Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 42014X0501(01)

    Pravilnik br. 57 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji glavnih svjetala za motocikle i vozila koja se smatraju motociklima

    SL L 130, 1.5.2014, p. 45–73 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/57/oj

    1.5.2014   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 130/45


    Samo izvorni tekstovi UNECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u zadnjem izdanju UNECE-ovoga dokumenta TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na:

    http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html.

    Pravilnik br. 57 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji glavnih svjetala za motocikle i vozila koja se smatraju motociklima

    Uključuje sav važeći tekst do:

    serije izmjena 02 – datum stupanja na snagu: 12. rujna 2001.

    SADRŽAJ

    PRAVILNIK

    1.

    Područje primjene

    2.

    Definicije

    3.

    Zahtjev za homologaciju glavnog svjetla

    4.

    Oznake

    5.

    Homologacija

    6.

    Opći zahtjevi

    7.

    Posebni zahtjevi

    8.

    Odredbe koje se odnose na leće u boji i filtre

    9.

    Prijelazne odredbe

    10.

    Sukladnost proizvodnje

    11.

    Kazne za nesukladnost proizvodnje

    12.

    Preinaka i proširenje homologacije tipa glavnog svjetla

    13.

    Konačna obustava proizvodnje

    14.

    Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i administrativnih tijela

    PRILOZI

    Prilog 1.

    Izjava o izdavanju, proširenju, odbijanju ili povlačenju homologacije ili konačnoj obustavi proizvodnje za tip glavnog svjetla u skladu s Pravilnikom br. 57

    Prilog 2.

    Primjeri izgleda homologacijskih oznaka

    Prilog 3.

    Fotometrijska ispitivanja

    Prilog 4.

    Ispitivanja postojanosti fotometrijskih obilježja glavnih svjetala u radu

    Prilog 5.

    Najmanji zahtjevi za postupke provjere sukladnosti proizvodnje

    Prilog 6.

    Zahtjevi za svjetla s lećama od plastičnog materijala – ispitivanje uzoraka leće ili materijala i potpunih svjetala

    Prilog 7.

    Najmanji zahtjevi za uzorkovanje koje obavlja inspektor

    1.   PODRUČJE PRIMJENE

    Ovaj se Pravilnik odnosi na homologaciju glavnih svjetala sa žaruljama sa žarnom niti i lećama od stakla ili plastičnog materijala (1) namijenjenih ugradnji na motocikle i vozila koja se smatraju motociklima.

    2.   DEFINICIJE

    Za potrebe ovog Pravilnika:

    2.1.   „leća” znači krajnji vanjski dio glavnog svjetla (jedinice) koji propušta svjetlost kroz osvjetljavajuću površinu;

    2.2.   „prevlaka” znači proizvod ili proizvodi koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjsku stranu leće;

    2.3.   glavna svjetla različitih „tipova” glavna su svjetla koje se međusobno bitno razlikuju prema bitnim obilježjima kao što su:

    2.3.1.

    trgovački naziv ili oznaka;

    2.3.2.

    oznaka glavnog svjetla prema stavku 4.1.4.;

    2.3.3.

    obilježja optičkog sustava;

    2.3.4.

    dodavanje ili ograničavanje dijelova koji mogu tijekom rada mijenjati optičke učinke refleksijom, lomom svjetlosti (refrakcijom), apsorpcijom i/ili iskrivljenjem. Promjena boje snopova koje emitiraju glavna svjetla pri čemu su ostala obilježja nepromijenjena ne čini promjenu tipa glavnog svjetla. U skladu s tim, takvim se glavnim svjetlima dodjeljuje isti homologacijski broj;

    2.3.5.

    materijali od kojih su izrađene leća i prevlaka, ako postoji.

    3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU GLAVNOG SVJETLA (2)

    3.1.   Zahtjev za homologaciju podnose nositelj trgovačkog naziva ili oznake, ili njegov propisno ovlašteni zastupnik.

    3.2.   Svakom se zahtjevu za homologaciju prilažu:

    3.2.1.

    crteži u tri primjerka koji su dovoljno podrobni da omogućuju prepoznavanje tipa i prikazuju prednji pogled glavnog svjetla, s detaljima orebrenja leće ako ga ima, te poprečni presjek; usto, prikazuju prostor predviđen za homologacijsku oznaku;

    3.2.2.

    kratak tehnički opis s jasno navedenom kategorijom ili kategorijama dostavljene žarulje sa žarnom niti (vidjeti stavak 6. Priloga 3. ovom Pravilniku);

    3.2.3.

    dva uzorka tipa glavne lampe s bezbojnim lećama (3);

    3.2.4.

    za ispitivanje plastičnog materijala od kojeg su leće izrađene:

    3.2.4.1.

    trinaest leća;

    3.2.4.1.1.

    šest od tih leća može se zamijeniti sa šest uzoraka materijala najmanje veličine 60 × × 80 mm koji imaju ravnu ili konveksnu vanjsku površinu i uglavnom ravnu površinu (polumjera zakrivljenosti ne manjeg od 300 mm) u sredini najmanje veličine 15 × × 15 mm;

    3.2.4.1.2.

    svaka takva leća ili uzorak materijala proizvodi se metodom koja će se primjenjivati u serijskoj proizvodnji;

    3.2.4.2.

    reflektor na koji se leće mogu montirati u skladu s uputama proizvođača.

    3.3.   Uz materijale od kojih su izrađene leće i, ako postoje, prevlake prilaže se izvješće o ispitivanju svojstava tih materijala i prevlaka ako su već ispitani.

    3.4.   Nadležno tijelo provjerava postojanje zadovoljavajućih rješenja za osiguranje učinkovitog nadzora sukladnosti proizvoda prije nego što se tip homologira.

    4.   OZNAČIVANJE

    4.1.   Glavna svjetla dostavljena na homologaciju imaju sljedeće jasne, čitljive i neizbrisive oznake:

    4.1.1.

    trgovački naziv ili oznaku podnositelja;

    4.1.2.

    izvana i/ili na leći naznaku vanjske oznake glavnog svjetla, vidljivu ako je glavno svjetlo ugrađeno u vozilo.

    Sve jedinice koje ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika i konstruirane su tako da žarulja sa žarnom niti za kratki svjetlosni snop ne svijetli istodobno s bilo kojom drugom svjetlosnom funkcijom s kojom može biti uzajamno povezana označuju se kosom crtom (/) iza simbola za kratko svjetlo na homologacijskoj oznaci;

    4.1.3.

    sa stražnje strane glavnog svjetla oznaku kategorije S1 i/ili S2 dostavljene žarulje sa žarnom niti;

    4.1.4.

    oznake su navedene u sljedećoj tablici:

    Vanjske oznake glavnog svjetla

    Znak kategorije žarulje sa žarnom niti kategorije

    MB

    S1

    MB

    S2

    MB

    S1/S2

    4.1.5.

    na glavnim svjetlima s ugrađenom lećom od plastičnog materijala, blizu simbola propisanog gornjim stavcima 4.1.2. i 4.1.4. dodaje se skupina slova „PL”;

    4.2.   povrh toga, na lećama i kućištu (4) imaju dovoljno velik prostor za homologacijsku oznaku i dodatne simbole iz stavka 4., ti se prostori označuju na crtežima navedenim u stavku 3.2.1.

    5.   HOMOLOGACIJA

    5.1.   Ako svi uzorci tipa glavnog svjetla dostavljeni u skladu sa stavkom 3. ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika, izdaje se homologacija.

    5.2.   Svakom se homologiranom tipu dodjeljuje homologacijski broj. Njegove prve dvije znamenke (trenutačno 01, u skladu sa serijom izmjena 01, koja je stupila na snagu 28. veljače 1989.) označuju niz izmjena koje obuhvaćaju najnovije glavne tehničke izmjene Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne može dodijeliti isti broj drugom tipu glavnog svjetla, osim u slučaju proširenja homologacije na glavno svjetlo koje se razlikuje samo po boji emitiranog svjetla.

    5.3.   Obavijest o odobrenju, proširenju ili odbijanju homologacije za tip glavnog svjetla sukladno ovom Pravilniku dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik na obrascu prema predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

    5.4.   Povrh natpisa određenih stavkom 4.1., svakom se glavnom svjetlu koje je u skladu s tipom homologiranim prema ovom Pravilniku u prostore iz stavka 4.2. dodaje:

    5.4.1.

    međunarodna homologacijska oznaka (5) koja se sastoji od:

    5.4.1.1.

    kruga oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj zemlje koja je izdala homologaciju (6);

    5.4.1.2.

    homologacijskog broja.

