52014DC0733

1. UVOD

Potpora uključivom rastu i stvaranju radnih mjesta istaknuta je u Planu za promjene kao ključni prioritet vanjske suradnje EU-a. U tom kontekstu, spajanje se prepoznaje kao važno sredstvo za iskorištavanje dodatnih resursa i povećanje učinka potpore EU-a.

U skladu s Odlukom br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o jamstvu EU-a za vanjsko pozajmljivanje Europske investicijske banke (EIB), Vijeće i Europski parlament (EP) zatražili su da Komisija prouči razvoj „platforme EU-a za vanjsku suradnju i razvoj” i naknadno o njemu izvijesti radi ostvarivanja optimalnog funkcioniranja mehanizama za spajanje bespovratnih sredstava i zajmova u području vanjskog djelovanja.

U svom naknadnom izvješću Vijeću i EP-u od 26. listopada 2012. Komisija je predložila uspostavu nove platforme EU-a za spajanje u vanjskoj suradnji (EUBEC) kao skupine stručnjaka Komisije. U skladu s time, platforma je službeno pokrenuta na prvom sastanku „skupine za politiku” koji je održan 14. prosinca 2012.

U skladu s obvezom Komisije da izvješćuje EP i Vijeće, ovaj dokument predstavlja prvo takvo izvješće i njime je obuhvaćen rad platforme od njezine uspostave 14. prosinca 2012. do kraja srpnja 2014. [1].

Komisija je predsjedavala sastancima platforme i aktivno je davala svoje doprinose na razini politike i tehničkoj razini zajedno s EEAS-om, državama članicama, EP-om i financijskim institucijama. Komisija prepoznaje dodanu vrijednost suradnje i ostvarenih rezultata, što se održava u preporukama iz ovog izvješća.

Uloga platforme nije zamijeniti ili udvostručiti postojeće strukture za donošenje odluka.

2. CILJEVI

U izvješću Komisije Vijeću i EP-u od 26. listopada 2012. naveden je opći cilj i područje primjene platforme.

Platformom bi se trebala unaprijediti kvaliteta i učinkovitost mehanizama za spajanje razvoja i vanjske suradnje EU-a, uzimajući u obzir okvire politike kojima su uređeni odnosi EU-a s različitim partnerskim zemljama, posebno u području razvojne politike, politike susjedstva i politike proširenja EU-a.

Platformom bi se trebale osigurati smjernice za usklađivanje ključnih načela u vezi s aktivnostima spajanja uzimajući u obzir razlike po sektorima i regijama.

Platforma bi trebala biti usmjerena na sektore u kojima se financijski instrumenti mogu najkorisnije upotrijebiti, unutar zemljopisnih regija i među njima.

Platformom bi se također trebalo pridonijeti povećanju usklađenosti aktivnosti spajanja s politikama EU-a.

3. PREGLED RADA PLATFORME TIJEKOM 2013./14.

Platforma je sastavljena od skupine za politiku i tehničkih skupina.

Skupina za politiku

Skupina za politiku sastoji se od predstavnika država članica EU-a, EEAS-a i Komisije, a pozvan je i EP. Ostali sudionici mogu se pozivati da sudjeluju kao promatrači.

Platforma je pokrenuta na prvom sastanku „skupine za politiku” (14. prosinca 2012.) koja je dogovorila plan rada za 2013. koji je zatim revidiran u lipnju 2013. i prosincu 2013. Skupina za politiku sastala se pet puta, u prosincu 2012., lipnju i prosincu 2013. te travnju i srpnju 2014. i razgovarala je o radu tehničkih skupina i o ostalim odabranim temama na temelju informacija koje joj je dostavila Komisija, primjerice o budućem upravljanju instrumentima EU-a za spajanje i ulozi financijskih institucija izvan EU-a u tim instrumentima.

Financijske institucije koje sudjeluju u tehničkim aktivnostima pozvane su da sudjeluju kao promatrači na sastancima skupine za politiku. Komisija predsjedava sastancima i ima ulogu tajništva koje pruža usluge koordinacije i komunikacije.

