Posebno izdanje na hrvatskom jeziku: Poglavlje 11 Svezak 084 Str. 227 - 303
EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Need more search options? Use the
Advanced search
You are here
Document 42012X0526(01)
Regulation No 101 of the Economic Commission for Europe of the United Nations (UN/ECE) — Uniform provisions concerning the approval of passenger cars powered by an internal combustion engine only, or powered by a hybrid electric power train with regard to the measurement of the emission of carbon dioxide and fuel consumption and/or the measurement of electric energy consumption and electric range, and of categories M 1 and N 1 vehicles powered by an electric power train only with regard to the measurement of electric energy consumption and electric range
Pravilnik br. 101 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji osobnih automobila s pogonom isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem ili s hibridnim elektropogonom s obzirom na mjerenje emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva i/ili mjerenje potrošnje električne energije i autonomije kretanja te vozila kategorija M1 i N1 s elektropogonom s obzirom na mjerenje potrošnje električne energije i autonomije kretanja
Pravilnik br. 101 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji osobnih automobila s pogonom isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem ili s hibridnim elektropogonom s obzirom na mjerenje emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva i/ili mjerenje potrošnje električne energije i autonomije kretanja te vozila kategorija M1 i N1 s elektropogonom s obzirom na mjerenje potrošnje električne energije i autonomije kretanja
SL L 138, 26.5.2012, p. 1–77
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(HR)
In force
Language
HTML
PDF
Official Journal
|
11/Sv. 84 |
HR |
Službeni list Europske unije |
227 |
42012X0526(01)
|
L 138/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
Samo izvorni tekstovi UNECE imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju dokumenta UNECE TRANS/WP.29/343/, koji je dostupan na:
http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html
Sadrži sve važeće tekstove do:
01 niz izmjena — Datum stupanja na snagu: 9. prosinca 2010.
SADRŽAJ
PRAVILNIK
|
1. |
Područje primjene |
|
2. |
Definicije |
|
3. |
Zahtjev za homologaciju |
|
4. |
Homologacija |
|
5. |
Specifikacije i ispitivanja |
|
6. |
Preinaka i proširenje homologacije homologiranog tipa |
|
7. |
Uvjeti proširenja homologacije tipa za tip vozila |
|
8. |
Posebne odredbe |
|
9. |
Sukladnost proizvodnje |
|
10. |
Kazne za nesukladnost proizvodnje |
|
11. |
Konačna obustava proizvodnje |
|
12. |
Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homoogacijskih ispitivanja te upravnih odjela |
PRILOZI
|
Prilog 1. — |
Bitne značajke vozila s pogonom isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem i podaci o provođenju ispitivanja |
|
Prilog 2. — |
Bitne značajke vozila isključivo s elektropogonom i podaci o provedbi ispitivanja |
|
Prilog 3. — |
Bitne značajke vozila s hibridnim elektropogonom i podaci o provođenju ispitivanja |
|
Prilog 4. — |
Izjava o dodijeli ili proširenju ili odbijanju ili povlačenju homologacije ili o konačnoj obustavi proizvodnje tipa vozila na temelju Pravilnika br. 101 |
|
Prilog 5. — |
Postavljanje oznaka homologacije |
|
Prilog 6. — |
Metoda mjerenja emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva vozila s pogonom isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem |
|
Prilog 7. — |
Metoda mjerenja potrošnje električne energije vozila s pogonom isključivo na elektropogon |
|
Dodatak — |
Utvrđivanje ukupne snage cestovnog opterećenja vozila s pogonom isključivo na elektropogon te umjeravanje dinamometra |
|
Prilog 8. — |
Metoda mjerenja emisije ugljičnog dioksida, potrošnje goriva i potrošnje električne energije vozila s pogonom na hibridni elektropogon |
|
Dodatak 1. — |
Profil stanja napunjenosti (SOC) uređaja za pohranjivanje električne energije za hibridna električna vozila s punjenjem iz vanjskog izvora |
|
Dodatak 2. — |
Metoda mjerenja elektroenergetske bilance akumulatora hibridnog električnog vozila s punjenjem iz vanjskog izvora i hibridnog vozila s punjenjem iz unutarnjeg izvora |
|
Prilog 9. — |
Metoda mjerenja autonomije kretanja vozila s pogonom isključivo na elektropogon ili na hibridni elektropogon i dosega vanjskog punjenja vozila s hibridnim elektropogonom |
|
Prilog 10. — |
Postupak ispitivanja za utvrđivanje emisija za vozilo opremljeno sustavom periodičnog obnavljanja |
1. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj Pravilnik primjenjuje se na vozila kategorija M1 i N1 (1), s obzirom na:
|
(a) |
mjerenje emisije ugljičnog dioksida (CO2) i potrošnje goriva i/ili mjerenje potrošnje električne energije i autonomije kretanja vozila s pogonom isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem ili na hibridni elektropogon; i |
|
(b) |
i mjerenje potrošnje električne energije i autonomije kretanja vozila isključivo na elektropogon. |
Ne odnosi se na kategoriju vozila N1, ako:
|
(a) |
je tip motora ugrađen u taj tip vozila homologiran u skladu s Pravilnikom br. 49.; i |
|
(b) |
ukupna svjetska proizvodnja vozila N1 proizvođača manja je od 2 000 jedinica. |
2. DEFINICIJE
Za potrebe ovog Pravilnika:
|
2.1. |
„Homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na mjerenje potrošnje energije (goriva ili električne energije); |
|
2.2. |
„Tip vozila” znači kategorija motornih vozila koja se međusobno bitno ne razlikuju s obzirom na nadogradnju, pogon, prijenos, pogonski akumulator (ako se primjenjuje), gume i masu neopterećenog vozila; |
|
2.3. |
„Masa neopterećenog vozila” znači masa vozila u voznom stanju bez posade, putnika ili tereta, ali s napunjenim spremnikom goriva (prema potrebi), rashladnom tekućinom, pogonskim i pomoćnim akumulatorima, sredstvima za podmazivanje, punjačem akumulatora na vozilu, prenosivim punjačem akumulatora, uobičajenim alatom i zamjenskim kotačem, već prema tomu što se odnosi na određeno vozilo i ako to isporučuje proizvođač vozila; |
|
2.4. |
„Referentna masa” znači masa neopterećenog vozila uvećana za jedinstveni iznos od 100 kg; |
|
2.5. |
„Najveća masa” znači tehnički dopuštena najveća masa prijavljena od proizvođača vozila (ova masa može biti veća od najveće mase odobrene od državne administracije). |
|
2.6. |
„Ispitna masa” znači samo za vozila na elektropogon, „referentna masa” za vozila kategorije M1 i masu neopterećenog vozila uvećanu za polovicu ukupnog tereta za vozila kategorije N1; |
|
2.7. |
„Kamion” znači motorno vozilo kategorije N1 koje je oblikovano i konstruirano isključivo ili uglavnom za prijevoz robe; |
|
2.8. |
„Furgon” znači kamion s kabinom integriranom u nadogradnju; |
|
2.9. |
„Uređaj za pokretanje hladnog motora” znači naprava koja privremeno obogaćuje smjesu goriva i zraka, radi lakšeg pokretanja; |
|
2.10. |
„Pomoćna uređaj za pokretanje” znači naprava koja pomaže pokretanja motora bez obogaćivanja smjese goriva i zraka, kao što su žarna svjećica, prilagodba vremena ubrizgavanja itd.; |
|
2.11. |
„Pogon” znači sustav uređaja za pohranjivanje energije, pretvornika energije i prijenosa koji pretvara pohranjenu energiju u mehaničku energiju koja se prenosi do kotača za pogon vozila; |
|
2.12. |
„Vozilo s motorom s unutarnjim izgaranjem” znači vozilo s pogonom isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem; |
|
2.13. |
„Elektropogon” znači sustav koji se sastoji od jedne ili više uređaja za pohranjivanje energije (npr. akumulator, elektromehanički zamašnjak ili super kondenzator), jedne ili više uređaja za kondicioniranje električne energije te jednog ili više električnih strojeva koji pretvaraju pohranjenu energiju u mehaničku energiju za pogon vozila; |
|
2.14. |
„Potpuno električno vozilo” znači vozilo isključivo na električni pogon; |
|
2.15. |
„Hibridni pogon” znači pogon s najmanje dvama različitim pretvaračima energije i dvama različitim sustavima za pohranjivanje energije (u samom vozilu) za potrebe pogona vozila;
|
|
2.16. |
„Doseg vozila s vanjskim punjenjem (OVC doseg)”: ukupna prijeđena udaljenost tijekom potpunih kombiniranih ciklusa vožnje sve dok se ne iscrpi energija dobivena vanjskim napajanjem akumulatora (ili drugom napravom za pohranjivanje energije), izmjerena u skladu s postupkom opisanim u Prilogu 9. |
|
2.17. |
„Hibridno vozilo (HV)” znači vozilo s hibridnim pogonom;
|
|
2.18. |
„Autonomija kretanja”, za vozila isključivo s elektropogonom ili s hibridnim elektropogonom s napajanjem na izvoru izvan vozila, znači udaljenost koju se može prijeći na električni pogon s jednim potpuno napunjenim akumulatorom (ili drugom napravom za pohranjivanje električne energije), izmjerenu u skladu s postupkom opisanim u Prilogu 9.; |
|
2.19. |
„Sustav periodičnog ponavljanja” znači napravu za sprečavanje onečišćenja (npr. katalizator, odvajač čestica) koji zahtijeva periodično obnavljanje na manje od 4 000 km uobičajenog rada vozila. Ako se obnavljanja naprave za sprečavanje onečišćenja obavi barem jednom po ispitivanju tipa I., a naprava je barem jednom bila regenerirana tijekom ciklusa pripreme vozila, naprava se smatra sustavom za stalno obnavljanje za koju nije potreban poseban postupak ispitivanja. Prilog 10. ne primjenjuje se na sustave za stalno obnavljanje. Na zahtjev proizvođača, postupak ispitivanja karakterističan za sustave periodičnog obnavljanja neće se primjenjivati na napravu za obnavljanje ako prodavač dostavi podatke tijelu za homologaciju tipa da, tijekom ciklusa kada se provodi obnavljanje, emisija CO2 uz suglasnost tehničke službe ne premašuje deklarirane vrijednosti za više od 4 %. |
3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU
3.1. Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na mjerenje emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva i/ili na mjerenje potrošnje električne energije i autonomije kretanja podnosi proizvođač vozila ili njegov valjano ovlašteni zastupnik.
3.2. Zahtjev je popraćen niže navedenim dokumentima u tri primjerka i sljedećim podacima:
|
3.2.1. |
Opisom bitnih značajki vozila koji sadrži sve podatke navedene u Prilogu 1., Prilogu 2. ili Prilogu 3., ovisno o vrsti pogona. Na zahtjev tehničke službe odgovorne za ispitivanja ili proizvođača, dodatni tehnički podaci mogu se razmotriti za posebna vozila s posebno ekonomičnom potrošnjom goriva. |
|
3.2.2. |
Opisom osnovnih značajki vozila, uključujući značajke korištene u sastavljanju Priloga 4. |
3.3. Vozilo, predstavnik tipa vozila koje se homologira, dostavlja se tehničkim službama odgovornima za provođenje homologacijskih ispitivanja. Za vozila M1 i N1 homologiranih u odnosu na njihove emisije sukladno Pravilniku br. 83., tehničke službe provjerit će za vrijeme ispitivanja da je to vozilo, ako ima pogon samo na motor s unutarnjim izgaranjem ili s hibridnim elektropogonom, u skladu s graničnim vrijednostima koje se primjenjuju na taj tip, kako je opisano u Pravilniku br. 83.
3.4. Nadležno tijelo mora provjeriti postojanje zadovoljavajućeg programa za osiguranje djelotvorne kontrole sukladnosti proizvodnje prije dodjeljivanja homologacije tipa.
4. HOMOLOGACIJA
4.1. Ako su emisije CO2 i potrošnja goriva i/ili potrošnja električne energije i autonomija kretanja za tip vozila za koji je zatražena homologacija prema ovomu Pravilniku izmjereni prema uvjetima navedenim u stavku 5., mora se izdati homologacija tog tipa vozila.
4.2. Homologacijski broj dodjeljuje se za svaki homologirani tip. Prve dvije znamenke (trenutačno 01) označavaju niz izmjena koje obuhvaćaju posljednje veće tehničke izmjene Pravilnika u trenutku izdavanja homologacije. Ista ugovorna stranka ne smije dodijeliti isti broj nekom drugom tipu vozila.
4.3. Obavijest o odobrenju ili proširenju ili odbijanju homologacije tipa vozila u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se ugovornim strankama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca koji odgovara uzorku iz Priloga 4. ovom Pravilniku.
4.4. Na svako vozilo koje odgovara tipu homologiranom u skladu s ovim Pravilnikom, postavlja se, na uočljivo i lako dostupno mjestu navedeno na homologacisjkom obrascu, međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:
|
4.4.1. |
kruga oko slova „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj zemlje koja je dodijelila homologaciju (2). |
|
4.4.2. |
broja ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”, crtica i homologacijski broj desno od kruga propisanog stavkom 4.4.1.; |
4.5. Ako je vozilo odgovara tipu vozila homologiranom na temelju jednog ili više drugih pravilnika priloženih Sporazumu, u zemlji koja je dodijelila homologaciju na temelju ovog Pravilnika, simbol propisan u stavku 4.4.1. nije potrebno ponavljati, već se u tom slučaju brojevi Pravilnika i homologacije te dodatni simboli svih pravilnika prema kojima je dodijeljena homologacija u zemlji koja je dodijelila homologaciju prema ovom Pravilniku smještaju u okomitim stupcima desno od simbola propisanog u stavku 4.4.1.
4.6. Homologacijska oznaka je jasno čitljiva i neizbrisiva.
4.7. Homologacijska oznaka se postavlja blizu ili na pločicu s podacima vozila.
4.8. Prilog 5. ovom Pravilniku sadrži primjere rasporeda homologacijske oznake.
5. SPECIFIKACIJE I ISPITIVANJA
5.1. Općenito
Sastavni dijelovi koje mogu utjecati na emisiju CO2 i potrošnju goriva ili potrošnju električne energije tako su konstruirani, izrađeni i sastavljeni da u uobičajenoj uporabi omoguće vozilu da bez obzira na vibracije kojima može biti izloženo bude sukladno odredbama ovog Pravilnika.
