PRILOG 1.A

PRILOG 1.B

PRILOG 2.

IZGLED HOMOLOGACIJSKE OZNAKE I HOMOLOGACIJSKIH PODATAKA

(vidjeti stavak 4.2. ovog Pravilnika)

Gornja homologacijska oznaka znači da je taj dio homologiran u Francuskoj (E2) u skladu s Pravilnikom br. 90 pod homologacijskim brojem C0359/7248. Prve dvije znamenke homologacijskog broja označavaju da je homologacija dodijeljena u skladu s Pravilnikom br. 90 kako je izmijenjen nizom izmjena 02.

Primjer označivanja sklopa kočne pločice

datum proizvodnje sklopa i ime ili žig proizvođača

homologacijska oznaka

marka i tip kočne obloge

Primjer označivanja sklopa kočne papuče

homologacijska oznaka

datum proizvodnje sklopa i ime ili žig proizvođača

marka i tip kočne obloge

Primjer označivanja kočne obloge bubanj-kočnica

marka i tip kočne obloge

datum proizvodnje

homologacijska oznaka

Napomena: Položaj i međusobni odnos oznaka prikazanih u primjerima nije obvezan.

PRILOG 3.

ZAHTJEVI ZA ZAMJENSKE SKLOPOVE KOČNIH OBLOGA ZA VOZILA KATEGORIJA M1, M2 I N1

1.   SUKLADNOST S PRAVILNIKOM br. 13 ILI 13-H

Sukladnost sa zahtjevima iz Pravilnika br. 13 ili 13-H dokazuje se ispitivanjem na vozilu.

1.1   Priprema vozila

1.1.1   Ispitno vozilo

Vozilo koje je reprezentativno za tipove za koje je podnesen zahtjev za homologaciju zamjenskog sklopa kočnih obloga mora biti opremljeno tipom zamjenskih sklopova kočnih obloga za koji se traži homologacija i mora, u skladu sa zahtjevima iz pravilnika br. 13 i 13-H, biti opremljeno mjernim uređajima za ispitivanje kočnica.

Kočne obloge koje se ispituju ugrađuju se na odgovarajuće kočnice i, dok se ne utvrdi postupak uhodavanja, uhodavanje se obavlja u skladu s uputama proizvođača i u dogovoru s tehničkom službom.

1.1.2   Postupak uhodavanja (uležišćivanja)

1.1.2.1   Opći uvjeti

Sklopovi kočnih obloga koji su predmet ispitivanja ugrađuju se na odgovarajuće kočnice. U slučaju zamjenskih sklopova kočnih obloga moraju se upotrijebiti nove kočne obloge. Kočne obloge bubanj-kočnica mogu se strojno obraditi kako bi se postigao najbolji mogući početni dodir obloga i bubnjeva. Ispitno vozilo mora biti potpuno opterećeno.

Mogu se upotrijebiti originalni sklopovi kočnih obloga upotrijebljeni za usporedno ispitivanje kojima je ispitno vozilo već opremljeno ako su u dobrom stanju i nisu istrošeni za više od 20 % početne debljine. Ne smiju imati oštećenja, napuknuća, previše hrđe ni znakove pregrijavanja. Uhodavaju se u skladu s postupkom opisanim u nastavku.

1.1.2.2   Postupak

Preveze se udaljenost od najmanje 50 km s najmanje 100 aktiviranja kočnice pri različitim usporavanjima (barem u rasponu od 1 m/s2 do 5 m/s2) s početnim brzinama u rasponu od 50 km/h do 120 km/h. Tijekom uhodavanja barem se tri puta postigne temperaturni raspon od 250 °C do 500 °C za sklopove kočne pločice ili od 150 °C do 250 °C za sklopove kočnih obloga bubanj-kočnica (mjereno na tarnoj površini diska ili bubnja). Temperature ne smiju prijeći 500 °C za sklopove kočne pločice odnosno 250 °C za sklopove kočnih obloga bubanj-kočnica.

1.1.2.3   Provjera radnog učinka

Kočenjem svake osovine posebno pet puta zakoči se tako da brzine padne sa 70 km/h na 0 km/h (prednja osovina) te s 45 km/h na 0 km/h (stražnja osovina) pri tlaku u vodu od 4 Mpa (1) i početnoj temperaturi od 100 °C za svako zaustavljanje. Pet uzastopnih nejednakih rezultata mora biti u granicama dopuštenog odstupanja (0,6 m/s2 za prednju osovinu ili 0,4 m/s2 za stražnju osovinu) od prosječnog punog postignutog usporenja.

Ako taj zahtjev nije ispunjen, postupak uhodavanja u skladu sa stavkom 1.1.2.2. mora se proširiti, a provjera radnog učinka u skladu sa stavkom 1.1.2.3. ponoviti.

1.2   Kočni sustav vozila ispituje se u skladu sa zahtjevima za kategoriju vozila kojoj vozilo pripada (M1, M2 ili N1) iz stavaka 1. i 2. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavaka 1. i 2. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H, ovisno o tome koji je primjereniji uzimajući u obzir izvornu homologaciju sustava. Primjenjivi zahtjevi ili ispitivanja navedeni su u nastavku.

1.2.1   Sustav radne kočnice

1.2.1.1   Ispitivanje tipa 0. s odspojenim motorom i opterećenim vozilom u skladu sa stavkom 1.4.2. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavkom 1.4.2. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H.

1.2.1.2   Ispitivanje tipa 0. sa spojenim motorom te neopterećenim i opterećenim vozilom u skladu sa stavcima 1.4.3.1. (ispitivanje stabilnosti) i 1.4.3.2. (samo ispitivanje pri početnoj brzini v = 0,8 vmax) Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavcima 1.4.3.1. i 1.4.3.2. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H.

1.2.1.3   Ispitivanje tipa I. u skladu sa stavkom 1.5. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavkom 1.5. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H.

1.2.2   Sustav pomoćne kočnice

1.2.2.1   Ispitivanje tipa 0. s odspojenim motorom i opterećenim vozilom u skladu sa stavkom 2.2. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavkom 2.2. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H (to se ispitivanje može izostaviti ako je očito da su zahtjevi ispunjeni, npr. pri dijagonalno povezanom kočnom sustavu).

1.2.3   Sustav parkirne kočnice

(Provodi se samo ako se kočnice za koje se traži homologacija kočnih obloga upotrebljavaju za parkiranje).

1.2.3.1   Ispitivanje parkirne kočnice na nizbrdici od 18 % s opterećenim vozilom u skladu sa stavkom 2.3.1. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili ispitivanje parkirne kočnice na nizbrdici od 20 % s opterećenim vozilom u skladu sa stavkom 2.3.1. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H.

1.3   Vozilo mora ispunjavati sve relevantne zahtjeve navedene u stavku 2. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavku 2. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H određene za tu kategoriju vozila.

2.   DODATNI ZAHTJEVI

Sukladnost s dodatnim zahtjevima dokazuje se upotrebom jedne od sljedećih metoda:

2.1   Ispitivanje na vozilu (kočenjem svake osovine posebno)

Za to ispitivanje vozilo mora biti potpuno opterećeno, a kočnice se uvijek aktiviraju dok je motor odspojen i na ravnoj cesti.

Sustav za upravljanje radnom kočnicom vozila mora biti opremljen napravom za odvajanje kočnica prednje osovine od kočnica stražnje osovine tako da se mogu koristiti neovisno.

Ako se traži homologacija sklopa kočne obloge za kočnice prednje osovine, kočnice stražnje osovine ostaju neaktivne tijekom ispitivanja.

Ako se traži homologacija sklopa kočne obloge za kočnice stražnje osovine, kočnice prednje osovine moraju ostati neaktivne tijekom ispitivanja.

2.1.1   Ispitivanje ekvivalentnosti radnog učinka pri kočenju hladnim kočnicama

Radni učinak zamjenskog sklopa kočnih obloga pri kočenju hladnim kočnicama uspoređuje se s radnim učinkom originalnog sklopa kočnih obloga tako da se ispitni rezultati usporede na sljedeći način:

2.1.2   Ispitivanje osjetljivosti na brzinu

2.1.2.1   Primjenom pritiska na pedalu kočnice u skladu sa stavkom 2.1.1.2. ovog Priloga pri početnoj temperaturi kočnice ≤ 100 °C kočnica se aktivira tri puta pri svakoj od sljedećih brzina:

2.1.2.2   Izračunava se prosječni rezultat za svaku skupinu tih triju aktiviranja te se odnos brzine i odgovarajućeg prosječnog punog postignutog usporenja prikazuje grafički.

2.1.2.3   Prosječna vrijednost punih postignutih usporenja zabilježenih pri višim brzinama mora biti unutar 15 % od usporenja zabilježenih pri najnižoj brzini.

2.2   Ispitivanje na inercijskom dinamometru

2.2.1   Ispitna oprema

Za potrebe ispitivanja inercijski dinamometar mora biti opremljen predmetnom kočnicom vozila. Dinamometar mora biti opremljen mjeračem za kontinuirano bilježenje brzine vrtnje, kočnog momenta, tlaka u vodu, broja okretaja nakon aktiviranja kočnice, trajanja kočenja i temperature rotora kočnice.

2.2.2   Ispitni uvjeti

2.2.2.1   Rotacijska masa dinamometra mora odgovarati polovini udjela osovine u najvećoj dopuštenoj masi vozila kako je prikazano u tablici u nastavku i polumjeru kotrljanja najveće gume koja je odobrena za te tipove vozila.

2.2.2.2   Početna brzina vrtnje inercijskog dinamometra odgovara pravocrtnoj brzini vozila kako je navedena u stavcima 2.2.3. i 2.2.4. ovog Priloga i ovisi o dinamičkom polumjeru kotrljanja gume.

2.2.2.3   Kočne obloge koje su predmet ispitivanja ugrađuju se na odgovarajuće kočnice i uhodavaju u skladu sa sljedećim postupkom:

2.2.2.4   Provodi se pet aktiviranja kočnice s 80 km/h na 0 km/h pri tlaku u vodu od 4 MPa i početnoj temperaturi od 100 °C za svako zaustavljanje. Pet uzastopnih nejednakih rezultata mora biti u granicama dopuštenog odstupanja (0,6 m/s2) od prosječne vrijednosti punog postignutog usporenja.