Tehničke skupine

Tehničke skupine sastoje se od Komisije, EEAS-a, financijskih institucija i određenog broja predstavnika država članica. Predstavnici EP-a također sudjeluju u tehničkim aktivnostima platforme. Podjela i razmjena iskustava među sudionicima bila je važno i uzajamno korisno iskustvo.

Do danas je osnovano pet posebnih tehničkih skupina koje su nadopunjene s nekoliko horizontalnih sastanaka tehničkih skupina. One su bile usmjerene na sljedeće ciljeve:

TS 1 „Pregled postojećih mehanizama za spajanje” – TS 2 „Jačanje aktivnosti spajanja” – „Okvir za mjerenje rezultata” – TS 3 „Unaprjeđenje postupaka” – TS 4 „Promicanje financijskih instrumenata” – TS 5 „Ugovaranje, praćenje i izvješćivanje”

Tehničke aktivnosti nadopunjene su s četiri radionice: (a) o pitanju uvođenja pitanja klimatskih promjena u instrumente za spajanje, (b) o održivosti duga, (c) o spajanju i službenoj razvojnoj pomoći te (d) okrugli stol s europskim agencijama za kreditiranje izvoza.

EP je aktivno sudjelovao u raspravama platforme u skupini za politiku i u tehničkim skupinama.

Uključenost civilnog društva i privatnog sektora

S predstavnicima organizacija civilnog društva održana su četiri sastanka – dva sastanka 30. travnja i 24. srpnja 2013., sastanak za razmjenu mišljenja na kojem su se razmatrale ideje o ubrzavanju privatnog financiranja spajanjem organiziran u kontekstu Dana europskog razvoja 26. studenoga 2013. i usmjeren na organizacije civilnog društva i ulagače iz privatnog sektora te još jedan sastanak održan 3. srpnja 2014. na kojem su sudjelovale organizacije civilnog društva i privatni sektor.

4. RAD TEHNIČKIH SKUPINA

4.1. PREGLED POSTOJEĆIH MEHANIZAMA ZA SPAJANJE

Početnim tehničkim aktivnostima u okviru platforme obuhvaćen je opsežan pregled postojećih instrumenata EU-a za spajanje i razmjenu najbolje prakse te su doneseni sljedeći zaključci:

i. Postojeći instrumenti EU-a za spajanje pokazuju pozitivne rezultate u pogledu pružanja potpore vanjskim politikama EU-a iako je potrebno dodatno usmjeriti, uskladiti i unaprijediti postupke za razvoj, pregled/ocjenjivanje/odabir, praćenje i izvješćivanje o operacijama.

ii. Mehanizmima za spajanje ostvaren je njihov cilj mobilizacije znatnih javnih sredstava za financiranje ulagačkih projekata u potporu vanjskih politika EU-a. Ima prostora za daljnju uporabu financijskih instrumenata (kao što je rizični kapital, jamstva, subvencije za kamate).

iii. Potrebna su daljnja unaprjeđenja u pogledu sustava za praćenje i izvješćivanje na razini instrumenta i na razini projekta.

iv. Projektima financiranima u okviru mehanizama za spajanje obuhvaćeni su razni sektori i mogu biti različite veličine i upotrebljavati različite vrste potpore ovisno o potrebama. Tom se fleksibilnošću pridonosi važnosti i kvaliteti portfelja projekta, čime se omogućuje da Komisija utvrdi operativne prioritete ovisno o posebnim regionalnim politikama i potrebama. Većim sudjelovanjem delegacija EU-a u razvoju projekata dodatno bi se povećala važnost portfelja projekta.