5.2. Opis ispitivanja za vozila koje pokreće isključivo motor s unutarnjim izgaranjem
5.2.1. Emisije CO2 i potrošnja goriva mjere se u skladu s postupkom ispitivanja opisanim u Prilogu 6. Vozila koja ne postignu ubrzanje i vrijednosti najvećih brzina koje se zahtijevaju u ciklusu ispitivanja moraju se voziti s potpuno opterećenom pedalom za gas tako dugo dok ne dosegnu opet željene vozne krivulje. Odstupanja od ciklusa ispitivanja moraju se navesti u izvješću.
5.2.2. Rezultati ispitivanja za emisiju CO2 moraju se izraziti u gramima po kilometru (g/km) zaokruženo na najbliži cijeli broj.
5.2.3. Vrijednosti potrošnje goriva moraju biti izražene u litrama na 100 km (u slučaju benzina, ukapljenog naftnog plina ili dizelskoga goriva) ili u m3 na 100 km (u slučaju zemnog plina), a izračunava se u skladu sa stavkom 1.4.3. Priloga 6. metodom balansiranja ugljika upotrebljavajući izmjerenu emisiju CO2 i druge emisije povezane s ugljikom (CO i HC). Rezultati se zaokružuju na prvu decimalu.
5.2.4. Za potrebe izračunavanja navedenog u stavku 5.2.3., potrošnja goriva se izražava u odgovarajućim jedinicama, a upotrebljavaju se sljedeće značajke goriva:
|
(1) |
gustoća: izmjerena u ispitnom gorivu prema normi ISO 3675 ili prema drugoj istovrijednoj metodi. Za benzin, dizelsko gorivo, biogorivo i etanol (E85) upotrebljava se gustoća izmjerena na 15 °C; za ukapljeni naftni plin i za prirodni plin/biometan upotrebljava se referentna gustoća kako slijedi:
|
|
(2) |
omjer vodik – ugljik: upotrebljavaju se sljedeće stalne vrijednosti koje su:
|
5.3. Opis ispitivanja za vozila koja se pokreću isključivo na električni pogon
5.3.1. Tehnička služba odgovorna za ispitivanja provodi mjerenje potrošnje električne energije prema metodi i ispitnom ciklusu opisanom u Prilogu 7. ovom Pravilniku.
5.3.2. Tehnička služba odgovorna za ispitivanja provodi mjerenje autonomije kretanja vozila prema metodi opisanoj u Prilogu 9.
Autonomija kretanja izmjerena tom metodom jedina je koja se može navesti u prodajnim promidžbenim materijalima.
5.3.3. Rezultat potrošnje električne energije mora se izraziti u vatsatima po kilometru (Wh/km), a autonomija kretanja u km, oboje zaokruženo na najbliži cijeli broj.
5.4. Opis ispitivanja za vozila koja se pokreću isključivo na hibridni elektropogon
5.4.1. Tehnička služba odgovorna za ispitivanja provodi mjerenje emisije CO2 i potrošnje električne energije prema ispitnom postupku opisanom u Prilogu 8.
5.4.2. Rezultati ispitivanja za emisiju CO2 moraju se izraziti u gramima po kilometru (g/km) zaokruženo na najbliži cijeli broj.
5.4.3. Vrijednosti potrošnje goriva moraju biti izražene u litrama na 100 km (u slučaju benzina, ukapljenog naftnog plina ili dizelskoga goriva) ili u m3 na 100 km (u slučaju prirodnog plina), a izračunava se u skladu sa stavkom 1.4.3. Priloga 6. metodom balansiranja ugljika upotrebljavajući izmjerenu emisiju CO2 i druge emisije povezane s ugljikom (CO i HC). Rezultati se zaokružuju na prvu decimalu.
5.4.4. Za potrebe izračuna navedenog u stavku 5.4.3., primjenjuju se propisi i vrijednosti iz stavka 5.2.4.
5.4.5. Ako je primjenljiv, rezultat potrošnje električne energije mora se izraziti u vatsatima po kilometru (Wh/km), zaokruženo na najbliži cijeli broj.
5.4.6. Tehnička služba koja je odgovorna za ispitivanja provodi mjerenje autonomije kretanja vozila prema metodi opisanoj u Prilogu 9. ovom Pravilniku. Rezultat mora biti izražen u km i zaokružen na najbliži cijeli broj.
Autonomija kretanja izmjerena tom metodom jedina je koja se može navesti u prodajnim promidžbenim materijalima i koja se smije koristiti za izračune iz Priloga 8.
5.5. Tumačenje rezultata
5.5.1. Vrijednost CO2 ili vrijednost potrošnje električne energije koja je prihvaćena kao vrijednost homologacije tipa je vrijednost koju navodi proizvođač ako vrijednost dobivena mjerenjem u ovlaštenom laboratoriju ne prelazi prijavljenu vrijednost za više 4 %. Izmjerena vrijednost može biti niža bez ikakvih ograničenja.
U slučaju vozila koja pokreće isključivo motor s unutarnjim izgaranjem i koja su opremljena sustavima za periodično obnavljanje kako su definirani u stavku 2.19., rezultati se prije usporedbe s deklariranom vrijednosti množe faktorom Ki dobivenim iz Priloga 10.
5.5.2. Ako izmjerena vrijednost CO2 ili potrošnje električne energije prelazi za više od 4 % vrijednost CO2 ili vrijednost potrošnje električne energije koju je naveo proizvođač, tada treba ponoviti ispitivanje na istom vozilu.
Ako srednja vrijednost ta dva rezultata ispitivanja ne prelazi za više od 4 % vrijednost koju je naveo proizvođač, tada se vrijednost koju je naveo proizvođač uzima kao vrijednost homologacije tipa.
5.5.3. Ako ta srednja vrijednost i dalje prelazi za više od 4 % vrijednost koju je naveo proizvođač, još jedno završno ispitivanje treba provesti na istom vozilu. Srednja vrijednost od ta tri rezultata ispitivanja uzima se kao vrijednost homologacije tipa.
6. PREINAKA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE HOMOLOGIRANOG TIPA
6.1. O svakoj izmjeni homologiranog tipa obavješćuje se upravni odjel koji je taj tip homologirao. Odjel tada može:
|
6.1.1. |
smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatan nepovoljni učinak na vrijednosti CO2 i na potrošnju goriva ili električne energije te da u tom slučaju, za izmijenjeni tip vozila vrijedi prvotna homologacija; ili |
|
6.1.2. |
zahtijevati daljnji izvještaj o ispitivanju od tehničke službe odgovorne za provedbu ispitivanja prema uvjetima iz stavka 7. ovog Pravilnika. |
6.2. O potvrdi proširenja ili odbijanja homologacije, uz navođenje izmjena, obavješćuju se postupkom iz stavka 4.3. Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik.
6.3. Nadležno tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za svako takvo proširenje te o tome obavješćuje Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku iz Prilogu 4. ovom Pravilniku.
7. UVJETI PROŠIRENJA HOMOLOGACIJE TIPA ZA TIP VOZILA
7.1. Vozila koja pokreće samo motor s unutarnjim izgaranjem, osim vozila opremljenih sustavom kontrole emisija s periodičnim obnavljanjem
Homologacija tipa se može proširiti na vozila istog tipa ili različitog tipa koja se razlikuju po sljedećim karakteristikama iz Priloga 4. ako emisije CO2 koje je izmjerila tehnička služba ne prelaze vrijednost homologacije tipa za više od 4 % kod vozila kategorije M1 i 6 % kod vozila kategorije N1:
|
7.1.1. |
Referentna masa. |
|
7.1.2. |
Najveća dopuštena masa. |
|
7.1.3. |
Vrsta nadogradnje:
|
|
7.1.4. |
Ukupni omjeri prijenosa. |
|
7.1.5. |
Oprema motora i dodatna oprema. |
7.2. Vozila koja pokreće isključivo motor s unutarnjim izgaranjem opremljen sustavom kontrole emisije periodičnim obnavljanjem
Homologacija se može proširiti na vozila istog tipa ili različitog tipa, koja se razlikuju u značajkama iz Priloga 4., navedenim u stavcima od 7.1.1. do 7.1.5. iznad, ali ne prelaze značajke porodice iz Priloga 10. ako emisije CO2 koje je izmjerila tehnička služba ne prelaze vrijednost homologacije tipa za više od 4 % za vozila kategorije M1 i 6 % za vozila kategorije N1, i gdje se primjenjuje isti faktor Ki.
Homologacija se također može proširiti na vozila istog tipa, ali s različitim faktorom Ki, ako ispravljena vrijednost CO2 koju je izmjerila tehnička služba ne prelazi vrijednost homologacije tipa za više od 4 % za vozila kategorije M1 i 6 % za vozila kategorije N1
7.3. Vozila koja se pokreću isključivo na elektropogon
Proširenja se mogu odobriti uz suglasnost tehničke službe odgovorne za provedbu ispitivanja.
7.4. Vozila koja se pokreću isključivo na hibridni elektropogon
Homologacija se može proširiti na vozila istog tipa ili različitog tipa, koja se razlikuju u značajkama iz Priloga 4., ako emisije CO2 i potrošnja električne energije koju je izmjerila tehnička služba ne prelaze vrijednost homologacije tipa za više od 4 % za vozila kategorije M1 i 6 % za vozila kategorije N1:
|
7.4.1. |
Referentna masa. |
|
7.4.2. |
Najveća dopuštena masa. |
|
7.4.3. |
Vrsta nadogradnje:
|
|
7.4.4. |
Za promjenu bilo koje druge značajke proširenja se mogu odobriti uz suglasnost tehničke službe odgovorne za provedbu ispitivanja. |
7.5. Proširenje homologacije za vozila kategorije N1 unutar porodice, ako imaju pogon isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem ili s hibridnim elektropogonom
7.5.1. Za vozila kategorije N1 koja su homologirana kao članovi porodice vozila koja koriste postupak iz stavka 7.6.2. homologacija se može proširiti na vozila unutar iste porodice isključivo ako tehnička služba procijeni da potrošnja goriva novog vozila ne prelazi potrošnju goriva vozila na kojem se zasniva potrošnja goriva porodice.
Homologacije se također mogu proširiti na vozila koja:
|
(a) |
su do 110 kg teža od ispitanog člana porodice, pod uvjetom da su unutar 220 kg od najlakšeg člana porodice; |
|
(b) |
imaju ukupni prijenosni omjer manji od člana porodice koji je ispitan samo zbog promjene veličina guma; i |
|
(c) |
sukladna su s porodicom u svim ostalim pogledima. |
7.5.2. Vozilima kategorije N1 koja su homologirana kao članovi porodice vozila koristeći postupak iz stavka 7.6.3. homologacija tipa može se proširiti na vozila unutar iste porodice bez dodatnog ispitivanja isključivo ako tehnička služba procijeni da je potrošnja goriva novog vozila unutar granica koje su stvorila ona dva vozila u porodici koja imaju najmanju i najveću potrošnju goriva.
7.6. Homologacija vozila kategorije N1 unutar porodice, ako imaju pogon isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem ili s hibridnim elektropogonom
Vozila kategorije N1 mogu se homologirati kako je definirano u stavku 7.6.1. koristeći jednu od dvije alternativne metode opisane u stavcima 7.6.2. i 7.6.3.
7.6.1. Vozila kategorije N1 mogu se udružiti u jednu porodicu za potrebe ovog Pravilnika ako su sljedeći parametri isti ili unutar određenih granica:
|
7.6.1.1. |
Isti parametri su:
|
|
7.6.1.2. |
Sljedeći parametri trebaju biti unutar sljedećih granica:
|
7.6.2. Porodica vozila, kako je definirano u stavku 7.6.1., može se homologirati s podacima o emisiji CO2 i potrošnji goriva koji su zajednički svim članovima porodice. Tehnička služba mora izabrati za ispitivanje člana porodice za kojeg služba smatra da ima najveću emisiju CO2. Mjerenja se provode kako je opisano u stavku 5. i Prilogu 6., a rezultati prema metodi opisanoj u stavku 5.5. koriste se kao vrijednosti homologacije tipa koje su zajedničke svim članovima porodice.
7.6.3. Vozila koja su udružena u porodicu kako je određeno u stavku 7.6.1. mogu se homologirati s individualnim podacima o emisiji CO2 i potrošnji goriva za svaki član porodice. Tehnička služba izabire za ispitivanje dva vozila za koje smatra da imaju najveće i najniže emisije CO2. Mjerenja se provode kako je opisano u stavku 5. i Prilogu 6. Ako su proizvođačevi podaci za ta dva vozila unutar dopuštenih granica kako su određene u stavku 5.5., emisije CO2 koje je izjavio proizvođač za sve članove porodice vozila mogu se koristiti kao vrijednosti homologacije tipa. Ako proizvođačevi podaci nisu unutar dopuštenih granica, rezultati prema metodi opisanoj u stavku 5.5. koriste se kao vrijednosti homologacije tipa i tehnička služba izabire odgovarajući član iz drugih članova porodice za dodatna ispitivanja
8. POSEBNE ODREDBE
U budućnosti je moguće očekivati ponudu vozila s posebno djelotvornom tehnologijom iskorištenja energije, što bi moglo dovesti do dodatnih postupaka ispitivanja. To bi trebalo naknadno specificirati, i to će zahtijevati od proizvođača da dokažu prednosti takvog rješenja.
9. SUKLADNOST PROIZVODNJE
9.1. Vozila homologirana sukladno ovom Pravilniku proizvode se tako da su usklađena s homologiranim tipom vozila.
9.2. Kako bi se provjerila sukladnost s uvjetima iz stavka 9.1., moraju se provesti odgovarajuće provjere proizvodnje.
9.3. Vozila s pogonom isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem
9.3.1. Kao opće pravilo, treba provjeriti mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje s obzirom na emisiju CO2 iz vozila na temelju opisa u certifikatu o homologaciji tipa koji je u skladu s obrascem iz Priloga 4. ovom Pravilniku.
Nadzor sukladnosti proizvodnje temelji se na procjeni nadležnog tijela u vezi s proizvođačevim postupkom revizije kako bi se osigurala sukladnost tipa vozila s obzirom na emisiju CO2.
Ako tijelo nije zadovoljno standardom proizvođačevog postupka revizije, može zatražiti da se ispitivanja za provjeru provedu na vozilima u proizvodnji.
9.3.1.1. Ako se mjerenje emisije CO2 mora provesti na tipu vozila koje ima jedno ili više proširenja homologacije, ispitivanja se provode na vozilu ili vozilima dostupnim u vrijeme ispitivanja (vozila opisana u prvom dokumentu ili kasnijim proširenjima).