Ako taj zahtjev nije ispunjen, prvi dio postupka uhodavanja „1.faza uhodavanja” mora se ponoviti dok se ne postigne željena stabilnost radnog učinka.

2.2.2.5   Dopuštena je upotreba zraka za hlađenje. Brzina strujanja zraka na kočnici tijekom aktiviranja kočnice iznosi:

vair = 0,33 v

pri čemu je:

2.2.3   Ispitivanje ekvivalentnosti radnog učinka pri kočenju hladnim kočnicama

Radni učinak zamjenskog sklopa kočnih obloga pri kočenju hladnim kočnicama uspoređuje se s radnim učinkom originalnog sklopa kočnih obloga tako da se ispitni rezultati usporede kao u nastavku.

2.2.3.1   Pri početnoj brzini od 80 km/h za M1 i N1 te 60 km/h za M2 i temperaturi kočnice od≤ 100 °C na početku svakog aktiviranja kočnica se aktivira najmanje šest puta u pravilnim razmacima uz postupno povećanje tlaka u vodu do postizanja prosječnog punog usporenja od 6 m/s2.

2.2.3.2   Tlak u vodu i prosječno puno postignuto usporenje za svako aktiviranje kočnice bilježe se i prikazuju grafički te se određuje tlak u vodu koji je potreban za postizanje usporenja od 5 m/s2.

2.2.3.3   Smatra se da su karakteristike radnog učinka zamjenskog sklopa kočne obloge usporedive s karakteristikama radnog učinka originalnog sklopa kočne obloge ako je postignuto prosječno puno usporenje pri jednakoj kontrolnoj sili ili jednakom tlaku u vodu u području gornje dvije trećine dobivene krivulje unutar 15 % od usporenja dobivenih originalnim sklopom kočne obloge.

2.2.4   Ispitivanje osjetljivosti na brzinu

2.2.4.1   Primjenom tlaka u vodu u skladu sa stavkom 2.2.3.2. pri početnoj temperaturi kočnice ≤ 100 °C kočnica se aktivira tri puta pri brzinama vrtnje koje odgovaraju sljedećim pravocrtnim brzinama vozila:

75 km/h, 120 km/h i, dodatno, 160 km/h kad je vmax veći od 150 km/h;

2.2.4.2   Izračunava se prosječni rezultat za svaku skupinu tih triju aktiviranja te se odnos brzine i odgovarajućeg prosječnog punog postignutog usporenja prikazuje grafički.

2.2.4.3   Prosječna vrijednost punih postignutih usporenja zabilježenih pri višim brzinama mora biti unutar 15 % od usporenja zabilježenih pri najnižoj brzini.

(1)  Za sve kočne sustave osim hidrauličnih trebala bi se upotrebljavati ekvivalentna ulazna vrijednost.

PRILOG 4.

ZAHTJEVI ZA ZAMJENSKE SKLOPOVE KOČNIH OBLOGA I ZAMJENSKE KOČNE OBLOGE BUBANJ-KOČNICA ZA VOZILA KATEGORIJA M3, N2 I N3

1.   ISPITIVANJE NA VOZILU

1.1   Ispitno vozilo

Vozilo koje je reprezentativno za tipove za koje je podnesen zahtjev za homologaciju zamjenskog sklopa kočnih obloga ili homologaciju kočnih obloga bubanj-kočnica mora biti opremljeno tipom sklopa kočnih obloga ili kočnih obloga bubanj-kočnica za koji se traži homologacija i mora, u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 13, biti opremljen mjernim uređajima za ispitivanje kočnica.

Kočne obloge koje se ispituju ugrađuju se na odgovarajuće kočnice i, dok se ne utvrdi postupak uhodavanja, uhodavanje se obavlja u skladu s uputama proizvođača i u dogovoru s tehničkom službom.

1.2   Ispitivanja i zahtjevi

1.2.1   Sukladnost s Pravilnikom br. 13

1.2.1.1   Kočni sustav vozila ispituje se u skladu sa zahtjevima za kategoriju vozila kojoj vozilo pripada (M3, N2 ili N3) iz stavaka 1. i 2. Priloga 4. Pravilniku br. 13. Primjenjivi zahtjevi ili ispitivanja navedeni su u nastavku.

1.2.1.1.1   Sustav radne kočnice

1.2.1.1.1.1   Ispitivanje tipa 0. s odspojenim motorom i opterećenim vozilom

1.2.1.1.1.2   Ispitivanje tipa 0. sa spojenim motorom te neopterećenim i opterećenim vozilom u skladu sa stavcima 1.4.3.1. (ispitivanje stabilnosti) i 1.4.3.2. (samo ispitivanje pri početnoj brzini v = 0,8 vmax) Priloga 4. Pravilniku br. 13.

1.2.1.1.1.3   Ispitivanje tipa I. u skladu sa stavcima 1.5.1. i 1.5.3. Priloga 4. Pravilniku br. 13.

1.2.1.1.1.4   Ispitivanje tipa II.

Opterećeno vozilo mora se ispitati tako da je ulazna energija ekvivalentna onoj zabilježenoj u istom razdoblju s opterećenim vozilom koje se 6 km kretalo prosječnom brzinom od 30 km/h na nizbrdici od 2,5 % u praznom hodu tako da su kočnu energiju proizvodile samo radne kočnice.

1.2.1.1.2   Sustav pomoćne kočnice

1.2.1.1.2.1   Ispitivanje tipa 0. s odspojenim motorom i opterećenim vozilom (to se ispitivanje može izostaviti ako je obuhvaćeno ispitivanjima u skladu sa stavkom 1.2.2. ovog Priloga).

1.2.1.1.3   Sustav parkirne kočnice

(Provodi se samo ako se kočnica za koju se traži homologacija kočnih obloga upotrebljava za parkiranje.)

1.2.1.1.3.1   Ispitivanje na nizbrdici od 18 % s opterećenim vozilom

1.2.1.2   Vozilo mora ispunjavati sve relevantne zahtjeve navedene u stavku 2. Priloga 4. Pravilniku br. 13 za tu kategoriju vozila.

1.2.2   Dodatni zahtjevi (ispitivanje kočenjem svake osovine posebno)

Za ispitivanja u nastavku vozilo mora biti potpuno opterećeno, a kočnice se uvijek aktiviraju dok je motor odspojen i na ravnoj cesti.

Sustav za upravljanje radnom kočnicom vozila mora biti opremljen napravom za odvajanje kočnica prednje osovine od kočnica stražnje osovine tako da se mogu koristiti neovisno.

Ako se traži homologacija sklopa kočnih obloga ili homologacija kočnih obloga bubanj-kočnica za kočnice prednje osovine, kočnice stražnje osovine ostaju neaktivne tijekom ispitivanja.

Ako se traži homologacija sklopa kočnih obloga ili homologacija kočnih obloga bubanj-kočnica za kočnice stražnje osovine, kočnice prednje osovine ostaju neaktivne tijekom ispitivanja.

1.2.2.1   Ispitivanje ekvivalentnosti radnog učinka pri kočenju hladnim kočnicama

Radni učinak zamjenskog sklopa kočnih obloga ili zamjenske kočne obloge bubanj-kočnica pri kočenju hladnim kočnicama uspoređuje se s radnim učinkom originalnog sklopa kočnih obloga ili originalne kočne obloge bubanj-kočnica tako da se ispitni rezultati usporede na kao u nastavku.

1.2.2.1.1   Kočnica se aktivira najmanje šest puta postupnim povećavanjem pritiska na pedalu ili tlaka u vodu od početne brzine od 45 km/h do trenutka blokiranja kotača odnosno do postizanja prosječnog punog usporenja od 3,5 m/s2 ili do najveće dopuštene sile pritiska na pedalu ili do najvećeg dopuštenog tlaka u vodu, pri čemu je temperatura kočnica prije svakog aktiviranja ≤ 100 °C.

1.2.2.1.2   Pritisak na pedalu odnosno tlak u vodu i prosječno puno postignuto usporenje bilježe se i grafički prikazuju za svako aktiviranje kočnice te se određuje pritisak na pedalu ili tlak u vodu koji je potreban za postizanje (ako je moguće) prosječnog punog usporenja od 3 m/s2. Ako se ta vrijednost ne može postići, određuje se pritisak na pedalu ili tlak u vodu koji je potreban da se postigne najveće usporenje.

1.2.2.1.3   Smatra se da su karakteristike radnog učinka zamjenskog sklopa kočne obloge ili zamjenske kočne obloge bubanj-kočnica usporedive s karakteristikama radnog učinka originalnog sklopa kočne obloge ili originalne kočne obloge bubanj-kočnica ako je postignuto prosječno puno usporenje pri jednakoj kontrolnoj sili ili jednakom tlaku u vodu u području gornje dvije trećine dobivene krivulje unutar 15 % od usporenja dobivenih originalnim sklopom kočne obloge ili originalnim kočnom oblogom bubanj-kočnica.

1.2.2.2   Ispitivanje osjetljivosti na brzinu

1.2.2.2.1   Primjenom pritiska na pedalu kočnice u skladu sa stavkom 1.2.2.1.2. ovog Priloga pri početnoj temperaturi kočnice koja je ≤ 100 °C kočnica se aktivira tri puta pri svakoj od sljedećih brzina:

1.2.2.2.2   Izračunava se prosječni rezultat za svaku skupinu tih triju aktiviranja te se odnos brzine i odgovarajućeg prosječnog punog postignutog usporenja prikazuje grafički.

1.2.2.2.3   Prosječna vrijednost punih postignutih usporenja zabilježenih pri višim brzinama mora biti unutar 25 % od usporenja zabilježenih pri najnižoj brzini.

2.   ISPITIVANJE NA INERCIJSKOM DINAMOMETRU

2.1   Ispitna oprema

Za potrebe ispitivanja inercijski dinamometar mora biti opremljen predmetnom kočnicom vozila. Dinamometar mora biti opremljen mjeračem za kontinuirano bilježenje brzine vrtnje, kočnog momenta, tlaka u vodu, broja okretaja nakon aktiviranja kočnice, trajanja kočenja i temperature rotora kočnice.

