EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.5.2015.

COM(2015) 221 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

IZVJEŠĆE O OSTVARENJU CILJEVA
PROGRAMA „HERCULE II.”

1.Kontekst

U ovom se izvješću navode glavni rezultati programa „Hercule II.” 2007. – 2013., 1 prihvaćenog 2007. radi poticanja mjera u području zaštite financijskih interesa Europske zajednice. Izvješće se temelji na neovisnom vrednovanju koje je naručio Ured Europske komisije za borbu protiv prijevara (OLAF), a provodio ga je vanjski ugovorni suradnik 2 3 od ožujka do prosinca 2014., uz podršku i pod nadzorom upravljačke skupine sastavljene od službenika OLAF-a i Glavnog tajništva Komisije.

Prvi program „Hercule”, utvrđen Odlukom br. 804/2004/EZ, bio je posvećen zaštiti financijskih interesa EU-a podupiranjem borbe protiv nepravilnosti, prijevara i korupcije koje utječu na proračun EU-a. Donošenjem Odluke br. 878/2007/EZ , kojom je izmijenjena Odluka 804/2004/EZ, taj je program 2007. naslijedio program „Hercule II”. Europski parlament i Vijeće 2014. su donijeli Uredbu (EU) br. 250/2014 o programu „Hercule III.” za 2014. – 2020.

2.    Program

Opći cilj programa „Hercule II.” bio je utvrditi program djelovanja Zajednice za poticanje mjera namijenjenih jačanju djelovanja EU-a u području sprečavanja i suzbijanja prijevara, kojima se utječe na financijske interese Unije, uključujući borbu protiv krijumčarenja i krivotvorenja cigareta, 4 posebno:

a.jačanje transnacionalne i multidisciplinarne suradnje između nadležnih tijela država članica, Komisije i OLAF-a;

b.uspostava mreža u svim državama članica, državama pristupnicama i državama kandidatkinjama na temelju memoranduma o razumijevanju, kojima bi se olakšala razmjena informacija, iskustava i najbolje prakse, poštujući pritom različite tradicije pojedinih država članica;

c.pružanje tehničke i operativne podrške tijelima država članica za provedbu zakona u njihovoj borbi protiv nezakonitih prekograničnih aktivnosti, uz naglasak na pružanje podrške carinskim tijelima;

d.osiguravanje zemljopisne uravnoteženosti uključivanjem svih država članica, država pristupnica i država kandidatkinja u skladu s memorandumom o razumijevanju, ako je to moguće, u mjere koje se financiraju u okviru ovog programa, a da se pritom ne ugrozi operativna učinkovitost; i

e.umnažanje i intenziviranje mjera u najosjetljivijim područjima, posebno u području krijumčarenja i krivotvorenja cigareta.” 5

Vrste mjera

Programom je bila obuhvaćena financijska potpora zatri vrste mjera: 6

tehničku pomoć nadležnim nacionalnim tijelima;

obuku, seminare i konferencije; i

informatičku podršku.

Tehnička pomoć

Tehnička pomoć bila je najopsežnija vrsta mjere u smislu proračuna i broja sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Mjere su obuhvaćale financijsku potporu za kupnju opreme kojima se koriste nacionalne i regionalne uprave pri istragama koje se provode s ciljem zaštite financijskih interesa EU-a. Projekti tehničke pomoći bili su podijeljeni u dvije skupine:

„podrška istragama” za borbu protiv prijevara i korupcije općenito; i

„cigarete”. To je učinjeno radi jačanja kapaciteta korisnika za suzbijanje krijumčarenja i krivotvorenja cigareta. Programom su, među ostalim, bila osigurana novčana sredstva za kupnju rendgenskih skenera za upotrebu na vanjskim granicama Unije radi otkrivanja krijumčarenih i krivotvorenih cigareta u vozilima ili kontejnerima te za kupnju i obuku pasa tragača.

Obuka, seminari i konferencije

Ova vrsta mjere bila je podijeljena u dva dijela:

konferencije, seminare i mjere obuke u okviru kojih se primjerice moglo širiti najbolju praksu u području borbe protiv prijevara, krijumčarenja i krivotvorenja cigareta, raditi na osvještavanju te unaprijediti sprečavanje tih pojava. Financijska je potpora bila osigurana i za posebnu obuku carinskih i policijskih službenika u području digitalne forenzike te

pravnu obuku, uključujući posebne komparativne studije prava potrebne za izradu političkih dokumenata i zakonodavnih prijedloga.

Informatička podrška

Programom je financirana kupnja baza podataka (pristup tim bazama) kojima se korisnici u državama članicama, npr. carina ili policija, koriste tijekom svojih istraga. Kupnju tih baza podataka izvršila je Komisija. One sadržavaju informacije o poduzećima, vlasništvu nad poduzećima, trgovinske podatke, podatke o kretanju brodova i podatke s teretnog lista. Programom se također podupirao razvoj posebnih informatičkih alata za automatsku analizu velikih količina trgovinskih podataka, čiji se rezultati upotrebljavaju za analize rizika i služe kao pomoć carinskim tijelima država članica pri usmjeravanju njihovih aktivnosti na područja rizika.

Proračun

Proračun (odobrena sredstva za preuzimanje obveza) za višegodišnji financijski okvir za 2007. – 2013. (MFF) iznosio je 98 525 000 EUR, 7 tj. oko 14,3 milijuna EUR godišnje. Na grafikonu 1. prikazana je raščlamba prema vrsti mjere.

Grafikon 1.:    Odobrena proračunska sredstva prema vrsti mjere (2007. – 2013.) 8

Na temelju Financijske uredbe 9 financiranje u okviru programa „Hercule II.” može se provesti u dva oblika:

bespovratnim sredstvima nakon poziva na podnošenje prijedloga; i

ugovorima o javnoj nabavi nakon poziva za dostavu ponuda 10 .

Bespovratnim sredstvima za tehničku pomoć moglo se pokriti do 50 % prihvatljivih troškova, do 80 % mjera obuke i do 90 % pravne obuke. Korisnici su bili: 11

a)nacionalne i regionalne uprave država članica ili država pristupnica (tehnička pomoć bila je ograničena na tu kategoriju);

b)istraživačke i obrazovne ustanove (njima nije bilo dopušteno podnijeti zahtjev za dodjelu tehničke pomoći u obliku bespovratnih sredstava, ali su mogli podnijeti zahtjev za financiranje obuke, seminara, konferencija, studija i mjera informatičke podrške); i

c)neprofitna tijela.