9.3.1.1.1. Sukladnost vozila za ispitivanje CO2.
|
9.3.1.1.1.1. |
Slučajnim odabirom se iz serije uzimaju tri vozila i ispituju prema postupku kako je opisan u Prilogu 6. |
|
9.3.1.1.1.2. |
Ako je nadležno tijelo zadovoljno sa standardnim odstupanjem proizvodnje koje je naveo proizvođač, provode se ispitivanja sukladno stavku 9.3.2. Ako nadležno tijelo nije zadovoljno sa standardnim odstupanjem proizvodnje koje je naveo proizvođač, provode se ispitivanja sukladno stavku 9.3.3. |
|
9.3.1.1.1.3. |
Proizvodnja serije smatra se zadovoljavajućom ili nezadovoljavajućom na temelju ispitivanja tri uzorkovana vozila, po donošenju odluke o prihvaćanju ili odbijanju za CO2, u skladu s kriterijima navedenim u odgovarajućoj tablici. Ako nije donesena odluka o prihvaćanju ili odbijanju za CO2, ispitivanje se vrši na dodatnom vozilu (vidjeti sliku 1.). |
|
9.3.1.1.1.4. |
U slučaju sustava periodičnog obnavljanja kako je definiran u stavku 2.19., rezultati se množe faktorom Ki dobivenim postupkom navedenim u Prilogu 10. u vrijeme kada je dodijeljena homologacija tipa. Na zahtjev proizvođača, ispitivanje se može provesti odmah nakon završetka obnavljanja. |
Slika 1.
9.3.1.1.2. Bez obzira na zahtjeve iz Priloga 6., provest će se ispitivanja na vozilima koja nisu prešla nikakvu udaljenost.
|
9.3.1.1.2.1. |
Međutim, na zahtjev proizvođača, ispitivanja će se provesti na vozilima koja su uhodana, ali najviše do 15 000 km. U tom će slučaju postupak uhodavanja provesti proizvođač koji će se obavezati da na vozilu neće napraviti nikakva nova podešavanja. |
|
9.3.1.1.2.2. |
Ako proizvođač zatraži da se provede postupak uhodavanja („x” km, pri čemu je: x ≤ 15 000 km), to se može provesti na sljedeći način: Emisija CO2 će se mjeriti kod nula i kod „x” km na prvom ispitanom vozilu (koje može biti i vozilo za koje je zatražena homologacija tipa). Koeficijent razvoja (EC) emisije između „0” i „x” km, računat će se na sljedeći način:
Vrijednost EC-a može biti manja od 1. Sljedeća vozila neće biti podvrgnuta postupku uhodavanja, već će se njihova emisija kod „0” km prilagoditi pomoću koeficijenta razvoja EC. U tom slučaju pretpostavljene vrijednosti iznose:
|
|
9.3.1.1.2.3. |
Umjesto tog postupka proizvođač vozila može upotrijebiti stalni koeficijent razvoja, EC jednak 0,92 i njime pomnožiti vrijednosti emisije CO2 izmjerene kod nula km. |
|
9.3.1.1.2.4. |
Za ovo ispitivanje koriste se referentna goriva opisana u Prilogu 10. i 10.a Pravilniku 83. |
9.3.2. Sukladnost proizvodnje ako su na raspolaganju statistički podaci proizvođača
9.3.2.1. Sljedeće točke opisuju postupak provjere sukladnosti proizvodnih zahtjeva s obzirom na emisiju CO2 ako je standardno odstupanje standarda proizvođačeve proizvodnje zadovoljavajuće.
9.3.2.2. Uz najmanju veličinu uzorka od tri, postupak uzorkovanja utvrđuje se tako da vjerojatnost da serija prođe na ispitivanju s 40-postotnim dijelom proizvodnje s greškom bude 0,95 (rizik proizvođača = 5 %), dok vjerojatnost da serija bude prihvaćena s 65-postotnim dijelom neispravne proizvodnje bude 0,1 (rizik potrošača = 10 %).
9.3.2.3. Primjenjuje se sljedeći postupak (vidjeti sliku 1.):
Neka je L prirodni logaritam vrijednosti homologacije tipa za CO2:
|
xi |
= |
prirodni logaritam izmjerene vrijednosti za i-th vozilo iz uzorka; |
|
s |
= |
ocjena standardnog odstupanja proizvodnje (nakon uzimanja prirodnog logaritma mjerenja); |
|
n |
= |
trenutni broj uzorka. |
9.3.2.4. Za uzorak se izračuna statistika ispitivanja uz kvantitativno utvrđivanje zbroja standardiziranih odstupanja u odnosu na ograničenje i definira se kao:
9.3.2.5. Pritom vrijedi:
|
9.3.2.5.1. |
ako je statistika ispitivanja veća od broja iz odluke o prihvaćanju za uzorak naveden u tablici 1., donosi se odluka o prihvaćanju; |
|
9.3.2.5.2. |
ako je statistika ispitivanja manja od broja iz odluke o odbijanju za veličinu uzorka navedenog u tablici 1., donosi se odluka o odbijanju; |
|
9.3.2.5.3. |
u protivnom, ispituje se dodatno vozilo u skladu sa stavkom 1.4. Priloga 5. i postupak se primjenjuje na uzorak s jednom jedinicom više. |
Tablica 1.
|
Veličina uzorka (ukupni broj ispitanih vozila) |
Odluka o prihvaćanju br. |
Odluka o odbijanju br. |
|
(a) |
(b) |
(c) |
|
3 |
3,327 |
– 4,724 |
|
4 |
3,261 |
– 4,790 |
|
5 |
3,195 |
– 4,856 |
|
6 |
3,129 |
– 4,922 |
|
7 |
3,063 |
– 4,988 |
|
8 |
2,997 |
– 5,054 |
|
9 |
2,931 |
– 5,120 |
|
10 |
2,865 |
– 5,185 |
|
11 |
2,799 |
– 5,251 |
|
12 |
2,733 |
– 5,317 |
|
13 |
2,667 |
– 5,383 |
|
14 |
2,601 |
– 5,449 |
|
15 |
2,535 |
– 5,515 |
|
16 |
2,469 |
– 5,581 |
|
17 |
2,403 |
– 5,647 |
|
18 |
2,337 |
– 5,713 |
|
19 |
2,271 |
– 5,779 |
|
20 |
2,205 |
– 5,845 |
|
21 |
2,139 |
– 5,911 |
|
22 |
2,073 |
– 5,977 |
|
23 |
2,007 |
– 6,043 |
|
24 |
1,941 |
– 6,109 |
|
25 |
1,875 |
– 6,175 |
|
26 |
1,809 |
– 6,241 |
|
27 |
1,743 |
– 6,307 |
|
28 |
1,677 |
– 6,373 |
|
29 |
1,611 |
– 6,439 |
|
30 |
1,545 |
– 6,505 |
|
31 |
1,479 |
– 6,571 |
|
32 |
– 2,112 |
– 2,112 |
9.3.3. Sukladnost proizvodnje uz nezadovoljavajuće ili nedostupne statističke podatke proizvođača
9.3.3.1. Sljedeće točke opisuju postupak provjere sukladnosti proizvodnih zahtjeva s obzirom na emisiju CO2 ako standardno odstupanje standarda proizvođačeve proizvodnje nije zadovoljavajuće ili nije dostupno.
9.3.3.2. Uz najmanju veličinu uzorka od tri, postupak uzorkovanja utvrđuje se tako da vjerojatnost da serija prođe na ispitivanju s 40-postotnim dijelom proizvodnje s greškom iznosi 0,95 (rizik proizvođača = 5 posto) dok vjerojatnost da serija bude prihvaćena s 65-postotnim dijelom proizvodnje s greškom iznosi 0,1 (rizik potrošača = 10 posto.
9.3.3.3. Mjerenje CO2 smatra se uobičajeno raspodijeljenim logaritmom i treba se najprije preoblikovati uzimajući prirodne logaritme. Neka mo i m označavaju najmanju, odnosno najveću veličinu uzorka (mo = 3 i m = 32) i neka n označava sadašnji broj uzoraka.
9.3.3.4. Ako su prirodni logaritmi mjerenja u seriji x1, x2, …, xj, a L je prirodni logaritam vrijednosti homologacije tipa za CO2, tada se odredi:
dj = xj – L
9.3.3.5. Tablica 2. prikazuje vrijednosti brojeva odluka o prihvaćanju (An) i odbijanju (Bn) u odnosu na sadašnji broj uzoraka. Statistika ispitivanja predstavlja omjer 
i koristi se za utvrđivanje je li serija prihvaćena ili odbijena, i to na sljedeći način:
za mo ≤ n ≤ m:
|
9.3.3.5.1. |
serija je prihvaćena ako
|
|
9.3.3.5.2. |
serija odbijena ako
|
|
9.3.3.5.3. |
provesti još jedno mjerenje ako
|
Tablica 2.
|
Veličina uzorka (ukupni broj ispitanih vozila) n |
Odluka o prihvaćanju br. An |
Odluka o odbijanju br. Bn |
|
(a) |
(b) |
(c) |
|
3 |
– 0,80380 |
16,64743 |
|
4 |
– 0,76339 |
7,68627 |
|
5 |
– 0,72982 |
4,67136 |
|
6 |
– 0,69962 |
3,25573 |
|
7 |
– 0,67129 |
2,45431 |
|
8 |
– 0,64406 |
1,94369 |
|
9 |
– 0,61750 |
1,59105 |
|
10 |
– 0,59135 |
1,33295 |
|
11 |
– 0,56542 |
1,13566 |
|
12 |
– 0,53960 |
0,97970 |
|
13 |
– 0,51379 |
0,85307 |
|
14 |
– 0,48791 |
0,74801 |
|
15 |
– 0,46191 |
0,65928 |
|
16 |
– 0,43573 |
0,58321 |
|
17 |
– 0,40933 |
0,51718 |
|
18 |
– 0,38266 |
0,45922 |
|
19 |
– 0,35570 |
0,40788 |
|
20 |
– 0,32840 |
0,36203 |
|
21 |
– 0,30072 |
0,32078 |
|
22 |
– 0,27263 |
0,28343 |
|
23 |
– 0,24410 |
0,24943 |
|
24 |
– 0,21509 |
0,21831 |
|
25 |
– 0,18557 |
0,18970 |
|
26 |
0,18970 |
0,16328 |
|
27 |
– 0,12483 |
0,13880 |
|
28 |
– 0,09354 |
0,11603 |
|
29 |
– 0,06159 |
0,09480 |
|
30 |
– 0,02892 |
0,0749 |
|
31 |
0,00449 |
0,05629 |
|
32 |
0,03876 |
0,03876 |
9.3.3.6. Napomene:
Sljedeće rekurzivne formule korisne su za izračunavanje sljedećih vrijednosti statistike ispitivanja:
(n = 2,3,…;
; v1
= 0)
9.4. Vozila koja se pokreću isključivo na elektropogon
Kao opće pravilo, treba provjeriti mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje s obzirom na potrošnju električne energije na temelju opisa iz certifikata o homologaciji tipa iz Priloga 4. ovom Pravilniku.
9.4.1. Nositelj homologacije naročito:
|
9.4.1.1. |
Osigurava postojanje postupaka učinkovite kontrole kvalitete proizvodnje; |
|
9.4.1.2. |
Ima pristup opremi potrebnoj za provjeru sukladnosti prema svakom homologiranom tipu; |
|
9.4.1.3. |
Osigurava da se rezultati ispitivanja zapisuju i da priloženi dokumenti ostanu dostupni u razdoblju koje treba usuglasiti s upravnim odjelom; |
|
9.4.1.4. |
Analizira rezultate svake vrste ispitivanja kako bi se pratila i osigurala stalnost značajki proizvoda, uzimajući u obzir odstupanja koja su dopuštena u industrijskoj proizvodnji; |
|
9.4.1.5. |
Osigurava da su za svaki tip vozila provedena ispitivanja propisana u Prilogu 7. ovom Pravilniku; bez obzira na zahtjeve iz stavka 2.3.1.6. Priloga 7., na zahtjev proizvođača provest će se ispitivanja na vozilima koja nisu prešla nikakvu udaljenost; |
|
9.4.1.6. |
Osigurava da nakon svakog uzimanja uzoraka ili ispitnih dijelova koji dokazuju neusklađenost s razmatranim ispitivanjem tipa slijedi naknadno uzorkovanje i daljnje ispitivanje. Potrebno je poduzeti sve potrebne korake kako bi se ponovno uspostavila sukladnost proizvodnje. |
9.4.2. Nadležno tijelo koje je dodijelilo homologaciju može u svakom trenutku provjeriti metode koje se primjenjuju u svakoj proizvodnoj jedinici.
9.4.2.1 Prilikom svakog nadzora, zapisi o ispitivanju i zapisi s pregleda proizvodnje moraju se predočiti osobi koja obavlja nadzor.
9.4.2.2. Inspektor može nasumično uzeti uzorke koji će se ispitati u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se odrediti prema rezultatima vlastite provjere proizvođača.
9.4.2.3. Ako standard kvalitete nije zadovoljavajući ili ako je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja provedenih u skladu sa stavkom 9.4.2.2., inspektor prikuplja uzorke koji se šalju tehničkoj službi koja je provela homologacijsko ispitivanje.
9.4.2.4. Nadležno tijelo može provesti svako ispitivanje pripisano ovim Pravilnikom.
9.5. Vozila koja se pokreću isključivo na hibridni elektropogon
Kao opće pravilo, treba provjeriti mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje s obzirom na emisiju CO2 i potrošnju električne energije iz hibridnih električnih vozila na temelju opisa iz certifikata o homologaciji tipa koji je u skladu s uzorkom iz Priloga 4. ovom Pravilniku.
Nadzor sukladnosti proizvodnje temelji se na procjeni nadležnog tijela u vezi s proizvođačevim postupkom revizije kako bi se osigurala sukladnost tipa vozila s obzirom na emisiju CO2 i potrošnju električne energije.
Ako tijelo nije zadovoljno standardom proizvođačevog postupka revizije, može zatražiti da se ispitivanja za provjeru provedu na vozilima u proizvodnji.
Za emisije CO2 se sukladnost provjerava korištenjem statističkih postupaka opisanih u stavcima 9.3.1. do 9.3.3. Vozila se ispituju u skladu s postupkom opisanim u Prilogu 8. ovom Pravilniku.
