19.8.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 271/87

Izvjestitelj

:

Henk Kool (NL/PES), član Općinskog vijeća Haaga

Referentni dokumenti

:

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o temama:

1.

ističe da lokalne i regionalne vlasti (LRA) blisko surađuju s bankarskim institucijama radi financiranja svojih srednjoročnih ili dugoročnih projekata. S obzirom da su lokalne i regionalne vlasti odgovorne za dvije trećine ukupnih ulaganja u EU-u i da su ulaganja samo u 2011. g. iznosila 179 milijardi EUR ili 1,4 % EU-ovog BDP-a, što prelazi ukupan proračun Unije (1 %), jasno je da je otpornost banaka osnovna briga lokalnih i regionalnih vlasti i da će postojeća reforma reguliranja banaka snažno utjecati na njih;

2.

ističe snažnu političku i gospodarsko-akademsku potporu za ideju da će nadzor nad bankama i reformama biti učinkovitiji ako se provodi na europskoj razini, a ne na nacionalnoj razini;

3.

pozdravlja uredbe Komisije o strukturnim mjerama za poboljšanje otpornosti kreditnih institucija EU-a i transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnim papirima i izvještavanju o njima; ističe da je od ključne važnosti izbjeći stvaranje regulatornih i administrativnih opterećenja;

4.

međutim, izražava žaljenje što su opseg i ambicija prijedloga stručne skupine na visokoj razini (HLEG) koju je uspostavila Komisija u veljači 2012. uvelike smanjeni; primjećuje da će prijedlozi slabo djelovati na ciljane banke, s obzirom da su, na prvom mjestu, Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina već usvojili slične nacionalne reforme; (1)

5.

primjećuje da dva nacrta uredbi koje je predložila Komisija imaju isti cilj harmonizacije određenih pravila kojim se želi ojačati regulatorni okvir za bankarstvo i financijske institucije. Zbog velike povezanosti ciljanih subjekata i sistemskog rizika koji predstavljaju, navedene uredbe mogu biti provedene samo na razini Europske unije. Stoga, Odbor regija smatra da je pravni temelj (članak 114. UFEU-a) ispravan i da su predloženi propisi u skladu s načelom supsidijarnosti;

6.

ponovno spominje važnost kredita za financiranje javnih ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti u projekte od općeg interesa, poput infrastrukture, istraživanja i obrazovanja; primjećuje da navedena ulaganja zauzimaju dobar dio javne potrošnje i da su ključna za rast i dobrobit građana;

7.

ističe specifičnost zajmova koje su ugovorile lokalne i regionalne vlasti. Lokalne i regionalne vlasti ne smiju biti svedene na privatne ili poslovne mušterije te je za vrstu, iznos i trajanje tih zajmova potrebna određena stručnost banaka;

8.

prepoznaje neizostavnu važnost koju lokalne i regionalne vlasti te banke, koje su specijalizirane za lokalne i regionalne vlasti, imaju u razvoju i financiranju regija i općina. Osiguravaju temeljnu potporu za lokalni gospodarski razvoj tako što podupiru srednja i mala poduzeća, udruge i socijalnu ekonomiju;

9.

poziva države članice i Europsku komisiju da zaštite i ojačaju lokalni poslovni model društava za uzajamnu pomoć, zadruga i štedionica, pogotovo manjih banaka, koje igraju vodeću ulogu u realnom gospodarstvu zbog svoje brojne i uravnotežene prisutnosti u lokalnim i regionalnim zajednicama;

10.

ne odobrava nesrazmjerno i neobuzdano širenje određenih lokalnih i regionalnih banaka koje su kupnjom toksične imovine ozbiljno ugrozile gospodarstva svojih područja u kojima su nastale;

11.

primjećuje smanjenje ponude bankarskih kredita namijenjenih lokalnim i regionalnim vlastima, što se očituje ne samo u manjem opsegu i većim maržama, nego i u zabrinjavajućem smanjenju trajanja otplate; to može biti odraz začaranog kruga u kojem univerzalne banke manje sudjeluju u stvarnom gospodarstvu i zato će vjerojatno sudjelovati u trgovanju i radnjama usporednih bankarskih sustava;

12.