Svaki pravni subjekt koji je ispunio pravne zahtjeve koje se primjenjivalo mogao je sudjelovati u postupcima nabave te podnijeti zahtjev za sklapanje ugovora u okviru Programa. Javna nabava koristila se za kupnju baza podataka (pristup bazama podataka), posebne obuke te za razvoj posebnih informatičkih alata

Pod određenim uvjetima Programom se moglo pokriti i troškove predstavnika određenih zemalja izvan EU-a koje su sudjelovale u obuci 12 .

Iz raspodjele proračuna i broja bespovratnih sredstava i ugovora vidljivo je da je 52,8 % sredstava dodijeljeno u obliku bespovratnih sredstava, a 47,1 % za nabavu.

Tablica 1.:    Pregled broja bespovratnih sredstava i ugovora prema vrsti mjere i godini

Kada se započelo s vrednovanjem u ožujku 2014., mnoge mjere za koje su sklopljeni sporazumi ili ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava još su bile u tijeku i nije bilo moguće prikupiti informacije o ostvarenim rezultatima. Međutim, dotične korisnike i ugovorne suradnike pitalo se za mišljenje u vezi s djelotvornošću provedbe Programa.

Provedba

Program je proveden na temelju godišnjih odluka Komisije o financiranju, kojima se odobrava godišnji proračun i program rada. U tim se odlukama daje indikativan pregled prioriteta za mjere u predmetnoj godini i proračuna raspoloživog za svaku vrstu mjere. U okviru godišnjih pregleda 13 izvještavalo se o provedbi godišnjih programa rada.

3.    Ciljevi i metodologija vrednovanja te izvori podataka

Ciljevi

Prvi cilj neovisnog vrednovanja bio je procijeniti učinkovitost Programa, tj.: opseg ostvarenja njegovih ciljeva.

Drugi cilj bio je procijeniti djelotvornost provedbe na temelju:

gospodarenja sredstvima: Jesu li resursi za ostvarenje ciljeva korisnicima stavljeni na raspolaganje pravodobno, u primjerenoj količini i je li njihova kvaliteta bila primjerena?

koristi: U kojem su opsegu poduzetom mjerom ispunjene potrebe te riješeni poteškoće i pitanja utvrđeni pri prihvaćanju Programa? Je li bilo popratnih ili usputnih učinaka Programa?

usklađenosti: U kojem su opsegu pozitivni odnosno negativni učinci na srodna područja politika poput programa „Carina” i „Fiscalis” 14 povećani odnosno smanjeni na najmanju moguću mjeru?

prihvatljivosti: U kojem su opsegu dionici prihvatili Program i smatrali ga korisnim?

Treći cilj bio je procijeniti dodanu vrijednost Programa na razini EU-a te održivost njegovih rezultata.

Vrednovanjem nije izričito bila obuhvaćena relevantnost Programa, s obzirom da je ona bila obuhvaćena procjenom učinka 15 priloženom prijedlogu Komisije za program „Hercule III.”(2014. – 2020.). Vrednovanjem su obuhvaćene sve mjere u okviru Programa tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. U središtu vrednovanja bila je tehnička pomoć, čiji su se rezultati smatrali presudnima za ukupan uspjeh Programa.

Metodologija

Vrednovanje je provedeno na temelju metode („analiza doprinosa”) koju je razvio ugovorni suradnik, a sastoji se od prikupljanja informacija o Programu, njegovoj provedbi i postignućima kako bi se postavilo hipoteze o uzročno-posljedičnim vezama između mjera koje su bile omogućene financijskom potporom u okviru Programa s jedne strane te njihovih rezultata i posljedica s druge strane. Hipoteze su kasnije preispitane u odnosu na nove podatke prikupljene u okviru anketa, intervjua i studija slučaja. Rezultati su uvršteni u „teoriju promjene” kojom se opisuje način na koji se rezultatima i posljedicama mjera financiranih iz programa „Hercule” u konačnici pridonosi dugoročnom učinku. Na taj način bilo je moguće odrediti i pojasniti produktivne mehanizme unutar Programa te kontekstualne čimbenike koji su na njega utjecali. Zbog raznolike prirode mjera koje su se financirale u okviru Programa te rezultata tih mjera bio je potreban sveobuhvatan pristup ispitivanju ostvarenja ciljeva Programa. Na temelju metodologije ugovornog suradnika moglo se izvršiti procjenu kvantitativnih rezultata (outputa) i dugoročnijih posljedica tako da ih se usporedilo s opažanjima i mišljenjima stručnjaka i dionika, prikupljenima u intervjuima i anketama. Intervjui i ankete sadržavali su pitanja i izjave povezane s rezultatima Programa (učinkovitost), kao i s kvalitetom njegove provedbe (djelotvornost). Stope odgovora u anketama bile su zadovoljavajuće, s obzirom da su ispitanici bili reprezentativni za korisnike Programa u smislu zemljopisne rasprostranjenosti, vrste mjere i instrumenata financiranja. Intervjui su održani s dovoljnim brojem dionika iz svih područja djelatnosti, koji su sudjelovali tijekom cjelokupnog razdoblja. Na temelju podataka iz intervjua i anketa provedena je validacija prvobitnih rezultata i daljnje usklađivanje rezultata Programa.

Zbog skromnog opsega Programa analiza troškova i koristi nije opravdana, s obzirom da bi troškovi bili nerazmjerni proračunu Programa.

Zbog ograničenog opsega Programa teško je procijeniti njegov ukupni učinak na zaštitu financijskih interesa Unije, ali je metodologija ugovornog suradnika ipak dostatan temelj za pretpostavku o tome da su rezultati vanjskog vrednovanja valjani, reprezentativni i pouzdani.

Izvori podataka

Vanjskom vrednovatelju dostavljeni su administrativni i financijski podaci iz baza podataka Komisije o broju, iznosima i zemljopisnoj rasprostranjenosti bespovratnih sredstava i ugovora, uključujući preslike završnih izvješća korisnika bespovratnih sredstava. Tim su izvješćima obuhvaćene informacije o postignutim rezultatima kojima se pridonijelo zaštiti financijskih interesa Zajednice, poput broja i vrijednosti zapljena s pomoću rendgenskih skenera, spriječenih gubitaka nacionalnih proračuna i proračuna Unije te vrednovanja ishoda konferencija i obuke.