    5.4.2.

    U svakom se slučaju na potvrdama o homologaciji i izjavi koje se šalju državama koje su ugovorne stranke Sporazuma i koje primjenjuju ovaj Pravilnik navodi odgovarajući način rada korišten za vrijeme ispitivanja u skladu sa stavkom 1.1.1.1. Priloga 4. i dopušteni napon (naponi) u skladu sa stavkom 1.1.1.2. Priloga 4.

    U odgovarajućim slučajevima uređaj se obilježava na sljedeći način:

    Jedinice koje ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika i konstruirane su tako da žarulja sa žarnom niti kratkoga svjetlosnog snopa ne svijetli istodobno s bilo kojom drugom svjetlosnom funkcijom s kojom može biti uzajamno povezana označuju se kosom crtom (/) iza znaka za kratki svjetlosni snop na homologacijskoj oznaci.

    5.5.   Oznake određene stavkom 5.4. moraju biti jasno čitljive i neizbrisive.

    5.6.   U Prilogu 2. ovom Pravilniku prikazan je primjer izgleda homologacijske oznake.

    6.   OPĆI ZAHTJEVI

    6.1.   Svaki uzorak tipa glavnog svjetla usklađen je sa zahtjevima propisanima u ovom stavku i u stavku 7. te, ako je potrebno, sa zahtjevima iz stavka 8.

    6.2.   Glavna svjetla projektirana su i konstruirana tako da je u uobičajenoj upotrebi, unatoč vibracijama kojima mogu biti izložena, zajamčen njihov zadovoljavajući rad i zadržavanje svojstava propisanih ovim Pravilnikom.

    6.2.1.   Glavna svjetla opremljena su napravom koja omogućuje njihovo namještanje na vozilima tako da budu u skladu s propisima koji se na njih primjenjuju. Ugradnja takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima kod kojih se reflektor i leća ne mogu rastaviti, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima.

    Ako su glavno svjetlo koje daje dugi svjetlosni snop i glavno svjetlo koje daje kratki svjetlosni snop, svako opremljeno svojom žaruljom sa žarnom niti, sklopljeni u jednu cjelinu, naprava za namještanje omogućuje propisano namještanje svakog optičkog sustava posebno.

    6.2.2.   Te se odredbe, međutim, ne primjenjuju za sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa primjenjuju se zahtjevi iz stavka 7.3. ovog Pravilnika. Ako se upotrebljava više od jednog izvora svjetlosti za dugi svjetlosni snop, najveće vrijednosti osvijetljenosti (Emax) određuju se s pomoću kombiniranih funkcija.

    6.3.   Dijelovi s kojima se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje u reflektor izrađeni su tako da se, čak i u mraku, žarulja sa žarnom niti može pričvrstiti samo u ispravni položaj.

    6.4.   Kako bi se osiguralo da u upotrebi ne bude prekomjerne promjene fotometrijskih obilježja, provode se dodatna ispitivanja u skladu sa zahtjevima iz Priloga 4.

    6.5.   Ako je leća glavnoga svjetla od plastičnog materijala, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima iz Priloga 6.

    7.   POSEBNI ZAHTJEVI

    7.1.   Pravilan položaj leća u odnosu na optički sustav nedvosmisleno je označen, a njihovo okretanje u radu onemogućeno.

    7.2.   Za mjerenje osvijetljenosti koju proizvodi glavno svjetlo upotrebljava se mjerni zaslon opisan u Prilogu 3. ovom Pravilniku i standardna žarulja sa žarnom niti (S1 i/ili S2 prema Pravilniku br. 37) s glatkim i bezbojnim balonom.

    Standardna žarulja sa žarnom niti namjesti se na odgovarajući referentni svjetlosni tok prema vrijednostima propisanima za te žarulje.

    7.3.   Kratki svjetlosni snop ima granicu „svjetlo-tama” koja je dovoljno oštra da se uz njezinu pomoć može praktično postići zadovoljavajuća usmjerenost. Granica „svjetlo-tama” mora biti ravna i horizontalna najviše što je moguće u rasponu od najmanje 5o sa svake strane crte v-v (vidjeti Prilog 3.).

    Ako su usmjerena u skladu s Prilogom 3., glavna svjetla ispunjavaju u njemu navedene zahtjeve.

    7.4.   Uzorak snopa ne pokazuje bilo kakve bočne promjene koje narušavaju dobru vidljivost.

    7.5.   Osvijetljenost zaslona iz stavka 7.2. mjeri se fotoelementom korisne površine obuhvaćene kvadratom stranice od 65 mm.

    8.   ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA LEĆE U BOJI I FILTRE

    8.1.   Homologacija se može ishoditi za glavna svjetla koja emitiraju bijelu ili selektivno žutu svjetlost s bezbojnom žaruljom sa žarnom niti. Odgovarajuća kolorimetrijska obilježja žutih stakala ili filtara izražena trikromatskim koordinatama prema CIE iznose kako slijedi:

    Selektivno žuti filtar (zaslon ili leća)

    granica prema crvenom

    y ≥ 0,138 + 0,58 x

    granica prema zelenom

    y ≤ 1,29 x - 0,1

    granica prema bijelom

    y ≥ -x + 0,966

    granica prema spektralnoj vrijednosti

    y ≤ -x + 0,992

    što se također može izraziti kako slijedi:

    dominantna valna duljina

    575 - 585 nm

    faktor čistoće

    0,90 - 0,98

    Faktor prijenosa mora biti ≥ 0,78

    Faktor prijenosa određuje se s pomoću svjetlosnog izvora temperature boje 2 856 K (odgovara svjetlećem tijelu A Međunarodne komisije za osvjetljenje (CIE)).

    8.2.   Filtar mora biti dio glavnog svjetla i mora biti pričvršćen tako da ga korisnik ne može ukloniti ni nehotično ni namjerno uobičajenim alatom.

    8.3.   Primjedba u pogledu boje

    Budući da je svaka homologacija prema ovom Pravilniku izdana, u skladu s gornjim stavkom 8.1., za tip glavnog svjetla koje emitira bijelu ili selektivno žutu svjetlost, člankom 3. Sporazuma kojem je priložen ovaj Prilog ne sprečavaju se ugovorne stranke da zabrane glavna svjetla koja emitiraju snop bijele ili selektivno žute svjetlosti na vozilima koja same registriraju.

    9.   PRIJELAZNE ODREDBE

    9.1.   Šest mjeseci nakon službenog stupanja na snagu Pravilnika br. 113 ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik prestaju izdavati ECE homologacije u skladu s ovim Pravilnikom.

    9.2.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne odbijaju izdati proširenje homologacije ako tip glavnog svjetla ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika izmijenjenog serijom izmjena 01.

    9.3.   Homologacije izdane prema ovom Pravilniku prije datuma stupanja na snagu Pravilnika br. 113 i sva proširenja tih homologacija, uključujući one izdane nakon prethodne serije izmjena ovog Pravilnika, vrijede neograničeno.

    9.4.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije za glavna svjetla na temelju ovog Pravilnika ako ta glavna svjetla služe kao zamjenski dijelovi za ugradnju na vozila u upotrebi.

    9.5.   Od službenog stupanja na snagu Pravilnika br. 113 nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne može zabraniti ugradnju u novo vozilo tipa glavnog svjetla koji je homologiran u skladu s Pravilnikom br. 113.

    9.6.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik i dalje dopuštaju ugradnju glavnog svjetla homologiranog prema ovom Pravilniku na tip vozila ili na vozilo.

    9.7.   Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik i dalje dopuštaju ugradnju ili upotrebu glavnog svjetla homologiranog prema ovom Pravilniku izmijenjenog prema prethodnim serijama izmjena na vozilu u upotrebi, pod uvjetom da to glavno svjetlo služi kao zamjenski dio.

    10.   SUKLADNOST PROZVODNJE

    10.1.   Glavna svjetla homologirana na temelju ovog Pravilnika proizvode se tako da budu usklađena s homologiranim tipom ispunjavajući zahtjeve iz stavka 7.

