12.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 327/102

1.1

Odbor vjeruje da je univerzalni pristup brzim mrežama elektroničke komunikacije ključan za promicanje rasta i otvaranje radnih mjesta u Europi. Europski gospodarski i socijalni odbor snažno podupire ciljeve za širokopojasni internet iz Digitalnog programa (1). Međutim, ako države članice i Komisija ne ulože dodatne napore u poboljšanje uvjeta za ponudu i potražnju širokopojasnog interneta diljem Unije, bit će teško postići te ciljeve.

1.2

Odbor je bio izrazito razočaran nedavnom odlukom Europskog vijeća o smanjenju dijela proračuna Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. za digitalnu infrastrukturu s 9,2 milijarde na samo jednu milijardu eura. Time smanjenjem uklonit će se potpora Višegodišnjeg financijskog okvira za uvođenje širokopojasne veze i tako naštetiti najviše slabije razvijenim regijama EU-a.

1.3

Odbor pozdravlja Komisijin prijedlog Uredbe. Predložene su mjere osobito važne za prevladavanje digitalnog jaza i lakše uvođenje širokopojasnog interneta u ruralna područja.

1.4

Europski gospodarski i socijalni odbor poziva Komisiju da predloži način za priznavanje pristupa brzom širokopojasnom internetu kao univerzalno pravo svih građana, bez obzira na to gdje se oni nalaze. Komisija je 2010. g. postavila pitanje o uključivanju širokopojasne veze u obvezu pružanja univerzalnih usluga (2). Na ovo pitanje potrebno je odgovoriti što je prije moguće, u cilju promicanja blagostanja građana, zapošljavanja i digitalne uključenosti.

1.5

Odbor poziva države članice da smjesta provedu nacionalne planove za uvođenje širokopojasnog interneta.

1.6

Komisija i države članice trebaju razmotriti kakve bi novčane poticajne mjere potaknule privatni sektor na ulaganje u brzi širokopojasni internet u slabo naseljenim područjima.

1.7

Komisija procjenjuje da će, uz izdašna ulaganja privatnog sektora u uvođenje brzog širokopojasnog interneta, biti potrebno uložiti 60 milijardi eura javnog novca kako bi se ispunili ciljevi "Digitalnog programa 2020". Europski gospodarski i socijalni odbor poziva Komisiju i države članice da tu izrazito važnu stavku uključe u svoje proračune.

1.8

Odbor se nada da će Komisija riješiti problem pružatelja usluga širokopojasnog interneta koji korisnicima ne pružaju internetsku vezu brzine koja je određena ugovorom. To nepridržavanje ugovora i lažno oglašavanje potkopavaju povjerenje u digitalno tržište, šteti potražnji i potrebno joj je pristupiti oštrim mjerama.

1.9

Odbor poziva Komisiju da, oslanjajući se na predloženu Uredbu, razvije paneuropsko veleprodajno tržište širokopojasne infrastrukture.

1.10

Europski gospodarski i socijalni odbor zahtijeva od Komisije, državnih regulatornih tijela i država članica da u svim dijelovima Unije osiguraju razvoj konkurentnog tržišta za širokopojasnu infrastrukturu.

1.11

Odbor smatra da će predložena Uredba poduzećima koja se bave uslugama i prijevozom otvoriti nove poslovne mogućnosti na tržištu širokopojasnog interneta. Komisija i države članice moraju uložiti dodatne napore kako bi potaknule poduzeća da iskoriste tu mogućnost.

1.12

Odbor upućuje Komisiju na prijašnja mišljenja o uvođenju brzog širokopojasnog interneta i prevladavanju digitalnog jaza: "Digitalni program za Europu" (3), "Program prve politike radijskog spektra" (4) i "Digitalni program za Europu – Digitalno poticanje rasta u Europi" (CES959-2013, nije još objavljeno).

2.1.1

Komunikacija "Akt o jedinstvenom tržištu II: zajedno za novi rast" označila je smanjenje troškova kao jednu od 12 ključnih mjera za poticanje rasta.

2.1.2

Zbog niza pravila i administrativnih procedura na državnoj i lokalnoj razini, pružanje usluga širokopojasnog interneta se usporilo, osobito u neurbanim sredinama.