2.1.1   Ispitni uvjeti

2.1.1.1   Rotacijska masa dinamometra mora odgovarati polovini udjela osovine u najvećoj dopuštenoj masi vozila, koji iznosi 0,55, i polumjeru kotrljanja najveće gume koja je odobrena za te tipove vozila.

2.1.1.2   Početna brzina vrtnje dinamometra mora odgovarati pravocrtnoj brzini vozila kako je navedena u stavcima u nastavku i ovisi o prosječnoj vrijednosti dinamičkih polumjera kotrljanja najmanje i najveće gume koje su odobrene za te tipove vozila.

2.1.1.3   Sklopovi kočnih obloga ili kočne obloge bubanj-kočnica koje su ispituju ugrađuju se na odgovarajuće kočnice i, dok se ne utvrdi postupak uhodavanja, uhodavanje se obavlja u skladu s uputama proizvođača i u dogovoru s tehničkom službom.

2.1.1.4   Ako se upotrebljava hlađenje zrakom, brzina strujanja zraka na kočnici mora biti:

vair = 0,33v

pri čemu je:

2.1.1.5   Cilindar za aktiviranje ugrađen na kočnicu mora biti najmanje veličine koja je odobrena za te tipove vozila.

2.2   Ispitivanja i zahtjevi

2.2.1   Ispitivanja koja proizlaze iz Pravilnika br. 13

2.2.1.1   Ispitivanje tipa 0.

Pri početnoj brzini od 60 km/h i temperaturi kočnice ≤ 100 °C na početku svakog aktiviranja kočnica se aktivira najmanje šest puta u pravilnim razmacima uz postupno povećanje tlaka u vodu do postizanja tlaka u vodu koji je stalno zajamčen u kočnom sustavu tog tipa (tipova) vozila (npr. pad tlaka u kompresoru). Mora se postići prosječno puno usporenje od najmanje 5 m/s2.

2.2.1.2   Ispitivanje tipa 0., radni učinak na visokim brzinama

Kočnica se aktivira tri puta uz početnu temperaturu kočnica ≤ 100 °C na početku svakog aktiviranja pri brzini od 100 km/h ako je homologacija namijenjena za vozila kategorije N2 i pri brzini od 90 km/h ako je homologacija namijenjena za vozila kategorija M3 i N3 primjenom zajamčenog tlaka u vodu kako je definiran u stavku 2.2.1.1. Prosječna vrijednost punih postignutih usporenja tih triju aktiviranja mora biti najmanje 4 m/s2.

2.2.1.3   Ispitivanje tipa I.

2.2.1.3.1   Postupak zagrijavanja

Pri v1 = 60 km/h i v2 = 30 km/h uz početnu temperaturu kočnice ≤ 100 °C na početku svakog aktiviranja kočnica se aktivira 20 puta zaredom uz trajanje ciklusa od 60 s. Tlak u vodu mora odgovarati usporenju od 3 m/s2 kod prvog aktiviranja i ostati nepromijenjen tijekom narednih aktiviranja kočnice.

2.2.1.3.2   Radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama

Nakon završetka zagrijavanja radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama mjeri se u uvjetima iz stavka 2.2.1.1. primjenom zajamčenog tlaka u vodu kako je definiran u stavku 2.2.1.1. (temperaturni uvjeti mogu biti drukčiji). Prosječna vrijednost punog usporenja postignutog zagrijanom kočnicom ne smije biti niža od 60 % vrijednosti postignute hladnom kočnicom ili niža od 4 m/s2.

2.2.1.3.3   Ponovno uspostavljanje brzine

Počevši 120 s nakon kočenja vrućim kočnicama učini se pet zaustavljanja s početne brzine od 60 km/h i tlakom u vodu kao u stavku 2.2.1.3.1. te u intervalima od najmanje 2 minute. Na početku petog aktiviranja temperatura kočnice mora biti ≤ 100 °C, a prosječna vrijednost punog postignutog usporenja unutar 10 % od usporenja izračunanog iz omjera tlaka u vodu i usporenja u ispitivanju tipa 0. pri 60 km/h.

2.2.1.4   Ispitivanje tipa II.

2.2.1.4.1   Postupak zagrijavanja

Kočnice se zagrijavaju stalnim kočnim momentom koji odgovara usporenju od 0,15 m/s2 pri stalnoj brzini od 30 km/h tijekom razdoblja od 12 minuta.

2.2.1.4.2   Radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama

Nakon završetka zagrijavanja radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama mjeri se pri uvjetima iz stavka 2.2.1.1. primjenom zajamčenog tlaka u vodu kako je definiran u stavku 2.2.1.1. (temperaturni uvjeti mogu biti drukčiji). Prosječna vrijednost punog postignutog usporenja zagrijanom kočnicom ne smije biti niža od 3,75 m/s2.

2.2.1.5   Statičko ispitivanje radnog učinka parkirne kočnice

2.2.1.5.1   Za cijeli raspon primjene kočenja određuje se najnepovoljniji slučaj s obzirom na ulazni pritisak na kočnicu, najveću masu vozila koju treba zakočiti pomoću jedne osovine i polumjer gume.

2.2.1.5.2   Kočnica se aktivira ulaznim pritiskom kako je određen u prethodnom stavku 2.2.1.5.1.

2.2.1.5.3   Polagano se povećava moment sile na podizač dinamometra radi okretanja bubnja ili diska. Kad se podizač dinamometra počne pomicati treba izmjeriti izlazni moment sile na kočnici i izračunati odgovarajuću kočnu silu osovine pomoću polumjera gume kako je određen u stavku 2.2.1.5.1.

2.2.1.5.4   Ako se kočna sila, izmjerena u skladu sa stavkom 2.2.1.5.3., podijeli s polovinom mase vozila kako je određena u stavku 2.2.1.5.1., dobiveni koeficijent mora biti najmanje 0,18.

2.2.2   Ispitivanje ekvivalentnosti radnog učinka pri kočenju hladnim kočnicama

Radni učinak zamjenskog sklopa kočnih obloga ili zamjenske kočne obloge bubanj-kočnica pri kočenju hladnim kočnicama uspoređuje se s radnim učinkom originalnog sklopa kočnih obloga ili originalne kočne obloge bubanj-kočnica tako da se rezultati ispitivanja tipa 0. usporede kako je opisano u stavku 2.2.1.1.

2.2.2.1   Ispitivanje tipa 0. kako je propisano u stavku 2.2.1.1. provodi se s jednim kompletom originalnog sklopa kočnih obloga ili originalnih kočnih obloga bubanj-kočnice.

2.2.2.2   Smatra se da su karakteristike radnog učinka zamjenskog sklopa kočne obloge ili zamjenske kočne obloge bubanj-kočnica usporedive s karakteristikama radnog učinka originalnog sklopa kočne obloge ili originalne kočne obloge bubanj-kočnica ako je postignuto prosječno puno usporenje pri jednakom pritisku na pedalu ili tlaku u vodu u području gornje dvije trećine dobivene krivulje unutar 15 % od usporenja dobivenih originalnim sklopom kočne obloge ili originalnom kočnom oblogom bubanj-kočnica.

2.2.3   Ispitivanje osjetljivosti na brzinu

2.2.3.1   Primjenom zajamčenog tlaka u vodu kako je definiran u stavku 2.2.1.1. i pri početnoj temperaturi kočnice ≤ 100 °C kočnica se aktivira tri puta od sljedećih brzina:

2.2.3.2   Izračunava se prosječni rezultat za svaku skupinu tih triju aktiviranja te se odnos brzine i odgovarajućeg prosječnog punog postignutog usporenja prikazuje grafički.

2.2.3.3   Prosječna vrijednost punih postignutih usporenja zabilježenih pri višim brzinama mora biti unutar 25 % od usporenja zabilježenih pri najnižoj brzini.

PRILOG 5.

ZAHTJEVI ZA ZAMJENSKE SKLOPOVE KOČNIH OBLOGA ZA VOZILA KATEGORIJA O1 I O2

1.   OPĆENITO

Ispitna metoda opisana u ovom Prilogu temelji se na ispitivanju na inercijskom dinamometru. Ispitivanja se mogu obaviti i na ispitnom vozilu ili na ispitnom stolu s valjcima ako se ostvare jednaki ispitni uvjeti i ako se mjere jednaki parametri kao kod ispitivanja na inercijskom dinamometru.

2.   ISPITNA OPREMA

Za potrebe ispitivanja inercijski dinamometar mora biti opremljen predmetnom kočnicom vozila. Dinamometar mora biti opremljen mjeračem za trajno bilježenje brzine vrtnje, kočnog momenta, tlaka u vodu ili sile aktiviranja, broja okretaja nakon aktiviranja kočnice, trajanja kočenja i temperature rotora kočnice.

2.1   Ispitni uvjeti

2.1.1   Rotacijska masa dinamometra mora odgovarati polovini udjela relevantne osovine u najvećoj dopuštenoj masi vozila i polumjeru kotrljanja najveće gume koja je odobrena za te tipove vozila.

2.1.2   Početna brzina vrtnje dinamometra mora odgovarati pravocrtnoj brzini vozila kako je navedena u stavku 3.1. ovog Priloga i ovisiti o dinamičkom polumjeru kotrljanja najmanje gume koja je odobrena za te tipove vozila.

2.1.3   Kočne obloge koje se ispituju ugrađuju se na odgovarajuće kočnice i, dok se ne utvrdi postupak uhodavanja, uhodavanje se obavlja u skladu s uputama proizvođača i u dogovoru s tehničkom službom.

2.1.4   Ako se upotrebljava hlađenje zrakom, brzina strujanja zraka na kočnici mora biti:

vair = 0,33v

pri čemu je:

2.1.5   Naprava za aktiviranje na kočnicama mora odgovarati za ugradnju na vozilo.

3.   ISPITIVANJA I ZAHTJEVI

3.1   Ispitivanje tipa 0.

Pri početnoj brzini od 60 km/h i temperaturi kočnice ≤ 100 °C na početku svakog aktiviranja kočnica se aktivira šest puta zaredom u pravilnim razmacima postupnim povećavanjem tlaka u vodu ili sile aktiviranja do najvišeg tlaka u vodu ili do usporenja od 6 m/s2. Posljednje aktiviranje ponavlja se pri početnoj brzini od 40 km/h.