    10.2.   Radi provjere jesu li ispunjenu zahtjevi iz stavka 10.1., provode se prikladni nadzori proizvodnje.

    10.3.   Nositelj homologacije osobito mora:

    10.3.1.

    osigurati postojanje postupaka za djelotvoran nadzor kvalitete proizvoda;

    10.3.2.

    imati pristup nadzornoj opremi potrebnoj za provjeru sukladnosti sa svakim homologiranim tipom;

    10.3.3.

    osigurati da se rezultati ispitivanja zabilježe i da pripadajući dokumenti ostanu dostupni u razdoblju koje je potrebno utvrditi u skladu s administrativnim tijelom;

    10.3.4.

    analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja radi provjere i osiguranja stabilnosti svojstava proizvoda, uzimajući u obzir odstupanja svojstvena industrijskoj proizvodnji;

    10.3.5.

    osigurati da se za svaki tip proizvoda provedu barem ispitivanja propisana Prilogom 5. ovome Pravilniku;

    10.3.6.

    osigurati da bilo koje prikupljanje uzoraka koje pruža dokaz o nesukladnosti s tipom ispitivanja o kojem je riječ dovede do novog prikupljanja i novog ispitivanja. Poduzimaju se sve potrebne mjere kako bi se ponovo uspostavila sukladnost odgovarajuće proizvodnje.

    10.4.   Nadležno tijelo koje je dodijelilo homologaciju tipa može u svakom trenutku provjeriti metode nadzora sukladnosti primjenjive na svaku proizvodnu jedinicu.

    10.4.1.   Pri svakoj inspekciji inspektoru se na uvid daju knjige ispitivanja i zapisnici o nadgledanju proizvodnje.

    10.4.2.   Inspektor može nasumično uzeti uzorke za ispitivanje u proizvođačevu laboratoriju. Najmanji broj uzoraka može se odrediti s obzirom na rezultate proizvođačeve vlastite provjere.

    10.4.3.   Ako se pokaže da razina kvalitete ne zadovoljava ili se čini potrebnim provjeriti valjanost ispitivanja provedenih pri primjeni stavka 10.4.2., inspektor bira uzorke za slanje u tehničku službu koja je provela ispitivanja za homologaciju tipa primjenjujući mjerila iz Priloga 7.

    10.4.4.   Nadležno tijelo može obaviti bilo koje ispitivanje propisano ovim Pravilnikom. Ta se ispitivanja obavljaju na uzorcima koji su uzeti nasumično, bez ometanja proizvođačevih obaveza isporuke i u skladu s mjerilima iz Priloga 7.

    10.4.5.   Nadležno tijelo nastoji obaviti inspekciju jedanput svake dvije godine. Ipak, to se prepušta nahođenju nadležnog tijela i njegovu povjerenju u prihvaćene postupke za učinkoviti nadzor sukladnosti proizvodnje. Zabilježe li se nepovoljni rezultati, nadležno tijelo osigurava da se poduzmu svi potrebni koraci kako bi se što je moguće prije ponovno uspostavila sukladnost proizvodnje.

    10.5.   Glavna svjetla s očitim nedostacima ne uzimaju se u obzir.

    11.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

    11.1.   Homologacija izdana s obzirom na tip glavnog svjetla u skladu s ovim Pravilnikom smije se povući ako navedeni zahtjevi nisu ispunjeni ili ako glavno svjetlo koje ima homologacijsku oznaku nije u skladu s homologiranim tipom.

    11.2.   Ako ugovorna stranka Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno izdanu homologaciju, o tome bez odlaganja obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem u skladu s predloškom u Prilogu 1. ovome Pravilniku.

    12.   PREINAKA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA GLAVNOG SVJETLA

    12.1.   Svaka preinaka tipa glavnog svjetla prijavljuje se administrativnom tijelu koje je izdalo homologaciju za taj tip glavnog svjetla. Tijelo tada može:

    12.1.1.

    smatrati kako nije vjerojatno da promjene imaju bitno nepovoljan učinak i kako glavno svjetlo u svakom slučaju i dalje ispunjava zahtjeve; ili

    12.1.2.

    zahtijevati daljnji izvještaj o ispitivanju od tehničke službe odgovorne za provođenje ispitivanja.

    12.2.   Potvrda ili odbijanje homologacije u kojoj se navode nastale promjene priopćuje se postupkom iz stavka 5.3. ovog Pravilnika strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik.

    12.3.   Nadležno tijelo koje potvrđuje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proširenje i o tome obavješćuje ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem prema predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

    13.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

    Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip glavnih svjetala homologiran u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je izdalo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću obavijest, tijelo o tome obavješćuje ostale stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavijesnim obrascem u skladu s predloškom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

    14.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I ADMINISTRATIVNIH TIJELA

    Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju Tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja, kao i administrativnih tijela koja izdaju homologacije i kojima se šalju obrasci kojima se potvrđuje odobrenje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije ili konačno obustavljena proizvodnja, a izdani su u drugim državama.


    (1)  1 Odredbe ovog Pravilnika ne sprečavaju stranku Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik da zabrani kombiniranje glavnog svjetla s lećom od plastičnog materijala homologiranog na temelju ovog Pravilnika s mehaničkim uređajem za čišćenje glavnog svjetla (s brisačima).

    (2)  2 Za zahtjev za homologaciju žarulje sa žarnom niti vidjeti Pravilnik br. 37.

    (3)  3 Ako je namjera proizvoditi glavna svjetla s lećama u boji, dostavljaju se i dva uzorka leća u boji samo za ispitivanje boje.

    (4)  4 Reflektor se smatra dijelom kućišta. Ako se leća ne može odvojiti od kućišta glavnog svjetla, dovoljan je prostor na leći.

    (5)  5 Ako različiti tipovi glavnih svjetala imaju jednaku leću ili jednak reflektor, leća i reflektor mogu imati različite homologacijske oznake tih tipova glavnih svjetala, pod uvjetom da se homologacijski broj dodijeljen pojedinom dostavljenom tipu može nedvojbeno razabrati.

    (6)  6 Razlikovni brojevi ugovornih stranaka Sporazuma iz 1958. nalaze se u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o konstrukciji vozila (R.E.3), dokument TRANS/WP.29/78/Rev.2/Izmjen.1.


    PRILOG 1.

    Image


    PRILOG 2.

    POLOŽAJ HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

    Image

    a = 12 mm min.

    Glavno svjetlo s gornjom oznakom homologirano je u Nizozemskoj (E 4) pod homologacijskim brojem 01 2439. Homologacijski broj pokazuje da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika izmijenjenog serijom izmjena 01.

    Napomena:

    Homologacijski broj mora biti postavljen blizu kruga i iznad ili ispod slova „E” ili lijevo ili desno od njega. Znamenke homologacijskog broja moraju biti s iste strane slova „E” i okrenute u istome smjeru. Izbjegava se upotreba rimskih brojki kao homologacijskih brojeva kako ih se ne bi miješalo s ostalim simbolima.

    Identifikacija glavnog svjetla koje ispunjava zahtjeve iz Pravilnika br. 57. Glavno je svjetlo konstruirano tako da žarna nit kratkoga svjetlosnog snopa

    može svijetliti

    ne svijetli

    istodobno s dugim svjetlosnim snopom i/ili drugom uzajamno povezanom svjetlosnom funkcijom.

    Image

    Glavno svjetlo s gornjom homologacijskom oznakom jest glavno svjetlo s lećom od plastičnog materijala homologirano u Nizozemskoj (E 4) pod homologacijskim brojem 01 2440. Homologacijski broj pokazuje da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika izmijenjenog serijom izmjena 01.

    Konstruirano je tako da žarna nit za kratki svjetlosni snop može svijetliti istodobno s dugim svjetlosnim snopom i/ili drugom uzajamno povezanom svjetlosnom funkcijom.


    PRILOG 3.

    FOTOMETRIJSKA ISPITIVANJA

    1.   U svrhu usmjeravanja, zaslon za usmjeravanje nalazi se ispred glavnog svjetla na udaljenosti od najmanje 10 m, crta h-h je vodoravna. U svrhu mjerenja, fotoelement se nalazi ispred glavnog svjetla na udaljenosti od 25 m i okomito na crtu koja spaja žarnu nit žarulje sa žarnom niti i točku HV.

    2.   Bočno, glavno je svjetlo usmjereno tako da je središte dugoga svjetlosnog snopa na okomitoj crti v-v.

    3.   Okomito, glavno je svjetlo usmjereno tako da se granica „svijetlo-tama” kratkoga svjetlosnog snopa nalazi 250 mm ispod crte h-h.