Vrednovatelju su također dostavljeni izvješće o vrednovanju 16 Programa na sredini razdoblja iz 2010. te glavni rezultati i preporuke iz revizija upravljanja Komisije (OLAF-a) financijskim programima, koje je Revizorski sud izvršio 2005. 17 i 2010. 18

Vrednovatelj je prikupio podatke iz internetskih anketa provedenih nad korisnicima 19 i sudionicima te iz 38 intervjua s dionicima i 20 studija slučaja. Radi provedbe ankete nad korisnicima upitnik je poslan više od 100 organizacija, uključujući nevladine organizacije, pravosuđe, carinu, policiju i obrazovne ustanove, koji su dobili bespovratna sredstva ili je s njima sklopljen ugovor za organizaciju događaja (npr. konferencije, seminara ili obuke). Stopa odgovora bila je razmjerno visoka (65 % ili 68 ispitanika), ali većinu odgovora dale su organizacije koje su nedavno primile financijsku potporu iz Programa. Malo su odgovora dale organizacije koje su se potporom koristile samo tijekom prvih godina Programa (2007. – 2010.), a u pogledu događaja iz tog razdoblja bilo je teško pronaći korisnike i sudionike te s njima održati intervju 20 .

Upitnik za anketu nad sudionicima dobilo je 1 464 osobe koje su pohađale konferenciju, seminar ili obuku uz potporu iz Programa. Nakon tri podsjetnika, stopa odgovora bila je 39 % (574 ispitanika), pri čemu se 90 % odgovora odnosilo na događaje tijekom 2013. ili 2014., a 23 % (131) na obuku u području digitalne forenzike.

Ugovorni suradnik proveo je posebnu anketu nad korisnicima baza podataka, ali je stopa odgovora bila preniska za donošenje valjanih ili pouzdanih zaključaka. Broj korisnika u državama članicama ograničen i od njih se već dva puta tražilo da iznesu svoja stajališta o korisnosti baza podataka za njihov rad. Rezultati do kojih je došao vrednovatelj, a odnose se na korištenje bazom podataka, temelje se samo na studijama slučajeva.

4.    Glavni rezultati vanjskog vrednovanja

Učinkovitost

Učinkovitost programa „Hercule II.” procijenjena je u odnosu na svaki od pet ciljeva utvrđenih u pravnom temelju Programa 21 (vidjeti gore).

Programom je pojačana transnacionalna i multidisciplinarna suradnja. Iz anketa i intervjua s dionicima vidljivo je da su glavni pokretači pri ostvarenju tog rezultata bili obuka u području suzbijanja prijevara te obuka, seminari i konferencije s pravnim težištem. U nekim slučajevima, i tehnička pomoć imala je važnu ulogu u tome (npr. prekogranični razvoj sustava za automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ANPRS)), ali se njome uglavnom koristilo unutar države članice, a ne među dionicima u dvije ili više država članica. Programom je također učinkovito produbljeno razumijevanje mehanizama EU-a i nacionalnih mehanizama za zaštitu financijskih interesa Unije među korisnicima i sudionicima: iz rezultata vanjskog vrednovanja može se zaključiti da se time pridonijelo većoj osviještenosti država članica u pogledu koristi koje proizlaze iz pojačane suradnje.

Iz tih je rezultata vidljivo da je Program bio učinkovit u uspostavi i jačanju mreža dionika uključenih u zaštitu financijskih interesa Unije. Među tijelima država članica, Komisijom i OLAF-om uspostavljene su formalne i (pretežito) neformalne mreže. Među ostalim, tim se mrežama poduprlo bržu razmjenu informacija među nacionalnim tijelima, 22 bolji pristup informacijama i unapređenje kapaciteta za reakciju na prijevare. Osim toga, Programom se pridonijelo poboljšanju suradnje između praktičara i teoretičara u državama članicama. Među različitim vrstama mjera, obuka u području suzbijanja prijevara bila je najučinkovitiji način uspostavljanja mreža. Učinkovitost Programa moglo bi se povećati osiguravanjem većeg broja osobnih kontakata među upravama, primjerice u okviru razmjene osoblja.

Programom je olakšana razmjena informacija, iskustava i najbolje prakse. Više ispitanika i osoba s kojima je vođen intervju potvrdilo je da to najviše vrijedi za sudionike obuke, seminara ili konferencija u području suzbijanja prijevara, posebno tijekom događaja, ali i nakon povratka u svakodnevno radno okruženje.

Vrednovanjem se pokazalo da su Programom ostvareni željeni rezultati pružanjem potpore za tehničku pomoć, posebno jačanjem operativnog i istražnog kapaciteta korisnika za suzbijanje aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije. Na temelju činjenica utvrđenih u anketama, intervjuima s dionicima i studijama slučaja može se zaključiti kako je općenito mala vjerojatnost da bi predmetna oprema bila kupljena bez sufinanciranja EU-a. Bilo je mnogo primjera tehničke pomoći u okviru koje se tijelima za provedbu zakona osiguralo visokokvalitetnu opremu kojom se pomoglo u prikupljanju dokaza korupcije, prijevara i krijumčarenja u državama članicama 23 . Osim toga, zbog tehničke pomoći povećani su fleksibilnost i istražni kapacitet korisnika.

Općenito, iz rezultata vanjskog vrednovanja vidljivo je da su korisnici smatrali pristup bazama podataka korisnim za njihov rad. Programom je učinkovito olakšan pristup podacima i bazama podataka u nekim državama članicama, dok se u drugima tome pridonijelo samo u ograničenom opsegu. Komisija je upravljala pristupom bazama podataka za nacionalne kontaktne točke, koje su pristup zatim dodjeljivale na nacionalnoj razini. Iz rezultata vanjskog vrednovanja može se zaključiti da ako samo nacionalne kontaktne točke dodjeljuju pristup bazama podataka, nije osigurano da od toga imaju korist sva relevantna tijela u državama članicama. Općenito, pristupom nadležnih nacionalnih tijela tim bazama podataka podržane su njihove istrage, koje bi u protivnom bile manje uspješne, te je za korisnike ostvarena ekonomija razmjera.