3.2   Ispitivanje tipa I.

3.2.1   Postupak zagrijavanja

Kočnica se zagrijava trajnim kočenjem u skladu sa zahtjevom iz stavka 1.5.2. Priloga 4. Pravilniku br. 13, pri čemu je početna temperatura rotora kočnice ≤ 100 °C.

3.2.2   Radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama

Nakon završetka zagrijavanja mjeri se radni učinak pri kočenju zagrijanim kočnicama s početne brzine od 40 km/h u uvjetima iz prethodnog stavka 3.2.1., pri čemu se primjenjuje jednaki tlak u vodu ili jednaka sila aktiviranja (temperaturni uvjeti mogu biti drukčiji). Prosječna vrijednost punog usporenja postignutog zagrijanom kočnicom ne smije biti niža od 60 % vrijednosti postignute hladnom kočnicom ili niža od 3,5 m/s2.

3.3   Ispitivanje ekvivalentnosti radnog učinka pri kočenju hladnim kočnicama

Radni učinak zamjenskog sklopa kočnih obloga pri kočenju hladnih kočnicama uspoređuje se s radnim učinkom originalnog sklopa kočnih obloga tako da se usporede rezultati ispitivanja tipa 0. kako je opisano u stavku 3.1.

3.3.1   Ispitivanje tipa 0. kako je propisano u stavku 3.1. provodi se s jednim kompletom originalnog sklopa kočnih obloga.

3.3.2   Smatra se da su karakteristike radnog učinka zamjenskog sklopa kočne obloge usporedive s karakteristikama radnog učinka originalnog sklopa kočne obloge ako je postignuto prosječno puno usporenje pri jednakom tlaku u vodu ili jednakoj sili aktiviranja u području gornje dvije trećine dobivene krivulje u rasponu od ± 15 % usporenja dobivenih originalnim sklopom kočne obloge.

PRILOG 6.

ZAHTJEVI ZA ZAMJENSKE SKLOPOVE KOČNIH OBLOGA I ZAMJENSKE KOČNE OBLOGE BUBANJ-KOČNICA ZA VOZILA KATEGORIJA O3 I O4

1.   ISPITNI UVJETI

Ispitivanja propisana u ovom Prilogu mogu se provesti na ispitnom vozilu ili na inercijskom dinamometru ili na ispitnom stolu s valjcima pod istim uvjetima koji su navedeni u stavcima od 3.1. do 3.4. Dodatka 2. Prilogu 11. Pravilniku br. 13.

Kočne obloge koje se ispituju ugrađuju se na odgovarajuće kočnice i, dok se ne utvrdi postupak uhodavanja, uhodavanje se obavlja u skladu s uputama proizvođača i u dogovoru s tehničkom službom.

2.   ISPITIVANJA I ZAHTJEVI

2.1   Sukladnost s Pravilnikom br. 13 Prilogom 11.

Kočnice se ispituju u skladu sa zahtjevima iz stavka 3.5. Dodatka 2. Prilogu 11. Pravilniku br. 13.

2.1.1   Rezultati se dostavljaju na obrascu u skladu s Dodatkom 3. Prilogu 11. Pravilniku br. 13.

2.1.2   Ti se rezultati uspoređuju s rezultatima koje su ostvarili originalni sklopovi kočnih obloga ili originalne kočne obloge bubanj-kočnica u istim uvjetima.

2.1.3   Ostvareni radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama pri istom ulaznom momentu sile zamjenskog sklopa kočnih obloga ili zamjenske kočne obloge bubanj-kočnica u ispitivanju tipa I. ili ispitivanju tipa III. (ovisno o tome koje je primjenjivo) mora:

Odgovarajući hod kočnog cilindra ne smije biti ≥ 110 % vrijednosti postignute originalnim sklopom kočne obloge ili originalnom kočnom oblogom bubanj-kočnice i ne smije prelaziti vrijednost sp kako je definirana u stavku 2. Dodatka 2. Prilogu 11. Pravilniku br. 13. Ako su originalni sklop kočne obloge ili originalna kočna obloga bubanj-kočnice ispitani u skladu sa zahtjevima ispitivanja tipa II., primjenjuju se najmanji zahtjevi iz stavka 1.7.2. Priloga 4. Pravilniku br. 13. (ispitivanje tipa III.) za zamjenski sklop kočne obloga ili zamjenske kočne obloge bubanj-kočnica.

2.2   Ispitivanje ekvivalentnosti radnog učinka pri kočenju hladnim kočnicama (ispitivanje tipa 0.)

2.2.1   Pri uvjetima iz stavka 1. ovog Priloga i pri početnoj brzini od 60 km/h te temperaturi kočnice ≤ 100 °C kočnica se aktivira šest puta u pravilnim razmacima uz postupno povećavanje kontrolne sile ili tlaka u vodu do 6,5 bara ili do postizanja usporenja od 6 m/s2.

2.2.2   Kontrolna sila odnosno tlak u vodu i prosječni kočni moment ili prosječno puno postignuto usporenje za svako aktiviranje kočnice bilježe se i prikazuju grafički.

2.2.3   Ti se rezultati uspoređuju s rezultatima postignutima originalnim sklopovima kočnih obloga ili originalnim kočnim oblogama bubanj-kočnica u istim uvjetima ispitivanja.

2.2.4   Smatra se da su karakteristike radnog učinka zamjenskog sklopa kočne obloge ili zamjenske kočne obloge bubanj-kočnice usporedive s karakteristikama radnog učinka originalnog sklopa kočne obloge ili originalne kočne obloge bubanj-kočnice ako su postignuta prosječna puna usporenja pri jednakom ulaznom pritisku na pedalu ili tlaku u vodu u području gornje dvije trećine dobivene krivulje u granicama u rasponu od – 5 % do + 15 % usporenja dobivenih originalnim sklopom kočne obloge ili originalnom kočnom oblogom bubanj-kočnica.

PRILOG 7.

ZAHTJEVI ZA ZAMJENSKE SKLOPOVE KOČNIH OBLOGA ZA VOZILA KATEGORIJE L

1.   ISPITNI UVJETI

1.1   Vozilo koje je reprezentativno za tipove za koje je podnesen zahtjev za homologaciju zamjenskog sklopa kočne obloge mora biti opremljeno tipom sklopova kočnih obloga za koji se traži homologacija i mjernim uređajima za ispitivanje kočnica u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 78.

1.2   Sklopovi kočnih obloga koji se ispituju ugrađuju se na odgovarajuće kočnice i, dok se ne utvrdi postupak uhodavanja, uhodavanje se obavlja u skladu s uputama proizvođača i u dogovoru s tehničkom službom.

1.3   U slučaju zamjenskih sklopova kočnih obloga za vozila s kombiniranim kočnim sustavom u smislu stavka 2.9. Pravilnika br. 78 ispituju se kombinacije zamjenskih sklopova kočnih obloga za prednju i stražnju osovinu na koje se odnosi homologacija.

Kombinacija se može sastojati od zamjenskih sklopova kočnih obloga za obje osovine i/ili zamjenskog sklopa kočne obloge na jednoj osovini i originalnog sklopa kočne obloge na drugoj.

2.   ISPITIVANJA I ZAHTJEVI

2.1   Sukladnost s Pravilnikom br. 78

2.1.1   Kočni sustav vozila ispituje se u skladu sa zahtjevima za kategoriju vozila kojoj vozilo pripada (L1, L2, L3, L4 ili L5) iz stavka 1. Priloga 3. Pravilniku br. 78. Primjenjivi zahtjevi ili ispitivanja navedeni su u nastavku.

2.1.1.1   Ispitivanje tipa 0. s odspojenim motorom

To se ispitivanje provodi samo s opterećenim vozilom. Kočnica se aktivira najmanje šest puta u pravilnim razmacima postupnim povećavanjem kontrolne sile ili tlaka u vodu do trenutka blokiranja kotača ili do postizanja usporenja od 6 m/s2 ili do najvećeg dopuštenog pritiska na pedalu.

2.1.1.2   Ispitivanje tipa 0. sa spojenim motorom

Primjenjivo samo za vozila kategorija L3, L4 i L5.

2.1.1.3   Ispitivanje tipa 0. s mokrim kočnicama

Nije primjenjivo za vozila kategorije L5 ili u slučaju bubanj-kočnica ili potpuno zatvorenih disk-kočnica koje ne podliježu tom ispitivanju tijekom homologacije na temelju Pravilnika br. 78.

2.1.1.4   Ispitivanje tipa I.

Primjenjivo samo za vozila kategorija L3, L4 i L5.

2.1.2   Vozilo mora ispunjavati sve relevantne zahtjeve navedene u stavku 2. Priloga 3. Pravilniku br. 78 određene za tu kategoriju vozila.

2.2   Dodatni zahtjevi

2.2.1   Ispitivanje ekvivalentnosti radnog učinka pri kočenju hladnim kočnicama

Radni učinak zamjenskog sklopa kočne obloge pri kočenju hladnih kočnicama uspoređuje se s radnim učinkom originalnog sklopa kočnih obloga tako da se usporede rezultati ispitivanja tipa 0. kako je opisano u stavku 2.1.1.1.

2.2.1.1   Ispitivanje tipa 0. kako je propisano u stavku 2.1.1.1. provodi se s jednim kompletom originalnog sklopa kočne obloge.

2.2.1.2   Smatra se da su karakteristike radnog učinka zamjenskog sklopa kočne obloge usporedive s karakteristikama radnog učinka originalnog sklopa kočne obloge ako je postignuto prosječno puno usporenje pri jednakom tlaku u vodu u području gornje dvije trećine dobivene krivulje unutar 15 % od usporenja postignutih originalnim sklopom kočne obloge.

2.2.2   Ispitivanje osjetljivosti na brzinu

To se ispitivanje primjenjuje samo za vozila kategorija L3, L4 i L5 te se provodi na opterećenom vozilu u uvjetima ispitivanja tipa 0. s odspojenim motorom. Međutim, ispitne su brzine različite.

2.2.2.1   Iz rezultata ispitivanja tipa 0. kako je opisano u stavku 2.1.1.1. određuje se kontrolna sila ili tlak u vodu koji odgovara najmanjem zahtijevanom prosječnom punom postignutom usporenju za tu kategoriju vozila.