    4.   Ako je glavno svjetlo usmjereno u skladu s gornjim stavcima 2. i 3., slično uvjetima kratkoga svjetlosnog snopa, ispunjava sljedeće zahtjeve:

    4.1.   svjetlosno središte dugoga svjetlosnog snopa nalazi se najviše 0,6° iznad ili ispod crte h-h;

    4.2.   osvijetljenost dugim svjetlosnim snopom najveću vrijednost postiže Emax u središtu cijelog uzorka snopa i smanjuje prema stranama;

    4.3.   najveća osvijetljenost (Emax) dugim svjetlosnim snopom najmanje je 32 luksa;

    4.3.1.   32 luksa za glavna svjetla razreda MB;

    4.4.   osvijetljenost koju na zaslonu proizvodi dugi svjetlosni snop u skladu je sa sljedećim zahtjevima:

    4.4.1.   sjecište (HV) crta h-h i v-v nalazi se unutar „izoluksa” koji označuje 90 % najveće osvijetljenosti;

    4.4.2.   polazeći iz točke HV, vodoravno udesno i ulijevo, osvijetljenost dugim svjetlosnim snopom ne smije biti manja od 12 lx za glavna svjetla razreda MB do udaljenosti 1,125 m ni manja od 3 lx do udaljenosti 2,25 m;

    4.5.   osvijetljenost koju proizvodi kratki svjetlosni snop u skladu je sa sljedećim zahtjevima:

    Mjerna točka

    Glavno svjetlo razreda MB

    Bilo koja točka na crti h-h i iznad nje

    ≤ 0,7 lx

    Bilo koja točka na crti 50L-50R osim 50V (1)

    ≥ 1,5 lx

    Točka 50V

    ≥ 3 lx

    Bilo koja točka na crti 25L-25R

    ≥ 3 lx

    Bilo koja točka u području IV

    ≥ 1,5 lx

    5.   ZASLON ZA MJERENJE I USMJERAVANJE

    (dimenzije u mm za udaljenost 25 m)

    Image

    6.   Za žarulje sa žarnom niti primjenjuju se kategorije S1 ili S2 u skladu s Pravilnikom br. 37.


    (1)  Formula


    PRILOG 4.

    ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKIH OBILJEŽJA GLAVNIH SVJETALA U RADU

    ISPITIVANJA POTPUNIH GLAVNIH SVJETALA

    Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s odredbama ovog Pravilnika u točkama Emax za dugi svjetlosni snop i HV, 50 R, 50 L i B 50 za kratki svjetlosni snop, ispituje se postojanost fotometrijskih obilježja uzorka potpunoga glavnog svjetla u radu. „Potpuno glavno svjetlo” treba shvatiti kao cijelo svjetlo, uključujući okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji bi mogli utjecati na njegovo odvođenje topline.

    1.   ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKIH OBILJEŽJA

    Ispitivanja se provode u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na nosač koji odgovara ispravnoj ugradnji na vozilo.

    1.1.   Čisto glavno svjetlo

    Glavno svjetlo uključeno je 12 sati kako je opisano u podstavku 1.1.1. i provjerava se kako je propisano podstavkom 1.1.2.

    1.1.1.   Postupak ispitivanja

    Glavno svjetlo radi u intervalu u skladu s određenim vremenom kako bi:

    1.1.1.1.

    (a)

    u primjeru kad se homologira samo jedna svjetlosna funkcija (dugi ili kratki svjetlosni snop), odgovarajuća žarna nit svijetlila propisano vrijeme (1);

    (b)

    u primjeru uzajamno povezanog kratkog svjetla i dugog svjetla (žarulja s dvije žarne niti ili dvije žarulje sa žarnom niti):

    Ako podnositelj zahtjeva izjavi da će se glavno svjetlo upotrebljavati tako da odjednom svijetli samo jedna žarna nit (2), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom uzastopnim uključivanjem svake navedene funkcije polovinu vremena određenog stavkom 1.1.

    U svim se ostalim primjerima glavno svjetlo izlaže sljedećem ciklusu dok se ne postigne propisano vrijeme:

     

    15 minuta svijetli žarna nit za kratki svjetlosni snop

     

    5 minuta svijetle sve žarne niti;

    (c)

    u primjeru udruženih funkcija osvjetljavanja, sve pojedinačne funkcije uključene su istodobno u trajanju određenom za pojedine funkcije osvjetljavanja (a) uzimajući također u obzir upotrebu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja, (b) u skladu s proizvođačevim specifikacijama.

    1.1.1.2.

    Ispitni napon

    Ispitni se napon ugodi tako da opskrbljuje s 90 % najveće snage navedene za žarulje sa žarnom niti kategorije S u Pravilniku br. 37.

    Primijenjena snaga u svim je primjerima u skladu s odgovarajućom vrijednošću žarulje sa žarnom niti s nazivnim naponom od 12 V, osim ako podnositelj zahtjeva za homologaciju ne navede da se glavno svjetlo može upotrebljavati na drugom naponu.

    1.1.2.   Rezultati ispitivanja

    1.1.2.1.   Vizualni pregled

    Ako se glavno svjetlo stabilizira na temperaturi okoline, leću glavnog svjetla i vanjsku leću, ako postoji, očisti se čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Zatim se obavi vizualni pregled tijekom kojeg se ni na leći glavnog svjetla ni na vanjskoj leći, ako postoji, ne smiju uočiti nikakva izobličenja, iskrivljenja, pukotine ili promjene boje.

    1.1.2.2.   Fotometrijsko ispitivanje

    Kako bi se ispunili zahtjevi u ovom Pravilniku, fotometrijske se vrijednosti provjeravaju u sljedećim točkama:

    Kratki svjetlosni snop:

    50 R, 50 L, B 50 HV

    Dugi svjetlosni snop:

    točka Emax

    Može se provesti drukčije usmjeravanje kojim se uzimaju u obzir bilo kakva izobličenja postolja glavnog svjetla zbog topline (promjena položaja granice „svjetlo-tama” objašnjena je u stavku 2. ovog Priloga).

    Dopušteno je najviše 10-postotno odstupanje fotometrijskih obilježja od vrijednosti izmjerenih prije ispitivanja, uključujući odstupanja fotometrijskog postupka.

    1.2.   Prljavo glavno svjetlo

    Nakon što se ispita kako je određeno stavkom 1.1. gore, glavno svjetlo, nakon što se pripremi kako je propisano podstavkom 1.2.1., radi jedan sat kako je propisano podstavkom 1.1.1. i provjeri kako je propisano podstavkom 1.1.2.

    1.2.1.   Priprema glavnog svjetla

    1.2.1.1.   Ispitna mješavina

    1.2.1.1.1.   Za glavno svjetlo s vanjskom staklenom lećom:

    Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se nanosi na glavno svjetlo sastoji se od:

     

    9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm;

     

    1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 μm;

     

    0,2 težinska dijela NaCMC (3) i

     

    primjerene količine destilirane vode vodljivosti ≤ 1 mS/m.

    Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

    1.2.1.1.2.   Za glavno svjetlo s vanjskom lećom od plastičnog materijala:

    Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se nanosi na glavno svjetlo sastoji se od:

     

    9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm;

     

    1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 μm;

     

    0,2 težinska dijela NaCMC;

     

    13 težinskih dijelova destilirane vode vodljivosti ≤ 1 mS/m i

     

    2 ± 1 težinskog dijela površinski djelatnog sredstva (4).

    Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

    1.2.1.2.   Nanošenje ispitne mješavine na glavno svjetlo

    Ispitnu se mješavinu nanese jednoliko na cijelu površinu glavnog svjetla koja emitira svjetlost i ostavi je se da se osuši. Taj se postupak ponavlja dok vrijednost osvijetljenosti ne padne na 15-20 % vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku pod uvjetima opisanim u ovom Prilogu:

     

    točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, fotometrijska razdioba za dugo/kratko svjetlo;

     

    točka Emax pri dugom svjetlosnom snopu, fotometrijska razdioba samo za dugo svjetlo;

     

    B 50 i 50 V (5) samo za kratko svjetlo.

    1.2.1.3.   Mjerna oprema

    Mjerna oprema mora biti jednakovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnog svjetla. Standardna (referentna) žarulja sa žarnom niti upotrebljava se za fotometrijsku provjeru.

    2.   ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA GRANICE „SVJETLO-TAMA” POD UTJECAJEM TOPLINE

    To se ispitivanje sastoji od provjere prelazi li vertikalni pomak granice „svjetlo-tama” pod utjecajem topline vrijednost utvrđenu za uključeno kratko svjetlo.

    Glavno svjetlo ispitano u skladu sa stavkom 1. ispituje se kako je opisano stavkom 2.1. bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

    2.1.   Ispitivanje

    Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

    Sa serijski proizvedenom žaruljom sa žarnom niti koja je bila izložena starenju najmanje jedan sat, uključi se kratki svjetlosni snop glavnoga svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe tog ispitivanja napon se namjesti kako je određeno stavkom 1.1.1.2.). Položaj granice „svjetlo-tama” u vodoravnom dijelu (između okomitih crta koje prolaze točkama 50 L i 50 R) provjerava se 3 minute (r3) odnosno 60 minuta (r60) nakon uključenja.

    Tako opisano mjerenje promjene položaja granice „svjetlo-tama” obavlja se bilo kojim postupkom koji daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

    2.2.   Rezultati ispitivanja

    2.2.1.   Rezultat izražen miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim za kratko svjetlo samo ako apsolutna vrijednost ΔrI = (r3 - r60) zabilježena na glavnom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (ΔrI ≤ 1,0 mrad).

    2.2.2.   Ako je, međutim, ta vrijednost veća od 1,0 mrad, ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < ΔrI ≤ 1,5 mrad), ispituje se drugo glavno svjetlo kako je opisano stavkom 2.1. nakon što se triput uzastopno izloži ciklusu iz nastavka, kako bi se stabilizirao položaj mehaničkih dijelova glavnog svjetla na nosaču koji odgovara ispravnoj ugradnji na vozilo:

    uključeno kratko svjetlo jedan sat (napon se namjesti kako je propisano stavkom 1.1.1.2.);

    stanka od jednog sata.

    Tip glavnog svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti ΔrI izmjerenih na prvom uzorku i ΔrII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

    Formula


    (1)  Ako je ispitivano glavno svjetlo udruženo i/ili uzajamno povezano sa signalnim svjetlima, potonja moraju svijetliti tijekom cijelog ispitivanja.

    (2)  Ako istodobno svijetle dvije žarne niti ili više njih kad se glavno svjetlo koristi kao trepćuće svjetlo, to se ne smatra uobičajenom istodobnom upotrebom dviju žarnih niti.

    (3)  NaCMC znači natrijevu sol karboksimetilceluloze koja se obično navodi kao CMC. NaCMC korišten u prljavoj mješavini ima stupanj zamjene (DS) od 0,6 do 0,7 i viskoznost od 200 do 300 cP za otopinu od 2 % na 20 °C.

    (4)  Količinsko odstupanje nastaje jer se mora dobiti prljavština koja se može ravnomjerno nanijeti po cijeloj plastičnoj leći.

    (5)  Točka 50 V leži 375 mm ispod HV na okomitoj crti v-v na zaslonu udaljenom 25 m.


    PRILOG 5.

    NAJMANJI ZAHTJEVI ZA POSTUPKE NADZORA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

    1.   OPĆENITO

    1.1.   Zahtjevi za sukladnošću smatraju se ispunjenim u mehaničkom i geometrijskom pogledu ako razlike ne premašuju neizbježna proizvodna odstupanja u okviru zahtjeva ovog Pravilnika.

    1.2.   U odnosu na fotometrijska obilježja, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne osporava se ako pri ispitivanju fotometrijskih obilježja bilo kojeg nasumično izabranog glavnog svjetla opremljenog standardnom žaruljom sa žarnom niti:

    1.2.1.   nijedna izmjerena vrijednost u nepovoljnom smislu ne odstupa više od 20 % od vrijednosti propisanih ovim Pravilnikom. Za vrijednost u području III. najveće nepovoljno odstupanje može biti:

     

    0,3 lx, što odgovara 20 %, odnosno

     

    0,45 lx, što odgovara 30 %

    1.2.2.   ako se za dugi svjetlosni snop, pri čemu je točka HV unutar izoluksa 0,75 Emax, izmjeri odstupanje od ± 20 % kod najvećih vrijednosti i od -20 % kod najmanjih vrijednosti za fotometrijske vrijednosti na bilo kojoj mjernoj točki iz stavaka 4.3. i 4.4. Priloga 3. ovom Pravilniku.

    1.2.3.   Ako rezultati prethodno navedenih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, glavno se svjetlo ponovno ispituje s pomoću druge standardne žarulje sa žarnom niti.

    1.3.   Za provjeru promjene vertikalnog položaja granice „svjetlo-tama” pod utjecajem topline primjenjuje se sljedeći postupak:

    Jedan uzorak glavnih svjetala ispituje se u skladu s postupkom opisanim u stavku 2.1. Priloga 4. nakon što se tri puta uzastopno izloži ciklusu iz stavku 2.2.2. Priloga 4.

    Glavno se svjetlo smatra prihvatljivim ako Δr ne prelazi 1,5 mrad.

    Ako ta vrijednost prelazi 1,5 mrad, ali nije veća od 2,0 mrad, ispituje se drugo glavno svjetlo, nakon čega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti izmjerenih na oba uzorka ne smije prijeći 1,5 mrad.

    1.4.   Ako je glavno svjetlo opremljeno žaruljom sa žarnom niti namještenom na temperaturu boje standarda A, mora biti usklađeno s koordinatama kromatičnosti.

    Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost kada je opremljeno bezbojnom žaruljom sa žarnom niti jesu vrijednosti navedene u ovom Pravilniku pomnožene s 0,84.

    2.   NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI KOJU OBAVLJA PROIZVOĐAČ

    Nositelj homologacijske oznake obavlja barem sljedeća ispitivanja svakog tipa glavnog svjetla u primjerenim vremenskim razmacima. Ispitivanja se provode u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

    Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost s obzirom na dotičnu vrstu ispitivanja, uzimaju se i ispituju dodatni uzorci. Proizvođač poduzima mjere da osigura usklađenost dotične proizvodnje.

    2.1.   Priroda ispitivanja

    Ispitivanja sukladnosti u ovom Pravilniku odnose se na fotometrijska obilježja i provjeru promjene vertikalnog položaja granice „svjetlo-tama” pod utjecajem topline.

    2.2.   Metode koje se upotrebljavaju u ispitivanjima

    2.2.1.   Ispitivanja se općenito provode u skladu s metodama navedenim u ovom Pravilniku.

    2.2.2.   Uz pristanak nadležnog tijela koje provodi homologacijska ispitivanja, u svim se ispitivanjima sukladnosti koje obavlja proizvođač mogu primjenjivati metode s istovjetnim učinkom. Proizvođač je dužan dokazati da su primijenjene metode istovjetne onima propisanim ovim Pravilnikom.

    2.2.3.   Preduvjet je za primjenu stavaka 2.2.1. i 2.2.2. redovito umjeravanje ispitne naprave i njezina korelacija s mjerenjima koje obavi nadležna ustanova.

    2.2.4.   U svim su primjerima referentni postupci oni koji se propisuju ovim Pravilnikom, a osobito za potrebe upravnog nadzora i uzorkovanja.

    2.3.   Priroda uzorkovanja

    Uzorci glavnih svjetala uzimaju se nasumično iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači komplet glavnih svjetala istog tipa, određen u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

    Ocjena općenito obuhvaća proizvodne serije iz pojedinih tvornica. Proizvođač, međutim, smije ujediniti zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.

    2.4.   Izmjerena i zapisana fotometrijska obilježja

    Fotometrijska mjerenja uzorka glavnog svjetla obavljaju se na točkama predviđenim ovim Pravilnikom, pri čemu je očitavanje ograničeno na točke Emax, HV (1) kod dugoga svjetlosnog snopa i točke HV, 50 R, 50 L kod kratkoga svjetlosnog snopa (vidjeti sliku u Prilogu 3.).

    2.5.   Mjerila koja određuju prihvatljivost

    Proizvođač je dužan provesti statističku raščlambu rezultata ispitivanja i, u dogovoru s nadležnim tijelom, utvrditi mjerila prihvatljivosti svojih proizvoda radi ispunjenja utvrđenih zahtjeva za provjeru sukladnosti proizvoda iz stavka 10.1. ovog Pravilnika.

    Mjerila koji određuju prihvatljivost takva su da je, sa stupnjem sigurnosti od 95 %, najmanja vjerojatnost prolaska provjere nasumičnih uzoraka u skladu s Prilogom 7. bila 0,95.


    (1)  Kad je dugi svjetlosni snop uzajamno povezan s kratkim svjetlosnim snopom, mjerna točka HV za dugi svjetlosni snop ista je kao i za kratki svjetlosni snop.


    PRILOG 6.

    ZAHTJEVI ZA SVJETLA S LEĆAMA OD PALSTIČNOG MATERIJALA – ISPITIVANJE UZORAKA LEĆE ILI MATERIJALA I POTPUNIH SVJETALA

    1.   OPĆI ZAHTJEVI

    1.1.   Uzorci dostavljeni u skladu sa stavkom 3.2.4. ovog Pravilnika ispunjavaju zahtjeve navedene u stavcima od 2.1. do 2.5. u nastavku.

    1.2.   Dva uzorka potpunih svjetala dostavljena u skladu sa stavkom 3.2.3. ovog Pravilnika koja sadržavaju leće od plastičnog materijala u pogledu materijala leće ispunjavaju zahtjeve navedene iz stavka 2.6. u nastavku.

    1.3.   Uzorci leća od plastičnog materijala ili uzorci materijala, zajedno s reflektorom na koji se trebaju učvrstiti (ako postoji), podvrgavaju se homologacijskim ispitivanjima prema vremenskom slijedu navedenom u tablici A iz Dodatka 1. ovom Prilogu.

    1.4.   Ako, međutim, proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već uspješno prošao ispitivanja propisana stavcima od 2.1. do 2.5. u nastavku ili jednakovrijedna ispitivanja u skladu s nekim drugim Pravilnikom, takva se ispitivanja ne ponavljaju; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B Dodatka 1.

    2.   ISPITIVANJA

    2.1.   Otpornost na promjene temperature

    2.1.1.   Ispitivanja

    Tri nova uzorka (leća) u pet se ciklusa izlažu promjenama temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

     

    3 sata na 40 oC ± 2 oC i 85 do 95 % RH;

     

    1 sat na 23 oC ± 5 oC i 60 do 75 % RH;

     

    15 sati na -30 oC ± 2 oC;

     

    1 sat na 23 oC ± 5 oC i 60 do 75 % RH;

     

    3 sata na 80 oC ± 2 oC;

     

    1 sat na 23 oC ± 5 oC i 60 do 75 % RH.

    Prije tog ispitivanja uzorci se najmanje četiri sata čuvaju na temperaturi od 23 oC ± 5 oC i relativnoj vlažnosti od 60 do 75 %.

    Napomena:

    Jednosatna razdoblja na temperaturi od 23 oC ± 5 oC uključuju prijelazna razdoblja s jedne temperature na drugu, nužna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

    2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

    2.1.2.1.   Postupak

    Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

    Ta se mjerenja obavljaju s pomoću standardne žarulje na sljedećim točkama:

     

    B 50 i 50 V za kratki svjetlosni snop žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo:

     

    Emax za dugi svjetlosni snop žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

    2.1.2.2.   Rezultati

    Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prijeći 10 %, uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

    2.2.   Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

    2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

    Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) izlažu se zračenju iz izvora sa spektralnom raspodjelom energije sličnom onoj crnog tijela pri temperaturi između 5,500 K i 6,000 K. Između izvora i uzoraka postavljaju se odgovarajući filtri kako bi se u što većoj mjeri smanjilo zračenje valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2,500 nm. Uzorci se izlažu energetskoj osvijetljenosti od 1,200 W/m2 ± 200 W/m2 u takvom trajanju da je svjetlosna energija koju prime jednaka 4,500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Temperatura izmjerena unutar naprave na crnoj ploči koja se nalazi na istoj razini s uzorcima iznosi 50 oC ± 5 oC. Kako bi se osigurala ravnomjerna izloženost, uzorci se okreću oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 min-1.

    Uzorci se prskaju destiliranom vodom vodljivosti manje od 1 mS/m pri temperaturi od 23 oC ± 5 oC u skladu sa sljedećim ciklusom:

    prskanje

    :

    5 minuta;

    sušenje:

    :

    25 minuta.

    2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

    Nakon ispitivanja opisanog u stavku 2.2.1. i mjerenja opisanog u stavku 2.2.3.1. u nastavku, vanjska površina triju rečenih uzoraka premazuje se u skladu sa stavkom 2.2.2.2. mješavinom iz stavka 2.2.2.1. u nastavku.

    2.2.2.1.   Ispitna mješavina

    Ispitna se mješavina sastoji od 61,5 % n-heptana, 12,5 % toluena, 7,5 % etil tetraklorida, 12,5 % trikloretilena i 6 % ksilena (obujamski postotci).

    2.2.2.2.   Primjena ispitne mješavine

    Komad pamučne tkanine namače se (u skladu s normom ISO 105) do zasićenja u mješavini određenoj u stavku 2.2.2.1. i unutar 10 sekundi stavi se na vanjsku površinu uzorka pod pritiskom od 50 N/cm2, što odgovara sili od 100 N na ispitnoj površini od 14 × × 14 mm, i tako drži 10 minuta.

    Tijekom tog 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine ponovno se namoči mješavinom tako da je sastav primijenjene tekućine stalno jednak onom propisane ispitne mješavine.

    Tijekom primjene mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprječavanja stvaranja pukotina na njemu.

    2.2.2.3.   Čišćenje

    Nakon nanošenja ispitne mješavine uzorci se osuše na zraku, a zatim operu otopinom iz stavka 2.3. (otpornost na deterdžente) 23 oC ± 5 oC.

    Uzorci se zatim pažljivo isperu destiliranom vodom koja pri 23 oC ± 5 oC sadržava najviše 0,2 % nečistoće i nakon toga obrišu mekanom tkaninom.

    2.2.3.   Rezultati

    2.2.3.1.   Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, na vanjskoj površini uzorka ne smije biti pukotina, ogrebotina, krhotina ni izobličenja, a srednja vrijednost promjene propuštanja svjetlosti

    Formula, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom iz Dodatka 2. ovom Prilogu ne prelazi 0,020 (Δtm < 0,020).

    2.2.3.2.   Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati nikakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka

    Formula, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom iz Dodatka 2. ovom Prilogu ne prelazi 0,020 (Δdm ≤ 0,020).

    2.3.   Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

    2.3.1.   Otpornost na deterdžente

    Vanjska površina triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) zagrije se na 50 oC ± 5 oC i zatim pet minuta uranja u mješavinu čija se temperatura održava na 23 oC ± 5 oC, a sastoji se od 99 dijelova destilirane vode s najviše 0,02 % nečistoća i jednog dijela alkilaril sulfonata.

    Na kraju ispitivanja uzorci se osuše pri 50 oC ± 5 oC. Površinu uzoraka očisti se vlažnom tkaninom.

    2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

    Vanjska se površina tih triju uzoraka zatim jednu minutu lagano trlja pamučnom tkaninom namočenom u mješavini od 70 % n-heptana i 30 % toluena (obujamski postotci) i zatim osuši na zraku.

    2.3.3.   Rezultati

    Nakon što se obave prethodna dva ispitivanja, srednja vrijednost promjene propuštanja svjetlosti

    Formula, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom iz Dodatka 2. ovom Prilogu ne prelazi 0,010 (Δdm < 0,010).

    2.4.   Otpornost na mehaničko oštećivanje

    2.4.1.   Postupak mehaničkog oštećivanja

    Vanjska se površina triju novih uzoraka (leća) podvrgava ispitivanju otpornosti na jednolika mehanička oštećenja u skladu s postupkom iz Dodatka 3. ovom Prilogu.

    2.4.2.   Rezultati

    Nakon ovog ispitivanja, promjene:

     

    propuštanja:Formula ,

     

    raspršivanja:Formula,

    mjere se u skladu s postupkom iz Dodatka 2. na području određenom u stavku 3.2.4.1.1. ovog Pravilnika. Srednja vrijednost triju uzoraka takva je da je:

     

    Δtm < 0,100;

     

    Δdm < 0,050.

    2.5.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

    2.5.1.   Priprema uzorka

    Na prevlaci leće, na površini od 20 mm × × 20 mm nožićem za brijanje ili iglom za šivanje načini se mreža od kvadrata veličine približno 2 mm × × 2 mm. Pritisak oštrice ili igle dovoljan je da zareže barem prevlaku.