zabrinut je zbog značajne marže kamatne stope između diskontne stope Europske središnje banke (ESB) (0,25 % od studenog 2013.) i stopa koje banke nude lokalnim i regionalnim vlastima s obzirom da se navedena marža ne temelji na objektivnoj procjeni financijske situacije tih područja, pri čemu rizik od neispunjavanja obveza ostaje dosta nizak;

13.

smatra da navedeno pooštravanje uvjeta stvara jak pritisak na proračune lokalnih i regionalnih vlasti i otežava im balansiranje proračuna, ostvarenje dobrih apsorpcijskih kapaciteta i financiranje dugoročnih projekata koji bi pomogli omogućiti rast i radna mjesta;

14.

stoga poziva Komisiju da u kasnijoj fazi donese pravni prijedlog kojim uvodi učinkovite mjere za rješavanje kreditne krize malih i srednjih poduzeća i lokalnih i regionalnih vlasti;

15.

skreće pozornost na činjenicu da neke od lokalnih i regionalnih vlasti izdaju financijske instrumente poput obveznica kao sredstvo za financiranje svojih aktivnosti i politika;

16.

osuđuje činjenicu da neke banke potiču lokalne i regionalne vlasti na kupnju toksičnih i složenih financijskih proizvoda u prekomjernim udjelima, dok su u potpunosti svjesne rizika koje to nosi; ističe da zbog nedostatka potrebne stručnosti, većina lokalnih i regionalnih vlasti ne posjeduje neophodno tehničko znanje za potpuno razumijevanje tih proizvoda; zbog toga izražava žaljenje što teret koji je proizašao iz neuspjeha navedene imovine u potpunosti snose lokalne i regionalne vlasti i porezni obveznici;

17.

poziva države članice i Europsku komisiju da potiču banke na usvajanje sveobuhvatnog, pravednog i odgovornog pristupa lokalnim i regionalnim vlastima tijekom savjetovanja o nastalim rizicima; isto tako poziva na razvoj jednostavnih i transparentnih financijskih instrumenata za lokalne i regionalne vlasti, kod kojih uvjeti i odredbe moraju biti jasno određeni tijekom potpisivanja ugovora; zahtijeva da navedeni instrumenti sadržavaju ponudu jasno određene stope radi postizanja transparentnosti u demokratskom procesu u kojem lokalne i regionalne vlasti donose odluke;

18.

slaže se s ciljem prema kojem se jačanje stabilnosti i otpornosti banaka postiže zabranom trgovanja za vlastiti račun i omogućavanjem razdvajanja rizičnih djelatnosti trgovanja:

19.

podržava ciljeve, kako je navedeno u članku 1., za sprječavanje sistemskog rizika, financijskog stresa i propadanja velikih, složenih i međusobno povezanih subjekata u financijskom sustavu;

20.

poziva Komisiju na razmatranje opravdanosti širenja primjene sličnih pravila na banke svih veličina, uzimajući u obzir administrativno opterećenje i trošak, zato što bi navedene inicijative mogle učiniti i manje banke sigurnima;

21.

podržava prijedlog Komisije za zabranu trgovanja financijskim instrumentima i sirovinama za vlastiti račun, odnosno trgovanja isključivo u svrhu stjecanja dobiti za banku, s obzirom na to da se Direktiva o tržištima financijskih instrumenata (COM(2011)0656) (takozvana MiFID II.) ne bavi posebice problemom trgovanja za vlastiti račun. Izdavanje navedenih instrumenata smiju obavljati samo tržišni operateri koji mogu dokazati da će se ti proizvodi koristiti za njihove vlastite tržišne i industrijske rizike. U suprotnom, postojala bi opasnost od nedovoljno razgraničenih uloga savjetničkih i investicijskih aktivnosti banaka, što bi potaklo špekulacije i nestabilnost cijena, kao i sustavne rizike za bankovni sustav;

22.

izražava zabrinutost zbog visokofrekventnog trgovanja koje može uzrokovati ozbiljne rizike za bankovni sustav te zahtijeva od država članica i Komisije da provedu učinkovite mjere za regulaciju tog područja;

23.

ponovno spominje da je opseg prijedloga uredbe uvelike smanjen s obzirom da su države članice provele ili razmatraju provedbu sličnih nacionalnih zakona i da su preporuke skupine Liikanen značajno umanjene;

24.