2.2.2.2   Primjenom kontrolne sile ili tlaka u vodu određenog u stavku 2.2.2.1. i uz početnu temperaturu kočnice ≤ 100 °C kočnica se aktivira tri puta pri svakoj od sljedećih brzina:

40 km/h, 80 km/h i 120 km/h (ako je vmax ≥ 130 km/h).

2.2.2.3   Izračunava se prosječni rezultat za svaku skupinu tih triju aktiviranja te se odnos brzine i odgovarajućeg prosječnog punog postignutog usporenja prikazuje grafički.

2.2.2.4   Prosječna vrijednost punih postignutih usporenja zabilježenih pri višim brzinama mora biti unutar 15 % od usporenja zabilježenih pri najnižoj brzini.

PRILOG 7.a

KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE SKUPINA SKLOPOVA KOČNIH OBLOGA ZA VOZILA KATEGORIJE L

1.   KRITERIJI ZA RAZVRSTAVANJE

Razvrstavanje u skupine radi se ovisno o:

Površina tarnog materijala znači cijela površina unutar opsega kočne obloge (vidjeti crveno šrafirano područje na slici 1.), što, dakle, isključuje bilo kakve utore ili skošene rubove:

Slika 1.

Predviđene su 3 skupine po površini, kako je prikazano u tablici 1.:

Tablica 1.

2.   POSTUPAK ODABIRA SKLOPA KOČNE OBLOGE KOJI JE REPREZENTATIVAN ZA SKUPINU KOJA SE HOMOLOGIRA

Sklop kočne obloge za homologaciju definiran je sljedećim kriterijima:

(d)

za svaku skupinu, odabirom najzahtjevnije primjene ovisno o najvišoj vrijednosti indeksa Ep (kinetička energija površine kočne obloge) kako slijedi: Ep = × M × p × (V × c)2/(S × qp) pri čemu je: Ep = indeks kinetičke energije [kJ/cm2], M = bruto masa vozila [kg], p = postotna raspodjela mase vozila: (a) za prednji kočni sustav: i. 75 % u slučaju jednog kočnog diska; ii. 37,5 % u slučaju dvaju kočnih diskova; (b) za stražnji kočni sustav: i. 50 %; V = maksimalna brzina vozila [m/s] c = koeficijent korekcije za brzinu: (c) za prednji kočni sustav: 0,8; (d) za stražnji kočni sustav: promjenjivo ovisno o promjeru kočnog diska: i. 0,5 za Ø ≤ 245 [mm]; ii. 0,6 za Ø > 245 < 280 [mm]; iii. 0,75 za Ø ≥ 280 [mm]; S = površina kočne obloge u skladu s tablicom 1. [cm2], qp = broj pločica u jednoj čeljusti

3.   PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE ZA NOVU PRIMJENU

Za novu primjenu koje će se uključiti u postojeću skupinu najveće dopušteno povećanje indeksa kinetičke energije (Ep = kinetic energy [kJ/cm2]) iznosi 10 % u odnosu na vrijednost upotrijebljenu za homologaciju sklopa kočne obloge iz referentne skupine.

PRILOG 8.

TEHNIČKE ODREDBE ZA ZAMJENSKE SKLOPOVE KOČNIH OBLOGA KOJI SU NAMIJENJENI ZA UPOTREBU U ZASEBNIM SUSTAVIMA PARKIRNE KOČNICE KOJI SU NEOVISNI O SUSTAVU RADNE KOČNICE

1.   SUKLADNOST S PRAVILNIKOM br. 13 ILI 13-H

Sukladnost sa zahtjevima iz Pravilnika br. 13 ili 13-H dokazuje se ispitivanjem na vozilu.

1.1   Ispitivanje na vozilu

Vozilo koje je reprezentativno za tipove za koje je podnesen zahtjev za homologaciju zamjenskog sklopa kočne obloge mora biti opremljeno tipom zamjenskih sklopova kočnih obloga za koji se traži homologacija i mora, u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 13 ili Pravilnika br. 13-H, ovisno o tome koji je primjenjiv, biti opremljeno mjernim uređajima za ispitivanje kočnica. Vozilo mora biti potpuno opterećeno. Kočne obloge podnesene za ispitivanje ugrađuju se na odgovarajuće kočnice i ne uhodavaju se.

1.2   Sustav parkirne kočnice vozila ispituje se u skladu sa svim relevantnim zahtjevima iz stavka 2.3. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavka 2.3. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H, ovisno o tome koji je primjenjiv, uzimajući u obzir izvornu homologaciju sustava.

PRILOG 9.

POSEBNI DODATNI POSTUPCI ZA SUKLADNOST PROIZVODNJE

DIO A

Utvrđivanje tarnih svojstava ispitivanjem na ispitnim napravama

1.   UVOD

Dio A odnosi se na zamjenske sklopove kočnih obloga ili zamjenske kočne obloge bubanj-kočnica homologirane u skladu s ovim Pravilnikom.

1.1   Uzorci tipa zamjenskog sklopa kočne obloge ispituju se na napravama koje mogu stvoriti ispitne uvjete i primjenom ispitnih postupaka opisanih u ovom Prilogu.

1.2   Ispitni se rezultati evaluiraju kako bi se utvrdila tarna svojstva uzorka.

1.3   Tarna svojstva uzoraka uspoređuju se kako bi se ocijenila sukladnost s normom propisanom za tip zamjenskog sklopa kočne obloge.

2.   ZAMJENSKI SKLOPOVI KOČNIH OBLOGA ZA VOZILA KATEGORIJA M1, M2, N1, O1, O2 I L

2.1   Oprema

2.1.1   Naprava mora biti konstruirana tako da se na nju može postaviti i aktivirati kočnica u prirodnoj veličini slična onoj ugrađenoj na osovinu vozila za homologacijsko ispitivanje iz stavka 5. ovog Pravilnika.

2.1.2   Brzina vrtnje diska ili bubnja mora biti 660 ± 10 1/min (1) bez opterećenja i ne smije biti niža od 600 1/min pri punom opterećenju.

2.1.3   Ispitni ciklusi i aktiviranja kočnica tijekom ciklusa moraju biti namjestivi i automatski.

2.1.4   Bilježe se izlazni moment sile ili kočni tlak (metoda nepromijenjenog momenta) i temperatura radne površine.

2.1.5   Strujanje zraka za hlađenje usmjerava se na kočnicu brzinom od 600 ± 60 m3/h.

2.2   Ispitni postupak

2.2.1   Priprema uzorka

Proizvođačev postupak uhodavanja kočnih obloga mora osigurati dodirnu površinu od najmanje 80 % za sklopove kočne pločice, a da temperatura površine pritom ne prijeđe 300 °C i 70 % za vodeće sklopove kočne papuče, a da temperatura pritom ne prijeđe 200 °C.

2.2.2   Ispitni raspored

Ispitni raspored sastoji se od nekoliko uzastopnih ciklusa kočenja od kojih se svaki sastoji od X intervala kočenja u trajanju od 5 sekundi, nakon kojeg slijedi razdoblje od 10 sekundi u kojem je kočnica otpuštena.

Može se primijeniti jedna od dviju metoda opisanih u nastavku.

2.2.2.1   Raspored ispitivanja pri stalnom tlaku

2.2.2.1.1   Sklopovi kočne pločice

Hidraulični tlak p ispod klipova kočne čeljusti mora biti stalan, a izračunava se prema sljedećoj formuli:

2.2.2.1.2   Sklopovi kočne papuče

Prosječni dodirni tlak na radnoj površini kočne obloge mora biti stalan i iznositi 22 ± 6 N/cm2, izračunano za nepokretnu kočnicu bez svojstva samokočenja.

2.2.2.2   Raspored ispitivanja s nepromjenjivim momentom sile

Ta se metoda primjenjuje samo za sklopove kočne pločice. Kočni moment mora biti stalan s dopuštenim odstupanjem od ± 5 % i prilagođen tako da se postignu najviše temperature rotora kočnice iz tablice u nastavku.

2.3   Evaluacija ispitnih rezultata

Tarna svojstva utvrđuju se iz kočnog momenta koji se bilježi na odabranim točkama u ispitnom rasporedu. Ako je faktor kočenja stalan, npr. disk-kočnica, kočni moment može se preračunati u koeficijent trenja.

2.3.1   Sklopovi kočne pločice

2.3.1.1   Radni koeficijent trenja (μοp) prosjek je vrijednosti zabilježenih od 2. do 7. ciklusa (metoda s nepromjenjivim tlakom) ili od 2. do 4., od 6. do 9. i od 11. do 13. ciklusa (metoda s nepromjenjivim momentom sile), pri čemu se mjerenje provodi jednu sekundu nakon prvog aktiviranja kočnice u svakom ciklusu.

2.3.1.2   Najveći koeficijent trenja (μmax) najviša je vrijednost zabilježena tijekom svih ciklusa.

2.3.1.3   Najmanji koeficijent trenja (μmin) najniža je vrijednost zabilježena tijekom svih ciklusa.

2.3.2   Sklopovi kočne papuče

2.3.2.1   Prosječni moment (Mmean) prosjek je najviših i najnižih vrijednosti kočnog momenta zabilježenih tijekom petog aktiviranja kočnice u prvom i trećem ciklusu.

2.3.2.2   Moment sile pri vrućim kočnicama (Mhot) najmanji je kočni moment postignut tijekom drugog i četvrtog ciklusa. Ako temperatura tijekom tih ciklusa prijeđe 300 °C, kao vrijednost Mhot uzima se vrijednost pri 300 °C.

2.4   Kriteriji prihvatljivosti

2.4.1   U svakom zahtjevu za izdavanje homologacije tipa sklopa kočne obloge navode se:

2.4.2   Tijekom proizvodnje homologiranog tipa sklopa kočne obloge mora se dokazati sukladnost ispitnih uzoraka s vrijednostima zabilježenima u skladu sa stavkom 2.4.1. ovog Priloga uz sljedeća dopuštena odstupanja:

3.   SKLOPOVI KOČNIH OBLOGA I KOČNE OBLOGE BUBANJ-KOČNICA ZA VOZILA KATEGORIJA M3, N2, N3, O3 I O4

3.1   Oprema

3.1.1   Napravu se mora opremiti disk-kočnicom s fiksnom kočnom čeljusti i cilindrom promjera 60 mm te punim (neventilirajućim) diskom promjera 278 ± 2 mm i debljine 12 mm ± 0,5 mm. Na nosivu pločicu pričvrsti se pravokutan komad tarnog materijala površine 44 cm2 ± 0,5 cm2 i debljine najmanje 6 mm.