9.6. Radnje koje je potrebno poduzeti u slučaju neusklađenosti proizvodnje
Ako je tijekom inspekcija ustanovljena nesukladnost, nadležno tijelo osigurava da se poduzmu sve potrebne mjere kako bi se što je prije moguće ponovno uspostavila sukladnost proizvodnje.
10. KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE
10.1. Homologacija koja je dodijeljena za tip vozila prema ovom Pravilniku može biti povučena ako nisu ispunjeni zahtjevi iz stavka 9.1.
10.2. Ako ugovorna stranka Sporazuma iz 1958. koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno odobrenu homologaciju, bez odlaganja o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem s izjavom u skladu s uzorkom iz Priloga 4. ovom Pravilniku.
11. KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE
Ako nositelj homologacije u potpunosti obustavi proizvodnju tipa vozila homologiranog u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je odobrilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuću obavijest, tijelo o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem s izjavom u skladu s uzorkom iz Priloga 4. ovom Pravilniku.
12. NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVEDBU HOMOOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE UPRAVNIH ODJELA
Stranke Ugovora iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju Tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te upravnih odjela koji odobravaju homologaciju te kojima se šalju obrasci koji potvrđuju dodjelu ili proširenje ili odbijanje ili povlačenje homologacije izdane u drugim državama.
(1) Kako je definirano u Prilogu 7. Konsolidiranoj rezoluciji o proizvodnji vozila (R.E.3) (TRANS/WP29/78/Rev. 1/ Amend. 2).
(2) Razlikovni brojevi ugovornih strana nalaze se u Prilogu 3. Konsolidiranoj rezoluciji o proizvodnji vozila (R.E.3), dokument TRANS/WP29/78/Rev. 2.
(3) Srednja vrijednost za referentna goriva G20 i G23 pri 15 °C.
(4) Kako je definirano u Prilogu 7. Konsolidiranoj rezoluciji o proizvodnji vozila (R.E.3) (TRANS/WP.29/78/Rev.1/Amend.2).
(5) Kako je definirano u Prilogu 7. Konsolidiranoj rezoluciji o proizvodnji vozila (R.E.3) (TRANS/WP.29/78/Rev.1/Amend.2).
PRILOG 1.
BITNE ZNAČAJKE VOZILA S POGONOM ISKLJUČIVO NA MOTOR S UNUTARNJIM IZGARANJEM I PODACI O PROVOĐENJU ISPITIVANJA
Sljedeći podaci se, prema potrebi, dostavljaju u tri primjerka i uključuju sažetak.
Ako postoje crteži, oni se prikazuju u odgovarajućem mjerilu i s dovoljno detalja. Predočuju se na formatu A4 ili su presavijeni na taj format. U slučaju upravljanih funkcija mikroprocesora, dostavljaju se odgovarajući radni podaci.
1. OPĆENITO
|
1.1. |
Marka (naziv proizvođača): … |
|
1.2. |
Tip i trgovački opis (navesti sve inačice): … |
|
1.3. |
Način identifikacije tipa, ako se oznaka nalazi na vozilu: … |
|
1.3.1. |
Mjesto te oznake: … |
|
1.4. |
Kategorija vozila: … |
|
1.5. |
Naziv i adresa proizvođača: … |
|
1.6. |
Ako je potrebno, naziv i adresa ovlaštenog zastupnika proizvođača: … |
2. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA
|
2.1. |
Fotografije i/ili crteži tipičnog vozila: … |
|
2.2. |
Pogonske osi (broj, položaj, međusobna povezanost): … |
3. MASE (kilogrami) (pozivanje na crtež prema potrebi)
|
3.1. |
Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju ili masa šasije s kabinom, ako proizvođač nije ugradio nadogradnju (uključujući rashladno sredstvo, ulja, gorivo, alate, rezervni kotač i vozača): … |
|
3.2. |
Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila prema navodu proizvođača: … |
4. OPIS POGONA I NJEGOVIH SASTAVNIH DIJELOVA
|
4.1. |
Motor s unutarnjim izgaranjem |
|
4.1.1. |
Proizvođač motora: … |
|
4.1.2. |
Proizvođačeva šifra motora (kako je navedena na motoru ili drugi podaci za identifikaciju): … |
|
4.1.2.1. |
Načelo rada: vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje, četverotaktni/dvotaktni (1) |
|
4.1.2.2. |
Broj, raspored i redoslijed paljenja cilindara: |
|
4.1.2.2.1. |
Promjer (2): …mm |
|
4.1.2.2.2. |
Hod klipa (2): …mm |
|
4.1.2.3. |
Radni obujam motora (3): … cm3 |
|
4.1.2.4. |
Kompresijski omjer (4): … |
|
4.1.2.5. |
Crteži komore za izgaranje i čela klipa: … |
|
4.1.2.6. |
Brzina vrtnje motora u praznom hodu (4): … |
|
4.1.2.7. |
Udio ugljičnog monoksida po obujmu u ispušnom plinu u praznom hodu motora: % (prema specifikacijama proizvođača) (4): … |
|
4.1.2.8. |
Najveća neto snaga: …kW pri min–1 |
|
4.1.3. |
Gorivo: olovni benzin/bezolovni benzin/dizelsko ulje/ukapljeni naftni plin prirodni plin (3) |
|
4.1.3.1. |
Istraživački oktanski broj (RON): … |
|
4.1.4. |
Napajanje gorivom: |
|
4.1.4.1. |
S rasplinjačem (rasplinjačima): da/ne (1) |
|
4.1.4.1.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.4.1.2. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.4.1.3. |
Ugrađeni broj: … |
|
4.1.4.1.4. |
Namještanja (4): |
|
4.1.4.1.4.1. |
Mlaznice: … |
|
4.1.4.1.4.2. |
Venturijeva cijev: … |
|
4.1.4.1.4.3. |
Razina plovka u komori: … |
|
4.1.4.1.4.4. |
Masa plovka: … |
|
4.1.4.1.4.5. |
Igla plovka: … |
|
4.1.4.1.5. |
Sustav za pokretanje hladnog motora: ručni/automatski (1) |
|
4.1.4.1.5.1. |
Način rada: … |
|
4.1.4.1.5.2. |
|
4.1.4.2. |
Ubrizgavanjem goriva (samo za kompresijsko paljenje): da/ne (1) |
|
4.1.4.2.1. |
Opis sustava: … |
|
4.1.4.2.2. |
Načelo rada: direktno ubrizgavanje/pretkomora/vrtložna komora (1) |
|
4.1.4.2.3. |
Pumpa za ubrizgavanje |
|
4.1.4.2.3.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.4.2.3.2. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.4.2.3.3. |
Najveći dovod goriva (1) (4): … mm3/hodu ili ciklusu pri brzini vrtnje pumpe od (1) (4): …min–1 ili dijagram značajke ubrizgavanja: … |
|
4.1.4.2.3.4. |
Početak ubrizgavanja (4): … |
|
4.1.4.2.3.5. |
Krivulja predubrizgavanja (4): … |
|
4.1.4.2.3.6. |
Postupak umjeravanja: ispitivanje na pokusnom uređaju/motoru (1) … |
|
4.1.4.2.4. |
Regulator |
|
4.1.4.2.4.1. |
Tip: … |
|
4.1.4.2.4.2. |
Prekid dovoda goriva: |
|
4.1.4.2.4.2.1. |
Prekid dovoda goriva (motor pod opterećenjem) … min–1 |
|
4.1.4.2.4.2.2. |
Prekid dovoda goriva (motor nije pod opterećenjem): … min–1 |
|
4.1.4.2.4.3. |
Brzina vrtnje motora u praznom hodu: … min–1 |
|
4.1.4.2.5. |
Brizgaljke: |
|
4.1.4.2.5.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.4.2.5.2. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.4.2.5.3. |
Tlak otvaranja (4): … kPa ili dijagram značajke: … |
|
4.1.4.2.6. |
Sustav za pokretanje hladnog motora: |
|
4.1.4.2.6.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.4.2.6.2. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.4.2.6.3. |
Opis: … |
|
4.1.4.2.7. |
Pomoćni sustav za pokretanje |
|
4.1.4.2.7.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.4.2.7.2. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.4.2.7.3. |
Opis: … |
|
4.1.4.3. |
Ubrizgavanjem goriva (samo za motore s vanjskim izvorom paljenja): da/ne (1) |
|
4.1.4.3.1. |
Opis sustava: |
|
4.1.4.3.2. |
Način rada (1): usisni sustav cijevi (s jednog/više mjesta/izravno ubrizgavanje/ostalo – navesti)
Zaštita od elektromagnetskih smetnji: … Opis i/ili nacrt: … |
|
4.1.4.3.3. |
Marka (marke): … |
|
4.1.4.3.4. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.4.3.5. |
Brizgaljke: Tlak otvaranja (4): …kPa ili dijagram značajke (4): … |
|
4.1.4.3.6. |
Početak ubrizgavanja: … |
|
4.1.4.3.7. |
Sustav za pokretanje hladnog motora: … |
|
4.1.4.3.7.1. |
Način (načini) rada: … |
|
4.1.4.3.7.2. |
|
4.1.4.4. |
Dobavna pumpa |
|
4.1.4.4.1. |
Tlak (4): …kPa ili dijagram značajke: … |
|
4.1.4.5. |
Sustavom za napajanje ukapljenim naftnim plinom: da/ne (1) |
|
4.1.4.5.1. |
Homologacijski broj u skladu s Pravilnikom br. 67 i dokumentacijom: … |
|
4.1.4.5.2. |
Elektronička jedinica za upravljanje radom motora za napajanje ukapljenim naftnim plinom: |
|
4.1.4.5.2.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.4.5.2.2. |
Tip: … |
|
4.1.4.5.2.3. |
Mogućnosti namještanja vezane uz emisiju: … |
|
4.1.4.5.3. |
Dodatna dokumentacija: |
|
4.1.4.5.3.1. |
Opis zaštite katalizatora pri prebacivanju s benzina na ukapljeni naftni plin i obratno: … |
|
4.1.4.5.3.2. |
Shema sustava (električni priključci, vakuumski priključci, crijeva za izjednačavanje tlaka itd.): … |
|
4.1.4.5.3.3. |
Crtež simbola: … |
|
4.1.4.6. |
Sustavom prirodnim plinom: da/ne (1) |
|
4.1.4.6.1. |
Homologacijski broj u skladu s Pravilnikom br. 67: … |
|
4.1.4.6.2. |
Elektronička jedinica za upravljanje radom motora za napajanje prirodnim plinom: |
|
4.1.4.6.2.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.4.6.2.2. |
Tip: … |
|
4.1.4.6.2.3. |
Mogućnosti namještanja vezane uz emisiju: … |
|
4.1.4.6.3. |
Dodatna dokumentacija: |
|
4.1.4.6.3.1. |
Opis zaštite katalizatora pri prebacivanju s benzina na prirodni plin ili obratno: … |
|
4.1.4.6.3.2. |
Shema sustava (električni priključci, vakuumski priključci, crijeva za izjednačavanje tlaka itd.): … |
|
4.1.4.6.3.3. |
Crtež simbola: … |
|
4.1.5. |
Paljenje |
|
4.1.5.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.5.2. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.5.3. |
Način rada: … |
|
4.1.5.4. |
Krivulja pretpaljenja (4): … |
|
4.1.5.5. |
Statistički kut pretpaljenja (4): … stupnjeva prije GMT |
|
4.1.5.6. |
Razmak kontakta prekidača (4): … |
|
4.1.5.7. |
Kut zatvorenosti (4): … |
|
4.1.5.8. |
Svjećice |
|
4.1.5.8.1. |
Marka: … |
|
4.1.5.8.2. |
Tip: … |
|
4.1.5.8.3. |
Namještanje razmakaizmeđu elektroda svjećica: …mm |
|
4.1.5.9. |
Svitak za paljenje (bobina) |
|
4.1.5.9.1. |
Marka: … |
|
4.1.5.9.2. |
Tip: … |
|
4.1.5.10. |
Kondenzator |
|
4.1.5.10.1. |
Marka: … |
|
4.1.5.10.2. |
Tip:… |
|
4.1.6. |
Sustav hlađenja: tekućinom/zrakom (1) |
|
4.1.7. |
Usisni sustav: |
|
4.1.7.1. |
Kompresor: da/ne (1) |
|
4.1.7.1.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.7.1.2. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.7.1.3. |
Opis sustava (najveći tlak punjenja: … kPa, preljevni ventil) |
|
4.1.7.2. |
Hladnjak stlačenog zraka: da/ne (1) |
|
4.1.7.3. |
Opis i/ili crteži usisnih cijevi i njihova priloga (skupljač usisnog zraka, grijač, dodatne usisne cijevi itd.): … |
|
4.1.7.3.1. |
Opis usisne cijevi (crteži i/ili fotografije): … |
|
4.1.7.3.2. |
Filtar za zrak, nacrti: … ili |
|
4.1.7.3.2.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.7.3.2.2. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.7.3.3. |
Usisni prigušivač zvuka, crteži: … ili |
|
4.1.7.3.3.1. |
Marka (marke): … |
|
4.1.7.3.3.2. |
Tip (tipovi): … |
|
4.1.8. |
Ispušni sustav |
|
4.1.8.1. |
Opis i nacrti ispušnog sustava: … |
|
4.1.9. |
Kutovi otvaranja/zatvaranja ventila ili istovjetni podaci: |
|
4.1.9.1. |
Najveće podizanje ventila, kutovi rada i zatvaranja ili detalji o vremenu alternativnih distribucijskih sustava, s obzirom na mrtve točke klip: … |
|
4.1.9.2. |
Referentni i/ili postavni rasponi (1): … |
|
4.1.10. |
Upotrebljeno mazivo: |
|