Programom je podržan razvoj informatičkih alata za analizu velikih količina podataka. Jednim od tih alata pod nazivom „Contraffic” carinskim se tijelima pružaju informacije o statusu i kretanju kontejnera s pomoću poruka o statusu kontejnera iz otvorenih izvora. U alatu „Contraffic” zaprima se više od 15 000 zahtjeva za dostavu podataka godišnje, koje upućuje više od 300 carinskih službenika, a njime je i povećana sposobnost carinskih tijela za otkrivanje prijevara. Nadalje, u okviru pilot-projekta u koji je bilo uključeno 12 država članica tim je alatom omogućena automatska analiza više od 2 milijuna uvoznih deklaracija s jedinstvenim carinskim deklaracijama (JCD) koje su podnijeli pomorski prijevoznici, kako bi se otkrile neispravne deklaracije zemlje podrijetla. Jednim drugim alatom za informatičku podršku, alatom za automatsko praćenje (AMT), stvaraju se automatska upozorenja za netipične vrijednosti u trgovinskim podacima, a može ga se upotrebljavati i za praćenje trgovinskih tokova koji su važni za analize koje provode obavještajne službe i za ciljane kontrole koje provode carinske službe država članica. S pomoću AMT-a poboljšala se sposobnost nadležnih tijela za otkrivanje niže iskazane vrijednosti uvezene robe i ta su tijela postala djelotvornija, čime je omogućeno oslobađanje ljudskih resursa i vremena za druge istražne poslove. Međutim, očekuje se da će se puni potencijal AMT-a ostvariti tek njegovim unapređenjem čiji je cilj smanjenje broja „lažno pozitivnih” upozorenja. Rad na unapređenju, s kojim se započelo tek u okviru programa „Hercule III.”, nastavit će se u razdoblju 2015. – 2016.

Kako bi se poduprlo borbu protiv krijumčarenja i krivotvorenja cigareta, financirane su mjere tehničke pomoći, obuke i informatičke podrške. Zbog naglašene usmjerenosti Programa na to područje (za razliku od prethodnog programa) nakon sklapanja sporazuma s duhanskim poduzećima 24 ti su napori pojačani. To je vidljivo iz brojnih mjera kojima se osiguravaju novčana sredstva za kupnju tehničke opreme te potvrđeno mišljenjima korisnika: 75 % ispitanika složilo se s time da je Program u tom pogledu bio uspješan.

Budući da se rezultati ostvareni s pomoću triju vrsta mjera međusobno upotpunjuju, nije moguće procijeniti je li se određenom vrstom mjere učinkovitije pridonijelo posljedicama i učincima Programa. Na primjer, tehnička pomoć bila je vrlo učinkovita u pružanju pojačane tehničke i operativne podrške tijelima za provedbu zakona i carinskim tijelima te pri unapređenju istraga, praćenja i obavještajnog rada. Njezin doprinos pojačanoj transnacionalnoj i multidisciplinarnoj suradnji između nadležnih tijela država članica i Komisije bio je ograničen, ali to nije bio njezin glavni cilj. Obukom, seminarima i konferencijama pojačana je transnacionalna suradnja među nadležnim tijelima država članica te su učvršćeni mreže i razmjena informacija. Međutim, ta je vrsta mjera bila manje učinkovita u pogledu usklađivanja razine vještina, opreme i spremnosti država članica za otkrivanje krijumčarenih ili krivotvorenih proizvoda. Informatičkom podrškom tehničkoj pomoći poboljšani su istrage, praćenje i obavještajni rad.

Nepostojanjem memoranduma o razumijevanju o nacionalnim ili regionalnim tijelima u zemljama izvan EU-a koje sudjeluju u Programu zemljopisna rasprostranjenost korisnika bila je ograničena na države članice. (Međutim, događajima poput obuke u području digitalne forenzike prisustvovali su sudionici iz velikog broja zemalja izvan EU-a). Mjere su uglavnom bile ravnomjerno rasprostranjene među državama članicama, ali je bilo nekoliko uočljivih razlika: Belgija, Francuska i Njemačka dobile su najviše sredstava i provele najviše projekata (bespovratna sredstva i ugovori) za sve vrste mjera, ali su korisnici u svim državama članicama primili tehničku pomoć u obliku bespovratnih sredstava. Pritom su Španjolska, Poljska i Mađarska bile najveći korisnici u novčanom smislu, a slijedili su ih Belgija, Njemačka, Litva, Nizozemska, Portugal, Rumunjska i Finska. Značajka svih tih država članica jest postojanje prometnih luka ulaska u Uniju ili vanjskih kopnenih granica EU-a prema istoku. Poljska, Mađarska i Rumunjska dobile su najviše bespovratnih sredstava za obuku, seminare i konferencije. Belgija je dobila znatna novčana sredstva za konferencije, s obzirom da je domaćin jednom od ugovornih suradnika koji je organizirao konferencije i seminare provedene u državama članicama i zemljama izvan EU-a. Sveučilišta i nevladine organizacije u Italiji i Njemačkoj uspješno su osigurale novčana sredstva za manje konferencije i pravnu obuku. Međutim, sudionici tih događaja bili su iz mnogih država članica EU-a i trećih zemalja 25 .

Grafikon 2.:    Ukupna odobrena sredstva za preuzimanje obveza (2007. – 2013.) za sve vrste mjera (tehnička pomoć, obuka, pravna obuka i informatička podrška), po državi članici

Djelotvornost

Vrednovanjem se procjenjuje djelotvornost provedbe Programa i zaključuje, uglavnom na temelju intervjua i anketa, da postoji dostatan temelj za pretpostavku o tome da su postignuti predviđeni učinci Programa, uz razumni trošak. Iako nije moguće zaključiti je li Programom povećana opća djelotvornost u državama članicama, iz anketa i intervjua s dionicima čini se da je Komisija (OLAF) djelotvorno upravljala Programom u smislu pravodobnog stavljanja resursa na raspolaganje korisnicima te u smislu količine i kvalitete. Međutim, kada bi države članice razmijenile najbolje prakse u pogledu kupnje i nabave opreme, djelotvornost Programa mogla bi se dodatno povećati.

Godišnji proračun Programa varirao je između 13,7 i 15 milijuna EUR, pri čemu je svake godine financirano od 67 do 91 mjera. Prosječan iznos bespovratnih sredstava ili ugovora stoga je bio manji od 190 000 EUR. U svakom slučaju, transakcijski troškovi za primatelja i za Komisiju trebaju biti razmjerni dodijeljenom iznosu. U anketi provedenoj nad korisnicima, 90 % ispitanika složilo se ili se u potpunosti složilo s izjavom da su željeni rezultati ostvareni uz razumne troškove.