v. Financijske institucije osmišljavaju i pripremaju projekte na temelju čvrstih postupaka i standarda, a prijedlozi projekata ocjenjuju se s pomoću mehanizama stručnog pregleda i unutarnje analitičke provjere Komisije/EEAS-a. Dodana vrijednost bespovratnih sredstava prikazana je u projektnoj dokumentaciji i ocjenjuje se tijekom postupka analitičke provjere, no potrebno ju je dalje utvrditi i analizirati u obrascu zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstva kako bi se omogućila mjerljivost. Izračuni financijske poluge i obrasci zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava trebali bi biti usklađeni i potrebno je unaprjeđivati kvalitetu informacija koje dostavljaju financijske institucije u svrhu učinkovitijeg ocjenjivanja/odabira, praćenja i izvješćivanja.

vi. Jedan od glavnih uspjeha instrumenata za spajanje jest pojačana koordinacija, razmjena informacija i suradnja među dionicima potpore u Europi i, u manjoj mjeri i u posebnim regijama, s dionicima potpore izvan Europe. To je ostvareno sudjelovanjem različitih dionika u formalnim tijelima za upravljanje mehanizmima EU-a za spajanje te neformalnom koordinacijom na lokalnoj razini li razini sjedišta te u okviru raznih memoranduma o razumijevanju s EU-om/Komisijom koji su na snazi. Međutim, treba naglasiti da pet glavnih europskih partnera čini velik dio operacija koje su dosad odobrene. Stoga treba uložiti napore u promicanje šire suradnje u instrumentima među dionicima potpore unutar EU-a. Treba također nastojati ostvariti veću uključenost dionika potpore izvan Europe. O tom se pitanju dalje raspravljalo u kontekstu platforme i donesen je zaključak da odbor odgovarajućeg okvira za spajanje ciljanim pristupom treba preispitati sudjelovanje financijskih institucija izvan Europe, a posebno regionalnih banaka, kao vodećih financijskih institucija na temelju posebne dodane vrijednosti koju su donijeli određenom projektu ili regiji. Nadalje, ako financijske institucije izvan Europe već imaju vodeću ulogu u određenim instrumentima za spajanje, potrebno je očuvati njihovu ulogu pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti u vezi s njihovom dodanom vrijednosti. Koordinacija i suradnja među financijskim institucijama u Europi i izvan Europe i dalje je od ključne važnosti i zbog toga bi trebalo pozvati financijske institucije izvan Europe da sudjeluju na odgovarajućim sastancima kao promatrači.

vii. Opće je pravilo da su partnerske zemlje/regije uključene na tehničkoj razini u svaki projekt od samog početka jer je vlasništvo opća značajka pomoći koja se financira iz zajmova. U fazi osmišljavanja i pripreme projekta na odgovarajućoj bi razini sustavno trebale sudjelovati partnerske zemlje/regije (konzultacije bi trebale biti zabilježene u zahtjevu za dodjelu bespovratnih sredstava). Koordinacija bi se trebala odvijati na lokalnoj razini između delegacija EU-a i financijskih institucija u pogledu partnerske zemlje/regije kako bi se osigurao najveći mogući razvojni učinak projekata koji se financiraju u okviru mehanizama za spajanje. Neke od prethodno navedenih točaka predmet su daljnjih tehničkih aktivnosti opisanih u nastavku.

4.2. JAČANJE UČINKOVITOSTI, TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI AKTIVNOSTI SPAJANJA – OKVIR ZA MJERENJE REZULTATA, UNAPRJEĐENJE POSTUPAKA – UGOVARANJE, PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

Nakon preispitivanja postojećih instrumenata za spajanje i dosad stečenog iskustva, tehničke aktivnosti usmjerene na konkretno rješavanje tri ključna izazova podijeljene su tehničkim skupinama TS 2, TS 3 i TS 5.

(1) Pojačano tehničko ocjenjivanje projekata spajanja

Provedene su aktivnosti u cilju daljnjeg jačanja postupka ocjenjivanja projekata što većim usklađivanjem kriterija za ocjenjivanje među instrumentima na temelju najbolje prakse.