3.1.2   Brzina vrtnje diska mora biti 660 ± 10 1/min bez opterećenja, a ne smije biti niža od 600 1/min pri punom opterećenju.

3.1.3   Prosječni dodirni tlak na radnoj površini kočne obloge mora biti stalan i iznositi 75 N/cm2 ± 10 N/cm2.

3.1.4   Ispitni ciklusi i aktiviranja kočnica tijekom ciklusa moraju biti namjestivi i automatski.

3.1.5   Bilježe se izlazni moment sile i temperatura radne površine.

3.1.6   Strujanje zraka za hlađenje usmjerava se na kočnicu brzinom od od 600 ± 60 m3/h.

3.2   Ispitni postupak

3.2.1   Priprema uzorka

Proizvođačev postupak uhodavanja mora postići dodirnu površinu od najmanje 80 %, a da temperatura tarne površine pritom ne prijeđe 200 °C.

3.2.2   Ispitni raspored

Ispitni postupak sastoji se od nekoliko uzastopnih ciklusa kočenja od kojih se svaki sastoji od X intervala kočenja u trajanju od 5 sekundi, nakon kojeg slijedi razdoblje od 10 sekundi u kojem je kočnica otpuštena.

3.3   Evaluacija ispitnih rezultata

Tarna svojstva utvrđuju se na temelju kočnog momenta zabilježenog u odabranim ciklusima ispitnog rasporeda. Kočni moment preračunava se u koeficijent trenja μ.

Vrijednost μ za svako aktiviranje kočnice određuje se kao prosječna vrijednost aktiviranja kočnice u trajanju od 5 sekundi.

3.3.1   Radni koeficijent trenja μοp1 prosječna je vrijednost μ zabilježena pri aktiviranju kočnica u ciklusu 1., a μοp2 prosječna je vrijednost μ zabilježena pri aktiviranju kočnica u ciklusu 9.

3.3.2   Najveći koeficijent trenja μmax najviša je vrijednost μ zabilježena pri aktiviranju kočnica u ciklusima od 1. do uključno 11.

3.3.3   Najmanji koeficijent trenja μmin najniža je vrijednost μ zabilježena pri aktiviranju kočnica u ciklusima od 1. do uključno 11.

3.4   Kriteriji prihvatljivosti

3.4.1   U svakom zahtjevu za izdavanje homologacije tipa zamjenskog sklopa kočne obloge ili tipa zamjenske kočne obloge bubanj-kočnica navode se vrijednosti μοp1, μοp2, μmin i μmax.

3.4.2   Tijekom proizvodnje homologiranog tipa zamjenskog sklopa kočne obloge ili tipa zamjenske kočne obloge bubanj-kočnica mora se dokazati sukladnost ispitnih uzoraka s vrijednostima zabilježenima u skladu sa stavkom 3.4.1. ovog Priloga uz sljedeća dopuštena odstupanja:

DIO B

SUKLADNOST PROIZVODNJE ZA KOČNE DISKOVE I BUBNJEVE OD LIJEVANOG ŽELJEZA

1.   UVOD

Dio B odnosi se na zamjenske kočne diskove i bubnjeve homologirane u skladu s ovim Pravilnikom.

2.   ZAHTJEVI

Sukladnost proizvodnje dokazuje se redovitom kontrolom i dokumentacijom koji se odnose barem na stavke navedene u nastavku.

2.1   Kemijski sastav

2.2   Mikrostruktura

Mikrostruktura mora biti opisana u skladu s normom ISO 945-1:2006:

2.3   Mehanička svojstva:

Mjerenja svakako moraju biti provedena na uzorcima uzetima iz stvarnog kočnog diska ili bubnja.

2.4   Geometrijska obilježja

Kočni diskovi:

Kočni bubnjevi:

2.5   Kriteriji prihvatljivosti

Svakom zahtjevu za homologaciju zamjenskog kočnog diska ili bubnja prilaže se proizvodna specifikacija koja obuhvaća:

Redovita proizvodnja homologiranog zamjenskog kočnog diska ili bubnja mora biti sukladna sa zabilježenim specifikacijama.

U slučaju geometrijskih obilježja vrijednosti propisane u stavku 5.3.4.1.1. za kočne diskove i stavku 5.3.4.1.2. za kočne bubnjeve ne smiju se premašiti.

2.6   Dokumentacija

Dokumentacija sadržava najviše i najniže dopuštene vrijednosti koje je utvrdio proizvođač.

2.7   Učestalost ispitivanja

Mjerenja propisana u ovom Prilogu trebalo bi provesti za svaku proizvodnu seriju.

DIO C

SUKLADNOST PROIZVODNJE ZA KOČNE DISKOVE OD MARTENZITNOG NEHRĐAJUĆEG ČELIKA

1.   UVOD

Dio C odnosi se na zamjenske kočne diskove homologirane u skladu s ovim Pravilnikom.

2.   ZAHTJEVI

Sukladnost proizvodnje dokazuje se redovitom nadzorom kontrolom i dokumentacijom koji se odnose barem na stavke navedene u nastavku.

2.1   Kemijski sastav

2.2   Mehanička svojstva

Tvrdoća po Rockwellu C izmjerena u skladu s normom ISO 6508-1:2005.

Mjerenja svakako moraju biti provedena na uzorcima uzetima iz stvarnog kočnog diska ili bubnja.

2.3   Geometrijska obilježja

Kočni diskovi:

2.4   Kriteriji prihvatljivosti

Svakom zahtjevu za homologaciju zamjenskog kočnog diska ili bubnja prilaže se proizvodna specifikacija koja obuhvaća:

Redovita proizvodnja homologiranog zamjenskog kočnog diska ili bubnja mora biti sukladna sa zabilježenim specifikacijama.

U slučaju geometrijskih obilježja vrijednosti propisane u stavku 5.3.4.1.1. za kočne diskove ne smiju se premašiti.

2.5   Dokumentacija

Dokumentacija sadržava najviše i najniže dopuštene vrijednosti koje je utvrdio proizvođač.

2.6   Učestalost ispitivanja

Mjerenja propisana u ovom Prilogu trebalo bi provesti za svaku proizvodnu seriju.

(1)  U slučaju vozila kategorija L1 i L2 može se primijeniti niža ispitna brzina.

(2)  U slučaju vozila kategorije L temperatura je ograničena na 350 °C. Prema potrebi broj aktiviranja u ciklusu mora se primjereno smanjiti. Međutim, u tom slučaju broj se ciklusa povećava kako bi se ukupni broj aktiviranja održao stalnim.

(3)  Vrijednosti u zagradama su za vozila kategorije L.

PRILOG 10.

ILUSTRACIJE

1.   Tipovi konstrukcija kočnih diskova za kategorije M, N i O (primjeri)

Ravni tip

Cilindrični tip

Klipni tip

Stožasti tip

Tip s dvostrukom prirubnicom

2.   Kočni bubanj za kategorije M, N i O (primjeri)

3.   Tipovi konstrukcija kočnih diskova za kategorije L1, L2, L3, L4 i L5 (primjeri)

Jednodijelni tip: kočni disk s kočnom površinom i prirubnicom napravljen u jednom komadu, što znači od istog materijala;

Složeni nepokretni tip: kočni disk s kolutom napravljenim od čelika i prirubnicom od drugog materijala, najčešće aluminija; ta su dva sastavna dijela čvrsto povezana vijcima ili zakovicama;

plutajući tip: kočni disk kod kojeg je kolut diska radijalno povezan s prirubnicom, što omogućava njegovo toplinsko širenje.

PRILOG 11.

ZAHTJEVI ZA ZAMJENSKE KOČNE DISKOVE ILI KOČNE BUBNJEVE ZA VOZILA KATEGORIJA M I N

1.   PREGLED ISPITIVANJA

Ispitivanja koja se zahtijevaju u skladu sa stavkom 5.3. ovog Pravilnika detaljno su opisana za pojedine kategorije vozila.

Tablica A11/1.A

Vozila kategorija M1 i N1

Tablica A11/1.B

Vozila kategorija M2, M3, N2, N3

2.   PROVJERA ZAHTJEVA ISPITIVANJA NA VOZILU

2.1   Ispitno vozilo

Reprezentativno vozilo za odabranu ispitnu skupinu (vidjeti definiciju u stavku 5.3.6. ovog Pravilnika) za koju se traži homologacija ili izvješće o dijelovima za zamjenski kočni disk/bubanj mora biti opremljeno zamjenskim kočnim diskom/bubnjem i ispitnim uređajima za ispitivanje kočnica u skladu s odredbama Pravilnika br. 13 ili 13-H.

Zamjenski kočni disk/bubanj ugrađuje se na predmetnu osovinu zajedno s pratećim kočnim oblogama čiji je tip homologiran na temelju pravilnika br. 13, 13-H ili 90 koje su dostupne od proizvođača vozila ili osovine.

Ako se ne utvrdi ujednačeni postupak o tome kako će se djelovati na kočnice, ispitivanje se provodi u dogovoru s tehničkom službom. Sva se ispitivanja navedena u nastavku provode na kočnicama koje su uhodane.

Isti se program „uhodavanja” upotrebljava i za zamjenske i za originalne kočne diskove i bubnjeve.

2.2   Sustav radne kočnice

2.2.1   Ispitivanje kočnica tipa 0. s odspojenim motorom i opterećenim vozilom

To se ispitivanje provodi u skladu sa stavkom 1.4.2. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavkom 1.4.2. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H.

2.2.2   Ispitivanje kočnica tipa 0. sa spojenim motorom, vozilo neopterećeno i opterećeno

To se ispitivanje provodi u skladu sa stavkom 1.4.3. Priloga 4. Pravilniku br. 13 (dopunsko ispitivanje kojim se ispituje kako se vozilo ponaša tijekom kočenja pri visokoj brzini) ili stavkom 1.4.3. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H.