4.1.10.1. |
Marka: … |
|
4.1.10.2. |
Tip: … |
|
4.1.11. |
Mjere poduzete protiv onečišćenja zraka: |
|
4.1.11.1. |
Uređaj za recikliranje plinova iz kućišta koljenastog vratila (opis i/ili crteži): … |
|
4.1.11.2. |
Dodatni uređaji za kontrolu onečišćenja (ako postoje, i ako nisu obuhvaćeni nekom drugom točkom): |
|
4.1.11.2.1. |
Katalizator: da/ne (1) |
|
4.1.11.2.1.1. |
Broj katalizatora i elemenata: … |
|
4.1.11.2.1.2. |
Dimenzije i oblik katalizatora (obujam,…):… |
|
4.1.11.2.1.3. |
Tip katalitičkog djelovanja: … |
|
4.1.11.2.1.4. |
Ukupno punjenje plemenitih metala: … |
|
4.1.11.2.1.5. |
Relativna koncentracija: … |
|
4.1.11.2.1.6. |
Nosač (struktura i materijal): … |
|
4.1.11.2.1.7. |
Gustoća saća: … |
|
4.1.11.2.1.8. |
Vrsta kućišta katalizatora: … |
|
4.1.11.2.1.9. |
Položaj katalizatora (mjesto i referentni razmak u ispušnom sustavu): … |
|
4.1.11.2.1.10. |
Sustavi/metoda za regeneraciju sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova, opis: … |
|
4.1.11.2.1.10.1. |
Broj radnih ciklusa tipa I, ili istovjetni ciklusi ispitivanja motora na pokusnom uređaju, između dva ciklusa kada do faza obnavljanja dolazi u uvjetima jednakim ispitivanju tipa I (udaljenost „D” na slici 10/1. u Prilogu 10.): … |
|
4.1.11.2.1.10.2. |
Opis metode koja se koristi za utvrđivanje broja ciklusa između dva ciklusa gdje dolazi do faza obnavljanja: … |
|
4.1.11.2.1.10.3. |
Parametri za utvrđivanje razine opterećenja potrebnog prije nastupa obnavljanja (tj. temperatura, tlak itd.): … |
|
4.1.11.2.1.10.4. |
Opis metode koja se koristi za utvrđivanje sustava opterećenja u postupku ispitivanja opisanom u stavku 3.1. Priloga 10.: … |
|
4.1.11.2.1.11. |
Osjetnik kisika: tip: |
|
4.1.11.2.1.11.1. |
Položaj osjetnika kisika: … |
|
4.1.11.2.1.11.2. |
Područje regulacije osjetnika kisika: … |
|
4.1.11.2.2. |
Ubrizgavanje zraka: da/ne (1) |
|
4.1.11.2.2.1. |
Tip (pulsiranje zraka, pumpa za zrak …):… |
|
4.1.11.2.3. |
Povrat ispušnih plinova (EGR): da/ne (1) |
|
4.1.11.2.3.1. |
Značajke (protok,…):… |
|
4.1.11.2.4. |
Sustav za nadzor emisije isparavanjem. Podroban opis naprava i njihovih namještanja … Crtež sustava za nadzor emisije isparivanjem: … Crtež posude za aktivni ugljen: … Shematski crtež spremnika goriva s podacima o obujmu i materijalu: … |
|
4.1.11.2.5. |
Odvajač čestica: da/ne (1) |
|
4.1.11.2.5.1. |
Dimenzije i oblik odvajača čestice (obujam): … |
|
4.1.11.2.5.2. |
Tip i konstrukcija odvajača čestica: … |
|
4.1.11.2.5.3. |
Položaj odvajača čestica (referentni razmak u ispušnom sustavu): … |
|
4.1.11.2.5.4. |
Sustav/metoda obnavljanja. Opis i crtež: … |
|
4.1.11.2.5.4.1. |
Broj radnih ciklusa tipa I, ili istovjetni ciklusi ispitivanja motora na pokusnom uređaju, između dva ciklusa kada do faza obnavljanja dolazi u uvjetima jednakim ispitivanju tipa I (udaljenost „D” na slici 10/1. u Prilogu 10.): … |
|
4.1.11.2.5.4.2. |
Opis metode koja se koristi za utvrđivanje broja ciklusa između dva ciklusa gdje dolazi do faza obnavljanja: … |
|
4.1.11.2.5.4.3. |
Parametri za utvrđivanje razine opterećenja potrebnog prije nastupa obnavljanja (tj. temperatura, tlak itd.): … |
|
4.1.11.2.5.4.4. |
Opis metode koja se koristi za utvrđivanje sustava opterećenja u postupku ispitivanja opisanom u stavku 3.1. Priloga 10.: … |
|
4.1.11.2.6. |
Ostali sustavi (opis i načelo rada): … |
|
4.2. |
Pogonska upravljačka jedinica |
|
4.2.1. |
Marka: … |
|
4.2.2. |
Tip: … |
|
4.2.3. |
Identifikacijski broj: … |
|
4.3. |
Prijenos |
|
4.3.1. |
Kvačilo (tip): … |
|
4.3.1.1. |
Najveći zakretni moment: … |
|
4.3.2. |
Mjenjač: … |
|
4.3.2.1. |
Tip: … |
|
4.3.2.2. |
Položaj u odnosu na motor: … |
|
4.3.2.3. |
Metoda upravljanja: … |
|
4.3.3. |
Prijenosni omjeri:
|
5. OVJES
|
5.1. |
Gume i kotači |
|
5.1.1. |
Kombinacija guma/kotač (za gume navesti oznaku veličine, najmanji indeks nosivosti, najmanju brzinsku kategoriju; za kotače navesti veličinu naplatka i dubinu nalijeganja): |
|
5.1.1.1. |
Osovine |
|
5.1.1.1.1. |
Osovina 1.: … |
|
5.1.1.1.2. |
Osovina 2.: … |
|
5.1.1.1.3. |
Osovina 3.: … |
|
5.1.1.1.4. |
Osovina 4.: itd. … |
|
5.1.2. |
Gornja i donja granična vrijednost dinamičkog polumjera: |
|
5.1.2.1. |
Osovine |
|
5.1.2.1.1. |
Osovina 1.: … |
|
5.1.2.1.2. |
Osovina 2.: … |
|
5.1.2.1.3. |
Osovina 3.: … |
|
5.1.2.1.4. |
Osovina 4.: itd. … |
|
5.1.3. |
Tlak u gumi (gumama), prema preporuci proizvođača: … kPa |
6. NADOGRADNJA
|
6.1. |
Sjedala: … |
|
6.1.1. |
Broj sjedala: … |
(1) Prekrižiti nepotrebno.
(2) Ovu vrijednost treba zaokružiti na najbližu desetinku milimetra.
(3) Vrijednost mora biti računana s π = 3,1416 i zaokružena na najbliži cijeli cm3.
(4) Navesti dopušteno odstupanje.
(*) CVT — Bezstupnjeviti mjenjač
PRILOG 2.
BITNE ZNAČAJKE VOZILA ISKLJUČIVO S ELEKTROPOGONOM I PODACI O PROVEDBI ISPITIVANJA (1)
Sljedeći podaci se, prema potrebi, dostavljaju u tri primjerka i moraju sadržavati sažetak.
Ako su priloženi crteži, moraju biti u odgovarajućem mjerilu i prikazivati dovoljno pojedinosti. Moraju biti predočeni u formatu A4 ili preklopljene u taj format. U slučaju funkcija kojima upravlja mikroprocesor, moraju se dostaviti odgovarajući podaci o uporabi.
1. OPĆENITO
1.1. Marka (naziv proizvođača): …
1.2. Tip i trgovački opis (navesti sve inačice): …
1.3. Način identifikacije tipa, ako se oznaka nalazi na vozilu: …
1.3.1. Mjesto te oznake:…
1.4. Kategorija vozila: …
1.5. Naziv i adresa proizvođača: …
1.6. Ako je potrebno, naziv i adresa ovlaštenog zastupnika proizvođača: …
2. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA
2.1. Fotografije i/ili crteži tipičnog vozila: …
2.2. Pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost): …
3. MASE (kilogrami) (pozivanje na crtež, prema potrebi)
3.1. Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju ili masa šasije s kabinom, ako proizvođač nije ugradio nadogradnju (uključujući rashladno sredstvo, ulja, gorivo, alate, rezervni kotač i vozača): …
3.2. Najveća tehnički dopuštena utovarena masa prema navodu proizvođača: …
4. OPIS POGONA I NJEGOVIH SASTAVNIH DIJELOVA
4.1. Općenit opis elektropogona
4.1.1. Marka: …
4.1.2. Tip: …
4.1.3. Upotreba (2): Jedan motor/više motora (broj): …
4.1.4. Ugradnja prijenosa: usporedni/transaksijalni/ostali, detaljno navesti: …
4.1.5. Ispitni napon: … V
4.1.6. Nazivna brzina vrtnje motora: … min–1
4.1.7. Najveća brzina vrtnje motora: … min–1
ili po zadanoj vrijednosti:
osovina izlaznog reduktora/brzina mjenjača (navesti uključeni prijenos): … min–1
4.1.8. Najveća brzina okretaja (3): … min–1
4.1.9. Najveća snaga … kW
4.1.10. Najveća 30-minutna snaga: … kW
4.1.11. Fleksibilna autonomija kretanja (gdje je P ≥ 90 % od najveće snage)
|
|
brzina na početku autonomije kretanja: … min–1 |
|
|
brzina na kraju autonomije kretanja: … min–1 |
4.2. Pogonski akumulator
4.2.1. Trgovački naziv i marka akumulatora: …
4.2.2. Vrsta elektrokemijskog para: …
4.2.3. Nazivni napon: … V
4.2.4. Najveća snaga akumulatora u trideset minuta (neprekinuto pražnjenje): …kW
4.2.5. Rad akumulatora u 2 h pražnjenja (stalno napajanje ili stalni tok) (2):
|
4.2.5.1. |
Energija akumulatora: … kWh |
|
4.2.5.2. |
Kapacitet akumulatora: …Ah u 2 h |
|
4.2.5.3. |
Vrijednost napona na kraju pražnjenja: … V |
4.2.6. Prikaz kraja pražnjenja koje dovodi do obveznog zaustavljanja vozila (4): …
4.2.7. Masa akumulatora: … kg
4.3. Elektromotor
4.3.1. Način rada:
|
4.3.1.1. |
istosmjerna struja/izmjenična struja (2)/broj faza: … |
|
4.3.1.2. |
zasebna pobuda/serijski/složeni (2) |
|
4.3.1.3. |
sinkroni/asinkroni (2) |
|
4.3.1.4. |
rotor sa zavojnicom/sa stalnim magnetima/s kućištem (2) |
|
4.3.1.5. |
broj polova motora: … |
4.3.2. Inercijska masa: …
4.4. Regulator snage:
4.4.1. Marka: …
4.4.2. Tip: …
4.4.3. Način kontrole: vektorski/otvorena petlja/zatvorena petlja/ostalo (navesti) (2): …
4.4.4. Najveća efektivna struja koja se dobavlja motoru (3): … A tijekom … sekundi
4.4.5. Primjena raspona napona: … V do … V
4.5. Sustav hlađenja:
|
motor |
: |
tekućina/zrak (2) |
|
regulator |
: |
tekućina/zrak (2) |
4.5.1. Značajke opreme za hlađenje tekućinom:
|
4.5.1.1. |
Vrsta tekućine pumpe …za cirkulaciju: da/ne (2) |
|
4.5.1.2. |
Značajke ili marka (marke) i tip (tipovi) pumpe: … |
|
4.5.1.3. |
Termostat: namještanje: … |
|
4.5.1.4. |
Hladnjak: crtež (crteži) ili marka (marke) i tip (tipovi): … |
|
4.5.1.5. |
Ispusni ventil: postavka tlaka: … |
|
4.5.1.6. |
Ventilator: značajke ili marka (marke) i tip (tipovi): … |
|
4.5.1.7. |
Cijev ventilatora: … |
4.5.2. Značajke opreme za hlađenje zrakom:
4.5.2.1. Ventilator: značajke ili marka (marke) i tip (tipovi) …
4.5.2.2. Standardno provođenje zraka: …
4.5.2.3. Sustav reguliranja temperature: da/ne (2)
4.5.2.4. Kratki opis: …
4.5.2.5. Filter zraka: … marka (marke): … tip (tipovi): …
|
4.5.3. |
Temperature koje je uveo proizvođač |
najveća temperatura |
|
4.5.3.1. |
Izlaz iz motora: |
…°C |
|
4.5.3.2. |
na ulazu regulatora: |
…°C |
|
4.5.3.3. |
na referentnoj točki (točkama) motora: |
…°C |
|
4.5.3.4. |
na referentnoj točki (točkama) regulatora: |
…°C |
4.6. Kategorija izolacije: …
4.7. Međunarodni zaštitni kôd (IP): …
|
Načelo sustava podmazivanja (2) |
: |
|
4.9. Opis prijenosa
4.9.1. Pogonski kotači: prednji/stražnji/4 × 4 (2)
4.9.2. Vrsta prijenosa: ručni/automatski (2)
4.9.3. Broj prijenosnih omjera: …
|
Stupanj prijenosa |
Brzina kotača |
Prijenosni omjer: |
Brzina motora |
|
1 |
|
|
|
|
2 |
|
|
|
|
3 |
|
|
|
|
4 |
|
|
|
|
5 |
|
|
|
|
Za vožnju unatrag |
|
|
|
najmanji CVT (bezstupnjeviti tip mjenjača): …
najveći CVT: …
4.9.4. Preporuke za mijenjanje stupnjeva prijenosa
|
1 → 2: … |
2 → 1: … |
|
2 → 3: … |
3 → 2: … |
|
3 → 4: … |
4 → 3: … |
|
4 → 5: … |
5 → 4: … |
|
uključena šesta brzina: … |
isključena šesta brzina: … |
5. PUNJENJE
5.1. Punjač: u vozilu/vanjski (2)
U slučaju vanjske jedinice, odrediti punjač (trgovački naziv, model): …
5.2. Opis uobičajenog profila punjenja:
5.3. Specifikacija elektroenergetske mreže:
|
5.3.1. |
Tip elektroenergetske mreže: jednofazni/trofazni (2) |
|
5.3.2. |
Napon: … |
5.4. Preporučeno razdoblje mirovanja između završetka pražnjenja i početka punjenja: …
5.5. Teoretsko trajanje cjelokupnog punjenja: …
6. OVJES
6.1. Gume i kotači
6.1.1. Kombinacija guma/kotač (za gume navesti oznaku veličine, najmanji indeks nosivosti, najmanju brzinsku kategoriju; za kotače navesti veličinu naplatka i dubinu nalijeganja):
|
6.1.1.1. |
Osovine
|
6.1.2. Gornja i donja granična vrijednost dinamičkog polumjera:
|
6.1.2.1. |
Osovine
|
6.1.3. Tlak u gumi (gumama), prema preporuci proizvođača: …kPa
7. NADOGRADNJA
7.1. Sjedala: …
7.1.1. Broj sjedala: …
8. Inercijska masa
8.1. Jednakovrijedna inercijska masa cijele prednje osovine: …
8.2. Jednakovrijedna inercijska masa cijele stražnje osovine: …
(1) Za nekonvencionalne motore ili vozila, proizvođač će dostaviti podatke jednakovrijedne onima koji se zahtijevaju u nastavku.
