52014PC0552

OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

· Razlozi za prijedlog i njegovi ciljevi

U skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, iskorištavanje živih morskih bioloških resursa obnavlja i održava populacije izlovljavanih vrsta iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos. Važan instrument u tom pogledu jest godišnje utvrđivanje ribolovnih mogućnosti u obliku ukupnog dopuštenog ulova (TAC), kvota i ograničenjâ ribolovnog napora.

Cilj je ovog prijedloga utvrditi ribolovne mogućnosti za države članice za 2015. u pogledu komercijalno najvažnijih ribljih stokova u Baltičkom moru. Kako bi se pojednostavnilo i pojasnilo godišnje određivanje TAC-a i kvota, ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru od 2006. utvrđuju se zasebnom uredbom.

· Opći kontekst

Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) dostavilo je u svibnju 2014. znanstveno mišljenje o stokovima u Baltičkom moru za 2015., dok je Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) to učinio u lipnju 2014.

Prijedlog sadržava dva dijela koja su važna za upravljanje ribarstvom na Baltiku u 2015. utvrđivanjem ribolovnih mogućnosti: u jednom se utvrđuju TAC-ovi i kvote, dok se u drugom ograničava ribolovni napor uvođenjem ograničenja za aktivnost ribolovnih plovila (u smislu broja dana na moru).

· Postojeće odredbe u području prijedloga

Ribolovne mogućnosti i način njihove dodjele državama članicama uređuju se na godišnjoj razini. Najnoviji je instrument Uredba Vijeća (EU) br. 1180/2013 od 19. studenoga 2013. o utvrđivanju za 2014. ribolovnih mogućnosti za riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru.

Za upravljanje ribarstvom u Baltičkom moru važna je i Uredba Vijeća (EZ) br. 2187/2005 od 21. prosinca 2005. o tehničkim mjerama za očuvanje ribolovnih resursa u vodama Baltičkog mora, Malog i Velikog Belta i Øresunda, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1434/98 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 88/98.

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1098/2007 od 18. rujna 2007. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara u Baltičkom moru i ribarstvo koje iskorištava te stokove te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 779/97 utvrđene su mjere nadzora i praćenja potrebne za obnavljanje tih stokova bakalara. Uredbom se propisuju i pravila za utvrđivanje TAC-ova za zapadne i istočne stokove bakalara i povezana ograničenja ribolovnog napora.

· Usklađenost s ostalim politikama i ciljevima EU-a

Predložene mjere u skladu su s ciljevima i pravilima zajedničke ribarstvene politike i politikom Unije za održivi razvoj.

2.           REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I OCJENA UČINKA

· Prikupljanje stručnih mišljenja i njihova upotreba

Glavne organizacije/stručnjaci koji su sudjelovali u savjetovanju

U savjetovanju su sudjelovale sljedeće znanstvene organizacije: Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) i Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF).

Unija svake godine traži znanstveno mišljenje ICES-a i STECF-a o stanju važnih ribljih stokova. Dostavljeno mišljenje odnosi se na sve baltičke stokove za koje se predlažu TAC-ovi.

· Savjetovanje sa zainteresiranim stranama

Savjetovanje sa Savjetodavnim vijećem za Baltičko more (BSAC) održano je u lipnju 2014. tijekom zajedničkog sastanka njegovih radnih skupina za pridnene i pelagijske stokove, a na temelju procjene ribljih stokova koju je proveo ICES. Znanstvenu osnovu prijedloga čini stručno mišljenje ICES-a i STECF-a. Preliminarna gledišta izražena u vezi sa svim predmetnim ribljim stokovima razmotrena su u okviru prijedloga i uzeta u obzir u najvećoj mogućoj mjeri vodeći računa o tome da nisu u proturječnosti s postojećim politikama ili da ne dovode do pogoršanja stanja osjetljivih resursa. Znanstveno mišljenje o ograničenjima ulova razmatrano je i u okviru foruma BALTFISH.