    2.5.2.   Opis ispitivanja

    Koristi se ljepljiva vrpca sile prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20 % mjerena u normiranim uvjetima određenima u Dodatku 4. ovom Prilogu. Tu ljepljivu vrpcu, široku najmanje 25 mm, najmanje se pet minuta drži pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u stavku 2.5.1.

    Zatim se kraj ljepljive vrpce optereti tako da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U toj se fazi vrpcu strgne stalnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

    2.5.3.   Rezultati

    Na području kvadratne mreže ne smije biti znatnih oštećenja. Oštećenja su dopuštena na sjecištima kvadrata ili na rubovima ureza, pod uvjetom da oštećeno područje ne prelazi 15 % površine mreže.

    2.6.   Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

    2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

    2.6.1.1.   Ispitivanja

    Leća svjetla uzorka br. 1 ispituje se u skladu sa stavkom 2.4.1.

    2.6.1.2.   Rezultati

    Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja provedenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim Pravilnikom ne smiju za više od 30 % prijeći najveće vrijednosti propisane za točku B 50 ni za više od 10 % biti manje od najmanjih vrijednosti propisanih za točku 50 V.

    2.6.2.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

    Leća svjetla uzorka br. 2 ispituje se u skladu sa stavkom 2.5.

    3.   PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

    3.1.   S obzirom na materijale korištene za izradu leća, smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije u skladu s ovim Pravilnikom ako:

    3.1.1.   nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike na vanjskoj površini uzoraka nema pukotina, odlomljenih dijelova i izobličenja vidljivih golim okom (vidjeti stavke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

    3.1.2.   nakon ispitivanja iz stavka 2.6.1.1. fotometrijske vrijednosti u mjernim točkama iz stavka 2.6.1.2. su u granicama koje se ovim Pravilnikom propisuju za sukladnost proizvodnje.

    3.2.   Ako rezultati ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, ispitivanja se ponavljaju na nasumično izabranom drugom glavnom svjetlu.

    Dodatak 1.

    VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

    A.   Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu sa stavkom 3.2.4. ovog Pravilnika).

    Uzorci

    Leće ili uzorci materijala

    Leće

    Ispitivanja

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    7

    8

    9

    10

    11

    12

    13

    1.1.

    Ograničena fotometrija (stavak 2.1.2.)

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    X

    X

    X

     

    1.1.1.

    Promjena temperature (stavak 2.1.1.)

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    X

    X

    X

     

    1.1.2.

    Ograničena fotometrija (stavak 2.1.2.)

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    X

    X

    X

     

    1.2.1.

    Mjerenje propuštanja

    X

    X

    X

    X

    X

    X

    X

    X

    X

     

     

     

     

    1.2.2.

    Mjerenje raspršivanja

    X

    X

    X

     

     

     

    X

    X

    X

     

     

     

     

    1.3.

    Atmosferski utjecaji (stavak 2.2.1.)

    X

    X

    X

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    1.3.1.

    Mjerenje propuštanja

    X

    X

    X

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    1.4.

    Kemijska sredstva (stavak 2.2.2.)

    X

    X

    X

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    1.4.1.

    Mjerenje raspršivanja

    X

    X

    X

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    1.5.

    Deterdženti (stavak 2.3.1.)

     

     

     

    X

    X

    X

     

     

     

     

     

     

     

    1.6.

    Ugljikovodici (stavak 2.3.2.)

     

     

     

    X

    X

    X

     

     

     

     

     

     

     

    1.6.1.

    Mjerenje propuštanja

     

     

     

    X

    X

    X

     

     

     

     

     

     

     

    1.7.

    Oštećivanje (stavak 2.4.1.)

     

     

     

     

     

     

    X

    X

    X

     

     

     

     

    1.7.1.

    Mjerenje propuštanja

     

     

     

     

     

     

    X

    X

    X

     

     

     

     

    1.7.2.

    Mjerenje raspršivanja

     

     

     

     

     

     

    X

    X

    X

     

     

     

     

    1.8.

    Prianjanje (stavak 2.5.)

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    X

    B.   Ispitivanja na potpunim glavnim svjetlima (dostavljenim u skladu sa stavkom 3.2.3. ovog Pravilnika).

    Ispitivanja

    Potpuno glavno svjetlo

     

    Uzorak br.

     

    1

    2

    2.1.

    Oštećivanje (stavak 2.6.1.1.)

    X

     

    2.2.

    Fotometrija (stavak 2.6.1.2.)

    X

     

    2.3.

    Prianjanje (stavak 2.6.2.)

     

    X

    Dodatak 2.

    POSTUPAK MJERENJA RASPRŠIVANJA I PROPUŠTANJA SVJETLOSTI

    1.   OPREMA (vidjeti sliku)

    Svjetlosni snop kolimatora K s pola divergencije β/2 = 17,4 × 10-4 rd ograničen je blendom DT s otvorom od 6 mm uz koji je smješten nosač uzorka.

    Konvergentna akromatska leća L2, korigirana za sferne aberacije, povezuje blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 takav je da ne zaslanja svjetlost koju raspršuje uzorak u stošcu s polovinom vršnog kuta β/2 = 14°.

    Prstenasta blenda DD s kutovima α/2 = 1 ° i αmax/2 = 12 ° smještena je u žarišnoj ravnini slike leće L2.

    Neprozirni središnji dio blende potreban je kako bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Središnji je dio blende moguće ukloniti iz svjetlosnog snopa tako da se on vraća točno u svoj prvobitni položaj.

    Udaljenost L2 DT i žarišna duljina F2  (1) leće L2 izaberu se tako da slika DT posve pokriva prijamnik R.

    Kad se početni upadni svjetlosni tok odnosi na 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakog očitanja treba biti bolja od jedne jedinice.

    2.   MJERENJA

    Očitava se sljedeće:

    Očitavanje

    S uzorkom

    Sa središnjim dijelom DD

    Predstavljena veličina

    T1

    ne

    ne

    Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju

    T2

    da

    (prije ispitivanja)

    ne

    Svjetlosni tok koji propušta novi materijal u području od 24 °C

    T3

    da

    (poslije ispitivanja)

    ne

    Svjetlosni tok koji propušta ispitani materijal u području od 24 °C

    T4

    da

    (prije ispitivanja)

    da

    Svjetlosni tok raspršen novim materijalom

    T5

    da

    (poslije ispitivanja)

    da

    Svjetlosni tok raspršen ispitanim materijalom

    Slika 1.

    Image

    (1)  Za L2 preporučuje se žarišna daljina od približno 80 mm.

    Dodatak 3.

    POSTUPAK ISPITIVANJA PRSKANJEM

    1.   ISPITNA OPREMA

    1.1.   Prskalica

    Prskalica koja se upotrebljava opremljena je sapnicom promjera 1,3 mm koja omogućuje protok tekućine brzinom od 0,24 ± 0,02 1/min pri radnom tlaku od 6,0 bara – 0, + 0,5 bara.

    U tim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz ima promjer 170 mm ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, udaljenoj 380 ± 10 mm od sapnice.

    1.2.   Ispitna mješavina

    Ispitna se mješavina sastoji od:

    kremenog pijeska tvrdoće 7 prema Mohsovoj ljestvici s veličinom zrnaca između 0 i 0,2 mm uz gotovo normalnu raspodjelu te kutnim faktorom od 1,8 do 2;

    vode tvrdoće koja ne prelazi 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

    2.   ISPITIVANJE

    Vanjsku površinu leća svjetla jednom ili više puta izloži se djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano gore. Mlaz se prska gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

    Oštećivanje se provjerava s pomoću jednog ili više uzoraka stakla koji su za usporedbu postavljeni blizu leća koje se ispituju. Mješavinu se prska sve dok promjena u raspršivanju svjetlosti na uzorku ili uzorcima izmjerena postupkom opisanim u Dodatku 2. ne bude takva da je:

    Formula

    Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti kako bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

    Dodatak 4.

    ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPLJIVE VRPCE

    1.   SVRHA

    Ovaj postupak omogućuje određivanje linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču u standardnim uvjetima.

    2.   NAČELO

    Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90 °.

    3.   UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

    Okolinski su uvjeti temperatura od 23 °C ± 5 °C i relativna vlažnost (RH) od 65 ± 15 %.

    4.   ISPITNI KOMADI

    Prije ispitivanja uzorak koluta ljepljive vrpce drži se 24 sata u utvrđenim uvjetima (vidjeti stavak 3. gore).

    Iz svakog se koluta ispituje pet ispitnih komada duljine 400 mm. Navedeni se ispitni komadi s koluta uzimaju nakon što se odstrane prva tri namota.