2.2.3   Ispitivanja kočnica tipa I.

To se ispitivanje provodi u skladu sa stavkom 1.5.1. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavkom 1.5.1.Priloga 3. Pravilniku br. 13-H.

Na kraju ispitivanja kočnica tipa I. radni učinak kočnica dok su vruće mora biti zadovoljavajući u skladu sa stavkom 1.5.3. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavkom 1.5.2. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H.

2.2.4   Ispitivanja kočnica tipa II.

To se ispitivanje provodi u skladu sa stavkom 1.6. Priloga 4. Pravilniku br. 13.

2.3   Sustav parkirne kočnice (ako je potrebno)

2.3.1   Ako sustav radne kočnice i sustav parkirne kočnice upotrebljavaju zajedničku tarnu površinu diska ili bubnja, nije nužno provoditi posebno ispitivanje sustava parkirne kočnice. Zadovoljavajući rezultati na ispitivanju tipa 0. s opterećenim vozilom znače ispunjenje zahtjeva za sustav parkirne kočnice.

2.3.2   Statičko ispitivanje na nizbrdici od 18 % s opterećenim vozilom

2.3.3   Vozilo mora biti u skladu sa svim odgovarajućim odredbama utvrđenima u stavku 2.3. Priloga 4. Pravilniku br. 13 ili stavku 2.3. Priloga 3. Pravilniku br. 13-H koje se primjenjuju na tu kategoriju vozila.

2.4   Ispitivanje dinamičkih tarnih svojstava (usporedno ispitivanje na pojedinačnim osovinama)

Za ovo ispitivanje vozilo mora biti opterećeno i sva se aktiviranja kočnice moraju obavljati na ravnoj cesti s odspojenim motorom.

Sustav radne kočnice vozila mora biti opremljen napravom za odvajanje prednjih od stražnjih kočnica, tako da se obje uvijek mogu upotrebljavati neovisno jedna o drugoj.

Ako se homologacija ili izvješće o dijelu traži za kočni disk/bubanj za prednje kočnice, stražnje kočnice ostaju neaktivne za vrijeme ispitivanja.

Ako se homologacija ili izvješće o dijelu traži za kočni disk/bubanj za stražnje kočnice, prednje kočnice ostaju neaktivne za vrijeme ispitivanja.

2.4.1   Usporedba radnog učinka kod hladnih kočnica

Kod hladnih kočnica radni učinak zamjenskog kočnog diska/bubnja uspoređuje se s ekvivalentnim originalnim dijelovima usporedbom rezultata ispitivanja navedenog u nastavku.

2.4.1.1   Kao dio postupka upotrebom zamjenskog kočnog diska/bubnja provodi se barem šest uzastopnih aktiviranja kočnica postupnim povećavanjem kontrolne sile ili kočnog tlaka do trenutka blokiranja kotača ili do postizanja prosječnog punog usporenja od 6 m/s2 (M1, M2, N1) ili 3,5 m/s2 (M3, N2, N3) ili najveće dopuštene kontrolne sile ili tlaka u vodu za ovu kategoriju vozila, pri čemu je početna brzina za ispitivanje kočnih diskova i bubnjeva prednjih ili stražnjih osovina navedena u tablici u nastavku:

Tablica A11./2.4.1.1.

Prije svakog aktiviranja kočnice početna temperatura kočnog diska/bubnja mora biti ≤ 100 °C.

2.4.1.2   Ispitivanje kočnica iz stavka 2.4.1.1. mora se provesti i s originalnim kočnim diskom/bubnjem.

2.4.1.3   Dinamička tarna svojstva zamjenskog kočnog diska/bubnja mogu se smatrati sličnima svojstvima originalnog kočnog diska/bubnja pod uvjetom da vrijednosti ostvarene u odnosu na prosječno puno postignuto usporenje pod istim radnim tlakom ili kontrolnim silama u području od gornje 2/3 krivulje ne odstupaju za više od ± 10 % ili ± 0,4 m/s2 od vrijednosti za originalne kočne diskove/bubnjeve.

3.   ISPITIVANJE NA INERCIJSKOM DINAMOMETRU

3.1   Opremanje dinamometra

Za potrebe ispitivanja dinamometar mora biti opremljen originalnom kočnom čeljusti ili kočnicom predmetnog vozila. Inercijski dinamometar mora biti opremljen mjeračem nepromjenjivog momenta sile i opremom za trajno bilježenje brzine vrtnje, kočnog tlaka, broja okretaja nakon aktiviranja kočnice, kočnog momenta, vremena kočenja i temperature kočnih diskova/bubnjeva.

3.2   Ispitni uvjeti

3.2.1   Inercijska masa inercijskog dinamometra

Inercijska masa inercijskog dinamometra mora se odrediti što je bliže moguće teoretski zahtijevanoj vrijednosti koja odgovara onom dijelu ukupne inercije vozila pri kočenju odgovarajućeg kotača, uz dopušteno odstupanje od ± 5 %. Za izračunavanje se upotrebljava sljedeća formula:

I = m · rdyn 2

pri čemu je:

3.2.1.1   Dinamički polumjer kotrljanja

Kod izračuna inercijske mase uzima se u obzir dinamički polumjer kotrljanja (rdyn) najveće gume odobrene za vozilo (ili osovinu).

3.2.1.2   Ispitna masa

Ispitna masa za izračun inercijske mase je sljedeća:

(a)	kad je riječ o ispitivanju kočnih diskova i bubnjeva prednje osovine: mveh = najveća dopuštena masa vozila nfront = broj prednjih osovina

(b)

kad je riječ o ispitivanju kočnih diskova i bubnjeva stražnje osovine: mveh = najveća dopuštena masa vozila nrear = broj stražnjih osovina Tablica A11./3.2.1.2. Kategorija vozila Postotak mase m koja se uzima u obzir Vrijednosti X (prednja osovina) Vrijednosti Y (stražnja osovina) M1 77 32 M2 69 44 N1 66 39 M3, N2, N3 55 55

3.2.2   Početna brzina vrtnje dinamometra odgovara pravocrtnoj brzini vozila pri 80 km/h (M1, N1) ili 60 km/h (M2, M3, N2, N3) na temelju prosječnih vrijednosti dinamičkih polumjera kotrljanja najveće i najmanje gume odobrenih veličina guma.

3.2.3   Hlađenje

Hlađenje se može izvršiti u skladu sa stavkom 3.2.3.1. ili 3.2.3.2.

3.2.3.1   Ispitivanje se provodi s potpunim kotačem (naplatak i guma) postavljenim na pokretni dio kočnice kao što bi bilo na vozilu (u najgorem slučaju).

Kad je riječ o ispitivanjima tipa I. i tipa II., pri mjerenju temperature može se upotrijebiti hlađenje zrakom pri brzini i protoku zraka kojima se simuliraju stvarni uvjeti, s tim da je brzina zraka vair = 0,33 v

pri čemu je:

U drugim slučajevima zrak za hlađenje nije ograničen.

Temperatura zraka za hlađenje mora biti jednaka temperaturi okoline.

3.2.3.2   Ispitivanje koje se provodi bez naplataka

Kad je riječ o ispitivanjima tipa I. i tipa II. pri mjerenju temperature nije dopušteno hlađenje.

U drugim slučajevima zrak za hlađenje nije ograničen.

3.2.4   Priprema kočnice

3.2.4.1   Disk-kočnice

Ispitivanje se provodi upotrebom novog diska s novim sklopovima kočnih obloga čiji je tip homologiran na temelju Pravilnika br. 13, 13-H ili 90 (u stanju u kojem su postavljene na vozilo, npr. uklonjeno je zaštitno ulje).

3.2.4.2   Bubanj-kočnice

Ispitivanje se provodi upotrebom novog bubnja s novim sklopovima kočnih obloga čiji je tip homologiran na temelju Pravilnika br. 13, 13-H ili 90 (ako je primjenjivo, uklonjeno je zaštitno ulje).

Dopuštena je strojna obrada obloga kako bi se ostvario dobar kontakt obloge s bubnjem.

3.3   Zamjensko ispitivanje radnog učinka na dinamometru

Tablica A11./3.3.

3.4   Sustav radne kočnice

3.4.1   Ispitivanje kočnica tipa 0. (simulacija s odspojenim motorom)

Pri početnoj brzini vrtnje koja je ekvivalentna brzini od 100 km/h (M1/N1), ili 60 km/h (M2/M3/N2/N3) i temperaturi kočnice ≤ 100 °C prije svakog aktiviranja provode se tri aktiviranja kočnice primjenom jednakog tlaka u kočnom cilindru tako da se postigne prosječno puno usporenje, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga), ili prosječna vrijednost kočnog momenta na temelju zaustavnog puta koja je ekvivalentna prosječnom punom postignutom usporenju, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) od barem 6,43 m/s2 za vozila kategorija M1/N1 ili 5 m/s2 za vozila kategorija M2/M3/N2/N3.

U slučaju pneumatskih kočnih sustava tlak u kočnom cilindru ne smije biti viši od tlaka koji je trajno zajamčen na temelju kočnog sustava tipova vozila (npr. pad tlaka u kompresoru), a ulazni kočni moment (C) ne smije biti veći od najvećeg dopuštenog ulaznog kočnog momenta (Cmax) upotrebom najmanje kočne komore za određeni tip (tipove) vozila.

Prosječna vrijednost tih triju rezultata uzima se kao radni učinak pri kočenju hladnim kočnicama.

3.4.1.1   Otpor kotrljanja

Kao otpor kotrljanja uzima se usporavanje od 0,1 m/s2.

3.4.2   Ispitivanje kočnica tipa I.

3.4.2.1   Postupak zagrijavanja

3.4.2.1.1   Provode se uzastopna aktiviranja kočnice u skladu s uvjetima utvrđenima u tablici u nastavku i kategorijom vozila. Svako aktiviranje kočnice provodi se tako da se postigne stalno usporenje, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) ili stalni kočni moment ekvivalentan usporenju, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) od 3 m/s2.