Rezultat provedenih tehničkih aktivnosti bio je unaprijeđen i usklađen obrazac zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava koji će upotrebljavati razni instrumenti EU-a za spajanje. Izrađene su detaljne smjernice uz obrazac zahtjeva u kojima se podnositeljima zahtjeva daju informacije i pojašnjenja o tome kako ispuniti obrazac. U novim se smjernicama posebno objašnjava kako treba opravdati dodanu vrijednost i učinak poluge traženih bespovratnih sredstava i prikazati ih na strukturiran i mjerljiv način te dodatno razraditi ostala polja kao što je financijska struktura projekata, ako je potrebno. Okolišni i društveni aspekti provjeravaju se u odnosu na norme EU-a kao u slučaju bio kojeg drugog projekta koji financira EU. Kao rezultat radionica održanih s kolegama iz MMF-a, izričito je uvedeno pitanje održivosti duga. Također se javlja novi odjeljak o pokazateljima koji je povezan s novim okvirom za mjerenje rezultata (vidi u nastavku). Početkom 2014. uveden je novi obrazac zahtjeva za nove prijedloge projekata u svim instrumentima kojima upravlja DEVCO. Nastavljajući se na rad EUBEC-a, radna skupina WBIF-a nastavlja s radom na usklađivanju i unaprjeđenju relevantnih operativnih postupaka.

(2) Razvoj standardiziranog okvira za mjerenje rezultata

Obavljale su se tehničke aktivnosti na novom okviru za mjerenje rezultata čija je svrha pomoći Komisiji i financijskim institucijama da ex ante dostave informacije o očekivanim rezultatima projekata koji se podržavaju iz instrumenata i ex post mjere aktivnosti financiranja te omogućiti daljnje unaprjeđenje izvješćivanja o postignućima instrumenata, a sve to odražava zahtjeve nove Financijske uredbe, okvira za rezultate koje je uspostavila Komisija te prioriteta i ciljeva vanjske suradnje EU-a.

Rezultat je bio dogovoreni okvir koji se sastoji od zajedničkog skupa pokazatelja rezultata u kojima se odražavaju izlazne vrijednosti i planirani ishodi projekata. Izbor pokazatelja temeljio se na nizu razmatranja, kao što su usklađenost s ciljevima i prioritetima instrumenta, ciljevima politike vanjske suradnje EU-a i Financijskom uredbom, postojećoj praksi financijskih institucija i mogućnosti za prikupljanje i izvješćivanje opće javnosti (među ostalim). Okvir uključuje definiciju svakog od dogovorenih pokazatelja te od podnositelja zahtjeva zahtijeva kvalitativan opis očekivanog učinka predloženog projekta. Novi okvir za rezultate ugrađen je u novi obrazac zahtjeva i smjernice (vidi gore) i početkom 2014. uveden je za nove prijedloge projekata.

(3) Usklađivanje ugovaranja, praćenja i izvješćivanja

U izvršenim tehničkim aktivnostima sudjelovali su Komisija, službe EEAS-a u sjedištu i delegacijama te financijske institucije. Glavni je cilj tehničkih skupina bio rad na usklađivanju i ubrzavanju postupka ugovaranja u okviru instrumenata pripremom relevantnih i detaljnih smjernica na temelju kojih će se relevantne ugovorne informacije moći uključiti u opise projekata koji se podnose upravljačkim tijelima instrumenata u cilju pojednostavnjenja ugovaranja projekata. TS 5 bavila se objašnjavanjem i pojašnjavanjem ugovornih definicija i postupaka koji unaprijed moraju biti ugrađeni u opis projekata kako bi se mogla u potpunosti razumjeti provedba projekta, financijski tokovi i odgovarajuće nadležnosti dionika. Odgovarajuće ugovorne informacije stoga su bile zbog učinkovitosti ugrađene u detaljne smjernice o tome kako ispuniti obrazac zahtjeva. Osim toga, utvrđen je niz preporuka/najbolje prakse za izvješćivanje i praćenje na temelju postojećeg iskustva Komisije i financijskih institucija u provedbi projekata te na temelju zahtjeva pravnog okvira koji se primjenjuje na financijske instrumente predviđenih Financijskom uredbom.