(2) Prekrižiti nepotrebno.
(3) Navesti dopuštena odstupanja.
(4) Ako je primjenljivo.
PRILOG 3.
BITNE ZNAČAJKE VOZILA S HIBRIDNIM ELEKTROPOGONOM I PODACI O PROVOĐENJU ISPITIVANJA
Sljedeći podaci se, prema potrebi, dostavljaju u tri primjerka i moraju sadržavati sažetak.
Ako su priloženi crteži, moraju biti u odgovarajućem mjerilu i prikazivati dovoljno pojedinosti. Moraju biti predočeni u formatu A4 ili preklopljene u taj format. U slučaju funkcija kojima upravlja mikroprocesor, moraju se dostaviti odgovarajući podaci o uporabi.
1. OPĆENITO
1.1. Marka (naziv proizvođača): …
1.2. Tip i trgovački opis (navesti sve inačice): …
1.3. Način identifikacije tipa, ako se oznaka nalazi na vozilu: …
1.3.1. Mjesto te oznake: …
1.4. Kategorija vozila: …
1.5. Naziv i adresa proizvođača: …
1.6. Ako je potrebno, naziv i adresa ovlaštenog zastupnika proizvođača: …
2. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA
2.1. Fotografije i/ili nacrti tipičnog vozila: …
2.2. Pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost): …
3. MASE (kilogrami) (pozivanje na nacrt prema potrebi)
3.1. Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju ili masa šasije a s kabinom, ako proizvođač nije ugradio nadogradnju (uključujući rashladno sredstvo, ulja, gorivo, alate, rezervni kotač i vozača): …
3.2. Najveća tehnički dopuštena masa opterećenog vozila prema navodu proizvođača: …
4. OPIS POGONA I NJEGOVIH SASTAVNIH DIJELOVA
4.1. Opis hibridnog električnog vozila
4.1.1. Kategorija hibridnog električnog vozila: punjenje iz izvora izvan vozila/punjenje iz izvora u vozilu (1)
4.1.2. Prekidač za izbor načina rada: sa/bez (1)
4.1.2.1. Izborni načini:
|
4.1.2.1.1. |
: |
Potpuno električni |
: |
da/ne (1) |
|
4.1.2.1.2. |
: |
Potpuno na gorivo: |
: |
da/ne (1) |
|
4.1.2.1.3. |
: |
Hibridni načini: |
: |
da/ne (1)(ako da, kratak opis) |
4.1.3. Općenit opis hibridnog elektropogona
4.1.3.1. Crtež nacrta sustava hibridnog elektropogona (kombinacija motor/prijenos (1)): …
4.1.3.2. Opis općenitog načela rada hibridnog pogona: …
4.1.4. Autonomija kretanja vozila (sukladno Prilogu 9.): … km
4.1.5. Preporuka proizvođača za prethodno kondicioniranje: …
4.2. Motor s unutarnjim izgaranjem
4.2.1. Proizvođač motora: …
4.2.2. Proizvođačeva šifra motora (kako je navedena na motoru, ili drugi podaci za identifikaciju): …
4.2.2.1. Načelo rada: vanjski izvor paljenja/kompresijsko paljenje, četverotaktni/dvotaktni (1)
4.2.2.2. Broj, raspored i redoslijed paljenja cilindara: …
4.2.2.2.1. Promjer (2) …mm
4.2.2.2.2. Takt (2) …mm
4.2.2.3. Radni obujam motora (3) …cm3
4.2.2.4. Kompresijski omjer (4): …
4.2.2.5. Crteži komore za izgaranje i čela klipa: …
4.2.2.6. Brzina vrtnje motora u praznom hodu (4) …
4.2.2.7. Volumni udio ugljičnog monoksida u ispušnom plinu kada je motor u praznom hodu: … posto (prema specifikaciji proizvođača) (4)
4.2.2.8. Najveća neto snaga: … kW pri … min–1
4.2.3. Gorivo: benzin/bezolovni benzin/dizelsko ulje/ukapljeni naftni plin, prirodni plin (1)
4.2.3.1. Istraživački oktanski broj (RON): …
4.2.4. Napajanje gorivom
4.2.4.1. S rasplinjačem (rasplinjačima): da/ne (1)
4.2.4.1.1. Marka (marke): …
4.2.4.1.2. Tip (tipovi): …
4.2.4.1.3. Ugrađeni broj: …
4.2.4.1.4. Prilagodbe (4)
4.2.4.1.4.1. Mlaznice: …
4.2.4.1.4.2. Venturijeva suženja: …
4.2.4.1.4.3. Razina plovka u komori: …
4.2.4.1.4.4. Masa plovka: …
4.2.4.1.4.5. Igla plovka: …
4.2.4.1.5. Sustav za pokretanje hladnog motora: ručni/automatski (1)
4.2.4.1.5.1. Način rada: …
4.2.4.1.5.2. Granične vrijednosti/postavke (1) (4): …
4.2.4.2. Ubrizgavanjem goriva (samo kompresijsko paljenje): da/ne (1)
4.2.4.2.1. Opis sustava: …
4.2.4.2.2. Načelo rada: direktno ubrizgavanje/pretkomora/vrtložna komora (1)
4.2.4.2.3. Pumpa za ubrizgavanje
4.2.4.2.3.1. Marka (marke): …
4.2.4.2.3.2. Tip (tipovi): …
4.2.4.2.3.3. Najveći dovod goriva (1) (4): … mm3/hodu ili ciklusu pri brzini pumpe od (1) (4): … min–1 ili dijagram značajke ubrizgavanja: …
4.2.4.2.3.4. Početak ubrizgavanja (4): …
4.2.4.2.3.5. Krivulja predubrizgavanja (4): …
4.2.4.2.3.6. Postupak umjeravanja: ispitni uređaj/motor (4): …
4.2.4.2.4. Regulator
4.2.4.2.4.1. Tip: …
4.2.4.2.4.2. Brzina vrtnje motora pri kojoj se prekida dovod goriva: …
4.2.4.2.4.2.1. Brzina vrtnje motora pri kojoj se prekida dovod goriva pod opterećenjem: … min–1
4.2.4.2.4.2.2. Brzina vrtnje motora pri kojoj se prekida dovod goriva bez opterećenja: … min–1
4.2.4.2.4.3. Brzina motora u praznom hodu: … min–1
4.2.4.2.5. Brizgaljke:
4.2.4.2.5.1. Marka (marke): …
4.2.4.2.5.2. Tip (tipovi): …
4.2.4.2.5.3. Tlak otvaranja (4): … kPa ili dijagram značajke: …
4.2.4.2.6. Sustav za pokretanje hladnog motora
4.2.4.2.6.1. Marka (marke): …
4.2.4.2.6.2. Tip (tipovi): …
4.2.4.2.6.3. Opis: …
4.2.4.2.7. Pomoćna sustav za pokretanje
4.2.4.2.7.1. Marka (marke): …
4.2.4.2.7.2. Tip (tipovi): …
4.2.4.2.7.3. Opis: …
4.2.4.3. Ubrizgavanjem goriva (samo vanjskim izvorom paljenja): da/ne (1)
4.2.4.3.1. Opis sustava: …
4.2.4.3.2. Način rada (1): ubrizgavanje u usisnu cijev (s jednom/više brizgaljki)/izravno ubrizgavanja/ostalo (navesti)
|
Upravljačka jedinica – tip ili br. … |
podaci koji se navode u slučaju stalnog ubrizgavanja; u slučaju drugih sustava, navode se jednakovrijedne pojedinosti. |
|
Regulator goriva – tip: … |
|
|
Osjetnik strujanja zraka – tip: … |
|
|
Uređaj za raspodjelu goriva – tip: … |
|
|
Regulator tlaka – tip: … |
|
|
Mikrosklopka – tip: … |
|
|
Vijak za podešavanje brzine vrtnje – tip: … |
|
|
Kućište zaklopke za zrak – tip: … |
|
|
Osjetnik temperature vode – tip: … |
|
|
Osjetnik temperature zraka – tip: … |
|
|
Sklopka za temperaturu zraka – tip: … |
Zaštita od elektromagnetskih smetnji: …
Opis i/ili nacrt: …
4.2.4.3.3. Marka (marke): …
4.2.4.3.4. Tip (tipovi): …
4.2.4.3.5. Brizgaljke: Tlak otvaranja (4): …kPa ili dijagram značajke (4): …
4.2.4.3.6. Početak ubrizgavanja: …
4.2.4.3.7. Sustav za pokretanje hladnog motora: …
4.2.4.3.7.1. Način (načini) rada: …
4.2.4.3.7.2. Granične vrijednosti/postavke (1) (4): …
4.2.4.4. Dobavna pumpa
4.2.4.4.1. Tlak (4): … kPa ili dijagram značajke: …
4.2.5. Paljenje
4.2.5.1. Marka (marke): …
4.2.5.2. Tip (tipovi): …
4.2.5.3. Način rada: …
4.2.5.4. Krivulja predubrizgavanja (4): …
4.2.5.5. Statički kut pretpaljenja (4) … stupnjeva prije GMT
4.2.5.6. Razmak kontakta prekidača (4): …
4.2.5.7. Kut zatvorenosti (4): …
4.2.5.8. Svjećice
4.2.5.8.1. Marka: …
4.2.5.8.2. Tip: …
4.2.5.8.3. Namještanje razmakaizmeđu elektroda svjećica: …mm
4.2.5.9. Svitak za paljenje (bobina)
4.2.5.9.1. Marka: …
4.2.5.9.2. Tip: …
4.2.5.10. Kondenzator
4.2.5.10.1. Marka: …
4.2.5.10.2. Tip: …
4.2.6. Sustav hlađenja: tekućina/zrak (1)
4.2.7. Usisni sustav:
4.2.7.1. Kompresor: da/ne (1)
4.2.7.1.1. Marka (marke): …
4.2.7.1.2. Tip (tipovi): …
4.2.7.1.3. Opis sustava (najveći tlak punjenja: … kPa, preljevni ventil)
4.2.7.2. Hladnjak stlačenog zraka: da/ne (1)
4.2.7.3. Opis i/ili crteži usisnih cijevi i njihovih priloga (skupljač usisnog zraka, grijač, dodatne usisne cijevi itd.): …
4.2.7.3.1. Opis usisne cijevi (crteži i/ili fotografije): …
4.2.7.3.2. Filtar za zrak, crteži: …ili
4.2.7.3.2.1. Marka (marke): …
4.2.7.3.2.2. Tip (tipovi): …
4.2.7.3.3. Usisni prigušivač zvuka, crteži: …ili
4.2.7.3.3.1. Marka (marke): …
4.2.7.3.3.2. Tip (tipovi): …
4.2.8. Ispušni sustav
4.2.8.1. Opis i crteži ispušnog sustava: …
4.2.9. Kutovi otvaranja/zatvaranja ventila ili istovjetni podaci:
4.2.9.1. Najveće podizanje ventila, kutovi otvaranja i zatvaranja ili podaci o vremenu alternativnih distribucijskih sustava, s obzirom na mrtve točke klipova: …
4.2.9.2. Referentni i/ili postavni rasponi (1): …
4.2.10. Upotrebljeno mazivo:
4.2.10.1. Marka: …
4.2.10.2. Tip: …
4.2.11. Mjere poduzete protiv onečišćenja zraka
4.2.11.1. Uređaj za recikliranje plinova iz kućišta koljenastog vratila (opis i crteži): …
4.2.11.2. Dodatni uređaji za kontrolu onečišćenja (ako postoje, i ako nisu obuhvaćeni nekom drugom točkom): …
4.2.11.2.1. Katalitički pretvarač: da/ne (1)
4.2.11.2.1.1. Broj katalizatora i elemenata: …
4.2.11.2.1.2. Dimenzije i oblik katalizatora (obujam, …): …
4.2.11.2.1.3. Tip katalitičkog djelovanja: …
4.2.11.2.1.4. Ukupna količina plemenitog materijala: …
4.2.11.2.1.5. Relativna koncentracija: …
4.2.11.2.1.6. Nosač (struktura i materijal): …
4.2.11.2.1.7. Gustoća saća: …
4.2.11.2.1.8. Tip kućišta za katalitički pretvarač (pretvarače): …
4.2.11.2.1.9. Položaj katalitičkog (katalitičkih) pretvarača (Mjesto i referentne udaljenosti u ispušnom sustavu): …
4.2.11.2.1.10. Osjetnik kisika: tip …
4.2.11.2.1.10.1. Položaj osjetnika kisika: …
4.2.11.2.1.10.2. Područje regulacije osjetnika kisika: …
4.2.11.2.2. Ubrizgavanje zraka: da/ne (1)
4.2.11.2.2.1. Tip (pulsiranje zraka, pumpa za zrak …): …
4.2.11.2.3. Povrat ispušnih plinova: da/ne (1)
4.2.11.2.3.1. Značajke (protok, …): …
4.2.11.2.4. Sustav za nadzor emisije isparavanjem.
Podroban opis naprava i njihovih namještanja: …
Crtež sustava za nadzor emisije isparivanjem: …
Crtež posude za aktivni ugljen: …
Crtež spremnika goriva s podacima o obujmu i materijalu: …
4.2.11.2.5. Odvajač čestica: da/ne (1)
4.2.11.2.5.1. Dimenzije i oblik odvajača čestice (obujam): …
4.2.11.2.5.2. Tip i konstrukcija odvajača čestica: …
4.2.11.2.5.3. Položaj odvajača čestica (referentni razmak u ispušnom sustavu): …
4.2.11.2.6. Ostali sustavi (opis i načelo rada): …
4.3. Pogonski akumulator/uređaj za pohranjivanje energije
4.3.1. Opis uređaja za pohranjivanje energije: (akumulator, kondenzator, zamašnjak/generator …):
4.3.1.1. Marka: …
4.3.1.2. Tip: …
4.3.1.3. Identifikacijski broj: …
4.3.1.4. Vrsta elektrokemijskog para: …
4.3.1.5. Energija: (za akumulator: napon i kapacitet Ah u 2 h, za kondenzator: J, …) …
4.3.1.6. Punjač: u vozilu/vanjski/bez (1)…
4.4. Električni strojevi (odvojeno opisati svaki tip električnog stroja)
4.4.1. Marka: …
4.4.2. Tip: …
4.4.3. Osnovna upotreba: vučni motor/generator (1)
4.4.3.1. Ako se koristi kao vučni motor: s jednim motorom/s više motora (1) (broj): …
4.4.4. Najveća snaga: …kW
4.4.5. Način rada:
|
4.4.5.1. |
Istosmjerna struja/izmjenična struja/broj faza (1): … |
|
4.4.5.2. |
Odvojena pobuda/serija/sastavni dio (1) |
|
4.4.5.3. |
sinkroni/asinkroni (1) |
4.5. Pogonska upravljačka jedinica
4.5.1. Marka: …
4.5.2. Tip: …
4.5.3. Identifikacijski broj: …
4.6. Regulator snage:
4.6.1. Marka: …
4.6.2. Tip: …
4.6.3. Identifikacijski broj: …
4.7. Prijenos
4.7.1. Kvačilo (tip): …
4.7.1.1. Najveći zakretni moment: …
4.7.2. Mjenjač:
4.7.2.1. Tip: …
4.7.2.2. Položaj u odnosu na motor: …
4.7.2.3. Metoda upravljanja: …
4.7.3. Prijenosni omjeri:
|
|
Prijenosni omjeri u mjenjaču |
Prijenosni omjer pogonske osovine |
Ukupni prijenosni omjeri |
|
Najveća vrijednost za CVT (*) |
|
|
|
|
1 |
|
|
|
|
2 |
|
|
|
|
3 |
|
|
|
|
4, 5, ostali |
|
|
|
|
Najmanja vrijednost za CVT (*) |
|
|
|
|
Za vožnju unatrag |
|
|
|
5. OVJES
5.1. Gume i kotači
5.1.1. Kombinacija guma/kotač (za gume navesti oznaku veličine, najmanji indeks nosivosti, najmanju brzinsku kategoriju; za kotače navesti veličinu naplatka i dubinu nalijeganja):
5.1.1.1. Osovine
5.1.1.1.1. Osovina 1.: …
5.1.1.1.2. Osovina 2.: …
5.1.1.1.3. Osovina 3.: …
5.1.1.1.4. Osovina 4.: itd.…
5.1.2. Gornja i donja granična vrijednost dinamičkog polumjera:
5.1.2.1. Osovine
5.1.2.1.1. Osovina 1.: …
5.1.2.1.2. Osovina 2.: …
5.1.2.1.3. Osovina 3.: …
5.1.2.1.4. Osovina 4.: itd. …
5.1.3. Tlak u gumi (gumama), prema preporuci proizvođača: …kPa
6. NADOGRADNJA
6.1. Sjedala:
6.1.1. Broj sjedala:
7. INERCIJSKA MASA
7.1. Jednakovrijedna inercijska masa cijele prednje osovine: …
7.2. Jednakovrijedna inercijska masa cijele stražnje osovine: …
(1) Prekrižiti nepotrebno.
(2) Ovu vrijednost treba zaokružiti na najbližu desetinku milimetra.
(3) Vrijednost mora biti računana s π = 3,1416 i zaokružena na najbliži cijeli cm3.
(4) Navesti dopušteno odstupanje.
(*) CVT — Bezstupnjeviti mjenjač
PRILOG 4.
IZJAVA (*)
(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))
(*) Za vozila koja su homologirana unutar porodice prema stavku 7.6., ova se izjava mora dostaviti za svakog člana porodice vozila.
PRILOG 5.
POSTAVLJANJE OZNAKA HOMOLOGACIJE
MODEL A
(Vidjeti stavak 4.4. ovog Pravilnika)
Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila s obzirom na emisiju CO2 i potrošnju goriva ili mjerenje potrošnje električne energije i autonomije kretanja homologiran u Nizozemskoj (E4) u skladu s Pravilnikom br. 101 na temelju broja homologacije 012492. Prve dvije znamenke broja homologacije označavaju da je predmetna homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 101 kako je izmijenjen nizom izmjena 01.
MODEL B
(Vidjeti stavak 4.5. ovog Pravilnika)
Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila homologiran u Nizozemskoj (E4) u skladu s pravilnicima br. 101 i 83 (*). Prve dvije znamenke broja homologacije označavaju da je, u vrijeme kada su predmetne homologacije dodijeljene, Pravilnik br. 101 sadržavao niz izmjena 01, a Pravilnik br. 83 je već sadržavao niz izmjena 05.
(*) Drugi broj naveden je samo kao primjer.
PRILOG 6.
METODA MJERENJA EMISIJE UGLJIČNOG DIOKSIDA I POTROŠNJE GORIVA VOZILA S POGONOM ISKLJUČIVO NA MOTOR S UNUTARNJIM IZGARANJEM
1. UVJETI ISPITIVANJA
1.1. Emisija ugljičnog dioksida (CO2) i potrošnja goriva vozila s pogonom isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem utvrđuje se u skladu s postupkom za ispitivanje tipa I. kako je definiran u Prilogu 4. Pravilniku 83 koji je na snazi u trenutku homologacije vozila.
1.2. Emisija ugljičnog dioksida (CO2) i potrošnja goriva utvrđuje se odvojeno za prvi dio (gradska vožnja) i drugi dio (izvangradska vožnja) određenog ciklusa vožnje.
1.3. Uz uvjete navedene u Prilogu 4. Pravilniku br. 83 koji je na snazi u trenutku homologacije vozila, primjenjuju se sljedeći uvjeti:
|
1.3.1. |
Koristi se samo oprema potrebna za rad vozila tijekom ispitivanja. Ako se za temperaturu usisanog zraka motora koristi uređaj s ručnim upravljanjem, mora biti u položaju koji propisuje proizvođač za okolnu temperaturu na kojoj se ispitivanje provodi. Općenito, koriste se pomoćni uređaji potrebne za uobičajeni rad vozila. |
|
1.3.2. |
Ako se ventilator grijača temperaturno kontrolira, on se nalazi u stanju uobičajenog rada vozila. Sustav grijanja prostora za putnike se isključuje, kao i svaki klimatizacijski sustav, ali kompresor tog sustava radi uobičajeno. |
|
1.3.3. |
Ako je ugrađen kompresor za prednabijanje, njegov se rad odvija uobičajeno tijekom uvjeta ispitivanja. |
|
1.3.4. |
Upotrjebljavaju se samo ona maziva koja preporuči proizvođač vozila i navode se u izvještaju o ispitivanju. |
|
1.3.5. |
Upotrebljavaju se najšire gume. Ako postoji više od tri veličiea gume, treba se odabrati najšira minus jedan. |
1.4. Izračun vrijednosti CO2 i potrošnje goriva
|
1.4.1. |
Masa emisije CO2, izražena u g/km, izračunava se iz rezultata mjerenja primjenom odredbi definiranih u Dodatku 8. Priloga 4. Pravilniku br. 83 koji je na snazi u trenutku homologacije vozila. |
|
1.4.1.1. |
Za ovaj izračun gustoća CO2 iznosi: QCO2 = 1,964 g/litre. |
|
1.4.2. |
Vrijednosti potrošnje goriva računaju se iz emisija ugljikovodika, ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida utvrđenih na temelju rezultata mjerenja primjenom odredbi definiranih u Dodatku 8. Priloga 4. Pravilniku br. 83 koji je na snazi u trenutku homologacije vozila. |
|
1.4.3. |
Potrošnja goriva, izražena u litrama na 100 km (u slučaju benzina ukapljenog naftnog plina, etanola (E85) ili dizelskoga goriva) ili u m3 na 100 km (u slučaju prirodnog plina/biometana), računa se prema sljedećim formulama:
U ovim je formulama:
U slučaju plinskih goriva radi se o gustoći pri 15 °C. |
PRILOG 7.
METODA MJERENJA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE VOZILA S POGONOM ISKLJUČIVO NA ELEKTROPOGON
1. POSTUPAK ISPITIVANJA
1.1. Sastav
Slijed ispitivanja sastavljen je od dva dijela (vidjeti sliku 1.):
|
(a) |
ciklusa gradske vožnje sastavljenog od četiri osnovna ciklusa gradske vožnje; |
|
(b) |
ciklusa izvangradske vožnje. |
U slučaju ručnog mjenjača s nekoliko stupnjeva prijenosa, operater mijenja prijenos u skladu sa specifikacijama proizvođača.
Ako vozilo ima nekoliko načina vožnje koje vozač može odabrati, operator ozabire onaj koji najbolje odgovara ciljnoj krivulji.
Slika 1.
Slijed vožnje – vozila kategorije M1 i N1
1.2. Ciklus gradske vožnje
Ciklus gradske vožnje sastoji se od četiriju osnovnih ciklusa po 195 sekundi, a ukupno traje 780 sekundi.
Osnovni ciklus gradske vožnje opisan je na slici 2. i u tablici 1.
Slika 2.
Osnovni ciklus gradske vožnje (195 sekundi)
Tablica 1.
Osnovni ciklus gradske vožnje
|
Radnja br. |
Vrsta radnje |
OSNOVNI CIKLUS GRADSKE VOŽNJE |
Trajanje radnje (s) |
Trajanje načina rada (s) |
Ukupno vrijeme (s) |
||
|
Način rada br. |
Ubrzanje (m/s2) |
Brzina (km/h) |
|||||
|
1 |
Zaustavljanje |
1 |
0,00 |
0 |
11 |
11 |
11 |
|
2 |
Ubrzanje |
2 |
1,04 |
0–15 |
4 |
4 |
15 |
|
3 |
Stalna brzina |
3 |
0,00 |
15 |
8 |
8 |
23 |
|
4 |
Smanjenje brzine |
4 |
–0,83 |
15–0 |
5 |
5 |
28 |
|
5 |
Zaustavljanje |
5 |
0,00 |
0 |
21 |
21 |
49 |
|
6 |
Ubrzanje |
6 |
0,69 |
0–15 |
6 |
12 |
55 |
|
7 |
Ubrzanje |
|
0,79 |
15–32 |
6 |
|
61 |
|
8 |
Stalna brzina |
7 |
0,00 |
32 |
24 |
24 |
85 |
|
9 |
Smanjenje brzine |
8 |
–0,81 |
32–0 |
11 |
11 |
96 |
|
10 |
Zaustavljanje |
9 |
0,00 |
0 |
21 |
21 |
117 |
|
11 |
Ubrzanje |
10 |
0,69 |
0–15 |
6 |
26 |
123 |
|
12 |
Ubrzanje |
|
0,51 |
15–35 |
11 |
|
134 |
|
13 |
Ubrzanje |
|
0,46 |
35–50 |
9 |
|
143 |
|
14 |
Stalna brzina |
11 |
0,00 |
50 |
12 |
12 |
155 |
|
15 |
Smanjenje brzine |
12 |
–0,52 |
50–35 |
8 |
8 |
163 |
|
16 |
Stalna brzina |
13 |
0,00 |
35 |
15 |
15 |
178 |
|
17 |
Smanjenje brzine |
14 |
–0,97 |
35–0 |
10 |
10 |
188 |
|
18 |
Zaustavljanje |
15 |
0,00 |
0 |
7 |
7 |
195 |
|
Općenito |
u trajanju (s) |
u postotku |
|
Zaustavljanje |
60 |
30,77 |
|
Ubrzanje |
42 |
21,54 |
|
Stalna brzina |
59 |
30,26 |
|
Smanjenje brzine |
34 |
17,44 |
|
Ukupno |
195 |
100,00 |
|
Prosječna brzina (km/h) |
18,77 |
|
Vrijeme rada |
195 |
|
Teoretska udaljenost po osnovnom ciklusu gradske vožnje (m) |
1 017 |
|
Teoretska udaljenost za četiri ciklusa gradske vožnje (m) |
4 067 |
1.3. Ciklus izvangradske vožnje
Ciklus izvangradske vožnje opisan je na slici 3. i u tablici 2.
Slika 3.
Ciklus izvangradske vožnje (400 sekundi)
|
Napomena: |
Postupak koji se provodi ako vozilo nije ispunilo zahtjeve te krivulje u vezi s brzinom, detaljno je opisan u točki 1.4. |
Tablica 2.
|
Radnja br. |
Vrsta radnje |
CIKLUS IZVANGRADSKE VOŽNJE |
Trajanje radnje (s) |
Trajanje načina rada (s) |
Ukupno vrijeme (s) |
||
|
Način rada br. |
Ubrzanje (m/s2) |
Brzina (km/h) |
|||||
|
1 |
Zaustavljanje |
1 |
0,00 |
0 |
20 |
20 |
20 |
|
2 |
Ubrzanje |
2 |
0,69 |
0–15 |
6 |
41 |
26 |
|
3 |
Ubrzanje |
|
0,51 |
15–35 |
11 |
|
37 |
|
4 |
Ubrzanje |
|
0,42 |
35–50 |
10 |
|
47 |
|
5 |
Ubrzanje |
|
0,40 |
50–70 |
14 |
|
61 |
|
6 |
Stalna brzina |
3 |
0,00 |
70 |
50 |
50 |
111 |
|
7 |
Smanjenje brzine |
4 |
–0,69 |
70–50 |
8 |
8 |
119 |
|
8 |
Stalna brzina |
5 |
0,00 |
50 |
69 |
69 |
188 |
|
9 |
Ubrzanje |
6 |
0,43 |
50–70 |
13 |
13 |
201 |
|
10 |
Stalna brzina |
7 |
0,00 |
70 |
50 |
50 |
251 |
|
11 |
Ubrzanje |
8 |
0,24 |
70–100 |
35 |
35 |
286 |
|
12 |
Stalna brzina |
9 |
0,00 |
100 |
30 |
30 |
316 |
|
13 |
Ubrzanje |
10 |
0,28 |
100–120 |
20 |
20 |
336 |
|
14 |
Stalna brzina |
11 |
0,00 |
120 |
10 |
10 |
346 |
|
15 |
Smanjenje brzine |
12 |
–0,69 |
120–80 |
16 |
34 |
362 |
|
16 |
Smanjenje brzine |
|
–1,04 |
80–50 |
8 |
|
370 |
|
17 |
Smanjenje brzine |
|
–1,39 |
50–0 |
10 |
|
380 |
|
18 |
Zaustavljanje |
13 |
0,00 |
0 |
20 |
20 |
400 |
|
Općenito |
u trajanju (s) |
u postotku |
|
Zaustavljanje |
40 |
10,00 |
|
Ubrzanje |
109 |
27,25 |
|
Stalna brzina |
209 |
52,25 |
|
sSmanjenje brzine |
42 |
10,50 |
|
Ukupno |
400 |
100,00 |
|
Prosječna brzina (km/h) |
62,60 |
|
Vrijeme rada (s) |
400 |
|
Teoretska udaljenost (m) |
6 956 |
1.4. Dopušteno odstupanje
Dopuštena odstupanja navedena su na slici 4.