    5.   POSTUPAK

    Ispitivanje se obavlja u okolinskim uvjetima iz stavka 3.

    Dok se ljepljiva vrpca radijalno odmotava brzinom od približno 300 mm/s, iz koluta uzeti pet probnih uzoraka i zatim ih u roku od 15 sekundi zalijepiti kako slijedi.

    Ljepljivu vrpcu postupno lijepiti na staklenu ploču laganim uzdužnim pokretima prsta, bez pretjeranog pritiska, tako da između vrpce i staklene ploče ne ostane nijedan zračni mjehurić.

    Staklenu ploču sa zalijepljenom vrpcom ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

    Približno 25 mm ispitnog komada odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada.

    Ploču učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90 °. Primijeniti silu tako da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i na ploču.

    Vrpcu povući da se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom zapisati potrebnu silu.

    6.   REZULTATI

    Pet dobivenih vrijednosti poreda se u niz i kao rezultat mjerenja uzme se srednja vrijednost. Navedena se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.


    PRILOG 7.

    NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE KOJE OBAVLJA INSPEKTOR

    1.   OPĆENITO

    1.1.   Zahtjevi za sukladnost smatraju se ispunjenim u mehaničkom i geometrijskom pogledu, u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika, ako postoje, ako razlike ne prelaze neizbježna proizvodna odstupanja.

    1.2.   U odnosu na fotometrijska obilježja, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne osporava se ako pri ispitivanju fotometrijskih obilježja bilo kojeg nasumično izabranog glavnog svjetla opremljenog standardnom žaruljom sa žarnom niti:

    1.2.1.   nijedna izmjerena vrijednost u nepovoljnom smislu ne odstupa više od 20 % od vrijednosti propisanih ovim Pravilnikom.

    Za područje III. najveće nepovoljno odstupanje može biti:

     

    0,3 lx, što odgovara 20 %,

     

    0,45 lx, što odgovara 30 %

    1.2.2.   ako se za dugi svjetlosni snop, pri čemu je točka HV unutar izoluksa 0,75 Emax, izmjeri odstupanje od +20 % kod najvećih vrijednosti i od -20 % kod najmanjih vrijednosti za fotometrijske vrijednosti na bilo kojoj mjernoj točki iz stavaka 4.3. i 4.4. Priloga 3. ovom Pravilniku.

    1.2.3.   Ako rezultati prethodno navedenih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, glavno se svjetlo ponovno ispituje s pomoću druge standardne žarulje sa žarnom niti.

    1.2.4.   Glavna svjetla s očitim nedostacima ne uzimaju se u obzir.

    1.3.   Ako je glavno svjetlo opremljeno žaruljom sa žarnom niti namještenom na temperaturu boje standarda A, mora biti usklađeno s koordinatama kromatičnosti.

    Fotometrijska obilježja za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost kad je opremljeno bezbojnom žaruljom sa žarnom niti množe se s 0,84.

    2.   PRVO UZORKOVANJE

    U prvom se uzorkovanju četiri glavna svjetla izaberu nasumično. Prvi se uzorkovani par označuje slovom A, a drugi slovom B.

    2.1.   Sukladnost se ne osporava

    2.1.1.   Nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne osporava se ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala u nepovoljnim smjerovima iznose:

    2.1.1.1.

    uzorak A

    A1:

    jedno glavno svjetlo

    0 %

     

    jedno glavno svjetlo ne više od

    20 %

    A2:

    oba glavna svjetla više od

    0 %

     

    ali ne više od

    20 %

     

    prijelaz na uzorak B

     

    2.1.1.2.

    uzorak B

    B1:

    oba glavna svjetla

    0 %

    2.2.   Sukladnost se osporava

    2.2.1.   Nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala osporava se, a od proizvođača zahtijeva da proizvodnju uskladi sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

    2.2.1.1.

    uzorak A

    A3:

    jedno glavno svjetlo ne više od

    20 %

     

    jedno glavno svjetlo više od

    20 %

     

    ali ne više od

    30 %

    2.2.1.2.

    uzorak B

    B2:

    u slučaju A2

     

     

    jedno glavno svjetlo više od

    0 %

     

    ali ne više od

    20 %

     

    jedno glavno svjetlo ne više od

    20 %

    B3:

    u slučaju A2

     

     

    jedno glavno svjetlo

    0 %

     

    jedno glavno svjetlo više od

    20 %

     

    ali ne više od

    30 %

    2.3.   Povlačenje homologacije

    Sukladnost se osporava i primjenjuje se stavak 11. ako, nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

    2.3.1.

    uzorak A

    A4:

    jedno glavno svjetlo ne više od

    20 %

     

    jedno glavno svjetlo više od

    30 %

    A5:

    oba glavna svjetla više od

    20 %

    2.3.2.

    uzorak B

    B4:

    u slučaju A2

     

     

    jedno glavno svjetlo više od

    0 %

     

    ali ne više od

    20 %

     

    jedno glavno svjetlo više od

    20 %

    B5:

    u slučaju A2

     

     

    oba glavna svjetla više od

    20 %

    B6:

    u slučaju A2

     

     

    jedno glavno svjetlo

    0 %

     

    jedno glavno svjetlo više od

    30 %

    3.   PONOVLJENO UZORKOVANJE

    U slučajevima uzoraka A3, B2 i B3 uzorkovanje treba ponoviti u roku od dva mjeseca po primitku obavijesti odabirom trećeg uzorka C i četvrtog uzorka D, oba od po dva glavna svjetla, iz zalihe proizvedene nakon usklađivanja.

    3.1.   Sukladnost se ne osporava

    3.1.1.   Slijedeći postupak uzimanja uzoraka prikazan na slici 1. ovog Priloga, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne osporava se ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala iznose:

    3.1.1.1.

    uzorak C

    C1:

    jedno glavno svjetlo

    0 %

     

    jedno glavno svjetlo ne više od

    20 %

    C2:

    oba glavna svjetla više od

    0 %

     

    ali ne više od

    20 %

     

    prijelaz na uzorak D

     

    3.1.1.2.

    uzorak D

    D1:

    u slučaju C2

     

     

    oba glavna svjetla

    0 %

    3.2.   Sukladnost se osporava

    3.2.1.   Nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala osporava se, a od proizvođača zahtijeva da proizvodnju uskladi sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

    3.2.1.1.

    uzorak D

    D2:

    u slučaju C2

     

     

    jedno glavno svjetlo više od

    0 %

     

    ali ne više od

    20 %

     

    jedno glavno svjetlo ne više od

    20 %

    3.3.   Povlačenje homologacije

    Sukladnost se osporava i primjenjuje se stavak 11. ako, nakon uzorkovanja prikazanog na slici 1. ovog Priloga, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

    3.3.1.

    uzorak C

    C3:

    jedno glavno svjetlo ne više od

    20 %

     

    jedno glavno svjetlo više od

    20 %

    C4:

    oba glavna svjetla više od

    20 %

    3.3.2.

    uzorak D

    D3:

    u slučaju C2

     

     

    jedno glavno svjetlo 0 ili više od

    0 %

     

    jedno glavno svjetlo više od

    20 %

    4.   PROMJENA VERTIKALNOG POLOŽAJA GRANICE „SVJETLO-TAMA”

    U odnosu na provjeru promjene vertikalnog položaja granice „svjetlo-tama” pod utjecajem topline primjenjuje se sljedeći postupak:

    Jedno se od glavnih svjetala iz uzorka A, nakon uzorkovanja prema slici 1. ovog Priloga, ispituje u skladu s postupkom iz stavka 2.1. Priloga 4., nakon što se tri puta uzastopno izloži ciklusu iz stavka 2.2.2. Priloga 4.

    Glavno se svjetlo smatra prihvatljivim ako Δr ne prelazi 1,5 mrad.

    Ako ta vrijednost prelazi 1,5 mrad, ali nije veća od 2,0 mrad, ispituje se drugo glavno svjetlo iz uzorka A, nakon čega srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti izmjerenih na oba uzorka ne smije prijeći 1,5 mrad. Ako, međutim, na uzorku A zahtjev za vrijednošću od 1,5 mrad nije ispunjen, dva se glavna svjetla iz uzorka B podvrgavaju istom postupku, a vrijednost Δr nijednog od njih ne smije prijeći 1,5 mrad.

    Slika 1.

    Image


    Top