Komisija pozdravlja napore koje platforma ulaže u osiguranje strukturiranog, transparentnog i učinkovitog postupka odabira projekata s djelotvornim ugovornim procesima te odgovarajućim postupcima praćenja i izvješćivanja usmjerenima na rezultate koji je na odgovarajući način utemeljen na mjerodavnim i ažuriranim pravnim zahtjevima.

Komisija prepoznaje važan napredak ostvaren u okviru platforme razvojem novih – usklađenih – alata koji će se upotrebljavati u svim instrumentima za spajanje, kao što je razrađen obrazac zahtjeva i prateće smjernice.

4.3. DALJNJI RAZVOJ FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Ulaganje u tržište ključni je pokretač razvoja i važan parametar za razlikovanje razvijenih gospodarstava od onih manje razvijenih. Primjeri uključuju banke koje pozajmljuju malim i srednjim poduzećima, javna i privatna poduzeća koja ulažu u proizvodnju energije ili ključne infrastrukturne projekte kao što su ceste i željeznice.

Proširena uporaba određenih financijskih instrumenata (npr. jamstava, vlasničkog kapitala, lokalnih tečajnih rizika i ostalih mehanizama za dijeljenje rizika) motivirana je potrebom za uporabom ograničenih dostupnih proračunskih sredstava na što učinkovitiji način i procjenom da bespovratna sredstva nisu uvijek najbolji instrument za razvoj tih vrsta gospodarskih aktivnosti i ponekad mogu biti potpuno neuspješna.

Uporaba određenih financijskih instrumenata može se preporučiti kada sudionici na tržištu, koji mogu uključivati razvojne financijske institucije, ne osiguravaju u dovoljnoj količini potrebna financijska sredstva ili odgovarajuće uvjete za projekte koji su inače financijski održivi zbog postojanja nedostataka na tržištu.

Osim uklanjanja nedostataka na tržištu i situacija u kojima ulaganja nisu optimalna, cilj je financijskih instrumenata pružiti jasno definiranu dodanu vrijednost te učinak poluge za proračunska sredstva EU-a i njihovim se dizajnom mora osigurati usklađivanje interesa između Komisije i njezinih partnera u provedbi.

Na temelju navedenog i praktičnih iskustava članova platforme, platforma je odabrala niz sektora u kojima je potrebno dalje istraživati povećanu uporabu prethodno navedenih financijskih instrumenata, npr. infrastruktura, MMSP-ovi, poljoprivredni i socijalni sektor. Iako vrstu i razinu potpore EU-a treba ocijeniti u svjetlu svakog pojedinog projekta, platformom su se poticala neka osnovna načela o minimalnim zahtjevima, pragovima maksimalne potpore i mehanizmima za osiguranje usklađenosti interesa Komisije i provedbene prihvatljive financijske institucije.

Komisija podržava napore koje platforme ulažu u promicanje daljnje uporabe financijskih instrumenata. Budući da su financijski instrumenti relativno složeni proizvodi, njihov dizajn bit će pažljivo prilagođen operativnoj okolini pojedinih partnerskih zemalja.

Nadalje, Komisija će primjenjivati osnovno načelo EU-a za financijske instrumente: pravilo o nepostojanju nepredviđenih obveza kojim se osigurava da financijska odgovornost EU-a koja proizlazi iz financijskog instrumenta ni u kojem slučaju ne smije premašivati iznos odgovarajućih proračunskih obveza.

5. BUDUĆE UPRAVLJANJE INSTRUMENTIMA EU-a ZA SPAJANJE

U cilju poboljšanja djelotvornosti operacija spajanja u pogledu ispunjivanja njihovih ciljeva politike koji uključuju smanjenje siromaštva i socioekonomski razvoj te učinkovitosti upravljanja tim operacijama, uključujući smanjenje transakcijskih troškova, platforma je pristala na ustrojavanje četiriju „okvira” za spajanje u skladu s financijskim instrumentima (EDF – ENI – DCI – IPA). Istovremeno, u cilju rješavanja različitih regionalnih strateških prioriteta, povećanja učinka poluge politike i učinkovite uporabe operacija spajanja za dijalog politike i za svrhe izvješćivanja, predlaže se da se unutar svakog okvira odrede zemljopisno definirani „instrumenti”.