· Procjena učinka

Ukupan iznos baltičkih ribolovnih mogućnosti izražen u tonama predložen za 2015. povećat će se za 12 % u usporedbi s 2014. i utvrditi na razini od oko 629 tisuća tona[1]. Ako se TAC-ovi izračunavaju na temelju stokova, zabilježeno je povećanje u TAC-ovima četiri stoka haringe (u prosjeku za 31 %), adok je zabilježeno smanjenje za zapadni stok bakalara (za 48 %), papaline (za 17 %) i dva stoka lososa (za 15 %) s obzirom na broj pojedinačnih riba.

Na temelju prosječnih cijena iskrcane ribe zabilježenih u 2012. u osam država Baltičkog mora[2], vrijednost ribolovnih mogućnosti za stokove haringe za 2015. povećat će se za 80 milijuna EUR te će ukupno iznositi 164 milijuna EUR. Najveće smanjenje zabilježeno je u TAC-u za zapadni bakalar, od 32 milijuna EUR u 2014. na 14 milijuna EUR u 2015. Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da je kvota za bakalar iskorištena 60 % i uz pretpostavku nepromijenjene stope ulova za 2014. i 2015., smanjenje kvote bit će manje znatno.

Prijedlog ne odražava samo kratkoročnu zabrinutost, već je i dio dugoročnijeg pristupa usmjerenog na postupno smanjenje ribolova na dugoročno održive razine. Dakle, pristup donesen u skladu s prijedlogom srednjoročno do dugoročno dovest će do stabilnog ribolovnog napora i viših kvota. Očekivani dugoročni učinci tog pristupa jesu održivije ribolovne aktivnosti i povećan iskrcaj ulova.

3.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

· Sažetak predloženih mjera

Svrha prijedloga jest utvrđivanje ograničenjâ ulova primjenjivih na ribarstvo EU-a radi ostvarenja cilja zajedničke ribarstvene politike da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa obnavljaju i održavaju populacije izlovljavanih vrsta iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos.

· Pravna osnova

Članak 43. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

· Načelo supsidijarnosti

Prijedlog je u isključivoj nadležnosti Unije kako je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (d) UFEU-a. Načelo supsidijarnosti stoga se ne primjenjuje.

· Načelo proporcionalnosti

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti zbog sljedećih razloga.

Zajednička ribarstvena politika jedna je od zajedničkih politika. U skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a Vijeće donosi mjere o utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti.

Ovom Uredbom Vijeća ribolovne mogućnosti dodjeljuju se državama članicama. Uzimajući u obzir članak 16. stavke 6. i 7. i članak 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013, države članice slobodne su te mogućnosti raspodjeljivati među regijama ili gospodarskim subjektima u skladu s kriterijima utvrđenima u navedenim člancima.  Države članice stoga imaju širok manevarski prostor za odlučivanje o društveno-gospodarskom modelu koji su odabrale za iskorištavanje ribolovnih mogućnosti koje su im dodijeljene.

Prijedlog nema nove financijske posljedice za države članice. Ovu konkretnu Uredbu Vijeće donosi svake godine, a javna i privatna sredstva potrebna za njezinu provedbu već su na raspolaganju.

· Izbor instrumenta

Predloženi instrument: uredba.

Riječ je o prijedlogu za upravljanje ribarstvom koji se temelji na članku 43. stavku 3. UFEU-a.

4.           UTJECAJ NA PRORAČUN

Ne postoje nikakve posljedice za proračun EU-a.

5.           DODATNI PODACI

· Pojednostavnjenje

Prijedlogom se predviđa dodatno pojednostavnjenje administrativnih postupaka za tijela javne vlasti (EU-a ili nacionalna) jer sadržava odredbe slične onima iz Uredbe o ribolovnim mogućnostima u Baltičkom moru iz 2014.

· Klauzula o pregledu/reviziji/vremenskom ograničenju valjanosti

Budući da se odnosi na godišnju uredbu za 2015., prijedlog ne uključuje klauzulu o reviziji.

· Detaljno obrazloženje

Prijedlogom se utvrđuju ribolovne mogućnosti za 2015. za određene stokove ili skupine stokova za države članice koje obavljaju ribolov u Baltičkom moru.

Obveza iskrcavanja za stokove ulovljene određenim vrstama ribolova počinje se primjenjivati od 1. siječnja 2015. U Baltičkom moru taj se ribolov odnosi na stokove u okviru TAC-ova i kvota iz ove Uredbe, a to su: ribolov malih pelagijskih vrsta (stokovi haringa i papalina), ribolov lososa (stokovi lososa) i ribolov bakalara (stokovi bakalara), pri čemu je vrste određuju ribolov. Za ulove vrsta kojima se ne određuje ribarstvo već su obuhvaćeni TAC-ovima, poput iverka zlatopjega, obveza iskrcavanja u Baltiku počinje se primjenjivati od 1. siječnja 2017. Uvođenjem obveze iskrcavanja predložene ribolovne mogućnosti odražavaju u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 razliku između iskrcanih i ulovljenih količina. To se provodi na temelju zaprimljenog znanstvenog mišljenja za riblje stokove i ribarstvo iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Ribolovne mogućnosti treba utvrditi i u skladu s člankom 16. stavkom 1. (u pogledu načela relativne stabilnosti) i stavkom 4. (u pogledu ciljeva zajedničke ribarstvene politike i pravila utvrđenih višegodišnjim planovima).

Predložene brojke temelje se na trenutačnom znanstvenom mišljenju i savjetovanju s BSAC-om. Kada je to bilo potrebno, radi utvrđivanja kvota EU-a za stokove koje EU dijeli s Ruskom Federacijom, odgovarajuće količine tih stokova oduzete su od TAC-ova koje je preporučio ICES.

S obzirom na Komisijinu namjeru da osigura održivo korištenje ribolovnih resursa, u skladu s politikom i međunarodnim obvezama Unije, i pritom održi stabilnost ribolovnih mogućnosti, godišnje promjene TAC-ova ograničavaju se u mjeri u kojoj je to izvedivo uzimajući u obzir stanje danog stoka.

TAC-ovi i kvote dodijeljeni državama članicama navedeni su u Prilogu I. Uredbi.

Svih pet pelagijskih stokova (četiri stoka haringe i jedan stok papalina) i zapadni stok bakalara u Baltičkom moru u 2015. treba loviti na razinama najvećeg održivog prinosa (NOP), stoga predloženi TAC-ovi odgovaraju ribolovnoj smrtnosti na razini NOP-a. TAC za losos iz Finskog zaljeva  i iverka zlatopjega odgovaraju pristupu koji je razvio ICES i koji se primjenjuje na stokove o kojima ne postoje potpuni podaci.  TAC za losos u glavnom bazenu odgovara pravilima o nadzoru ribolova utvrđenima u višegodišnjem planu za Baltik za stok lososa  (COM(2011) 470 završna verzija). ICES[3] još treba pojasniti mišljenje i TAC za istočni stok bakalara.

Retrospektivnom analizom zapadnog stoka bakalara pokazalo se da je stvarna ribolovna smrtnost bila viša od cilja navedenog u višegodišnjem planu za stokove baltičkog bakalara i trebalo bi je smanjiti za 10 % u skladu s člankom 6. višegodišnjeg plana. Međutim ICES to smanjenje ne smatra predostrožnim te stoga u svojem mišljenju predlaže veće smanjenje koje se temelji na pristupu NOP-a. U skladu s člankom 7. višegodišnjeg plana Vijeće može odrediti TAC koji je niži od TAC-a koji proizlazi iz primjene članka 6. Takvo odstupanje nije moguće u pogledu ribolovnog napora te stoga treba u skladu s člankom 8. stavkom 4. sniziti broj dana na moru za 10 %.

Zbog promjena u biologiji istočnog stoka bakalara ICES za taj stok nije odredio biološke referentne točke, tj. stvarnu ribolovnu smrtnost. Plan je izrađen uz pretpostavku da je rast bakalara i dalje stabilan, što više nije slučaj. Kao što je zabilježio ICES, posljednjih se godina rast istočnog stoka bakalara dramatično smanjio te se više ne mogu utvrditi biološke referentne točke. Stoga se po mišljenju ICES-a višegodišnji plan za baltičke stokove bakalara ne može upotrijebiti kao temelj za savjetovanje u pogledu istočnog stoka bakalara. ICES je stoga predložio TAC na temelju pristupa ograničenih podataka. Zbog toga se članke 6., 7. i 8. višegodišnjeg plana ne može primijeniti na istočni stok bakalara za 2015. jer se pravila za utvrđivanje TAC-ova i napora iz plana temelje na tim referentnim točkama. Stoga je do donošenja prijedloga novog višegodišnjeg plana za Baltik i radi sprječavanja prekomjernog iskorištavanja istočnog stoka bakalara zbog nepostojanja utvrđenih TAC-ova primjereno utvrditi ribolovne mogućnosti na temelju pristupa koji je izradio ICES u skladu s člankom 5. stavkom 1. plana i člankom 43. stavkom 3. Ugovora.

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje godišnjim TAC-ovima uključujući odredbe o fleksibilnosti u skladu s člancima 3. i 4. za sigurnosne odnosno analitičke stokove. U skladu s člankom 2. Uredbe, Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova odlučuje na koje se stokove ne primjenjuju članci 3. i 4., posebice na temelju biološkog statusa stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđen mehanizam fleksibilnosti za sve stokove obuhvaćene obvezom iskrcavanja. Radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja  živih morskih bioloških resursa i ometalo ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike stoga je potrebno pojasniti da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju samo kada se države članice ne koriste odgovarajućom godišnjom fleksibilnošću utvrđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe 1380/2013.

2014/0254 (NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o utvrđivanju za 2015. ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)       Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[4] zahtijeva se utvrđivanje mjera za uređivanje pristupa vodama i resursima i održivo obavljanje ribolovnih aktivnosti uzimajući u obzir dostupno znanstveno, tehničko i gospodarsko mišljenje te prije svega izvješće koje je sastavio Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) te na temelju mišljenja savjetodavnih vijeća osnovanih za odgovarajuća zemljopisna područja ili područja nadležnosti.

(2)       Zadatak je Vijeća donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući i, prema potrebi, određene uvjete koji su s tim funkcionalno povezani. U skladu s člankom 16. stavcima 1. i 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne bi mogućnosti trebalo raspodijeliti među državama članicama tako da se svakoj državi članici osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti za svaki stok ili ribolov te uzimajući u obzir ciljeve zajedničke ribarstvene politike iz članka 2. stavka 2. te Uredbe.

(3)       Stoga treba utvrditi ukupne dopuštene ulove (TAC-ove) u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 uzimajući u obzir načela iz uvodne izjave 1.

(4)       Za ribolov  malih pelagijskih vrsta (haringe i papaline), bakalara i lososa u Baltičkom moru obveza iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuje se od 1. siječnja 2015. Člankom 16. stavkom 2. te Uredbe predviđa se da, kada se uvodi obveza iskrcavanja u pogledu ribljeg stoka, ribolovne mogućnosti utvrđuju se uzimajući u obzir promjenu od utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje odražavaju iskrcavanje do utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje održavaju ulove.

(5)       Osim toga, za stokove koji podliježu posebnim višegodišnjim planovima, u skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013  ribolovne mogućnosti trebalo bi utvrditi u skladu s pravilima utvrđenima u tim planovima. Stoga se ograničenja ulova i ograničenja ribolovnog napora koja se odnose na stokove bakalara iz pododjeljaka 22 – 24  trebaju utvrditi u skladu s planom za bakalar u Baltičkom moru utvrđenom u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1098/2007[5].

(6)       U najnovijem znanstvenom mišljenju pokazuje se da Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) nije moglo utvrditi biološke referentne točke za stok bakalara iz pododjeljaka 25 – 32 te je stoga predložilo da se TAC za taj stok bakalara utvrdi na temelju pristupa ograničenih podataka. Zbog nepostojanja bioloških referentnih točaka nemoguće je primijeniti pravila za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti i razina napora za stok bakalara iz pododjeljaka 25 – 32. Budući da bi neutvrđivanje ribolovnih mogućnosti moglo predstavljati ozbiljnu prijetnju održivosti tog stoka, primjereno je utvrditi TAC za taj stok bakalara na razini koja odgovara pristupu koji je izradio i predložio ICES.

(7)       Uzimajući u obzir znanstvena mišljenja može se uvesti fleksibilnost u upravljanje ribolovnim naporom za stok bakalara iz pododjeljaka 25 – 24 u Baltičkom moru, a da se pritom ne ugroze ciljevi plana za bakalar u Baltičkom moru niti dovede do povećanja ribolovne smrtnosti. Tom bi se fleksibilnošću omogućilo učinkovitije upravljanje ribolovnim naporom u slučajevima kada kvote nisu jednako raspodijeljene unutar flote države članice te brža reakcija na razmjenu kvota. Stoga bi državi članici trebalo dopustiti da plovilima koja plove pod njezinom zastavom dodijeli dodatne dane odsutnosti iz luke ako se jednak broj dana odsutnosti iz luke oduzima drugim plovilima koja plove pod njezinom zastavom.

(8)       Na iskorištavanje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi primjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009[6], a posebno njezini članci 33. i 34., u vezi s evidentiranjem ulova i ribolovnog napora i obavijesti o dostavi podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga je potrebno utvrditi šifre za iskrcaje stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a koje će države članice morati upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.

(9)       Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje godišnjim TAC-ovima uključujući odredbe o odstupanjima u skladu s člancima 3. i 4. za sigurnosne odnosno analitičke stokove. U skladu s člankom 2. Uredbe, Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova odlučuje na koje se stokove ne primjenjuju članci 3. i 4., posebice na temelju biološkog statusa stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 utvrđen mehanizam fleksibilnosti za sve stokove obuhvaćene obvezom iskrcavanja. Stoga je, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja  živih morskih bioloških resursa, ometalo ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike i pogoršalo biološki status stokova, potrebno utvrditi da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na analitičke TAC-ove samo kada se države članice ne koriste odgovarajućom godišnjom fleksibilnošću utvrđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe 1380/2013.

(10)     Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i ribarima iz Unije osigurala sredstva za život, važno je da se ribarstvo obuhvaćeno ovom Uredbom otvori od 1. siječnja 2015. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Poglavlje I. Opće odredbe

Članak 1. Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju ribolovne mogućnosti za 2015. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru.

Članak 2. Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na plovila Unije koja djeluju u Baltičkom moru.

Članak 3. Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)        „ICES” znači Međunarodno vijeće za istraživanje mora ;

(2)          „Baltičko more” znači ICES zone IIIb., IIIc. i IIId.;

(3)          „pododjeljak” znači pododjeljak ICES-a za Baltičko more kako je određeno u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 2187/2005[7];

(4)          „ribarsko plovilo” znači svako plovilo opremljeno za gospodarsko iskorištavanje živih vodenih bogatstava;

(5)          „ribarsko plovilo Unije” znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji;

(6)          „ribolovni napor” znači umnožak kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila; za skupinu plovila, to je zbroj ribolovnog napora svih plovila u skupini;

(7)          „stok” znači morski biološki resurs koji se pojavljuje na određenom području upravljanja;

(8)          „ukupni dopušteni ulov” (TAC) znači količina svakog stoka koja se smije:

i.       uloviti tijekom razdoblja jedne godine u slučaju ribolova koji podliježe obvezi iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013; ili

ii.      iskrcati tijekom razdoblja jedne godine u slučaju ribolova koji ne podliježe obvezi iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(9)          „kvota” znači dio TAC-a dodijeljen Uniji, državi članici ili trećoj zemlji.

Poglavlje II. Ribolovne mogućnosti

Članak 4. TAC-ovi i raspodjele

TAC-ovi, kvote i uvjeti funkcionalno povezani s njima, prema potrebi, utvrđeni su u Prilogu I.

Članak 5. Posebne odredbe o raspodjeli

Raspodjelom ribolovnih mogućnosti među državama članicama kako je utvrđena u ovoj Uredbi ne dovode se u pitanje:

(a) razmjene u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b) odbici i preraspodjele u skladu s člankom 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(c) dodatna iskrcavanja dopuštena u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe br. 1380/2013;

(d) količine zadržane u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili prenesene u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe br. 1380/2013;

(e) odbici u skladu s člancima 105., 106. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 6. Uvjeti za iskrcaj ulova i prilova koji ne podliježu obvezi iskrcavanja

Ulovi i prilovi iverka zlatopjega zadržavaju se na plovilu ili se iskrcavaju samo ako su ulov ribarskih plovila Unije koja plove pod zastavom države članice te imaju kvotu i ta kvota nije iscrpljena.

Članak 7. Ograničenja ribolovnog napora

Ograničenja ribolovnog napora utvrđena su u Prilogu II.

Poglavlje III. Završne odredbe

Članak 8. Prijenos podataka

Ako u skladu s člancima 33. i 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 države članice Komisiji šalju podatke o ulovljenim ili iskrcanim količinama ulova, dužne su koristi šifre stokova koje su navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 9. Fleksibilnost

1. Osim ako je u Prilogu I. ovoj Uredbi navedeno drukčije, članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuje se na stokove koji podliježu sigurnosnom TAC-u, a članak 3. stavci 2. i 3. te članak 4. te Uredbe primjenjuju se na stokove koji podliježu analitičkom TAC-u.

2. Ti se članci međutim ne primjenjuju kada se država članica koristi odgovarajućom godišnjom fleksibilnošću utvrđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe 1380/2013.

Članak 10. Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik

[1]               Bez istočnog stoka bakalara, a uključujući pretvorenu masu stokova lososa (prosječna težina pojedinačne ribe iznosi 4,5 kg)

[2]               EUMOFA, godišnji podaci na raspolaganju na http://ec.europa.eu/fisheries/market-observatory/home 22.5.2014.

[3]               STECF, Pregled znanstvenog mišljenja za 2015. – dio 1. Mišljenje o stokovima u Baltičkom moru  (STECF-14-10), str. 12.

[4]               Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22. – 61.).

[5]               Uredba Vijeća (EZ) br. 1098/2007 od 18. rujna 2007. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara u Baltičkom moru i ribarstvo koje iskorištava te stokove te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 779/97 (SL L 248, 22.09.2007., str. 1.–10.).

[6]               Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.)

[7]               Uredba Vijeća (EZ) br. 2187/2005 od 21. prosinca 2005. o tehničkim mjerama za očuvanje ribolovnih resursa u vodama Baltičkog mora, Malog i Velikog Belta i Øresunda (SL L 349, 31.12.2005., str. 1.).

PRILOZI

PRIJEDLOGU UREDBE VIJEĆA

o utvrđivanju za 2015. ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru

PRILOG I. TAC-ovi PRIMJENJIVI NA PLOVILA UNIJE U PODRUČJIMA GDJE SU TAC-ovi ODREĐENI PREMA VRSTI I PODRUČJU

U tablicama u nastavku utvrđeni su TAC-ovi i kvote (u tonama žive mase, osim gdje je navedeno drukčije) po stoku te uvjeti koji su funkcionalno povezani s tim.

Osim ako je navedeno drukčije, upute na ribolovne zone jesu upute na zone ICES-a.

Riblji stokovi navedeni su abecednim redom prema latinskom nazivu vrste.

Za potrebe ove Uredbe navodi se sljedeća usporedna tablica latinskih naziva i uobičajenih naziva:

Znanstveni naziv || Troslovna oznaka (alpha-3) || Uobičajeni naziv

Clupea harengus || HER || Haringa

Gadus morhua || COD || Bakalar

Pleuronectes platessa || PLE || Iverak zlatopjeg

Salmo salar || SAL || Atlantski losos

Sprattus sprattus || SPR || Papalina

Vrsta: || Haringa || || Zona: || Pododjeljci 30 – 31 || ||

|| Clupea harengus || || HER/3D30.; HER/3D31.

Finska || 152 932 || ||

Švedska || 33 602 || ||

|| || ||

Unija || 186 534 || ||

|| || ||

TAC || 186 534 || || Analitički TAC

Vrsta: || Haringa || || Zona: || Pododjeljci 22 – 24

|| Clupea harengus || || HER/3B23.; HER/3C22.; HER/3D24. ||

Danska || 3 115 || ||

Njemačka || 12 259 ||

Finska || 2 || ||

Poljska || 2 891 ||

Švedska || 3 953 || ||

|| ||

Unija || 22 220 || ||

|| ||

TAC || 22 220 || || Analitički TAC Ne primjenjuju se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.

|| || ||

Vrsta: || Haringa || || Zona: || Vode Unije u pododjeljcima 25 – 27, 28.2, 29 i 32

|| Clupea harengus || || HER/3D25.; HER/3D26.; HER/3D27.; HER/3D28.2; HER/3D29.; HER/3D32.

Danska || 3 744 || ||

Njemačka || 993 || ||

Estonija || 19 120 || ||

Finska || 37 321 || ||

Latvija || 4 718 || ||

Litva || 4 968 || ||

Poljska || 42 400 || ||

Švedska || 56 921 || ||

|| || ||

Unija || 170 185 || ||

|| || ||

TAC || Nije relevantno || Analitički TAC

Vrsta: || Haringa || || Zona: || Pododjeljak 28.1

|| Clupea harengus || || HER/03D.RG || || ||

Estonija || 17 908 || ||

Latvija || 20 872 || ||

|| || ||

Unija || 38 780 || ||

|| || ||

TAC || 38 780 || || Analitički TAC

|| || ||

Vrsta: || Bakalar || Zona: || Vode Unije, pododjeljci 25 – 32

|| Gadus morhua || || COD/3D25.; COD/3D26.; COD/3D27.; COD/3D28.; COD/3D29.; COD/3D30.; COD/3D31.; COD/3D32.

Danska || pm || ||

Njemačka || pm || ||

Estonija || pm || ||

Finska || pm || ||

Latvija || pm || ||

Litva || pm || ||

Poljska || pm || ||

Švedska || pm || ||

|| || ||

Unija || pm || ||

|| || ||

TAC || Nije relevantno || Sigurnosni TAC Ne primjenjuju se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.

|| || ||

Vrsta: || Bakalar || || Zona: || Pododjeljci 22 – 24 ||

|| Gadus morhua || || COD/3B23.; COD/3C22.; COD/3D24.

Danska || 3 838 || ||

Njemačka || 1 877 || ||

Estonija || 85 || ||

Finska || 75 || ||

Latvija || 318 || ||

Litva || 206 || ||

Poljska || 1 027 || ||

Švedska || 1 367 || ||

|| || ||

Unija || 8 793 || ||

|| || ||

TAC || 8 793 || || Analitički TAC Ne primjenjuju se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.

|| || ||

Vrsta: || Iverak zlatopjeg || || Zona: || Vode Unije, pododjeljci 22 – 32 ||

|| Pleuronectes platessa || || PLE/3B23.; PLE/3C22.; PLE/3D24.; PLE/3D25.; PLE/3D26.; PLE/3D27.; PLE/3D28.; PLE/3D29.; PLE/3D30.; PLE/3D31.; PLE/3D32.

Danska || 2 327 || ||

Njemačka || 259 || ||

Poljska || 487 || ||

Švedska || 176 || ||

|| || ||

Unija || 3 249 || ||

|| || ||

TAC || 3 249 || || Sigurnosni TAC

Vrsta: || Atlantski losos || Zona: || Vode Unije, pododjeljci 22 – 31

|| Salmo salar || || SAL/3B23.; SAL/3C22.; SAL/3D24.; SAL/3D25.; SAL/3D26.; SAL/3D27.; SAL/3D28.; SAL/3D29.; SAL/3D30.; SAL/3D31.

Danska || 20 290 || (1) ||

Njemačka || 2 257 || (1) ||

Estonija || 2 062 || (1) ||

Finska || 25 300 || (1) ||

Latvija || 12 905 || (1) ||

Litva || 1 517 || (1) ||

Poljska || 6 155 || (1) ||

Švedska || 27 425 || (1) ||

|| || ||

Unija || 97 911 || (1) ||

|| || ||

TAC || Nije relevantno || Analitički TAC Ne primjenjuju se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.

__________ || || ||

(1)        Izraženo brojem jedinki.

Vrsta: || Atlantski losos || Zona: || Vode Unije, pododjeljak 32

|| Salmo salar || || SAL/3D32. || || ||

Estonija || 1 029 || (1) ||

Finska || 9 005 || (1) ||

|| || ||

Unija || 10 034 || (1) ||

|| || ||

TAC || Nije relevantno || Sigurnosni TAC

__________ || || ||

(1)        Izraženo brojem jedinki.

Vrsta: || Papalina || || Zona: || Vode Unije, pododjeljci 22 – 32 ||

|| Sprattus sprattus || || SPR/3B23.; SPR/3C22.; SPR/3D24.; SPR/3D25.; SPR/3D26.; SPR/3D27.; SPR/3D28.; SPR/3D29.; SPR/3D30.; SPR/3D31.; SPR/3D32.

Danska || 19 691 || ||

Njemačka || 12 475 || ||

Estonija || 22 866 || ||

Finska || 10 308 || ||

Latvija || 27 617 || ||

Litva || 9 990 || ||

Poljska || 58 608 || ||

Švedska || 38 067 || ||

|| || ||

Unija || 199 622 || ||

|| || ||

TAC || Nije relevantno || || Analitički TAC

PRILOG II. OGRANIČENJA RIBOLOVNOG NAPORA

1.           Države članice dodjeljuju pravo na odsutnost iz luke do najviše 132 dana u pododjeljcima 22 – 24 ICES-a, osim u razdoblju između 1. i 30. travnja tijekom kojeg se primjenjuje članak 8. stavak 1. točka (a) Uredbe (EZ) br. 1098/2007, ribarskim plovilima Unije koja plove pod njihovom zastavom i za ribolov upotrebljavaju:

(a)     povlačne mreže, danske potegače ili slične vrste ribolovnog alata s veličinom oka mreže od najmanje 90 mm;

(b)     mreže stajaćice, zaglavljujuće mreže ili trostruke mreže stajaćice s veličinom oka mreže od najmanje 90 mm;

(c)     stajaće (pridnene) parangale, parangale osim plutajućih parangala, ručne ribolovne udice ili opremu za ribolov umjetnim mamcima.

2.           Odstupajući od točke 1. i ako je to potrebno za učinkovito upravljanje ribolovnim mogućnostima, država članica može ribarskim plovilima Unije koja plove pod njezinom zastavom dodijeliti pravo na dodatne dane odsutnosti iz luke ako je:

(a)     jednak broj dana odsutnosti iz luke oduzet drugim plovilima koja plove pod njezinom zastavom i koja podliježu ograničenju napora u istom području i

(b)     ako je kapacitet, izražen u kW, svakog od plovila davatelja jednak ili veći od kapaciteta plovila primatelja.

3.           Broj plovila primatelja u skladu s točkom 2. ne smije biti veći od 15 % ukupnog broja plovila predmetne države članice, kako je navedeno u točki 1.