2.2.1

Ciljevi uredbe su:

2.3.1

Kako bi se ispunili ciljevi u vezi s troškovima i učinkovitošću, Uredba definira niz prava i obveza koji kroz sve faze razvoja infrastrukture vrijede za mrežne operatore i pružatelje infrastrukture.

2.3.2

U Uredbi se predlažu sljedeća zakonska pravila za postizanje njezinih ciljeva:

2.3.3

U svim će sporovima između mrežnih operatera i pružatelja usluga širokopojasnog interneta oko njihovih prava i obveza u slučaju potrebe posredovati nadležno državno tijelo za rješavanje sporova, to jest državno regulatorno tijelo ili neko drugo tijelo.

2.3.4

Uredba će izravno stupiti na snagu diljem EU-a nakon sporazuma između Europskog parlamenta i Vijeća.

3.1.1

Širokopojasni internet ključan je za ostvarenje infrastrukture za Digitalni program i stvaranje digitalnog jedinstvenog tržišta. Ne može se dovoljno naglasiti gospodarska važnost usluga širokopojasnog interneta. Pristup širokopojasnom internetu znatno povećava gospodarski rast. Prema procjeni Svjetske banke, povećanje u korištenju širokopojasnog interneta od 10 % povećava rast BDP-a za 1,5 %. Brzo spajanje i potpuna pokrivenost ključni su za uvođenje inovativnih tehnologija poput računalstva u oblaku i pametnih mreža.

3.1.2

U Digitalnom programu prepoznaje se važnost širokopojasnog interneta za rast i otvaranje radnih mjesta pa je u njemu određen cilj da do 2013. godine svi Europljani imaju pristup osnovnom širokopojasnom internetu, da do 2020. godine (i) svi Europljani imaju pristup brzinama većima od 30 Mbps, i (ii) da više od 50 % europskih kućanstava bude pretplaćeno na internetsku vezu bržu od 100 Mbps. Ovi će se ciljevi postići samo ako se troškovi razvoja infrastrukture diljem EU snize i ako se poduzmu iznimne mjere za uvođenje širokopojasnog interneta u ruralna i manje razvijena područja Unije.

3.2.1

Infrastruktura širokopojasnog interneta niske cijene, a svjetske klase čini osnovnu sastavnicu dinamičnoga gospodarstva za 21. stoljeće. Poduzeća koja svoj rad temelje na znanju rast će ondje gdje postoje vještine i infrastruktura koje će ih podupirati. Sve više zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga ovisi o dostupnosti brzog i ultrabrzog širokopojasnog interneta.

3.2.2

Kvaliteta mreža, njihovi troškovi te konkurentna cijena za krajnjeg korisnika važni su kriteriji upravljanja u stvaranju programa. Budući da do 80 % troškova infrastrukture mreže čine javni tehnički radovi, iznimno je važno da državne i lokalne vlasti učinkovitim usklađivanjem infrastrukturnih projekata značajno smanje troškove.

3.3.1

Europski gospodarski i socijalni odbor je u brojnim mišljenjima, a posljednji put u mišljenju o digitalnom poticanju europskog rasta (5), pozvao Komisiju da savjetuje kako se pristup brzom širokopojasnom internetu može priznati kao univerzalno pravo svih građana, bez obzira na to gdje se nalaze. Sada je na to potrebno hitno odgovoriti.

3.4.1

U bliskoj će budućnosti brzi napredak tehnologije širokopojasnog interneta i internetskih usluga (npr. videokonferencije visoke definicije) prestići ciljeve o dostupnosti širokopojasnog interneta u 2020. godini postavljene u Digitalnome programu. U nekim se urbanim područjima već uvode ultrabrze mreže s brzinom od čak 1 Gbps (1 000 Mbps) (http://arstechnica.com/tech-policy/2012/07/tokyo-seoul-and-paris-get-faster-cheaper-broadband-than-us-cities/), a razvijaju se videousluge koje će koristiti veće brzine.

3.4.2

Diljem EU-a bit će potrebna znatna ulaganja u brze veze kako bi se održao korak s globalnim razvojem internetske ekonomije.

3.5.1

Kao što je Komisija utvrdila u nedavnoj komunikaciji o važnosti Digitalnog programa za poticanje gospodarskog rasta (6), Europa zaostaje za globalnim konkurentima u razvoju infrastrukture širokopojasnog interneta.

3.5.2

U dijelovima Azije te u Sjedinjenim Državama više se ulaže u brzi širokopojasni Internet, što dovodi do značajno bolje pokrivenosti i većih brzina. Od prosinca 2011. godine, s 20,6 % pretplatnika na 100 stanovnika Južna Koreja je na prvom mjestu u svijetu po upotrebi optičkih kablova, što je dvostruko više od Švedske (Popratni radni dokument osoblja uz prijedlog uredbe o smanjenju troškova uvođenja širokopojasnog interneta: SWD(2013)0073(1. dio)).

3.6.1

Prema sustavu za praćenje napretka Digitalnog programa (https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/scoreboard) za Europu i posljednjim podacima Eurostata (http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/information_society/data/main_tables), vidljivo je da se digitalni jaz produbljuje te da između država članica postoje velike razlike. U EU27 bez pristupa širokopojasnom internetu u 2012. godini bilo je 28 % kućanstava. Nadalje, u ruralnim se područjima nalazi 90 % kućanstava bez pristupa širokopojasnom internetu. U ruralnim područjima 35 milijuna domova čeka pristup brzoj vezi. Ako se građanima koji žive izvan urbanih područja ne posveti dovoljna pozornost, bit će sve više socijalno i gospodarski zakinuti.

3.6.2

Mjere koje Komisija predlaže u Uredbi bit će osnova za reforme u procesu planiranja na državnoj i lokalnoj razini, a planiranje pametne infrastrukture, poticajne mjere za ulaganje i inovativne tehnologije mogu pomoći u prevladavanju jaza u uporabi širokopojasnog interneta.

3.7.1

Odbor je izrazito razočaran odlukom koju je Vijeće u veljači donijelo o smanjenju proračuna Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. godine za digitalnu infrastrukturu i usluge u okviru instrumenta za povezivanje Europe s 9,2 milijarde eura na samo milijardu eura. Taj bi potez ukinuo izdatke iz Višegodišnjeg financijskog okvira za uvođenje širokopojasnog interneta, a najviše naškodio siromašnim i manje razvijenim regijama EU-a i povećao digitalni jaz.

3.7.2

Sredstva predviđena Višegodišnjim financijskim okvirom za uvođenje širokopojasnog interneta Komisija je namjeravala iskoristiti za potporu tržištu širokopojasnog interneta, a to je mali dio sredstava potrebnih za ispunjavanje ciljeva o širokopojasnom internetu postavljenih u Digitalnom programu. Savjetnici koje je Komisija angažirala da prouče razliku u financiranju procjenjuju da će za ispunjavanje ciljeva za 2020. godinu biti potrebne dodatne 62 milijarde eura javnog novca ("Studija o socioekonomskim učincima pojasne širine", Analysys Mason za Europsku komisiju, 2012.).

3.7.3

Sredstva za ova velika ulaganja većinom će morati osigurati privatni sektor, ali morat će se donijeti posebne mjere za poticanje ulaganja u ruralna područja u kojima je gustoća naseljenosti preniska da bi se privukla ulaganja. Europska investicijska banka već je financirala nekoliko projekata takve vrste, ali morat će učiniti mnogo više. Komisija treba uložiti dodatne napore u osmišljavanje načina kako da europske institucije i države članice pospješe ulaganja privatnog sektora u uvođenje širokopojasnog interneta.

3.7.4

Mjera 48 Digitalnog programa istaknula je strukturne fondove kao način financiranja uvođenja brzih mreža. Razmotriti treba i kohezijske fondove.

3.8.1

Lokalne i općinske vlasti mogu u svojim regijama snažno potaknuti pružanje usluga širokopojasnog interneta tako da pokrenu inicijative o protokolu za komunikaciju s točke do točke i da što brže i učinkovitije provode mjere iz predloženih uredbi.

3.8.2

Uredba pruža mogućnost otvaranja tržišta pružanju usluga širokopojasnog interneta novim sudionicima. To se posebice odnosi na telekomunikacijska poduzeća s izgrađenom infrastrukturom koja bi se mogla iskoristiti za brze mreže. Države članice i Komisija trebaju uložiti dodatne napore u poticanje novih sudionika.

3.8.3

Uredba također poduzećima diljem Europe nudi mogućnost otvaranja tržišta za prekogranična ulaganja u pružanje infrastrukture. Komisija treba razmotriti kako doraditi jedinstveno tržište infrastrukture podizanjem paneuropske svijesti o prilikama za ulaganje, smanjenjem rizika za ulagače iz drugih država i razvojem posebnih financijskih instrumenata (obveznica) koji bi ulaganja u najizazovnijim regijama učinili privlačnima.

3.8.4

Što je prije moguće treba primijeniti inovativna tehnološka rješenja i bežične tehnologije kako bi se ubrzalo uvođenje širokopojasnog interneta te pozornost posvetila prevladavanju sve većeg digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja.

3.8.4.1

Osobito je potpuno izvršenje Europskog programa politike radijskog spektra (RSPP) (7) u državama članicama ključno za to da dovoljan i odgovarajući radijski spektar bude određen i dostupan za potrebe pokrivenosti i kapaciteta bežičnog širokopojasnog interneta te kako bi se ispunili ciljevi planirani za 2020. godinu.

3.8.4.2

U najudaljenijim područjima Unije širokopojasni internet postat će dostupan pomoću satelitske tehnologije. Međutim, to će zbog kapaciteta, troška i brzine biti marginalno rješenje, a 2020. godine pokrivat će možda manje od 10 % širokopojasnog interneta s brzinom od 30 Mbps.

3.9.1

Slaba potražnja za širokopojasnim internetom, a posebice u slabo naseljenim područjima, ima negativan učinak na ulaganja u mreže, usprkos tome što u područjima bez pristupa brzom internetu uvijek postoji značajna prikrivena potražnja.

3.9.2

Komisija i države članice moraju se usredotočiti na poticanje potražnje na nekoliko načina, kao što su ciljane kampanje informiranja javnosti, javna mjesta s bežičnom mrežom, daljnji razvoj usluga e-vlade te poticanje digitalne pismenosti i obučavanje. Poticanje potražnje trebalo bi posebice biti usmjereno na ruralna područja.

3.9.3

Troškovi širokopojasnog interneta i transparentne cijene ključni su za to da se građani počnu služiti širokopojasnim internetom. Sadašnji se korisnici diljem Europe žale da pružatelji usluga ne poštuju brzine interneta koje su obećali u ugovorima. Takvi slučajevi nepridržavanja ugovora i lažnog oglašavanja potkopavaju povjerenje u digitalno tržište, škode potražnji te se protiv njih moraju poduzeti snažne mjere.

4.1.1

Tržišno orijentirana poduzeća koja se bave elektroničkom komunikacijom nemaju dovoljno jake financijske razloge da ulažu u širokopojasnu infrastrukturu u mnogim slabo naseljenim područjima EU-a. Odbor je zbog toga zadovoljan što će predložena Uredba uvesti mjere koje će značajno smanjiti troškove i rizike pružanja usluga širokopojasnog interneta te poboljšati investicijsku klimu za pružatelje mreža.

4.1.2

U cilju postizanja prave digitalne uključenosti i maksimalne gospodarske koristi od univerzalnog brzog širokopojasnog interneta, države članice i lokalne vlasti moraju snažnije utjecati na ponudu i potražnju širokopojasne infrastrukture na način da izvršavaju planove o širokopojasnom internetu koji uspješno usklađuju veliku gospodarsku korist dobivenu ulaganjem u infrastrukturu u gusto naseljenim područjima s jedne strane i financijski mnogo manje privlačna ulaganja u nedovoljno razvijenim područjima s druge strane. Predložena Uredba pruža im bolje mehanizme da to postignu.

4.1.3

Na mnogim tržištima dominira jedan pružatelj infrastrukture. Odbor se nada da će učinkovito izvršenje ove Uredbe stvoriti bolje uvjete da se novi pružatelji mreža uključe na tržište i daju konkurentne ponude.

4.2.1

Javni tehnički radovi mogu, prema Komunikaciji, činiti do 80 % troškova razvoja mreže širokopojasnog interneta. Procjenjuje se da će u kapitalnim troškovima mrežni operateri izvršenjem predložene Uredbe postići uštede od 20 % do 30 % ukupnih investicijskih troškova, odnosno do 63 milijarde eura do 2020. godine. Ta se ušteda od 63 milijarde eura zatim može uložiti u druge gospodarske grane.

4.2.2

Suradnja i razmjena između privatnih pružatelja infrastrukture važni su za učinkovitost, brzinu izvršenja, ekološku održivost te konkurentne cijene za krajnjega korisnika. Odbor je zadovoljan time što će Uredba obvezati privatne pružatelje infrastrukture na objavljivanje valjanih informacija o već postojećoj ili planiranoj infrastrukturi i što će pružatelji mreža biti obvezni surađivati, a to će olakšati dobro planiranje, suradnju i učinkovitu raspodjelu resursa.

4.3.1

U slabo naseljenim područjima iz gospodarskih razloga može postojati samo jedan osnovni pružatelj širokopojasne infrastrukture. Drugim riječima, nastaje prirodni monopol.

4.3.2

Uvjeti prirodnog monopola idu u korist primjeni modela "otvorenog pristupa" pružanju širokopojasnog interneta prema kojem jedan pružatelj, možda po modelu javno-privatnog partnerstva, uvodi osnovnu infrastrukturu, a zatim mrežu otvara i iznajmljuje ju manjim pružateljima po poštenim i jednakim uvjetima. Možda bi Komisija trebala razmotriti način kako u Europi razviti model otvorenog pristupa i njime upravljati bez da se pritom remeti uobičajena konkurencija.

4.4.1

Predložena bi Uredba pružila zakonodavni okvir za razvoj veleprodajnog tržišta širokopojasne infrastrukture. Komisija bi trebala istražiti na koji bi se način Uredba mogla proširiti da potiče razvoj takvog tržišta, osobito u teško dostupnim dijelovima Unije.

4.4.2

Da postoje kvalitetne informacije o potražnji potrošača i već postojećoj infrastrukturi, veleprodajno tržište "tamnih" optičkih vlakana i bežičnog prijenosa podataka moglo bi biti prekogranično i paneuropsko. Komisija bi trebala istražiti kako poticati i podržavati takvo tržište.

4.5.1

Izgradnja infrastrukture, a to osobito vrijedi za ruralna područja, zahtijeva učinkovitu državnu strategiju i plan izvršenja. Sve države članice trenutno imaju strategiju širokopojasnog interneta, ali mnoge još uvijek nemaju planove za ispunjavanje ciljeva iz Digitalnog programa. Državne se strategije ubrzo moraju ažurirati kako bi sadržavale plan uvođenja ultrabrzih mreža te konkretne ciljeve i naznačene mjere izvršenja.

4.5.2

Mjera 46 iz Digitalnog programa traži od država članica da izrade državne planove za širokopojasni internet, ali određeni broj država taj plan još uvijek nije izradio, što Komisija smatra kašnjenjem. Ovo kašnjenje negativno utječe na prostiranje širokopojasnog interneta i na planove financiranja industrije. Europski gospodarski i socijalni odbor poziva države članice da revidiraju svoje planove u kontekstu predložene Uredbe i da to naprave čim prije.

4.5.3

Sveobuhvatni nacionalni nacrt za širokopojasnu mrežu, koji bi uključivao javno-privatna partnerstva i posebne poticaje kako bi olakšao njezin razvoj u ruralnim područjima, uvelike bi pridonio lakšem povlačenju fondova EU-a i Europske investicijske banke.

4.6.1

Predložena će Uredba dopustiti vlasnicima infrastrukture koji nisu poduzeća za elektroničku komunikaciju, a to su poduzeća koje se bave energijom, vodom, prijevozom i odlaganjem otpada, da pod tržišnim uvjetima svoju infrastrukturu stave na raspolaganje za pružanje usluga širokopojasnog interneta. Na taj će način ta poduzeća doći do novih prihoda, smanjiti troškove osnovne infrastrukture dijeljenjem troškova s pružateljima širokopojasnog interneta te proširiti sinergiju u razvoju svojih osnovnih usluga, na primjer u razvoju pametnih mreža za opskrbu energijom.

4.6.2

Komisija i države članice trebaju se potruditi i ukazati tim poduzećima na mogućnosti koje pruža nužni razvoj širokopojasne infrastrukture i moguće pozitivne učinke koje bi predložena Uredba mogla imati na njihovo poslovanje.