Na temelju informacija iz tri godišnja izvješća o provedbi Programa, podataka iz završnih izvješća o tehničkoj pomoći analiziranoj u okviru studija slučaja te izjava iz intervjua s dionicima, bilo je moguće izvršiti grubu procjenu financijskog učinka zapljena koje su provedene i gubitaka koji su spriječeni zahvaljujući uporabi tehničke opreme i usluga kupljenih u okviru Programa. Riječ je o iznosu većem od 270 milijuna EUR ili tri puta većem od ukupnog troška Programa (98 milijuna EUR) 26 .

Stoga se može zaključiti da postoje naznake o tome da su Programom postignuti željeni učinci, uz razuman trošak. Međutim, nije moguće zaključiti je li Programom znatno povećana djelotvornost tijela za provedbu zakona u državama članicama u njihovim nastojanjima da ojačaju zaštitu financijskih interesa Unije. Iz činjenica je vidljivo da je upravljanje projektom bilo djelotvorno u smislu pravodobnog stavljanja resursa na raspolaganje korisnicima te u smislu količine i kvalitete. Međutim, na temelju različitih iskustava može se zaključiti da bi se mogla ostvariti dodatna korist od usporedbe bilježaka među državama članicama o vrsti upotrijebljene opreme i načinu njezine nabave.

Iz vrednovanja se vidi važnost dodatnih zahtjeva u pogledu praćenja uvedenih nakon vrednovanja Programa na sredini razdoblja provedenog 2010. i interne revizije iz 2008., posebno zahtjeva u pogledu izvješćivanja o tehničkoj pomoći u obliku bespovratnih sredstava 27 .

Iz odgovora u anketama te intervjua s dionicima bilo je vidljivo da je tehnička oprema kupljena u okviru Programa učinkovita u zaštiti financijskih interesa Unije. Općenito, dionici se u pogledu svih mjera slažu da se rezultate ostvarene upotrebom takve opreme ne bi moglo ostvariti ili da bi ih se moglo ostvariti u manjem opsegu da su sredstva stavili na raspolaganje nacionalna ili regionalna tijela ili partneri. Taj je rezultat primjenjiv na sve tri vrste mjera, iako se smatra da se obukom, seminarima i konferencijama posebno pridonijelo olakšavanju međunarodne suradnje i uspostavi mreža do čega u protivnom ne bi došlo. Alatima koji su razvijeni i osigurani u okviru informatičke podrške i tehničke pomoći dodaje se veća izravna vrijednost istragama nacionalnih carinskih tijela i tijela za provedbu zakona te s njima tako pridonosi zaštiti financijskih interesa Unije.

Korisnici su pozdravili činjenicu da je upravljanje Programom unutar OLAF-a 2012. centralizirano u jednoj jedinici. Oni općenito gledaju pozitivno na postupke poziva na podnošenje prijedloga (81 % ispitanika ih podupire ili u potpunosti podupire). Iako smatraju da je razmjerno lako ispuniti zahtjeve u pogledu izvješćivanja (s tim se složilo ili se u potpunosti složilo 78 % ispitanika), iz činjenica je vidljivo da bi trebalo učiniti više u pogledu njihova unapređenja. Kada bi Komisija od korisnika tražila da u završnom tehničkom izvješću dostave prave vrste podataka, bolje bi mogla pratiti rezultate i učinke mjera.

Korisnici i sudionici Programa zadovoljni su s činjenicom da se s pomoću Programa ispunjavaju njihove potrebe na razini države članice. U anketama provedenima nad korisnicima, velika većina od 68 ispitanika (86 %) složila se ili se u potpunosti složila s tim da su rezultatima projekta u koji su bili uključeni ispunjene potrebe i riješene poteškoće u njihovoj zemlji. Posebno su projekti obuke u području suzbijanja prijevara ocijenjeni kao mjere kojima se u iznimnom opsegu ispunjuju potrebe zemalja: 94 % ispitanika složilo se ili se u potpunosti složilo s tim da su se u okviru tih projekata ispunjavale njihove potrebe i rješavale njihove poteškoće. Mjere nisu usmjerene samo na potrebe država članica, s obzirom da se njima pridonijelo zaštiti financijskih interesa Unije. Ostvarenjem ciljeva Programa procjenjuje se da se njime pridonijelo sprečavanju gubitaka u proračunu Unije. Međutim, Programom se nisu mogle ispuniti sve potrebe carinskih tijela 28 država članica u pogledu tehničke opreme kojom bi se ojačao njihov operativni kapacitet.

Dodana vrijednost na razini EU-a i održivost rezultata

Svim se izvorima potvrđuje da se Programom osiguralo dodanu vrijednost na razini Unije. Općenito, dionici se u pogledu svih mjera slažu da njihovi vlastiti ciljevi ne bi mogli biti ostvareni ili da bi mogli biti ostvareni u manjem opsegu nacionalnim ili regionalnim sredstvima. Priroda dodane vrijednosti razlikuje se ovisno o vrsti mjere: obukom i konferencijama posebno se pridonosi olakšavanju međunarodne suradnje i uspostavi mreža, dok se informatičkim alatima i tehničkom pomoći osigurava izravnija vrijednost istraga nacionalnih carinskih tijela i tijela za provedbu zakona.

Korisnici su potvrdili korisnost Programa, osobito za carinska tijela, te naglasili da se njegovim koristima znatno nadmašuju troškovi sudjelovanja. Nadalje, oni su nedvosmisleno izjavili kako namjeravaju nastaviti upotrebljavati tehničku opremu.

Komisija je osigurala takvu održivost rezultata tako što je omogućila sufinanciranje bespovratnih sredstava radi pokrivanja troškova održavanja. Zauzvrat, korisnici su se obvezali na dostavljanje završnog izvješća o provedbi godinu dana nakon datuma završetka projekta kako bi dokazali njegovu učinkovitost i održivost njegovih rezultata. Što se tiče obuke, seminara i konferencija, sudionici su općenito sigurni u to da stečena iskustva mogu primijeniti u praksi, tako da je i u tom pogledu postignuta održivost. To se posebno odnosilo na sudionike obuke u području digitalne forenzike.

Komplementarnost

Tijekom pripreme i provedbe Programa u dovoljnoj je mjeri osigurana komplementarnost. Dionici se općenito slažu s tim da se profil Programa razlikovao od drugih programa (DG HOME i DG TAXUD) jer je bio usmjeren na zaštitu financijskih interesa Unije. Posebno je tehnička pomoć istaknuta kao značajka koja se ne nudi u okviru drugih inicijativa EU-a, iako bi za mjere tehničke pomoći mogla biti korisna sinergija s drugim inicijativama EU-a. To primjerice vrijedi za upotrebu ANPRS-a, čiji bi se rezultati mogli poboljšati upotrebom informacija iz postojećih sustava koje financira EU, poput Europskog informacijskog sustava prometnih i vozačkih dozvola (mreža EUCARIS) 29 , Europskog registra cestovnih prijevoznika (ERRU) 30 i sustava „Réseau Permis de Conduire“ (RESPER) 31 koji su uspostavljeni u okviru nekoliko inicijativa Unije.

Iako su poduzeti napori za koordinaciju planiranja različitih programa Unije, primjerice onih u području carine, moglo bi se učiniti više na poboljšanju suradnje među službama Komisije kako bi se iskoristile sinergije među programima te spriječila preklapanja među programima i inicijativama EU-a.

5.    Kontekstualni čimbenici koji su utjecali na uspješnost Programa

Kontekstualnim čimbenicima koji su utjecali na uspješnost Programa obuhvaćena su mnoga pitanja, iako je te čimbenike teško kvantificirati:

Za tehničku pomoć u obliku bespovratnih sredstava, nacionalne i regionalne uprave morale su sudjelovati s najmanje 50 %. Od početka financijske krize 2008. zbog proračunskih ograničenja znatno je smanjen financijski kapacitet podnositelja zahtjeva i korisnika, zbog čega su povučeni neki zahtjevi, pa čak i neka već dodijeljena bespovratna sredstva. To se razmatralo u novoj Uredbi „Hercule III.”, kojom se osigurava financiranje do 80 % prihvatljivih troškova (do 90 % u posebnim i opravdanim slučajevima);

Znatan udio proračuna za mjere koje se financiraju bespovratnim sredstvima sastojao se od PDV-a (do 25 %, ovisno o primjenjivim stopama), ali se financijskim uredbama isključila prihvatljivost PDV-a u okviru Programa. U praksi je stoga bespovratnim sredstvima bio obuhvaćen niži postotak troškova (manje od 40 % u slučaju tehničke pomoći), a manjak je morao pokriti korisnik.

Pregledom zahtjeva koji su podneseni nakon poziva za podnošenje prijedloga pokazalo se da su podnositelji zahtjeva često imali poteškoće s poštovanjem administrativnih i pravnih zahtjeva zbog jezičnih prepreka ili zato što nisu bili upoznati s postupcima podnošenja zahtjeva ili primjenom bespovratnih sredstava;

zbog nedostatka kreditiranja plaćanja na kraju Programa došlo je do znatnih kašnjenja sa završnom isplatom bespovratnih sredstava za koje je u posljednje dvije godine sklopljen sporazum ili ugovor.

6.    Zaključci i daljnji koraci

U okviru vanjskog vrednovanja zaključeno je 32 da su Programom„ostvareni ciljevi koji su za njega utvrđeni te je stoga [...] ostvaren njegov predviđeni učinak”. Također je zaključeno da su tim trima vrstama mjera ostvareni komplementarni i održivi rezultati, da je njihova provedba bila djelotvorna te da su se njome postigli željeni učinci uz razumni trošak. Međutim, uočena su neka područja koja treba poboljšati; ona su navedena u nastavku, zajedno s mjerom koja će se poduzeti radi njihova poboljšanja:

1.Učinak Programa mogao bi se povećati osiguravanjem većeg broja osobnih kontakata među upravama, primjerice razmjenom osoblja 33 . Novčana sredstva za pokrivanje troškova razmjene osoblja već su prihvatljiva na temelju specifikacija za obuku i već su održane uspješne razmjene, npr. između Italije i Bugarske 2010. Komisija će poticati i promicati razmjene osoblja na različitim razinama nacionalnih i regionalnih uprava u susjednim državama članicama kako bi se unaprijedilo suradnju u prekograničnim operacijama i istragama. Kako bi povećalo isplativost i kvalitetu obuke koju se financira u okviru Programa, Komisija će ispitati druge mogućnosti obučavanja i razmjene osoblja, poput uže suradnje unutar postojećih europskih mreža nacionalnih forenzičkih zavoda i organizacija za obuku u području pravosuđa;

2.Dodjeljivanjem pristupa bazama podataka preko nacionalnih kontaktnih točaka nije osigurana korist za sva relevantna tijela država članica. Iz rezultata vanjskog vrednovanja vidljivo je da isto vrijedi za sve države članice, pri čemu neke od njih vjerojatno imaju više koristi od podataka nego druge 34 . Programom se podržao pristup podacima kupnjom baza (pristupom bazama) podataka i upravljanjem pristupnim pravima osoblja tijela država članica za provedbu zakona. Budući da su pristupna prava ograničena, nacionalne kontaktne točke pri dodjeljivanju pristupa nacionalnim i regionalnim upravama moraju odrediti prioritete. U rezultatima o korištenju bazama podataka ističe se njihova korisnost, ali i teškoće u pogledu dokazivanja njihova doprinosa zaštiti financijskih interesa Unije. Komisija će temeljito preispitati potrebe trenutačnih korisnika za informacijama te pregledati izvore informacija dostupne na tržištu kako bi te potrebe bolje uskladila s dostupnim izvorima informacija. Time bi se trebalo postići najisplativije korištenje bazama podataka, posebno u svrhe koje se odnose na zaštitu financijskih interesa Unije;

3.Na temelju različitih iskustva u pogledu djelotvornosti upravljanja projektima može se zaključiti da se razmjenom iskustava među državama članicama o vrsti upotrijebljene opreme i načinu njezine nabave mogu ostvariti prednosti 35 . Djelovanjem u okviru Programa upravljaju korisnici bespovratnih sredstava, kojima bi se na razini nacionalnog sufinanciranja trebalo pružiti dovoljno poticaja da to čine što je moguće djelotvornije. Komisija odabire zahtjeve na temelju isplativosti te je nekoliko puta pozvala podnositelje zahtjeva da preispitaju troškove s obzirom na najbolju praksu i cijene u drugim državama članicama, posebno u pogledu skupocjene opreme poput rendgenskih skenera ili ANPRS-a. Ona će nastaviti poticati razmjenu najbolje prakse, posebno u kontekstu prekograničnih projekata kojima se objedinjuju napori više država članica u pogledu zaštite financijskih interesa Unije.

4.Sposobnost Komisije za praćenje rezultata i učinaka financiranih mjera moglo bi se poboljšati time da se osigura zahtijevanje pravih vrsta podataka u tehničkim izvješćima korisnika te unapređenje posebnog praćenja koje provode nadležna tijela država članica, kako bi se jasnije pokazalo dodatnu vrijednost mjera koje se financiraju u okviru programa „Hercule” u pogledu borbe protiv i sprečavanja aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, posebno krijumčarenja i krivotvorenja cigareta 36 . Od 2013. Komisija od korisnika traži da godinu dana nakon dana isteka sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava podnesu izvješće o ostvarenim rezultatima, tako da može raspolagati informacijama u razdoblju pune funkcionalnosti opreme. Tražene informacije odnose se na rezultate dobivene s pomoću opreme ili usluga kupljenih u okviru financijske potpore Programa, koje se upotrijebilo tijekom operacija za potporu istragama u svrhu zaštite financijskih interesa Unije. Informacije bi mogle biti povezane s istragama o navodnim nepravilnostima ili korupciji u pogledu rashoda EU-a; oblicima prijevara koje primjenjuju prevaranti; brojem uhićenja (i presuda, ako je taj broj već dostupan) ili procjenama financijskog učinka na nacionalni proračun ili proračun Unije. Zahtjevima za izvješćivanje Komisiji će se konačno omogućiti da pokaže doprinos Programa zaštiti financijskih interesa Unije, a korisnicima će se istodobno omogućiti poštovanje nacionalnih zahtjeva u pogledu izvješćivanja.

5.Iako su poduzeti napori u pogledu koordinacije planiranja različitih programa Unije, primjerice onih u području carine, moglo bi se učiniti više na poboljšanju suradnje među službama Komisije kako bi se iskoristile sinergije među programima te spriječila preklapanja 37 . Komisija će nastaviti provoditi svoje mjere unutarnje koordinacije kako bi iskoristila sinergije među programima Unije te spriječila preklapanja. Nadalje, u okviru strategije Komisije „Bolja pravna regulativa” razmotrit će se dodatno pojednostavljenje i racionalizacija mjera potrebnih za provedbu Programa kako bi se smanjili napori i troškovi za korisnike Programa te za službe Komisije.

(1)

     U ovom izvješću izraz „Program” odnosi se na program „Hercule II.” kako je prihvaćen izmjenom Odluke 804/2004/EZ Odlukom 878/2007/EZ.

(2)

     Ugovorni suradnik bio je poduzeće „Rambøll Management Consulting”. Vrednovanje je provedeno u skladu s člankom 7. Odluke br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena Odlukom br. 878/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2007. o izmjeni i produljenju Odluke br. 804/2004/EZ o utvrđivanju akcijskog programa Zajednice za poticanje mjera u području zaštite financijskih interesa Zajednice (program „Hercule II.”), SL L 193, 25.7.2007., na temelju kojeg „do 31. prosinca 2014. Komisija (OLAF) Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o ostvarenju ciljeva programa”. Prihvaćanje izvješća kasni zbog preustroja službi Europske komisije krajem 2014.

(3)

     Izvješće ugovornog suradnika i njegovi prilozi dostupni su na: https://bookshop.europa.eu/hr/home/  

(4)

     Članak 1. Odluke br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena.

(5)

     Članak 1. stavak 2. Odluke br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena.

(6)

     Članak 1.a Odluke br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena.

(7)

     Članak 6. stavak 2. Odluke br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena; cijene iz 2007.

(8)

     Brojke se temelje na odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza koja su stavljena na raspolaganje odlukama o financiranju za razdoblje 2007. – 2013. Mjere „pravne obuke” 2007. bile su dio mjera „Konferencije, seminari i obuka” koje su bile podijeljene na „Operativni dio obuke” i „Pravni dio obuke”. Proračun za potonji dio iznosio je 375 000 EUR.

(9)

     Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. (Financijska uredba) i Uredba Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. (provedbena pravila) za razdoblje 2007. – 2012. i Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. (Nova financijska uredba) i Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. (pravila primjene) za 2013. i kasnije. Tijekom vrednovanja nije se vodilo računa o učinku Nove financijske uredbe na provedbu programa „Hercule II.”, ali se može argumentirati da je time smanjeno administrativno opterećenje (npr. za korisnike bespovratnih sredstava) jer su pojednostavljena pravila za bespovratna sredstva male vrijednosti te skraćeni rokovi plaćanja.

(10)

     Vidi članak 2., posebno stavak 1. Odluke br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena, u kojem se određuju instrumenti i uvjeti financiranja.

(11)

     Članak 2.a Odluke br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena. Svi korisnici bespovratnih sredstava morali su „poticati djelovanje Zajednice radi zaštite financijskih interesa Zajednice”. U članku 3. Odluke br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena navode se uvjeti koje tijela u zemljama kandidatkinjama ili drugim zemljama izvan EU-a moraju ispuniti da bi bila prihvatljiva za dobivanje bespovratnih sredstava iz Programa. Kako ti uvjeti nisu bili ispunjeni, tim tijelima u trećim zemljama nisu dodijeljena bespovratna sredstva.

(12)

     Vidi članak 2.a Odluke br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena. Subjekti iz kategorije (b), „istraživačke i obrazovne ustanove”, i (c), „sva neprofitna tijela”, morali su najmanje godinu dana imati pravnu osobnost te biti osnovani i poslovati u državi članici ili u zemlji izvan Zajednice, kako je određeno člankom 3.

(13)

     Komisija je prihvatila godišnje preglede na temelju članka 7. Odluke 804/2004/EZ kako je izmijenjena, te ih dostavila Europskom parlamentu i Vijeću. Najnoviji pregledi bili su oni za 2011. (SWD (2012) 445 završna verzija, 11.12.2012.), 2012. (SWD (2013) 287 završna verzija, 24.7.2013.) i 2013. (SWD (2014) 247 završna verzija, 17.7.2014.).

(14)

     „Fiscalis” je bio višegodišnji program djelovanja Zajednice za poboljšanje funkcioniranja sustava oporezivanja na unutarnjem tržištu (Odluka br. 1482/2007/EZ, SL L 330, 15.12.2007.). „Carina” je bio višegodišnji program djelovanja za potporu i upotpunjavanje djelovanja država članica radi osiguravanja učinkovitog funkcioniranja unutarnjeg tržišta u području carine (Odluka br. 624/2007/EZ, SL L 154, 14.6.2007.).

(15)

SEC(2011) 1610 završna verzija i SEC(2011) 1611 od 19. prosinca 2011.