Izvor financiranja uglavnom će biti regionalni programi koji su definirani u okviru različitih instrumenata u skladu s prioritetima i ciljevima definiranima u programskim instrumentima u dogovoru s partnerskim zemljama i relevantnim regionalnim organizacijama. Ako je to relevantno i primjereno, izvor financiranja mogli bi također biti posebni nacionalni/regionalni programi[2], kojima se podržavaju prioriteti i ciljevi u tim zemljama/regijama definirani u relevantnim programskim dokumentima. Ako postoji interes država članica EU-a ili ostalih donatora da pridonesu operacijama spajanja, to će se učiniti s pomoću namjenskih sredstava. Za svaki okvir za spajanje postojat će jedna upravljačka struktura koja će upravljati sredstvima Komisije i doprinosima država članica EU-a ili ostalih donatora s pomoću namjenskih sredstava. Taj će se okvir primjenjivati na sve regije, uključujući Afriku. Nastavljajući se na rad EUBEC-a, radna skupina WBIF-a nastavlja s radom na usklađivanju i unaprjeđenju odgovarajuće upravljačke strukture.

Odlučivanje će biti ustrojeno na dvije razine. Mišljenja o prijedlozima projekata oblikovat će se na razini odbora. Takva će se mišljenja pripremati ocjenom na tehničkoj razni.

Odbori[3], kojima predsjedava Komisija, uključuju EEAS, države članice EU-a kao članove s pravom glasa i financijske institucije kao promatrače. Oni će biti odgovorni za oblikovanje mišljenja o pojedinim operacijama spajanja, za davanje smjernica organizacijama sudionicama, praćenje i preispitivanje portfelja projekata, preispitivanje rezultata povezanih s projektom i praćenje portfelja odobrenih projekata te za iskorištavanje odgovarajuće stručnosti financijskih institucija prema potrebi, pritom osiguravajući podjelu rada.

Tehničko ocjenjivanje prijedloga projekata uključivat će redovne tehničke sastanke kojima predsjedava Komisija (i na kojima prema potrebi sudjeluju odgovarajuće glavne uprave) i sudjeluju EEAS[4] i financijske institucije koji će raspravljati o predloženim projektima i ocijeniti projekte koji će se podnositi odboru.

Poboljšani (i usklađeniji) obrazac zahtjeva za projekte koji je izrađen u okviru platforme već se upotrebljava i njime se pridonosi osiguranju strukturiranog, transparentnog i učinkovitog postupka odabira projekata[5].

Tajništvo pruža potporu odboru u svim njegovim zadaćama, podržava organizaciju događanja povezanih s komunikacijama i opću provedbu komunikacijske strategije, organizira ocjenjivanje prijedloga na tehničkoj razini i služi kao središnja kontaktna točka za sve dionike uključene u okvire za spajanje. Struktura i rad tajništva morat će se prilagoditi ovisno o novoj općoj strukturi i postupku odlučivanja; Komisija će osigurati tajništvo za svaki okvir EU-a za spajanje te odgovarajuće instrumente, po mogućnosti istraživanjem mogućnosti prenošenja određenih zadaća na vanjske suradnike.

Cilj je predloženog revidiranog postupka odlučivanja uskladiti, pojednostavniti i unaprijediti učinkovitost postupka odlučivanja te ispuniti nove zahtjeve utvrđene u Financijskoj uredbi za projekte koji se provode na temelju neizravnog upravljanja. Revidirani postupak odlučivanja uključuje sljedeće: i. poboljšanu koordinaciju u ranoj fazi čime će se osigurati usmjerenost resursa na utvrđene prioritete, ii. šire i pojačano tehničko ocjenjivanje u cilju daljnjeg unaprjeđenja kvalitete i olakšavanja razmjene iskustva zasnivajući se na posebnom iskustvu financijskih institucija, ako je potrebno, iii. veću fleksibilnost s boljim usklađivanjem vremena trajanja tehničkog ocjenjivanja s relativnom složenošću svakog prijedloga i iv. manji ukupni broj koraka u postupku. Kada je projekt ocijenjen kao tehnički sazrio, vodeće financijske institucije[6] moći će podnijeti konačni revidirani obrazac zahtjeva tajništvu prije podnošenja odboru.

U slučaju okvira za spajanje kojima upravlja DEVCO, Komisija, EEAS i država članica održat će dijalog (kojim supredsjedaju EEAS i Komisija) o strateškom usmjerenju i općim smjernicama sa zemljama korisnicama i relevantnim regionalnim organizacijama. Dijalog se može održati u kontekstu postojećih regionalnih ili podregionalnih foruma za koordinaciju politike ili, ako takvi odgovarajući forumi ne postoje, na posebnim strateškim sastancima u skladu s načelom vlasništva naše regionalne suradnje. U slučaju WBIF-a, već započete rasprave na strateškoj razini u kojima sudjeluju zemlje korisnice dalje će se jačati promicanjem „portfelja projekata u jednom sektoru” po državi.

Sudjelovanjem civilnog društva na razini projekta trenutačno upravljaju financijske institucije, kao dio njihovih postupaka odobravanja projekata i upravljanja njima, bilo osiguravajući da voditelj projekta pokrene odgovarajuće javno savjetovanje ili izravno. Delegacije / zemljopisne jedinice trebale bi imati ulogu uspostave suradnje s predstavnicima lokalnog civilnog društva u skladu s uobičajenom praksom za ostale načine provedbe. Osim toga, Komisija će dalje ulagati napore u osiguranje pristupa informacijama za organizacije civilnog društva, uključujući regionalne, na razini instrumenata. S organizacijama civilnog društva u Bruxellesu redovito se organiziraju sastanci o spajanju.

6. PREGLED ZAKLJUČAKA I PREPORUKA

(1)          Na temelju dosadašnjih iskustava može se zaključiti da postojeći instrumenti EU-a za spajanje pokazuju pozitivne rezultate u pogledu pružanja potpore vanjskim politikama EU-a.

(2)          Rezultat već provedenih tehničkih aktivnosti jest unaprijeđen i usklađen obrazac zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava koji će se upotrebljavati u raznim instrumentima EU-a za spajanje. Izrađene su detaljne smjernice uz obrazac zahtjeva u kojima se podnositeljima zahtjeva daju informacije i pojašnjenja o tome kako ispuniti obrazac. Pitanje održivosti duga izričito je uvedeno i pratit će se tekuća revizija okvira MMF-a.

(3)          Razvijen je novi okvir za rezultate i ugrađen je u novi obrazac zahtjeva i smjernice (vidi gore).

Komisija pozdravlja napore koje platforma ulaže u osiguranje strukturiranog, transparentnog i učinkovitog postupka odabira projekata s djelotvornim ugovornim procesima te odgovarajućim postupcima praćenja i izvješćivanja usmjerenima na rezultate koji je na odgovarajući način utemeljen na mjerodavnim i ažuriranim pravnim zahtjevima i usklađen s prioritetima i ciljevima politike EU-a za vanjsku suradnju.

U tom okviru Komisija prepoznaje važan napredak koji je platforma ostvarila razvojem novih – usklađenih – alata koji će se upotrebljavati u svim postojećim instrumentima za spajanje kao što je razrađen obrazac zahtjeva i prateće smjernice.

(4)          Utvrđena su ključna područja u kojima bi trebalo dalje istraživati povećanu uporabu posebnih financijskih instrumenata. Odabrana su zbog njihove praktične važnosti te radi isticanja sljedećih područja na koja bi trebali biti usmjereni budući instrumenti za spajanje:

– jamstva, vlasnički kapital i ostali instrumenti za podjelu rizika za infrastrukturne projekte i MMSP-ove,

– novi sektori: jamstva i mehanizmi za podjelu rizika za poljoprivredni i socijalni sektor te ostale sektore.

Komisija podržava preporuke platforme da se u okvirima EU-a za spajanje više upotrebljavaju određeni financijski instrumenti, posebno u sektorima infrastrukture, MMSP-ova, poljoprivrede i u socijalnom sektoru – uzimajući u obzir operativna okruženja u partnerskim zemljama i pravilo o nepostojanju nepredviđenih obveza. Komisija će blisko surađivati sa svojim partnerima za financiranje razvoja u cilju uvođenja inovativnih financijskih instrumenata sa snažnim razvojnim učinkom na tržište.

 (5)         Platforma je zaključila da treba organizirati četiri „okvira” za spajanje u skladu s instrumentima za financiranje (EDF – ENI – DCI – IPA). Operativni zaključci u vezi s projektima donosit će se u odgovarajuća četiri odbora (odbor za EDF – odbor za ENI – odbor za DCI – upravljački odbor za WBIF). Revidiranim postupkom odlučivanja pridonijet će se usklađivanju, pojednostavnjenju i unaprjeđenju učinkovitosti te ispunjenju novih zahtjeva utvrđenih u Financijskoj uredbi.

Komisija podržava daljnje objedinjavanje instrumenata za spajanje u četiri okvira za spajanje u cilju unaprjeđenja djelotvornosti operacija spajanja u pogledu ispunjenja ciljeva politika i smanjenja troškova.

Komisija će, u bliskoj suradnji s EEAS-om i državama članicama EU-a, nastojati osigurati učinkovitu i djelotvornu provedbu preporuka revidirane strukture upravljanja instrumentima za spajanje.

(6)          Odbor odgovarajućeg okvira za spajanje trebao bi ciljanim pristupom preispitati sudjelovanje financijskih institucija izvan Europe, a posebno regionalnih banaka kao vodećih financijskih institucija na temelju posebne dodane vrijednosti koju donose određenom projektu ili regiji. Nadalje, ako financijske institucije izvan Europe već imaju vodeću ulogu u određenim instrumentima za spajanje, potrebno je očuvati njihovu ulogu pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti povezani s njihovom dodanom vrijednosti. Koordinacija i suradnja među financijskim institucijama u Europi i izvan Europe i dalje je od ključne važnosti i zbog toga bi trebalo pozvati financijske institucije izvan Europe da sudjeluju u odgovarajućim sastancima kao promatrači.

(7)          Aktivno sudjelovanje država članica EU-a, EP-a, EEAS-a, službi Komisije te javnih financijskih institucija, multilateralnih i bilateralnih, europskih i neeuropskih, bilo je od ključne važnosti za dosadašnji uspjeh. To je daljnje pojačano razmjenama s organizacijama civilnog društva i obraćanjem drugim dionicima.

Komisija vjeruje da je platforma EU-a jasno pokazala svoju vrijednost okupljanjem niza dionika radi razmjene iskustva o svim aspektima spajanja u vanjskoj suradnji. Komisija preporučuje da platforma EU-a nastavi nadograđivati svoje iskustvo i dosadašnji uspjeh i da nastavi raditi na posebnim pitanjima povezanima sa spajanjem u vanjskoj suradnji.

Naposljetku, u skladu s planom rada koji je predstavila Komisija i koji je donijela skupina za politiku utvrđena su sljedeća pitanja koje se već rješavaju tijekom 2014:

•              mobilizacija resursa iz privatnog sektora

•              najbolja praksa i prilike u financiranju u vezi s klimatskim promjenama.

[1] Daljnji detaljni radni dokumenti i izvješća dostupni su na http://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm jer je platforma registrirana stručna skupina Komisije E02852.

[2] I u manjoj mjeri tematski programi.

[3] U slučaju WBIF-a to je upravljački odbor u kojem EEAS ne sudjeluje.

[4] U tehničkom ocjenjivanju prijedloga projekata WBIF-a ne sudjeluje EEAS.

[5] U WBIF-u, što odražava činjenicu da su glavni podnositelji zahtjeva zemlje korisnice.

[6] Samo u slučaju instrumenata kojima upravlja DEVCO.