlukom prime paušalni iznos za svaku premještenu osobu koji je jednak paušalnom iznosu predviđenom člankom 18. Uredbe (EU) br. 516/2014 i koji se odobrava primjenom istih postupaka. To povlači za sobom ograničeno, privremeno odstupanje od članka 18. Uredbe 516/2014 jer bi paušalni iznos trebalo platiti za premještene podnositelje zahtjeva umjesto za korisnike međunarodne zaštite. Takvo privremeno širenje opsega potencijalnih primatelja paušalnog iznosa nedvojbeno se smatra sastavnim dijelom hitnog mehanizma uspostavljenog ovom Odlukom.

(23)Potrebno je osigurati brzu uspostavu postupka premještanja i praćenje provedbe privremenih mjera uz blisku administrativnu suradnju među državama članicama i operativnu potporu koju će pružiti EASO.

(24)Sve dok se ne obavi transfer podnositelja zahtjeva, tijekom postupka premještanja trebalo bi uzeti u obzir državnu sigurnost i javni red.

(25)Pri odlučivanju koje bi podnositelje zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita trebalo premjestiti iz Italije i Grčke, prednost bi trebalo dati ugroženim podnositeljima zahtjeva u smislu članka 22. Direktive 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća 10 . U tom pogledu, posebne potrebe podnositelja zahtjeva, uključujući zdravlje, trebale bi biti primarna briga. Najbolji interesi djeteta trebali bi se uvijek smatrati primarnom brigom.

(26)Osim toga, kako bi se odlučilo koja bi konkretna država članica trebala biti država članica premještanja, posebnu pažnju trebalo bi posvetiti posebnim kvalifikacijama dotičnih podnositelja zahtjeva koje bi im mogle biti od koristi da se lakše integriraju u državi članici premještanja, npr. njihovo znanje jezika. Nadalje, kad je riječ o posebno ugroženim podnositeljima zahtjeva, trebalo bi razmotriti kapacitet države članice premještanja kako bi se tim podnositeljima zahtjeva pružila odgovarajuća potpora.

(27)Imenovanjem časnika za vezu u Italiji i Grčkoj od strane države članica trebala bi se olakšati učinkovita provedba postupka premještanja, uključujući odgovarajuću identifikaciju podnositelja koje treba premjestiti, posebno uzimajući u obzir njihovu ugroženost i kvalifikacije.

(28)Pravna i postupovna jamstva utvrđena u Uredbi (EU) br. 604/2013 i dalje se primjenjuju u pogledu podnositelja zahtjeva obuhvaćenih ovom Odlukom. Osim toga, podnositelje zahtjeva trebalo bi obavijestiti o postupku premještanja utvrđenom u ovoj Odluci, a obavijest bi trebalo dostaviti u okviru odluke o premještanju. S obzirom na to da podnositelj zahtjeva na temelju prava EU-a nema pravo na odabir države članice odgovorne za njegov/njezin zahtjev, podnositelj zahtjeva trebao bi imati pravo na učinkovit pravni lijek protiv odluke o premještanju u skladu s Uredbom (EU) br. 604/2013 samo u pogledu poštovanja njegovih/njezinih temeljnih prava.

(29)Prije i nakon transfera u države članice premještanja, podnositelji zahtjeva trebali bi uživati prava i jamstva utvrđena u Direktivi Vijeća 2003/9/EZ 11 i Direktivi Vijeća 2005/85/EZ 12 , a od 20. srpnja 2015. Direktivi 2013/33/EU i Direktivi 2013/32/EU 13 Europskog parlamenta i Vijeća, uključujući u pogledu svojih posebnih prihvatnih i postupovnih potreba. Osim toga, Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000 14 i od 20. srpnja 2015. Uredba (EU) br. 603/2013 15 i dalje se primjenjuje u pogledu podnositelja zahtjeva obuhvaćenih ovom Odlukom.

(30)Trebalo bi poduzeti mjere radi izbjegavanja sekundarnih kretanja premještenih osoba iz države članice premještanja u druge države članice. Posebno, podnositelje zahtjeva trebalo bi obavijestiti o posljedicama njihova daljnjeg kretanja unutar država članica i o činjenici da, ako im država članica premještanja odobri međunarodnu zaštitu, u načelu imaju pravo samo na prava povezana s međunarodnom zaštitom u toj državi članici.

(31)S obzirom na to da ciljeve ove Odluke ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(32)Ovom se Odlukom poštuju temeljna prava i postupa se u skladu s načelima priznatima Poveljom.

(33)[U skladu s člankom 3. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te države članice priopćile su svoju želju da sudjeluju u donošenju i primjeni ove Odluke.]

ILI

(34)[U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Odluke te ona za njih nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje.]

ILI

(35)[U skladu s člancima 1. i 2.i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.]

(36)[U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je priopćila („dopisom od ...”) svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Odluke.]

ILI

(37)[U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Ujedinjena Kraljevina priopćila je („dopisom od ...”) svoju želju da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Odluke.]

(38)[U skladu s člancima 1. i 2. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.]

(39)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(40)S obzirom na hitnost situacije, ova Odluka trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.
Predmet

Ovom se Odlukom uvode privremene mjere u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke kako bi im se omogućilo da se nose s hitnom situacijom zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja u tim državama članicama.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) „zahtjev za međunarodnu zaštitu” znači zahtjev za međunarodnu zaštitu kako je definirano u članku 2. točki (h) Direktive 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća 16 ;

(b) „podnositelj zahtjeva” znači državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja je podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu u pogledu kojeg još nije donesena konačna odluka;

(c) „međunarodna zaštita” znači status izbjeglice i status osobe kojoj je odobrena supsidijarna zaštita kako je definirano u članku 2. točkama (e) i (g) Direktive 2011/95/EU;

(d) „članovi obitelji” znači članovi obitelji kako je definirano u članku 2. točki (g) Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća;

(e) „premještanje” znači transfer podnositelja zahtjeva s državnog područja države članice koja je prema kriterijima utvrđenima u poglavlju III. Uredbe (EU) br. 604/2013 navedena kao odgovorna za razmatranje njegova zahtjeva za međunarodnu zaštitu na državno područje države članice premještanja;

(d) „država članica premještanja” znači država članica koja postane odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s Uredbom (EU) br. 604/2013 podnositelja zahtjeva nakon njegova premještanja u državno područje te države članice.

Članak 3.
Područje primjene

1. Premještanje se odvija samo u pogledu podnositelja zahtjeva čije zahtjeve za međunarodnu zaštitu u načelu moraju razmotriti Italija i Grčka u skladu s kriterijima za određivanje odgovorne države članice utvrđenima u poglavlju III. Uredbe (EU) br. 604/2013.

2. Premještanje u skladu s ovom Odlukom primjenjuje se samo na podnositelje zahtjeva s državljanstvom za koja, prema najnovijim raspoloživim podacima Eurostata o prosjeku EU-a, udio odluka o priznavanju međunarodne zaštite u odnosu na prvostupanjske odluke o zahtjevima za međunarodnu zaštitu kako je navedeno u poglavlju III. Direktive 2013/13/EU iznosi 75 % ili više. U slučaju osoba bez državljanstva u obzir se uzima zemlja prethodnog uobičajenog boravišta.

Članak 4.
Ključ raspodjele

1. 24 000 podnositelja zahtjeva treba premjestiti iz Italije na državno područje druge države članice kako je utvrđeno u Prilogu I.

2. 16 000 podnositelja zahtjeva treba premjestiti iz Grčke na državno područje druge države članice kako je utvrđeno u Prilogu II.

Članak 5.
Postupak premještanja

1. Za potrebe administrativne suradnje potrebne za provedbu ove Odluke, svaka država članica imenuje nacionalnu kontaktnu točku čiju adresu dostavlja drugim državama članicama i EASO-u. Države članice u suradnji s EASO-m poduzimaju sve odgovarajuće mjere za uspostavu neposredne suradnje i razmjene informacija među nadležnim tijelima.

2. Italija i Grčka, u redovitim vremenskim razmacima tijekom razdoblja primjene ove Odluke, uz pomoć EASO-a i, ako je primjenjivo, uz pomoć časnika za vezu država članica iz stavka 8., utvrđuju pojedinačne podnositelje zahtjeva koje treba premjestiti u druge države članice te kontaktnim točkama tih država članica i EASO-u dostavljaju broj podnositelja zahtjeva koji se mogu premjestiti. U tu se svrhu prednost daje ranjivim podnositeljima zahtjeva u smislu članka 22. Direktive 2013/33/EU.

3. Nakon primitka informacija iz stavka 2. države članice što je prije moguće navode broj podnositelja zahtjeva koji se odmah mogu premjestiti na njihovo državno područje i sve druge relevantne informacije, u okviru brojeva utvrđenih u Prilogu I. odnosno Prilogu II.

4. Na temelju informacija primljenih u skladu sa stavkom 3., Italija i Grčka što je prije moguće donose odluku o premještanju svakog utvrđenog podnositelja zahtjeva u konkretnu državu članicu premještanja i obavješćuju podnositelja zahtjeva u skladu s člankom 6. stavkom 4.

5. Podnositelji zahtjeva čiji se otisci prstiju moraju uzeti u skladu s obvezama utvrđenima u članku 9. Uredbe (EU) br. 603/2013 mogu se premjestiti samo ako su im uzeti otisci prstiju.

6. Transfer podnositelja zahtjeva na državno područje države članice premještanja obavlja se što je prije moguće nakon datuma obavijesti o odluci o transferu iz članka 6. stavka 4.

7. Države članice zadržavaju pravo odbiti premještanje podnositelja zahtjeva za koje je vjerojatno da postoje ozbiljni razlozi u pogledu državne sigurnosti ili javnog reda.

8. Za provedbu svih aspekata postupka premještanja opisanog u ovom članku države članice mogu donijeti odluku o slanju časnika za vezu u Italiju i Grčku.

9. Postupak premještanja predviđen ovim člankom ne smije trajati dulje od jednog mjeseca od trenutka identifikacije konkretnih podnositelja zahtjeva koje treba premjestiti u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

Članak 6.
Prava i obveze podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu obuhvaćenih ovom Odlukom

1. Pri provedbi ove Odluke države članice najbolji interes djeteta smatraju primarnom brigom.

2. Države članice osiguravaju da se članovi obitelji koji spadaju u područje primjene ove Odluke premjeste na državno području iste države članice.

3. Prije odluke o premještanju podnositelja zahtjeva Italija i Grčka obavješćuju podnositelja zahtjeva o postupku premještanja kako je utvrđeno u ovoj Odluci na jeziku koji podnositelj zahtjeva razumije ili se opravdano pretpostavlja da ga razumije.

4. Nakon donošenja odluke o premještanju i prije stvarnog premještanja, Italija i Grčka obavješćuje dotičnu osobu o odluci o njezinu premještanju u pisanom obliku. U toj se odluci navodi država članica premještanja.

5. Podnositelj zahtjeva ili korisnik međunarodne zaštite koji uđe u državno područje druge države članice osim države članice premještanja, a da ne udovoljava uvjetima za boravak u toj drugoj državi članici mora se odmah vratiti te ga preuzima država članica preseljenja, u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 604/2013, odnosno Direktivi 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 17 .

Članak 7.
Operativna potpora Italiji i Grčkoj

Države članice povećavaju svoju potporu u području međunarodne zaštite Italiji i Grčkoj odgovarajućim aktivnostima koje koordiniraju EASO i druge relevantne agencije, osobito stavljanjem na raspolaganje, ako je potrebno, nacionalnih stručnjaka za sljedeće aktivnosti potpore:

(a) pregled državljana trećih zemalja koji dolaze u Italiju i Grčku, uključujući njihovu jasnu identifikaciju, uzimanje otisaka prstiju i registraciju zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

(b) početna obrada zahtjeva;

(c) pružanje informacija i posebne vrste pomoći podnositeljima zahtjeva ili potencijalnim podnositeljima zahtjeva koji bi mogli podlijegati premještanju u skladu s ovom Odlukom;

(d) obavljanje transfera podnositelja zahtjeva u državu članicu premještanja.

Članak 8.
Dopunske mjere koje trebaju poduzeti Italija i Grčka

1. I Italija i Grčka, u roku od jednog mjeseca od stupanja na snagu ove Odluke, Komisiji predstavljaju plan u kojem su sadržane odgovarajuće mjere u području azila, prvog prihvata i vraćanja u svrhu jačanja kapaciteta, kvalitete i učinkovitosti svojih sustava u tim područjima kao i mjere za osiguravanje odgovarajuće provedbe ove Odluke. Italija i Grčka u potpunosti provode taj plan.

2. Ako Italija i Grčka ne poštuju obveze iz stavka 1., Komisija može u pogledu predmetne države članice odlučiti obustaviti ovu Odluku za razdoblje od najviše tri mjeseca. Komisija može odlučiti da se takva obustava jednom produlji za dodatno razdoblje od najviše tri mjeseca.

Članak 9.
Hitne situacije u državi članici premještanja

U slučaju hitne situacije zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja u državu članicu premještanja, Vijeće, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, može donijeti privremene mjere u korist dotične države članice, u skladu s člankom 78. stavkom 3. Ugovora. Takve mjere mogu uključivati, prema potrebi, obustavu obveza te države članice predviđenih ovom Odlukom.

Članak 10.
Financijska potpora

Država članica premještanja dobiva paušalni iznos od 6 000 EUR za svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu premještenog u skladu s ovom Odlukom. Financijska potpora provodi se primjenom postupaka utvrđenih u članku 18. Uredbe (EU) br. 516/2014.

Članak 11.
Izvješćivanje

Italija i Grčka svaka tri mjeseca Vijeću i Komisiji podnose izvješća o provedbi ove Odluke, među ostalim i o planovima iz članka 8.

Članak 12.
Stupanje na snagu

1. Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. 

2. Primjenjuje se do [24 mjeseca od stupanja na snagu].

3. Primjenjuje se na osobe koje uđu u državno područje Italije i Grčke od [u SL-u zamijeniti točnim datumom stupanja na snagu] do [u SL-u zamijeniti točnim datumom stupanja na snagu plus 24 mjeseca], kao i na podnositelje zahtjeva koji su u državno područje tih država članica ušli od 15. travnja 2015.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) COM(2015) 240 završna verzija, 13.5.2015.

(2) Izvanredni sastanak Europskog vijeća (23. travnja 2015.), Izjava, EUCO 18/15.

(3) P8_TA(2015)0176, 28. travnja 2015.

(4) Prijedlozi UNHCR-a o rješavanju aktualnih i budućih pristizanja tražitelja azila, izbjeglica i migranata morskim putem u Europu, ožujak 2015., dostupni na: http://www.refworld.org/docid/55016ba14.html .

(5) Vidjeti na primjer ECRE-ov Plan od deset točaka za sprečavanje smrti na moru, 23. travnja 2015., dostupan na: www.ecre.org . 

(6) http://www2.ohchr.org/English/bodies/crc/docs/GC/CRC_C_GC_14_ENG.pdf.

(7) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice odgovorne za razmatranje molbe za međunarodnu zaštitu koju je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).

(8) COM (2015) 240 završna verzija.

(9) Uredba (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Fonda za azil, migracije i integraciju, o izmjeni Odluke Vijeća 2008/381/EZ i o stavljanju izvan snage odluka br. 573/2007/EZ i br. 575/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluke Vijeća 2007/435/EZ (SL L 150, 20.5.2014., str. 168.).

(10) Direktiva 2013/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (preinaka) (SL L 180, 29.6.2013., str. 96.).

(11) Direktiva Vijeća 2003/9/EZ od 27. siječnja 2003. o uvođenju minimalnih standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za azil (SL L 31, 6.2.2003., str. 18.).

(12) Direktiva Vijeća 2005/85/EZ od 1. prosinca 2005. o minimalnim normama koje se odnose na postupke priznavanja i ukidanja statusa izbjeglica u državama članicama (SL L 326, 13.12.2005., str. 13.).

(13) Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).

(14) Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000 od 11. prosinca 2000. o osnivanju sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije (SL L 316, 15.12.2000., str. 1.).

(15) Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 180, 29.6.2013., str. 1.).

(16) Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i VIjeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni statusa izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).

(17) Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.5.2015.

COM(2015) 286 final

PRILOZI

Prijedlogu ODLUKE VIJEĆA

o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke

PRILOZI

Prijedlogu ODLUKE VIJEĆA

o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke

PRILOG I.

Ključ raspodjele za Italiju

Ključ se temelji na sljedećim kriterijima 1   2 :

a) broju stanovnika (brojke za 2014., ponderiranje 40 %); taj kriterij odražava kapacitet države članice da preuzme određeni broj izbjeglica;

B) ukupnom BDP-u (brojke za 2013., ponderiranje 40 %); taj kriterij odražava ukupno bogatstvo zemlje te služi kao pokazatelj kapaciteta gospodarstva za prihvat i integraciju izbjeglica;

c) prosječnom broju spontanih zahtjeva za azil i broju preseljenih izbjeglica na milijun stanovnika u razdoblju 2010. – 2014. (ponderiranje 10 %); taj kriterij odražava nastojanja država članica u nedavnoj prošlosti;

d) stopi nezaposlenosti (brojke za 2014., ponderiranje 10 %); taj kriterij odražava kapacitet za integraciju izbjeglica.

PRILOG II.

Ključ raspodjele za Grčku

Ključ se temelji na sljedećim kriterijima 3   4 :

a) broju stanovnika (brojke za 2014., ponderiranje 40 %); taj kriterij odražava kapacitet države članice da preuzme određeni broj izbjeglica;

B) ukupnom BDP-u (brojke za 2013., ponderiranje 40 %); taj kriterij odražava ukupno bogatstvo zemlje te služi kao pokazatelj kapaciteta gospodarstva za prihvat i integraciju izbjeglica;

c) prosječnom broju spontanih zahtjeva za azil i broju preseljenih izbjeglica na milijun stanovnika u razdoblju 2010. – 2014. (ponderiranje 10 %); taj kriterij odražava nastojanja država članica u nedavnoj prošlosti;

d) stopi nezaposlenosti (brojke za 2014., ponderiranje 10 %); taj kriterij odražava kapacitet za integraciju izbjeglica.

PRILOG III.

Zakonodavni financijski izvještaj

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđene metode upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih osoba

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 5  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 6  

☑ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

☑ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–☑    financijski utjecaj od 2015. do 2017.

◻ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–provedba s razdobljem uspostave od GGGG.do GGGG,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 

◻ Izravno upravljanje Komisije

–◻ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻    koje obavljaju izvršne agencije

☑ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

2.2.3.Procjene troškova i koristi kontrola i procjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije: Nije dostupno

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–☑    Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

–◻    Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–☑ Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

na vlastita sredstva

na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

(1) Izračuni se temelje na statističkim podacima Eurostata (zatraženima 8. travnja 2015.).

(2) Izračun postotaka izvršen je na pet decimalnih mjesta i zaokružen na najbliže više ili niže drugo decimalno mjesto radi prikaza u tablici; osobe su raspoređene na temelju izvornih postotaka izraženih na pet decimalnih mjesta.

(3) Izračuni se temelje na statističkim podacima Eurostata (zatraženima 8. travnja 2015.).

(4) Izračun postotaka izvršen je na pet decimalnih mjesta i zaokružen na najbliže više ili niže drugo decimalno mjesto radi prikaza u tablici; osobe su raspoređene na temelju izvornih postotaka izraženih na pet decimalnih mjesta.

(5) ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

(6) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(7) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(8) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(9) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(10) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

(11) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(12) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(13) Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(14) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(15) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(16) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.