naglašava važnost da se osigura jedinstvo na razini EU-a kod tog snažno integriranog sektora radi održavanja regulatornih opterećenja i troškova na minimalnoj razini, stvaranja ravnopravnih uvjeta i sprječavanja nepravilnosti konkurentnosti i rada unutarnjeg tržišta u tom sektoru;

25.

pozdravlja naznake Komisije prema kojima će ta pravila trebati preispitati nakon provedbe i poziva na temeljitu istragu mogućih negativnih posljedica, pogotovo posljedica vezanih za financiranje realnog gospodarstva u gradovima i regijama EU-a;

26.

pita se hoće li činjenica da se odluka o razdvajanju određenih djelatnosti trgovanja sastoji od ograničenog testiranja biti dostatno pravno sredstvo za postizanje osnovnih ciljeva uredbe te ne bi li bilo bolje da se rješenje postigne primjenom opširnijeg testiranja u koje bi bili uključeni svi ciljevi;

27.

dovodi u pitanje učinkovitost usvojenog vrlo složenog pristupa koji bi mogao, s jedne strane, otežati i poskupiti procjenu i nadzor provedbe pravila, a s druge strane, dopustiti iznimke od uredbe i mogućnosti izvršenja regulatornih arbitraža;

28.

osuđuje smanjen omjer primjene nacrta uredbe, prije svega isključivanje trgovanja izvedenicama iz procesa donošenja odluka. Doista, postoji zabrinutost da pretjerano špekulativno trgovanje stvara prevelika tržišta i nepravilnosti na financijskom tržištu i u realnom gospodarstvu. Navedene nepravilnosti mogu uzrokovati pogrešno postavljanje cijena poljoprivredne, energetske i metalne robe na tržištima izvedenicama, koja su ključna za lokalno i regionalno gospodarstvo;

29.

poziva Komisiju da isključi dugoročno držanje vrijednosnih papira (tzv. „kupi i drži” (buy and hold) strategija) iz definicije postavljene u članku 5.4 Uredbe o strukturnim mjerama za poboljšanje otpornosti kreditnih institucija EU-a zato što čine dio aktivnosti temeljnog bankarstva (core banking).

30.

poziva Komisiju da u svoje mehanizme za pomoć bankama uvrsti načelo simetrije. To znači da će mjerodavna tijela za rješavanje moći natjerati vjerovnike da snose troškove gubitka, isto kao što bi i zaradili od dobiti; navedeno bi trebalo jednako primjenjivati na sve vrste vjerovnika;

31.

podržava Uredbu o izvješćivanju i transparentnosti transakcija vrijednosnim papirima (SFT) te prepoznaje te mjere kao nadopunu strukturnim reformama banaka koje su ključne za brisanje prepoznate rupe u zakonu;

32.

uviđa da je uredba neophodna s obzirom na usku povezanost između tradicionalnih banaka i bankarstva u sjeni i činjenicu da bankarstvo u sjeni vrši jednaku gospodarsku funkciju poput banaka, na primjer, kreditno posredovanje, prijenos kreditnog rizika, promjene dospijeća ili likvidnosti, bez odgovarajućeg nadzora;

33.

potiče Europsku središnju banku, Komisiju, Parlament i države članice da intenzivno ulažu napore kako bi osigurali dobivanje dovoljnih i sveobuhvatnih informacija o bankarstvu u sjeni. Informacije su ključni čimbenik kojim bi javna tijela mogla dovoljno dobro regulirati sustav unatoč vrtoglavom tijeku razvoja i pokušajima da se zaobiđe zakon;

34.

pozdravlja predloženu obavezu prijavljivanja svih transakcija u zajedničku bazu podataka i smatra da će to poboljšati nadzor nad rizicima i izloženosti koji su vezani za transakcije financiranja vrijednosnim papirima; pozdravlja činjenicu da će navedene mjere povećati transparentnost za ulagače i pružiti im sredstva kojima će donositi odluke o ulaganjima utemeljene na većoj osviještenosti o značajkama transakcija financiranja vrijednosnim papirima;

35.

podržava postavljanje zahtjeva za minimalnim uvjetima koji će povećati transparentnost rehipotekiranja tako što će osigurati da klijenti pristanu i donose odluke u potpunosti upoznati s rizicima koji mogu uslijediti.