Prvo aktiviranje kočnice počinje pri temperaturi kočnice koja je ≤ 100 °C.

pri čemu je:

3.4.2.1.2   Ako je riječ o kočnicama opremljenima napravama za automatsko namještanje kočnih obloga, prije prethodno navedenog ispitivanja tipa I. kočnice se moraju namjestiti u skladu s postupcima opisanima u nastavku, prema potrebi.

3.4.2.1.2.1   Ako je riječ o pneumatskim kočnicama, kočnice se moraju namjestiti tako da se omogući funkcioniranje naprave za automatsko namještanje kočnih obloga. Zbog toga se hod kočnog cilindra mora namjestiti na:

s0 ≥ 1,1 · sre-adjust

(gornja granična vrijednost ne smije premašiti vrijednost koju preporučuje proizvođač)

pri čemu je:

Kad se u dogovoru s tehničkom službom zaključi da mjerenje hoda klipa kočnog cilindra nije izvedivo, početno se namještanje mora dogovoriti s tehničkom službom.

Iz prethodnog se stanja kočnica aktivira 50 puta zaredom pri tlaku u kočnom cilindru koji iznosi 30 % radnog tlaka kočnog sustava, ali nije niži od 200 kPa. Nakon toga slijedi jednokratno aktiviranje kočnice pri tlaku u kočnom cilindru koji je ≥ 650 kPa.

3.4.2.1.2.2   U slučaju hidrauličnih disk-kočnica smatra se da nikakvi zahtjevi u pogledu namještanja nisu potrebni.

3.4.2.1.2.3   U slučaju hidrauličnih bubanj-kočnica namještanje kočnica određuje proizvođač.

3.4.2.2   Radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama

Najkasnije 60 sekundi nakon završetka postupka zagrijavanja radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama mjeri se u uvjetima brzine i tlaka koji se primjenjuju u ispitivanju tipa 0.

Za vozila kategorija M1 i N1 prosječno puno postignuto usporenje, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) ili prosječna vrijednost kočnog momenta na temelju zaustavnog puta koja je ekvivalentna prosječnom punom postignutom usporenju, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) ne smije biti niža od 75 % vrijednosti ostvarene kočenjem hladnim kočnicama u ispitivanju tipa 0. ni niža od 4,8 m/s2.

Za vozila kategorija M2, M3, N2 i N3 prosječno puno postignuto usporenje, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) ili prosječna vrijednost kočnog momenta na temelju zaustavnog puta koja je ekvivalentna prosječnom punom postignutom usporenju, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) ne smije biti niža od 60 % vrijednosti ostvarene kočenjem hladnim kočnicama u ispitivanju tipa 0. ni niža od 4 m/s2.

3.4.2.3   Ispitivanje slobodnog okretanja kotača

Ako je riječ o kočnicama opremljenima napravama za automatsko namještanje kočnih obloga, nakon završetka ispitivanja iz prethodnog stavka 3.4.2.2. kočnice se moraju ohladiti na temperaturu hladnih kočnica (tj. ≤ 100 °C) te se mora provjeriti da je slobodno okretanje kotača moguće tako da se ispuni jedan od sljedećih uvjeta:

3.4.3   Ispitivanje kočnica tipa II.

3.4.3.1   Postupak zagrijavanja

3.4.3.1.1   Kočnice se zagrijavaju s početne temperature koja je ≤ 100 °C stvaranjem otpora kočnice pri stalnoj brzini vrtnje koja je ekvivalentna brzini od 30 km/h pri stalnom kočnom momentu koji odgovara usporenju, ne uključujući otpor kotrljanja, od 0,15 m/s2 u razdoblju od 12 minuta.

3.4.3.1.2   Ako je riječ o kočnicama opremljenima napravama za automatsko namještanje kočnih obloga, prije prethodno navedenog ispitivanja tipa II. kočnice se moraju namjestiti u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 3.4.2.1.2. ovog Priloga.

3.4.3.2   Radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama

Najkasnije 60 sekundi nakon završetka postupka zagrijavanja radni učinak pri kočenju vrućim kočnicama mjeri se u uvjetima brzine i tlaka u kočnom cilindru koji se primjenjuju u ispitivanju tipa 0.

Prosječno puno postignuto usporenje, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) ili prosječna vrijednost kočnog momenta na temelju zaustavnog puta koja je ekvivalentna prosječnom punom postignutom usporenju, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) ostvarena kočenjem tako zagrijanom kočnicom ne smije biti niža od 3,75 m/s2.

3.4.3.3   Ispitivanje slobodnog okretanja kotača

Vidjeti stavak 3.4.2.3. ovog Priloga

3.4.4   Ispitivanje kočnica tipa 0. (simulacija sa spojenim motorom)

Umjesto ispitivanja tipa 0. sa spojenim motorom, za potrebe ovog Pravilnika prihvatljivo je i provođenje ispitivanja u kojem se simulira uvjet opterećenja (vidjeti stavak 3.2. ovog Priloga).

pri čemu je:

Pri početnoj brzini vrtnje koja je ekvivalentna brzinama vozila iz prethodne tablice i temperaturi kočnice ≤ 100 °C prije svakog aktiviranja provode se tri aktiviranja kočnice primjenom jednakog tlaka u kočnom cilindru tako da se postigne prosječno puno usporenje, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga), ili prosječna vrijednost kočnog momenta na temelju zaustavnog puta koja je ekvivalentna prosječnom punom postignutom usporenju, uključujući otpor kotrljanja (vidjeti stavak 3.4.1.1. ovog Priloga) od barem 5,76 m/s2 za vozila kategorija M1 i N1 ili 4 m/s2 za vozila kategorija M2i M3i N2 i N3.

Prosječna vrijednost tih triju rezultata uzima se kao radni učinak pri kočenju hladnim kočnicama

3.5   Ispitivanje dinamičkih tarnih svojstava (usporedno ispitivanje na pojedinačnim kočnicama)

Kod hladnih kočnica radni učinak zamjenskog kočnog diska/bubnja uspoređuje se s ekvivalentnim originalnim dijelovima usporedbom rezultata ispitivanja navedenog u nastavku.

3.5.1   Kao dio postupka upotrebom zamjenskog kočnog diska/bubnja provodi se barem šest uzastopnih aktiviranja kočnice postupnim povećavanjem kontrolnih sila ili kočnog tlaka do postizanja prosječnog punog usporenja od 6 m/s2 (M1, M2, N1) ili 5 m/s2 (M3, N2, N3). Kontrolne sile ili tlak u vodu ne smiju biti veći od najvećih dopuštenih kontrolnih sila ili tlaka u vodu koji su zajamčeni kočnim sustavom vozila (npr. pad tlaka u kompresoru). Prije svakog aktiviranja kočnice početna temperatura kočnog diska/bubnja mora biti ≤ 100 °C.

3.5.2   Ispitivanje kočnica iz stavka 3.5.1. mora se provesti i s originalnim kočnim diskom/bubnjem.

3.5.3   Dinamička tarna svojstva zamjenskog kočnog diska/bubnja na kraju postupka (korak 9. ili 18.) mogu se smatrati sličnima svojstvima originalnog kočnog diska/bubnja pod uvjetom da vrijednosti ostvarene u odnosu na prosječno puno postignuto usporenje pod jednakim radnim tlakom ili kontrolnim silama u području gornje 2/3 krivulje ne odstupaju za više od ± 8 % odnosno ± 0,4 m/s2 od vrijednosti za originalni kočni disk/bubanj.

4.   ISPITIVANJA INTEGRITETA INERCIJSKIM DINAMOMETROM

Ispitivanja se provode u skladu sa stavkom 4.1. (diskovi) ili stavkom 4.2. (bubnjevi).

Potrebno je jedno ispitivanje po ispitnoj skupini osim ako zamjenski dio ne ostvari potreban broj ciklusa prije oštećenja ili kvara (vidjeti stavak 4.1.1.1.3. ili 4.1.1.2.3. ovog Priloga).

Kočnicu bi trebalo ugraditi na dinamometar u skladu s položajem postavljanja na vozilo (izuzete su kruto postavljene kočnice ili one koje se ugrađuju pomoću kratke osovine).

Temperatura kočnog diska/kočnog bubnja mjeri se što bliže tarnoj površini. Temperaturna mjerenja trebala bi se bilježiti, a metoda i mjerna točka moraju biti iste za sva ispitivanja.

Ako se tijekom aktiviranja kočnice ili između pojedinih aktiviranja kočnice u jednom ciklusu kočenja upotrebljava zrak za hlađenje, brzina strujanja zraka na kočnici mora biti ograničena na vair = 0,33 v

pri čemu je:

U drugim slučajevima zrak za hlađenje nije ograničen.

Temperatura zraka za hlađenje mora biti jednaka temperaturi okoline.

4.1   Kočni diskovi

4.1.1   Ispitivanje toplinskog zamora kočnog diska

To se ispitivanje provodi upotrebom novog diska, originalne kočne čeljusti predmetnih vozila i novih sklopova kočnih obloga predmetnih vozila čiji je tip homologiran na temelju Pravilnika br. 13, 13-H ili 90 (u stanju u kojem su postavljene na vozilo, npr. uklonjeno je zaštitno ulje).

Istrošene kočne obloge mogu se zamijeniti za vrijeme ispitivanja ako je potrebno.

4.1.1.1   Vozila kategorija M1 i N1

4.1.1.1.1   Uvjeti ispitivanja (ispitivanje toplinskog zamora kočnog diska)

Inercijska masa inercijskog dinamometra određuje se u skladu sa zahtjevima utvrđenima u stavcima 3.2.1., 3.2.1.1. i 3.2.1.2. Priloga 11.

Brzina vrtnje dinamometra odgovara pravocrtnoj ispitnoj brzini vozila na temelju prosječne vrijednosti najvećeg i najmanjeg dinamičkog polumjera kotrljanja guma koje su odobrene za to vozilo.

4.1.1.1.2   Program ispitivanja (ispitivanje toplinskog zamora kočnog diska)

Nove kočne obloge i novi disk postavljaju se na odgovarajuće kočnice i uhodavaju u skladu s postupkom iz stavka 2.2.2.3. Priloga 3. Ako su potrebne nove kočne obloge da bi se ispitivanje završilo, one se uhodavaju u skladu s istim postupkom:

Tablica A11./4.1.1.1.2.

pri čemu je: