9.8.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 289/5

—

uzimajući u obzir Milenijsku deklaraciju Ujedinjenih naroda od 8. rujna 2000.,

—

uzimajući u obzir izvješće koje je u srpnju 2014. usvojila otvorena radna skupina UN-a za održive razvojne ciljeve,

—

uzimajući u obzir izvješće koje je 8. kolovoza 2014. usvojio međuvladin odbor stručnjaka za financiranje održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju s političkog foruma na visokoj razini o održivom razvoju iz srpnja 2014.,

—

uzimajući u obzir izvješće UN-a o milenijskim razvojnim ciljevima za 2014.,

—

uzimajući u obzir zaključni dokument sa sastanka na visokoj razini Globalnog partnerstva za učinkovitu razvojnu suradnju održanog u Meksiku u travnju 2014.,

—

uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i platformu za djelovanje koja je odobrena na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama u rujnu 1995. te kasnije zaključne dokumente,

—

uzimajući u obzir program djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (ICPD) koji je usvojen 1994. u Kairu te kasniji postupak revizije programa ICPD+20,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

—

uzimajući u obzir izvješće UN-a o jednakosti spolova za 2012., u kojem se prati napredak u vezi s aspektom rodne jednakosti osam milenijskih razvojnih ciljeva,

—

uzimajući u obzir ishod konferencije UN-a o okolišu i razvoju iz 1992. i izvješće s njoj popratne konferencije o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru u Brazilu od 20. do 22. lipnja 2012.,

—

uzimajući u obzir izvješće o ljudskom razvoju za 2014. Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) naslovljeno „Održavanje ljudskog napretka: smanjenje ranjivosti i stvaranje otpornosti”,

—

uzimajući u obzir izvješće iz svibnja 2013. UN-ove Komisije uglednih osoba na visokoj razini u vezi s razvojnim programom za razdoblje nakon 2015. godine,

—

uzimajući u obzir izvješće s konferencije UN-a o održivom razvoju održane u Rio de Janeiru u Brazilu od 20. do 22. lipnja 2012.,

—

uzimajući u obzir izvješće posebne skupine stručnjaka UN-a iz lipnja 2012. o razvojnom programu UN-a za razdoblje nakon 2015. namijenjeno glavnom tajniku UN-a i naslovljeno „Ostvarivanje budućnosti koju želimo svima”,

—

uzimajući u obzir rezoluciju naslovljenu „Ispunjenje obećanja: ujedinjeni u postizanju milenijskih razvojnih ciljeva” koju je donijela Opća skupština UN-a na plenarnoj sjednici na visokoj razini o milenijskim razvojnim ciljevima na svom 56. zasjedanju u 2010. godini,

—

uzimajući u obzir Istanbulski program djelovanja za najmanje razvijene zemlje za desetljeće 2011. – 2020.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom,

—

uzimajući u obzir izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu o stanju nesigurnosti opskrbe hranom,

—

uzimajući u obzir deklaraciju i akcijski plan s foruma na visokoj razini o učinkovitosti pomoći koji je održan u Busanu u prosincu 2011.,

—

uzimajući u obzir izvješće UNDP-a naslovljeno „Beyond the Midpoint: Achieving the Millennium Development Goals” („Nakon polovice provedbenog razdoblja: ostvarenje milenijskih razvojnih ciljeva”) te objavljeno u siječnju 2010.,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i pravni okvir o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir rad posebne skupine stručnjaka UN-a za razvojni program UN-a za razdoblje nakon 2015. koju zajednički vode Odjel UN-a za gospodarske i socijalne poslove (UN DESA) i UNDP uz potporu svih agencija UN-a i uz savjetovanje s relevantnim zainteresiranim stranama,

—

uzimajući u obzir globalnu strategiju i plan djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije u vezi s javnim zdravljem, inovacijama i intelektualnim vlasništvom od 24. svibnja 2008.,

—

uzimajući u obzir Parišku deklaraciju o učinkovitosti pomoći i Akcijski plan iz Accre,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju o pravu na razvoj iz 1986.,

—

uzimajući u obzir Kodeks ponašanja EU-a o dopunjavanju i podjeli rada u okviru razvojne politike (1),

—

uzimajući u obzir članak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se potvrđuje da EU „osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajući pritom u obzir sve svoje ciljeve”,

—

uzimajući u obzir članak 208. UFEU-a kojim se ističe da „Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju”,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. naslovljenu „Pristojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja” (COM(2014)0335),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2014. naslovljenu „Snažnija uloga privatnog sektora u postizanju uključivog i održivog rasta u zemljama u razvoju” (COM(2014)0263),

—

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 30. travnja 2014., paket mjera naslovljen „Pristup temeljen na poštovanju prava, uključivanje svih ljudskih prava u razvojnu suradnju EU-a” (SWD(2014)0152),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. veljače 2013. naslovljenu „Pristojan život za sve: stati na kraj siromaštvu i osigurati održivu budućnost svijetu” (COM(2013)0092),,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. rujna 2012. naslovljenu „Temelji demokracije i održivog razvoja: europski angažman za civilno društvo kroz vanjske odnose” (COM(2012)0492),,

—

uzimajući u obzir javno savjetovanje Komisije o pripremi nacrta stajališta EU-a naslovljeno „Prema razvojnom okviru za razdoblje nakon 2015.” koje je trajalo od 15. lipnja do 15. rujna 2012.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u Vijeću, Europskom parlamentu i Komisiji o razvojnoj politici EU-a naslovljenu „Europski konsenzus” (2),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 12. travnja 2005. naslovljenu „Politička usklađenost u interesu razvoja” (COM(2005)0134) i zaključke s 3166. sastanka Vijeća za vanjske poslove od 14. svibnja 2012. naslovljene „Povećanje učinka razvojne politike EU-a: plan za promjenu”,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020. (3),

—

uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 2. travnja 2014. na 69. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda (4),

—

uzimajući u obzir svoje stajalište od 2. travnja 2014. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini razvoja (2015.) (5),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. lipnja 2013. o milenijskim razvojnim ciljevima – određivanje okvira za razdoblje nakon 2015. (6),

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 19. svibnja 2014. o pristupu razvojnoj suradnji utemeljenom na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 12. prosinca 2013. o financiranju iskorjenjivanja siromaštva i održivom razvoju nakon 2015.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu AKP-a i EU-a od 20. lipnja 2014. o razvojnom planu za razdoblje nakon 2015.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove od 25. lipnja 2013. o sveobuhvatnom programu za razdoblje nakon 2015.,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0037/2014),

A.

budući da su se svi relevantni dionici okupili 2000. godine kako bi se utvrdili milenijski razvojni ciljevi radi ostvarenja konkretnih razvojnih ciljeva i ciljeva iskorjenjivanja siromaštva do 2015.;

B.

budući da je milenijskim razvojnim ciljevima podignuta razina osviještenosti o okončanju globalnog siromaštva kao hitnog izazova i prioriteta globalnog djelovanja; budući da je uspjeh ostvarenja milenijskih razvojnih ciljeva različit, no primjetni su pozitivni učinci na smanjenje najtežih oblika siromaštva, borbu protiv malarije i tuberkuloze, poboljšanje pristupa pitkoj vodi i smanjenje razlika u upisima u osnovnu školu; budući da je prilikom definiranja okvira za razdoblje nakon 2015. potrebno obratiti pozornost na određene manjkavosti milenijskih razvojnih ciljeva;

C.

budući da procjene napretka u ostvarivanju sadašnjih milenijskih razvojnih ciljeva pokazuju da su za novi okvir ključni snažna povezanost između iskorjenjivanja siromaštva, borbe protiv nejednakosti i poticanja održivog razvoja te jedinstveni i univerzalni skup ciljeva s različitim pristupima njihovu ostvarenju;

D.

budući da se predviđa porast gradskog stanovništva sa sadašnjih 3,6 milijardi na više od 6 milijardi, a najveći će gradovi, prema predviđanjima, izrasti u megagradove s više od 100 milijuna stanovnika; budući da pretjerana urbanizacija ugrožava održivost razvoja u svim njegovim dimenzijama;

E.

budući da su sudionici Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju održane 1994. u Kairu pozvali na pristup uslugama reproduktivnog i spolnog zdravlja, uključujući planiranje obitelji; podsjeća, s tim u vezi, da je 2013. otprilike 289 000 žena umrlo tijekom trudnoće ili porođaja; podsjeća na peti milenijski razvojni cilj i potrebu da se ženama zajamči pristup djelotvornoj metodi kontracepcije i planiranja obitelji kako bi se broj smrti trudnica i rodilja smanjio gotovo za trećinu;

F.

budući da je smanjenje siromaštva nejednako i da su nejednakosti među državama i unutar njih porasle u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju te predstavljaju glavni razvojni izazov, posebno u zemljama s niskom i srednjom razinom dohotka; budući da 1,5 milijardi ljudi živi u siromaštvu, a istovremeno su zakinuti kada je riječ o zdravstvenim i životnim standardima te standardima obrazovanja, pogotovo u nestabilnim državama ili onima u kojima vladaju sukobi;

G.

budući da nasilni sukobi i humanitarne krize i dalje poništavaju napore usmjerene prema razvoju; budući da se na žene u većoj mjeri odražavaju posljedice vojnih sukoba i kriza;

H.

budući da su potrebni dodatni napori kako bi se prepolovio postotak ljudi koji pati od gladi te da je 162 milijuna male djece pothranjeno; budući da se skrivena glad može definirati kao pomanjkanje mikronutrijenata, što može imati nepovratne učinke na zdravlje i socijalno-ekonomske posljedice povezane sa smanjenjem produktivnosti ljudi;

I.

uzimajući u obzir da je 2014. međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;

J.

budući da se Deklaracijom o pravu na razvoj iz 1986. razvoj potvrđuje kao temeljno ljudsko pravo; budući da se Deklaracija obvezuje na pristup utemeljen na ljudskim pravima čije su značajke ostvarivanje svih ljudskih prava (gospodarskih, socijalnih, kulturnih, građanskih i političkih); budući da se Deklaracija također obvezuje na jačanje međunarodne suradnje;

K.

budući da klimatske promjene i uništavanje okoliša dovode u pitanje smanjenje siromaštva time što potenciraju postojeće slabe točke, dok pritom mnoge zemlje u razvoju još uvijek ovise o poljoprivredi i klimatski osjetljivim prirodnim resursima te im nedostaju kapaciteti kojima bi se mogli nositi s klimatskim rizicima; budući da postoji hitna potreba za smanjenjem globalnih emisija stakleničkih plinova i ostvarenjem pravednijeg i održivijeg načina upravljanja i raspolaganja prirodnim resursima;

L.

budući da napredak u ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva povezanih sa zdravljem uglavnom proizlazi iz ulaganja u istraživanje i razvoj otprije više godina; budući da se pravima o intelektualnom vlasništvu ne bi trebao otežavati pristup financijski pristupačnim lijekovima;

M.

budući da je pristup mogućnostima ranog razvoja djeteta, najvećoj dostiživoj razini obrazovanja i osposobljavanja za svako dijete te mladu ili odraslu osobu ključan preduvjet za razbijanje kruga siromaštva i nejednakosti koji se prenosi iz generacije u generaciju;

N.

budući da je postignut slab napredak u vezi s rodnom jednakošću i osnaživanjem žena; budući da su žene često izložene diskriminaciji i nasilju;

O.

budući da u svijetu žene i djevojčice čine većinu onih koji žive u najtežem obliku siromaštva te da su rodna jednakost i prava žena nužni preduvjeti za uspjeh globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; budući da svaki dan oko 800 žena u svijetu premine zbog komplikacija tijekom trudnoće ili rođenja djeteta; budući da su sudionici Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju održane 1994. u Kairu pozvali na univerzalan pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i s time povezanim pravima čime se mogu spasiti životi;

P.

budući da žene čine više od polovice broja migranata;

Q.

budući da Afrika nezakonitim financijskim tokovima izvozi znatno više kapitala u svijet u usporedbi s onime što prima u obliku međunarodne pomoći i novca;

R.

budući da se novim održivim razvojnim okvirom stvara mogućnost širokog sudjelovanja organizacija civilnog društva, tijela lokalne vlasti i nacionalnih parlamenata;

S.

budući da treba stvoriti više novih i dostojanstvenih radnih mjesta kako bi se odgovorilo na demografski rast na svjetskoj razini; budući da je u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju privatni sektor glavni pokretač za stvaranje radnih mjesta te stoga može biti ključan saveznik u borbi protiv siromaštva kada postoje jasni mehanizmi odgovornosti te se poštuju međunarodni propisi o socijalnoj zaštiti;

T.

budući da pomoć i dalje igra jedinstvenu ulogu u smanjenju siromaštva i od presudne je važnosti u zemljama u razvoju;

U.

budući da je mobilizacija domaćih sredstava važan element borbe protiv siromaštva i nejednakosti;

V.

budući da su EU i njezine države članice najveći donatori razvojne pomoći te bi zato trebali i dalje biti pokretačka sila tijekom sljedeće faze pregovora u okviru UN-a, posebno potičući pristup utemeljen na ljudskim pravima, čije su značajke jednakost, nediskriminacija, sudjelovanje i uključenost u izradu i provedbu okvira;

W.

budući da će se zaključcima Vijeća iz prosinca 2014. postaviti skup dosljednih načela i glavnih točaka pregovaračke strategije;

X.

budući da je člankom 208. UFEU-a utvrđeno da je iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj razvojne politike EU-a te je uspostavljena usklađenost politika za razvoj;

1.

ističe da se globalno okruženje tijekom posljednjih godina promijenilo, uključujući promjene u globalnoj gospodarskoj i političkoj ravnoteži, te premda su neka gospodarstva u razvoju i usponu doživjela značajan gospodarski rast, i dalje se suočavaju s visokim i rastućim razinama nejednakosti; smatra da je potreban novi pristup kojim se obuhvaća globalno upravljanje, uz snažan naglasak na usklađenost politika za razvoj i opskrbu globalnih javnih dobara;

2.

podsjeća da se, unatoč tome što je njihov izravan pristup ujedno i njihova prednost, milenijski razvojni ciljevi nisu bavili temeljnim strukturnim čimbenicima koji su doveli do siromaštva i nejednakosti; ističe da bi globalni održivi razvojni okvir za razdoblje nakon 2015. trebao biti transformacijski na način da se bavi temeljnim uzrocima siromaštva i nejednakosti i tako ispuni nedovršeni posao sadašnjih milenijskih razvojnih ciljeva;

3.

ističe da su milenijski razvojni ciljevi utvrđeni 2000. godine imali veliki uspjeh u zemljama sa srednjom razinom dohotka i zemljama u razvoju, ali da je napredak nejednak unutar tih zemalja i među njima te je te rezultate potrebno ispravno analizirati i iz njih donijeti zaključke prilikom oblikovanja globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.;

4.

podsjeća da, iako su milenijski ciljevi znatno izmijenili živote ljudi, ključna pitanja kao što su kršenja ljudskih prava, nejednakosti, uključujući rodnu nejednakost, oružani sukobi i terorizam, klimatske promjene, nesigurnost opskrbe hranom, nedostatak prava vlasništva, nedostatak prava povezanih sa zemljištem, migracija, ograničeni pristup zdravstvenim uslugama i obrazovanju, demografske promjene, manjak resursa, gubitak biološke raznolikosti, korupcija, porezna prijevara i izbjegavanje plaćanja poreza, neodrživi rast, nezaposlenost i financijska i gospodarska kriza još uvijek predstavljaju vrlo složene i međusobno povezane izazove s kojima se potrebno suočiti u narednim desetljećima, što potiče potrebu za pronalaskom novih načina razvoja koji bi mogli dovesti do uključivog i održivog razvoja za sve;

5.

ističe da je ekološka održivost glavni izazov, a neuspjeh u njezinu ostvarenju vjerojatno bi ugrozio sve aspekte ljudskog razvoja; konkretno, podsjeća da uništavanje okoliša predstavlja veliku prepreku ispunjenju cilja iskorjenjivanja najtežih oblika siromaštva i gladi; podsjeća, na primjer, da su trajne nejednakosti i borbe oko oskudnih resursa među glavnim uzročnicima sukoba, gladi, nesigurnosti i nasilja, koji su pak ključni čimbenici zaustavljanja ljudskog razvoja i napora za ostvarivanjem održivog razvoja;

6.

ističe da bi se novim okvirom trebalo učinkovito reagirati na te izazove i riješiti važna pitanja kao što su poštovanje dostojanstva svakog ljudskog bića, pravda, jednakost, dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava, mir i sigurnost, klimatske promjene, smanjenje rizika od katastrofa i povećanje otpornosti na njih, očuvanje biološke raznolikosti, uključivi i održivi rast, pravo vlasništva i pravo povezano sa zemljištem, zdravstvena i socijalna zaštita, obrazovanje, istraživanje i inovacije te prava žena, djece, mladeži i manjina;

7.

ističe činjenicu da novi razvojni okvir mora biti univerzalan i primjenjiv u svim zemljama, uključujući države članice EU-a, te stoga mora biti relevantan i pravedan i za razvijene zemlje i za zemlje u razvoju, uzimajući istovremeno u obzir različite nacionalne okolnosti, kapacitete, politike i prioritete; ističe da se nove odgovornosti i obveze moraju ravnopravno ali pravedno podijeliti među svim zemljama; poziva EU da iznese prijedloge konkretnih mjera i obveza kojima se na domaćoj i međunarodnoj razini može odgovoriti na načelo univerzalnosti;

8.

naglašava da bi uzajamna odgovornost i transparentnost na svim razinama trebali biti osnova novog razvojnog okvira te da je važno da nacionalne vlade i drugi akteri, uključujući privatni sektor, budu odgovorni za provedbu okvira;

9.

poziva Europsku uniju da aktivno vodi proces prema određenju jedinstvenog, sveobuhvatnog i cjelovitog globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015. te pozdravlja konsenzus kojim je zaključeno da u novom globalnom razvojnom planu treba naglasiti sredstvo provedbe te obnoviti globalno partnerstvo za održivi razvoj;

10.

poziva Europsku uniju da preuzme aktivnu ulogu u oblikovanju novog globalnog partnerstva kojim će se mobilizirati djelovanje svih zemalja, uključujući gospodarstva u usponu te sve relevantne dionike, uz ostalo i privatni sektor, organizacije civilnog društva, tijela lokalne vlasti i nacionalne parlamente;

11.

poziva Europsku uniju na donošenje odlučnog, dosljednog i jednoglasnog stajališta tijekom nadolazećih međuvladinih pregovora uzimajući u obzir prioritete naglašene u ovoj rezoluciji;

12.

odobrava zaključke otvorene radne skupine UN-a; smatra, ipak, da bi se okvir koji je utvrđen u njezinim zaključcima na kraju mogao podijeliti u skupine uz istodobno održavanje ravnoteže među iskorjenjivanjem siromaštva, borbe protiv nejednakosti i trima dimenzijama održivog razvoja, a da to ne ide na štetu pristupa utemeljenog na pravima odnosno nauštrb ambicioznijih i inovativnijih ciljeva;

13.

ističe da bi novim globalnim okvirom trebalo obuhvatiti odgovarajući institucionalni ustroj i baviti se glavnim ciljevima koji su iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv nejednakosti i promicanje održivog razvoja, s jasnim smjernicama za nadzor njegove provedbe te da bi sam ustroj trebao obuhvatiti složenosti i međusobnu povezanost raznih dijelova budućeg okvira;

14.

smatra da je politička usklađenost u interesu održivog razvoja ključno sredstvo za provedbu okvira za razdoblje nakon 2015.; u tu svrhu poziva EU da zajamči da sve potrebne smjernice, procjene učinka te mehanizmi nadzora i izvješćivanja pridonesu tomu da politička usklađenost u interesu održivog razvoja zaživi unutar tog okvira;

15.

naglašava da univerzalnost globalnog razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. podrazumijeva ozbiljnije obveze za EU i države članice; ističe da će se novi ciljevi održivog razvoja sadržani u globalnom okviru morati odraziti u vanjskim i unutarnjim politikama EU-a;

16.

podsjeća da iskorjenjivanje siromaštva mora ostati glavni prioritet globalnog razvojnog plana za razdoblje nakon 2015., zajedno s međusobno povezanim stupovima gospodarske, ekološke i socijalne održivosti i osnaženim globalnim partnerstvom;

17.

ističe da bi okončanje siromaštva i borba protiv nejednakosti, uz održivi razvoj, trebale biti glavne teme globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; ističe potrebu da okvir bude usredotočen na ljude te da primjenjivanjem pristupa koji se temelji na pravima upućuje na nedostatak pravde s ciljem smanjenja nejednakosti unutar zemalja i među njima, što je jedan od ključnih prioriteta novog okvira;

18.

smatra da nejednakost onemogućava razvoj i napore usmjerene prema smanjenju siromaštva; ponavlja da su iskorjenjivanje siromaštva, jednakost i održivi razvoj mogući samo ako se u obzir uzmu sve najosjetljivije skupine te ako se promiču pravedan pristup, održivo korištenje resursa i dobro upravljanje; poziva Europsku uniju i njezine države članice da podupru 10. cilj održivog razvoja, kao što je predložila otvorena radna skupina UN-a, kao zasebni cilj u sklopu novog okvira;

19.

naglašava potrebu za postavljanjem cilja okončanja najtežih oblika siromaštva ljudi koji žive s dva američka dolara dnevno ako okvir namjerava donijeti istinsku promjenu;

20.

naglašava činjenicu da bi se budućim okvirom trebali obuhvatiti složeni aspekti siromaštva i nejednakosti koji se ne ograničavaju na manjak prihoda, već se bave dostojanstvom ljudskog bića u svim njegovim aspektima, uključujući i socijalne aspekte; naglašava da se siromaštvo ne bi trebalo procjenjivati samo na temelju dohotka i BND-a, nego i na temelju pokazatelja kojima se mjeri blagostanje;

21.

preporučuje da se pruži potpora konsolidaciji države pojačanom općom i/ili sektorskom proračunskom pomoći uvjetovanom kriterijima dobrog upravljanja;

22.

naglašava također da je u većinski globaliziranoj ekonomiji pregovaračka snaga radnika smanjena liberalizacijom, čime se ugrožava ostvarivanje prava navedenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i Programu za dostojanstven rad; u skladu s tim potiče EU da svoju strategiju trgovinske politike oblikuje tako da održi i zaštiti visoke socijalne i ekološke standarde te odvrati od svih oblika socijalnog i ekološkog dampinga;

23.

naglašava da postoji važna veza između dobrog upravljanja, održivog razvojnog rasta i smanjenja društvenih nejednakosti; naglašava važnost jačanja jednakih mogućnosti i prava kao i socijalnog dijaloga; poziva na širu definiciju siromaštva od one koja se temelji samo na BDP-u kako bi se obuhvatile šire mjere napretka i blagostanja;

24.

podsjeća na važnu gospodarsku i društvenu ulogu stabilne i jake srednje klase; naglašava važnost dodatnog uključivanja srednje klase u politički proces kojim se jača uključiv rast;

25.

poziva na poticanje ekološki održivog napretka u svim zemljama, i razvijenima i onima u razvoju, i to održivom upotrebom obnovljivih prirodnih resursa i zaštitom okoliša;

26.

naglašava potrebu poticanja održivog razvoja uravnoteženjem regionalnog razvoja, i to poticanjem razvoja gradića i gradova te sprečavanjem pretjeranog rasta velikih gradova;

27.

pozdravlja uvrštavanje pristupa utemeljenog na promicanju ljudskih prava i usredotočenog na ljude u održive razvojne ciljeve koje je predložila otvorena radna skupina UN-a; međutim, izražava zabrinutost zbog toga što do sada nije zauzet ambiciozniji pristup i naglašava da je takav pristup nužan kako bi se uklonili uzroci siromaštva, socijalne isključenosti i nejednakosti;

28.

naglašava univerzalnost, nedjeljivost i međuovisnost ljudskih prava svih osoba, bez bilo kakvih oblika diskriminacije, počevši s temeljnim pravom na dostojanstvo svakog ljudskog bića, s posebnim naglaskom na ljudska prava žena i djevojčica, uključujući poticanje univerzalnog pristupa spolnom i reproduktivnom zdravlju i s time povezanim pravima, kao i zaštitu i poštovanje prava migranata i manjina, uključujući pripadnike skupine LGBT i osobe zaražene HIV-om; ističe važnost poštovanja i promicanja prava osoba s invaliditetom u sklopu novog okvira;

29.

poziva EU da naglasi važnost donošenja i provedbe odgovarajućeg pravnog okvira kao prioriteta u okviru plana za razdoblje nakon 2015. te da naglasi činjenicu da se nacionalnim i lokalnim politikama treba boriti protiv korupcije i nekažnjavanja te zajamčiti pristup nepristranim i neovisnim pravosudnim tijelima i učinkovite pravne lijekove za kršenja ljudskih prava, osobito marginaliziranih skupina, kao i zaštitu onih koji brane ljudska prava; naglašava da se globalnim razvojnim okvirom za razdoblje nakon 2015. treba jamčiti dobro upravljanje, demokracija i vladavina prava;

30.

poziva EU da udvostruči svoj trud usmjeren k jamčenju toga da u nadolazećim međuvladinim pregovorima pristup utemeljen na ljudskim pravima i pravo na razvoj postanu glavne ideje globalnog razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015. te stoga poziva da stupovi pristupa utemeljenog na ljudskim pravima, univerzalnost i nedjeljivost, nediskriminacija i jednakost, odgovornost i vladavina prava, sudjelovanje i uključenost, budu sastavni dio izrade, provedbe i nadzora razvojnog okvira za razdoblje nakon 2015.; naglašava važnost zadržavanja 16. cilja održivog razvoja, koji je predložila otvorena radna skupina UN-a, kao zasebnog cilja u sklopu novog okvira;

31.

smatra da bi globalni razvojni okvir za razdoblje nakon 2015. trebao na pravi način odražavati Novi dogovor za angažman u nestabilnim državama i ciljeve za izgradnju mira i izgradnju države dogovorene u Busanu; ističe da je potrebno obratiti posebnu pozornost na nestabilne države u sklopu novog okvira; pozdravlja činjenicu da je promicanje miroljubivih društava jedan od prioriteta EU-a te jedan od sve važnijih čimbenika novog okvira; također smatra da je od ključne važnosti započeti strukturna, intenzivna i dugoročna partnerstva koja u prvi plan stavljaju reformu sigurnosnog sektora i uspostavljanje vladavine prava i demokratskih institucija;

32.

ističe da novi okvir treba naći rješenje za temeljne uzročnike sukoba i nestabilnosti; poziva europske institucije da uvedu postupke koji su prilagođeniji situacijama nakon sukoba te izrade strategiju kojom će se razvojnoj pomoći omogućiti da na najbolji način bude u službi ciljeva sigurnosti;

33.

oštro osuđuje nedostatak sudskog progona i kažnjavanja u područjima sukoba, osobito u slučaju seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama; naglašava potrebu za udvostručenjem truda usmjerenog k zaštiti civila zahvaćenih oružanim sukobima kako bi se poboljšao pristup psihološkoj pomoći, osobito za žene i djecu, te kako bi se osnažila povezanost između pomoći, obnove i razvoja u novom globalnom okviru;

34.

priznaje važan doprinos žena u sprečavanju sukoba i naporima za izgradnju mira te stoga poziva na promicanje rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a o jamčenju sudjelovanja žena u rješavanju sukoba i izgradnji demokracije;

35.

smatra da je potrebno na učinkovit, vidljiv i ambiciozan način uključiti prioritetno pitanje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe u globalni razvojni okvir za razdoblje nakon 2015.; podržava širok raspon mjera za rješavanje posljedica klimatskih promjena i jamčenje bolje budućnosti novoj generaciji, uključujući postupno ukidanje subvencija koje su štetne za okoliš; ističe da treba obratiti posebnu pozornost na održivu energiju jer je ona od ključne važnosti za ublažavanje klimatskih promjena;

36.

ističe da usmjeravanje postupka ne smije dovesti do preusmjeravanja službene razvojne pomoći na klimatske politike kojima se ne postiže izravno ublažavanje siromaštva;

37.

smatra da se mnoge siromašne zajednice već suočavaju s posljedicama klimatskih promjena, a najmanje su za njih odgovorne; ponavlja hitnu potrebu za poduzimanje mjera u vezi sa smanjenjem emisija i s naglaskom na strategijama bez ugljika; naglašava da kretanje prema gospodarstvu utemeljenom na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije može dovesti do napretka u iskorjenjivanju siromaštva; vjeruje da bi EU trebao podupirati univerzalni pristup obnovljivim, pouzdanim i isplativim energetskim uslugama;

38.

pozdravlja činjenicu da su ublažavanje klimatskih promjena i održivo korištenje prirodnim resursima u velikoj mjeri prisutni u zaključnom dokumentu otvorene radne skupine koji uključuje očuvanje oceana i mora kao i očuvanje biološke raznolikosti i šuma;

39.

naglašava važnost uključivanja mjera za humanitarnu pomoć, izgradnju kapaciteta, prevenciju i sudjelovanje prema načelu odozdo prema gore u novi okvir kako bi se učinkovito umanjio rizik od katastrofa te kako bi se povećala otpornost; ističe potrebu jačanja međunarodne pomoći, koordinacije i resursa za odgovor na krizne situacije, oporavak i ponovnu izgradnju u situacijama nakon katastrofa;

40.

prepoznaje posebnu ulogu žena u doprinosu održivosti te stoga poziva na integraciju perspektive rodne jednakosti u politike o okolišu i klimatskim promjenama kako bi se zajamčilo smanjenje rodne nejednakosti kada je riječ o pristupu resursima za prilagođavanje klimatskim promjenama te nadzoru nad njima;

41.

pozdravlja činjenicu što su sigurnost opskrbe hranom i sigurnost prehrane postali prioritet u novom globalnom razvojnom okviru te pozdravlja činjenicu da je zasebni cilj iskorjenjivanja gladi, postizanja sigurnosti opskrbe hranom i poboljšane prehrane te promicanja održive poljoprivrede uvršten u zaključni dokument otvorene radne skupine; prepoznaje specifične potrebe poljoprivrednica u vezi sa sigurnošću opskrbe hranom koje treba uzeti u obzir prilikom razvoja novog okvira;

42.

naglašava važnost povezivanja tog pitanja s povećanom produktivnosti u sektoru održive poljoprivrede i ribarstva što će dovesti do smanjenja gubitka i rasipanja hrane, transparentnog upravljanja prirodnim resursima i prilagodbe klimatskim promjenama;

43.

ističe da se zaštitom posjeda zemljišta za male proizvođače, pri čemu se uzimaju u obzir tradicionalna prava povezana s korištenjem zemljištem, potiču lokalna gospodarstva i povećava sigurnost opskrbe hranom;

44.

poziva na potrebu da se učini više od ostvarivanja sigurne opskrbe hranom i hranu smatra temeljnim ljudskim pravom kako bi se mogao jasno zacrtati cilj „Bez gladi” i do 2025. okončati sramotni problem gladi u svijetu; ističe da bi napori za iskorjenjivanje gladi i okončanje pothranjenosti, kao i fenomena „skrivene gladi”, trebali biti posebno usmjereni na djecu i dojilje;

45.

naglašava važnost provedbe obveza u vezi s degradacijom tla s konferencije Rio+20 u svim zemljama te smjernica Organizacije za hranu i poljoprivredu o pravu na hranu i zemljoposjedništvo; ističe važnost dobrog upravljanja na globalnoj razini u sprečavanju utrke zemalja za obradivim površinama;

46.

ističe nužnost jačanja dobrog upravljanja u području zemljoposjedništva i očuvanja posjeda od rastućeg rizika njihova kupovanja po vrlo po niskim cijenama koje provode razni gospodarski subjekti;

47.

ukazuje na važnost određivanja univerzalnog pristupa pitkoj vodi, sanitarnih usluga i integriranog upravljanja vodama; naglašava potrebu da se poduzmu mjere za smanjenje uporabe opasnih kemikalija i sprječavanje zagađenja;

48.

mišljenja je da je zdravstveni sektor ključan za gospodarski i društveni razvoj društava; stoga poziva EU da se usredotoči na promicanje pravedne, univerzalne i održive zdravstvene zaštite u novom globalnom okviru, s posebnim naglaskom na financijski pristupačnu zdravstvenu skrb za djecu i majke, uključujući ambiciozan cilj u vezi s iskorjenjivanjem sprječive smrtnosti trudnica i rodilja, novorođenčadi i djece, kao i s uklanjanjem epidemija AIDS-a, tuberkuloze, malarije i drugih zaraznih bolesti;

49.

prihvaća da je zdravlje ljudsko pravo; naglašava važnost poboljšanja univerzalnog pristupa higijeni i visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i pokrivenosti, uključujući usluge za spolno i reproduktivno zdravlje; poziva EU da stavi poseban naglasak na sprečavanje marginalizacije i diskriminacije najugroženijih skupina u vezi sa zdravstvenim sustavima;

50.

ističe golemu važnost nastavka rada na poboljšanju pristupa vodi, sanitarnim uslugama i higijeni kao prioritetnim pitanjima o kojima ovisi postizanje drugih ciljeva iz programa za razdoblje nakon 2015., a u to se ubrajaju i zdravlje, obrazovanje i rodna jednakost;

51.

naglašava da je obrazovanje ključno za razvoj samoodrživih društava; poziva na to da se pristup svim razinama kvalitetnog obrazovanja odražava u novom globalnom razvojnom okviru te da se tim okvirom treba otvoriti pitanje pristupa obrazovanju u hitnim i kriznim situacijama; ističe potrebu za poticanjem participativnog građanstva punim ostvarivanjem građanskih i političkih prava kao i izgradnjom društava koja se zasnivaju na znanju i inovacijama;

52.

potiče Komisiju da ukidanje nejednakosti u pristupu zdravlju i obrazovanju u sklopu okvira za razdoblje nakon 2015. promiče kao prioritet te da u okviru obuhvati konkretne mjere za pojedince u nepovoljnom položaju i skupine izložene riziku od diskriminacije;

53.

pozdravlja činjenicu da su osnaživanje žena i djevojčica te važnost rodne jednakosti prepoznati kao prioriteti u zaključnom dokumentu otvorene radne skupine, uzimajući u obzir središnju ulogu žena u novom okviru globalnog razvoja; poziva Europsku uniju i njezine države članice da podrže inicijativu otvorene radne skupine da se rodna jednakost izdvoji kao zaseban cilj, uz jamstvo integracije rodno osviještene politike u sve ciljeve, promicanja uključivanja ambicioznih ciljeva u vezi s pravima žena i djevojčica te bolje provedbe tih ciljeva;

54.

ponavlja važnost ukidanja svih vrsta diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama u sklopu novog okvira; ističe važnost potpunog uklanjanja diskriminirajućeg zakonodavstva i prakse; potiče EU da u okviru novog globalnog okvira kao glavne prioritete u području ljudskih prava postavi ukidanje svih oblika nasilja, kao što su nasilje u obitelji, trgovanje ljudima, seksualno iskorištavanje i uznemirivanje te svih štetnih praksi, uključujući rane ili prisilne brakove i dječje brakove te genitalno sakaćenje žena;

55.

smatra da se globalnim planom za razdoblje nakon 2015. treba odaslati jasna poruka kada je riječ o sudjelovanju žena u postupcima donošenja odluka;

56.

naglašava važnost jamčenja jednakih mogućnosti zapošljavanja žena i muškaraca te jednakih plaća za jednak rad u svim sredinama; shvaća potrebu za zaštitom prava žena na majčinstvo i rad u isto vrijeme;

57.

ističe važnost poboljšanja pristupa djevojčica svim razinama obrazovanja te uklanjanja rodnih prepreka obrazovanju;

58.

naglašava važnost jamčenja univerzalnog pristupa zdravstvenim uslugama kao što je planiranje obitelji, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i s time povezana prava;

59.

ukazuje na to da je potrebno uspostaviti učinkovite i specifične mehanizme za zaštitu migrantica te prepoznaje važnost prava žena na migraciju i integraciju u novu kulturu;

60.

ističe da je uključiv i održiv gospodarski rast popraćen stvaranjem dostojanstvenih radnih mjesta, učinkovitim korištenjem resursa s ciljem približavanja održivijoj potrošnji i modelu proizvodnje te ublažavanjem klimatskih promjena, ključan za uspjeh okvira za razdoblje nakon 2015.; smatra da će utvrđivanje kvalitativnih pokazatelja biti presudno za praćenje mjere u kojoj je razvojni napredak uključiv i održiv te mjere u kojoj se važnost daje potrebama najugroženijih i najosjetljivijih skupina;

61.

naglašava da je od ključne važnosti pratiti mjeru u kojoj gospodarski razvoj uključuje najugroženije i najosjetljivije skupine te u kojoj plaće ostaju usklađene s povećanjem proizvodnje; podsjeća na to da je država odgovorna za pružanje osnovnih socijalnih usluga svojim građanima čime se pridonosi iskorjenjivanju siromaštva; smatra da je u zemljama u razvoju ključno uspostaviti osnovnu socijalnu zaštitu na nacionalnoj razini i propis o minimalnoj plaći;

62.

poziva EU da promiče poticajno okruženje za poduzetništvo, trgovinu, ulaganja i inovacije, kojim se doprinosi smanjenju nejednakosti radi jačanja socijalne pravde;

63.

naglašava potrebu za postupnim ukidanjem dječjeg rada u sklopu novog globalnog razvojnog okvira;

64.

poziva na novi globalni okvir kojim se uspostavljaju pravedniji i održiviji programi trgovinske razmjene koji se temelje na dijalogu, transparentnosti i poštovanju te kojim se želi ostvariti veća pravednost u međunarodnoj trgovini; zauzima stajalište da je pravedna trgovina primjer uspješnog partnerstva kojim se duž opskrbnog lanca i u različitim fazama uključuje mnoge dionike diljem svijeta, ostvaruje pristup tržištu proizvođačima u nepovoljnom položaju, naročito ženama, jamče održiva sredstva za život, poštuju radni standardi, ukida dječji rad i potiče ekološki održive prakse poljoprivrede i proizvodnje;

65.

ističe potrebu da se novim globalnim razvojnim okvirom promiče univerzalan, transparentan, reguliran, otvoren i nediskriminirajući te pravedan višestrani trgovinski sustav u okviru Svjetske trgovinske organizacije; poziva Europsku uniju da preispita svoju strategiju za politike održivog razvoja, uključujući pravednu trgovinu;

66.

poziva na pružanje podrške razvoju zelenih inicijativa kao što je stvaranje zelenih radnih mjesta;

67.

naglašava važnost bavljenja pitanjem nezaposlenosti mladih u sklopu novog globalnog okvira;

68.

naglašava da privatni sektor može biti ključni pokretač za uključiv i održiv rast, ako se u obzir uzmu ključna načela razvoja kao što su ljudska prava, radna prava, odgovornost poduzeća i mehanizmi transparentnosti, socijalni dijalog i obveze prema okolišu; poziva Europsku uniju da podrži izgradnju regulatornih sustava kojima bi se smanjilo preveliko administrativno opterećenje, promicalo dobro upravljanje, suzbijalo podmićivanje i korupciju te poticalo stvaranje radnih mjesta; ustraje u potrebi za poboljšanjem društvene odgovornosti međunarodnih poduzeća pravno obvezujućim pravilima; pod tim okolnostima smatra da privatni sektor treba biti ključni pokretač za uključiv i održiv gospodarski razvoj;

69.

poziva na donošenje transparentnih i pravednih pravila u vezi s pristupom lokalnim i međunarodnim tržištima, pružajući pritom jednake mogućnosti svim uključenim dionicima;

70.

ističe da bi društvena odgovornost poduzeća trebala biti važan dio novog okvira;

71.

poziva EU da se pobrine da sva pomoć privatnom sektoru bude u skladu s načelima djelotvornog razvoja te da privatni sektor u zemljama u razvoju bude usredotočen na izbavljenje ljudi iz siromaštva;

72.

pozdravlja preporuku Vijeća da se pruži veća podrška malim i srednjim poduzećima stvaranjem poticajnog okruženja za male poduzetnike te pojednostavljenjem pristupa financiranju i osposobljavanju;

73.

podupire posebno daljnji razvoj inicijative za socijalno poduzetništvo na području razvojne suradnje; poziva na izradu novih instrumenata koji podupiru bolju suradnju između malih i srednjih poduzeća u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju;

74.

potiče EU da u sklopu programa za razdoblje nakon 2015. prioritet dodijeli poreznoj pravednosti i mobilizaciji nacionalnih sredstava jer bi to trebalo imati važnu ulogu u promjeni društva, iskorjenjivanju siromaštva i smanjenju nejednakosti;

75.

prepoznavajući u novom okviru potrebu za participativnim pristupom koji bi trebao za cilj imati uključenost dionika na svim razinama, ističe ključnu ulogu koju imaju organizacije civilnog društva, uključujući organizacije žena u vezi sa središnjom ulogom žena u globalnom razvoju, u smislu katalizatora razvoja i promicatelja univerzalnosti, jednakosti, uključivosti, odgovornosti i transparentnosti; naglašava važnost pokretanja dijaloga s organizacijama na terenu te pojednostavljenja izravnog sudjelovanja ljudi i zajednica;

76.

naglašava specifičnu ulogu organizacija civilnog društva u promicanju vladavine prava, pravde, ljudskih prava i demokratskih načela, posebno u zemljama u kojima je izgradnja države u ranoj fazi i u kojima su sposobnosti vlade i države ograničene;

77.

ističe važnost uključivanja lokalnih vlasti i nacionalnih parlamenata u planiranje razvoja, provedbu i priljeve financijske pomoći; naglašava da je u tu svrhu potreban pravi participativni postupak koji bi se proveo u ranoj fazi razvoja te da u tom pogledu treba prepoznati i pojačati decentraliziranu javnu pomoć;

78.

poziva države članice da ispune svoje obveze dodjeljivanja barem 0,7 % BND-a službenoj razvojnoj pomoći, uključujući barem 0,2 % BND-a najslabije razvijenim zemljama i drugim u velikoj mjeri ugroženim državama; poziva EU da se odluči za dosljedan i sveobuhvatan međunarodni pristup financiranju nakon 2015.; ponavlja potrebu da se nastavi bliska suradnja s drugim donatorima kako bi se razvili daljnji inovativni financijski mehanizmi, kao što je porez na financijske transakcije;

79.

naglašava važnost poštovanja načela vlasništva u okviru razvojnog postupka; ističe nužnost jačanja političkog dijaloga između donatora i partnerskih zemalja;

80.

podsjeća Komisiju i države članice da službena razvojna pomoć mora i dalje biti kamen temeljac europske politike razvojne suradnje čiji je cilj iskorjenjivanje siromaštva;

81.

poziva EU da ocijeni mehanizme spajanja kako bi se zajamčilo da oni budu transparentni i pouzdani te da imaju povoljan učinak na održivi razvoj; poziva Komisiju da objavi smjernice koje se temelje na strategijama ujednačenog smanjenja siromaštva;

82.

ponavlja svoj poziv da borba protiv korupcije, pranja novca, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih oaza, nezakonitih protoka kapitala i štetnih poreznih struktura postane najveći prioritet u financijskom razvoju; podsjeća na to da procjene pokazuju kako su tijekom proteklog desetljeća zemlje u razvoju izgubile gotovo 6 bilijuna američkih dolara nezakonitim financijskim tokovima, a taj je iznos znatno veći od vrijednosti službene razvojne pomoći za to razdoblje, te stoga naglašava važnost jačanja transparentnosti i dobrog upravljanja na svjetskoj razini;

83.

poziva EU da pojednostavi sklapanje javno-privatnih partnerstava te da se prednost dodijeli primjeni iskustva, stručnog znanja i sustava upravljanja iz privatnog sektora u partnerstvu s javnim sredstvima;

84.

poziva EU da nastavi pružati potporu zemljama u razvoju u njihovim nastojanjima za povećanjem mobilizacije javnih i privatnih nacionalnih sredstava te da im pomogne pri uvođenju pravilnih, održivih i pravednih poreznih sustava koji bi doveli do smanjenja siromaštva i ovisnosti o pomoći;

85.

naglašava da su pristupačni i raščlanjeni te pouzdani podaci ključni za izradu odgovarajućih politika za novi okvir i za odgovorno djelovanje vlada i međunarodne zajednice;

86.

ističe potrebu za snažnim mehanizmima odgovornosti kako bi se postiglo da razvijene zemlje i zemlje u razvoju ispune svoje obveze i da se djelotvorno suoče s izazovima siromaštva i održivosti kojima će se okvir za razdoblje nakon 2015. baviti; ističe da se okvir treba temeljiti na dokazima i da treba sadržavati ciljeve u području financiranja te snažne mehanizme nadzora i odgovornosti na svim razinama; podsjeća da bi mehanizmi nadzora trebali obuhvaćati i postupak preispitivanja koji se temelji na otvorenosti i transparentnosti;

87.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Europske komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i predsjedatelju otvorene radne skupine za ciljeve održivog razvoja.