(16)

     (Ažurirani) Privremeni pregled ostvarenja ciljeva programa „Hercule II”. Pregled je izvršen na temelju članka 7. drugog stavka Odluke 804/2004/EZ kako je izmijenjena. Godine 2008. odjel za unutarnju reviziju proveo je financijsku reviziju programa „Hercule” 2004. – 2006. Ona je sadržavala niz preporuka o načinu na koji bi OLAF mogao poboljšati provedbu Programa.

(17)

     Tematsko izvješće br. 1/2005 (SL C 202, 18.8.2005.)

(18)

     Tematsko izvješće br. 2/2011; http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=SRCA:2011:02:FIN:EN:PDF .

(19)

     Korisnici Programa pravne su osobe s kojima je Komisija sklopila sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovor. Sudionici su osobe koje su pohađale neki događaj (konferenciju, seminar ili obuku) financiran u okviru Programa ili su u njemu sudjelovale. Oni ne primaju izravnu potporu Komisije, ali su njihovi troškovi pokriveni iz proračuna za događaj.

(20)

     U teoriji, uzorak ispitanih korisnika možda nije bio reprezentativan, jer nije obuhvaćao organizacije koje su se Programom koristile na samom početku, ali su ga ocijenile nevažnim te su se povukle. Međutim, Komisiji nikad nije bila obaviještena o takvim slučajevima. Također, odgovori na pitanja i izjave povezane s događajima koji su održani prije dosta vremena općenito su manje pouzdani, čime su također mogli biti iskrivljeni rezultati ankete. Uzorak sadržava odgovore organizacija koje su se Programom koristile tijekom cijelog razdoblja njegova trajanja.

(21)

     Odluka br. 804/2004/EZ kako je izmijenjena, članak 1. stavak 2. točke (a) do (e).

(22)

     To se ne odnosi na korištenje informatičkim alatima, nego na činjenicu da se osoblje u nacionalnim tijelima za kontaktiranje sa svojim kolegama u drugim državama članicama koristi mrežama radi spontane razmjene informacija.

(23)

     Dionici iz osam od 16 država članica i jedna nevladina organizacija dionik jasno su potvrdili da se u okviru Programa nacionalnim (posebno carinskim) tijelima za provedbu zakona osiguralo tehničku i operativnu podršku za borbu protiv nezakonitih prekograničnih aktivnosti. Npr., zahvaljujući novoj opremi ta su tijela dobila na fleksibilnosti – prijašnji skeneri bili su iznimno veliki, a obrada spora, dok su novi skeneri brži i manji.

(24)

     EU je sklopio „nagodbe” s četiri duhanska poduzeća u svrhu borbe protiv krijumčarenja i krivotvorenja cigareta. U okviru tih nagodbi EU i države članice od tih su poduzeća primili znatna novčana sredstva.

(25)

     Bespovratna sredstva dodjeljuju se za uspješne zahtjeve podnesene u okviru poziva na podnošenje prijedloga u okviru kojeg je Komisija zaprimila zahtjeve od ograničenog broja država članica. Nakon objave više obavijesti u Službenom listu i aktivnog širenja informacija o pozivu u mrežama stručnjaka, tijekom posljednjih godina provedbe Programa znatno se povećao broj zahtjeva i broj država članica.

(26)

     Ovu brojku treba uzeti s oprezom, s obzirom da ona nipošto nije konačna. Ta se procjena temelji na analizi godišnjih izvješća i završnih izvješća koja su dostavili prije svega korisnici mjera tehničke pomoći, te velikom broju sekundarnih izvora kojima se ugovorni suradnik koristio pri analizi. Na primjer, korisnici tehničke pomoći u obliku bespovratnih sredstava izvješćuju o broju zapljena i spriječenih gubitaka nacionalnih proračuna i proračuna Unije kao rezultatu mjera koje se omogućilo s pomoću opreme ili informacija kupljenih u okviru Programa. Otkrivanje kontejnera s krijumčarenim ili krivotvorenim cigaretama predstavlja znatan iznos spriječenih gubitaka. Ovom procjenom nisu obuhvaćeni dobici koji su posljedica sprečavanja ili rezultati koje je teško kvantificirati. Studijama slučaja nisu obuhvaćene sve mjere u okviru programa „Hercule II.” Financijski učinak vjerojatno će biti veći.

(27)

     Korisnici tehničke pomoći u obliku bespovratnih sredstava godinu dana nakon datuma isteka sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava moraju dostaviti završno izvješće o provedbi Programa. Taj je zahtjev uveden radi kratkog razdoblja između kupnje opreme i datuma isteka sporazuma, zbog čega korisnik teško može izvijestiti o bilo kakvim konkretnim rezultatima ostvarenima uporabom opreme.

(28)

Analizom koju je proveo GU TAXUD 2013. – 2014. radi određivanja ukupnih potreba za ulaganje u carinska tijela država članica u razdoblju 2014. – 2020. otkriveno je da te potrebe odgovaraju iznosu koji je 30 puta viši od proračuna stavljenog na raspolaganje u okviru programa „Hercule III.”.

(29)

     Vidjeti: https://joinup.ec.europa.eu/community/eucaris/description .

(30)

     Vidjeti primjerice: http://ec.europa.eu/transport/modes/road/access/erru_en.htm

(31)

     Vidjeti: http://ec.europa.eu/idabc/en/document/3989/5926.html

(32)

     Izvješće ugovornog suradnika sadržava 16 zaključaka. Od ugovornog suradnika nisu zatražene preporuke, ali je on u šest zaključaka (br. 2,5,7,10,11 i 15) naveo preporuke za moguće daljnje djelovanje. Zaključci i daljnji koraci navedeni u ovom odjeljku temelje se na rezultatima ugovornog suradnika, a nadopunjuju se rezultatima i iskustvom Komisije u provedbi Programa te povratnim informacijama koje je Komisija primila od podnositelja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, korisnika bespovratnih sredstava i ugovornih suradnika, službi Komisije i drugih institucija nakon pregovora o praćenju Programa za novi VFO 2014. – 2020. tijekom razdoblja 2012. – 2014.

(33)

     Na temelju zaključka br. 2 iz izvješća ugovornog suradnika.

(34)

     Na temelju zaključka br. 5.

(35)

     Na temelju zaključka br. 10.

(36)

     Na temelju zaključaka br. 7. i 11.

(37)

     Na temelju zaključka br. 15.