Slika 4.
Dopušteno odstupanje za brzinu
Dopušteno odstupanje za brzinu (± 2 km/h) i vrijeme (± 2 km/h) geometrijski su združena u svakoj točki, kako je prikazano na slici 4.
Ispod 50 km/h dopuštena su sljedeća odstupanja od ovog dopuštenog odstupanja:
|
(a) |
kod promjenama stupnjeva prijenosa za trajanje manje od 5 sekundi svaki; |
|
(b) |
i do pet puta po satu u ostalim slučajevima za trajanje manje od 5 sekundi svaki. |
Ukupno vrijeme izvan dopuštenog odstupanja mora biti navedeno u izvješću o ispitivanju.
Preko 50 km/h prihvaća se prelaženje iznad dopuštenih odstupanja pod uvjetom da je papučica gasa pritisnuta do kraja.
2. METODA ISPITIVANJA
2.1. Načelo
Metoda ispitivanja opisana u nastavku omogućava mjerenje potrošnje električne energije izražene u Wh/km:
2.2. Parametri, jedinice i točnost mjerenja
|
Parametar |
Jedinice |
Točnost |
Razlučivost |
|
Vrijeme |
s |
± 0,1 s |
0,1 s |
|
Udaljenost |
m |
± 0,1 posto |
1 m |
|
Temperatura |
°C |
± 1 °C |
1 °C |
|
Brzina |
km/h |
± 1 % |
0,2 km/h |
|
Masa |
kg |
± 0,5 % |
1 kg |
|
Energija |
Wh |
± 0,2 % |
Klasa 0,2 s prema IEC 687 |
|
IEC= Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo |
|||
2.3. Vozilo
2.3.1. Stanje vozila
2.3.1.1. Gume na vozilu pumpaju se do tlaka koji je proizvođač vozila navede za gume pri okolnoj temperaturi.
2.3.1.2. Viskozitet ulja za mehaničke pokretne dijelove mora biti u skladu sa specifikacijom proizvođača vozila.
2.3.1.3. Uređaji za osvjetljenje, svjetlosnu signalizaciju i pomoćni uređaji su isključeni, osim onih potrebnih za ispitivanje i uobičajeni za dnevni rad vozila.
2.3.1.4. Svi sustavi pohrane energije raspoloživi u druge svrhe osim vuče (električni, hidraulični, pneumatski itd.) pune se do njihove najviše razine kako je naveo proizvođač.
2.3.1.5. Ako se rad akumulatora odvija iznad okolne temperature, operater slijedi postupak prema preporuci proizvođača vozila kako bi se održala temperatura akumulatora u uobičajenom radnom rasponu.
Zastupnik proizvođača u mogućnosti je potvrditi da toplinski sustav akumulatora nije onemogućen niti oslabljen.
2.3.1.6. Vozilo mora prijeći najmanje 300 km tijekom sedam dana prije ispitivanja o onim akumulatorima koji su ugrađeni u vozilo.
2.4. Način rada
Sva se ispitivanja provode na temperaturi između 20 °C i 30 °C.
Metoda ispitivanja obuhvaća sljedeća četiri koraka:
|
(a) |
početno punjenje akumulatora; |
|
(b) |
dvostruku primjenu ciklusa sastavljenog od četiri osnovna ciklusa gradske vožnje i ciklusa izvangradske vožnje; |
|
(c) |
punjenja akumulatora; |
|
(d) |
izračun potrošnje električne energije. |
Ako se vozilo pomakne između tih koraka, pomiče se na sljedeće područje ispitivanja (bez regenerativnog ponovnog punjenja).
2.4.1. Početno punjenje akumulatora
Punjenje akumulatora se sastoji od sljedećih postupaka:
2.4.1.1. Pražnjenje akumulatora
Postupak počinje pražnjenjem akumulatora vozila tijekom vožnje (na ispitnoj stazi, na dinamometru šasije itd.) pri stalnoj brzini od 70 % ± 5 % od najveće tridesetminutne brzine vozila.
Do zaustavljanja pražnjenja dolazi:
|
(a) |
kada vozilo nije u mogućnosti voziti pri 65 % od najveće tridesetminutne brzine; |
|
(b) |
ili kada standardna ugrađena mjerna oprema upozorava vozača da zaustavi vozilo; ili |
|
(c) |
nakon prijeđene udaljenosti od 100 km. |
2.4.1.2. Primjena uobičajenog prekonoćnog punjenja
Punjenje akumulatora odvija se prema sljedećem postupku.
2.4.1.2.1. Uobičajeni postupak prekonoćnog punjenja
Punjenje se odvija:
|
(a) |
pomoću punjača u vozilu, ako je ugrađen, |
|
(b) |
pomoću vanjskog punjača prema preporuci proizvođača, pri čemu je priključak izveden s kućnim utikačem čiji je oblik preporučio proizvođač. |
|
(c) |
na okolnoj temperaturi između 20 °C i 30 °C. |
Ovaj postupak isključuje sve tipove posebnih punjača koji bi se mogu automatski ili ručno pokrenuti, poput, na primjer, punjača za izjednačavanje ili servisnih punjača.
Proizvođač automobila mora moći potvrditi da tijekom ispitivanja nije došlo do posebnog postupka punjenja.
2.4.1.2.2. Kriteriji završetka punjenja
Kriteriji zavšetka punjenja odgovaraju vremenu punjenja od 12 sati, osim ako standardni instrumenti ne upozore vozača da akumulator još nije potpuno napunjen.
U tom slučaju,
2.4.1.2.3. U potpunosti napunjen akumulator
Akumulator koji se punio u skladu s postupkom prekonoćnog punjenja do ispunjenja kriterija za kraj punjenja.
2.4.2. Korištenje ciklusa i mjerenje udaljenosti
Bilježi se šasija punjenja t0 (isključenje).
Dinamometar šasije namješta se metodom opisanom u Dodatku 1. ovom Prilogu.
Počevši unutar 4 sati od t0, ciklus sačinjen od četiri osnovna ciklusa gradske vožnje i ciklusa izvangradske vožnje provodi se dvaput na dinamometru šasije (udaljenost ispitivanja: 22 km, trajanje ispitivanja: 40 minuta).
Na kraju se bilježi mjera Dtest prijeđene udaljenosti u km.
2.4.3. Punjenje akumulatora
Vozilo je priključeno na glavne vodove u roku od 30 minuta nakon završetka ciklusa sačinjenog od četiri osnovna ciklusa gradske vožnje i ciklusa izvangradske vožnje, provedenog dvaput.
Vozilo se puni u skladu s postupkom uobičajenog prekonoćnog punjenja (vidjeti stavak 2.4.1.2. ovog Priloga).
Oprema za mjerenje energije, smještena između utičnice glavnih vodova i punjača vozila mjeri energiju punjenja E iz glavnih vodova, kao i njezino trajanje.
Punjenje se zaustavlja nakon 24 sata od prethodnog završetka punjenja (t0).
Napomena:
U slučaju nestanka struje u glavnim vodovima, razdoblje od 24 sata se produžuje u skladu sa vremenom trajanja nestanka struje. Tehničke službe laboratorija za homologaciju i proizvođač vozila odlučuju o valjanosti punjenja.
2.4.4. Izračun potrošnje električne energije:
Mjerenja energije E u Wh i vremena punjenja bilježe se u izvješće o ispitivanju.
Potrošnja električne energije c određuje se formulom:
(iskazano u Wh i zaokruženo na najbliži cijeli broj)
gdje je Dtest udaljenost prijeđena tijekom ispitivanja (km).
Dodatak
UTVRĐIVANJE UKUPNE SNAGE CESTOVNOG OPTEREĆENJA VOZILA S POGONOM ISKLJUČIVO NA ELEKTROPOGON TE UMJERAVANJE DINAMOMETRA
1. UVOD
Svrha ovog dodatka je definirati metodu mjerenja ukupne snage cestovnog opterećenja vozila sa statističkom točnošću od ± 4 posto pri stalnoj brzini te tu izmjerenu snagu cestovnog opterećenja reproducirati na dinamometru s točnošću od ± 5 %.
2. ZNAČAJKE STAZE
Ispitna cesta mora biti vodoravna, ravna i bez prepreka ili vjetrobrana koji negativno djeluju na varijabilnost mjerenja cestovnog opterećenja.
Uzdužni nagib ceste za ispitivanje ne prelazi ± 2 %. Ovaj se nagib određuje kao omjer razlike u visini između oba kraja ceste za ispitivanje i njene ukupne duljine. Osim toga, lokalni nagib između bilo koje 2 točke koje su međusobno udaljene 3 m ne smije odstupati od tog uzdužnog nagiba za više od ± 0,5 %.
Najveća poprečna krivina ceste za ispitivanje mora biti 1,5 % ili manja.
3. ATMOSFERSKI UVJETI
3.1. Vjetar
Ispitivanje se provodi pri brzinama vjetra prosječne vrijednosti manje od 3 m/s, uz najveće brzine manje od 5 m/s. Pored tog, vektorska komponenta brzine vjetra preko ispitne staze mora biti manja od 2 m/s. Brzina vjetra mjeri se na 0,7 m iznad površine staze.
3.2. Vlažnost
Staza je suha.
3.3. Referentni uvjeti
|
Barometarski tlak |
H0 = 100 kPa |
|
Temperatura |
T0 = 293 K (20 °C) |
|
Gustoća zraka |
d0 = 1,189 kg/m3 |
3.3.1. Gustoća zraka
3.3.1.1. Gustoća zraka tijekom ispitivanja, izračunana kako je opisano u stavku 3.3.1.2. u nastavku, ne razlikuje se za više o 7,5 % od gustoće zraka u referentnim uvjetima.
3.3.1.2. Gustoća zraka se računa pomoću sljedeće formule:
pri čemu je:
|
dT |
gustoća zraka tijekom ispitivanja (kg/m3) |
|
d0 |
gustoća zraka u referentnim uvjetima (kg/m3) |
|
HT |
ukupni barometrijski tlak tijekom ispitivanja (kPa) |
|
TT |
apsolutna temperatura tijekom ispitivanja (K). |
3.3.2. Okolni uvjeti
3.3.2.1. Okolna temperatura je između 5 °C (278 K) i 35 °C (308 K), a barometrijski zrak je između 91 kPa i 104 kPa. Relativna vlažnost je manja od 95 %.
3.3.2.2. Međutim, uz suglasnost proizvođača, ispitivanja se smiju provoditi i na nižim okolnim temperaturama, sve do 1 °C. U tom se slučaju upotrebljava faktor korekcije izračunan za 5 °C.
4. PRIPREMA VOZILA
4.1. Uhodavanje
Vozilo je u uobičajenom voznom stanju te prilagođeno nakon uhodavaja od najmanje 300 km. Gume se razrađuju istodobno s vozilom ili imaju profil gaznog sloja između 90 i 50 % od početnog profila gaznog sloja.
4.2. Provjere
Sljedeće se provjere provode u skladu sa specifikacijama proizvođača za razmatranu primjenu: kotača, naplatka kotača, guma (marka, tip, tlak), geometrija prednje osovine, namještanja kočnice (uklanjanje parazitskog otpora), podmazivanje prednje i stražnje osovine, prilagodbe ovjesa i udaljenost vozila od tla itd. Provjeriti da tijekom okretanja kotača sa slobodnim automatskim tokom nema električnog kočenja.
4.3. Priprema za ispitivanje
4.3.1. Vozilo je opterećeno na svoju ispitnu masu, uključujući vozača i opremu za ispitivanje, jednakomjerno raspoređene u područjima opterećenja.
4.3.2. Prozori vozila su zatvoreni. Svi pokrovi za klimatizacijske sustave, glavna svjetla itd. su zatvoreni.
4.3.3. Vozilo je čisto.
4.3.4. Neposredno prije ispitivanja vozilo se dovodi do uobičajene temperature vožnje na odgovarajući način.
5. PROPISANA BRZINA V
Propisana brzina je potrebna za utvrđivanje otpora vožnji pri referentnoj brzini iz krivulje otpora vožnji. Za određivanje radnog otpora kao funkcije brzine vozila u blizini referentne brzine Vo, otpori vožnji mjere se pri određenoj brzini V. Želi se izmjeriti najmanje četiri do pet točaka u kojima se navode određene brzine, zajedno s referentnim brzinama.
Tablica 1. prikazuje određene brzine u skladu s kategorijom vozila. Zvjezdica (*) u tablici označava referentnu brzinu.
Tablica 1.
|
Kategorija Vmax |
Određene brzine (km/h) |
|||||
|
> 130 |
120 (**) |
100 |
80 (*) |
60 |
40 |
20 |
|
130-100 |
90 |
80 (*) |
60 |
40 |
20 |
— |
|
100-70 |
60 |
50 (*) |
40 |
30 |
20 |
— |
|
< 70 |
50 (**) |
40 (*) |
30 |
20 |
— |
— |
6. PROMJENLJIVOST ENERGIJE TIJEKOM USPORAVANJA
6.1. Određivanje ukupne snage cestovnog opterećenja
6.1.1. Mjerna oprema i točnost
Dopuštena pogreška u mjerenju je manja od 0,1 sekunde za vrijeme i manje od ± 0,5 km/h za brzinu.
6.1.2. Postupak ispitivanja
6.1.2.1. Brzina vozila poveća se na 5 km/h iznad brzine pri kojoj započinje mjerenje ispitivanja.
6.1.2.2. Mjenjač se postavi u neutralan položaj, ili se prekine dovod energije.
6.1.2.3. Mjeri se vrijeme t1 potrebno vozilu treba da uspori s:
V2 = V + Δ Vkm/h na V1 = V – Δ Vkm/h
pri čemu je:
|
|
Δ V ≤ 5 km/h za nazivnu brzinu ≤ 50 km/h |
|
|
Δ V ≤ 10 km/h za nazivnu brzinu ≤ 50 km/h |
6.1.2.4. Provede se isto ispitivanje u suprotnom smjeru mjereći vrijeme t2.
6.1.2.5. Uzima se prosječna vrijednost T1 oba vremena t1 i t2.
6.1.2.6. Ponove se ova ispitivanja dok statička točnost (p) prosječne vrijednosti
ne bude jednaka ili manja od 4 % (p ≤ 4 posto).
Statička točnost (p) određuje se pomoću:
pri čemu je:
|
t |
koeficijent iz tablice u nastavku; |
|
s |
standardno odstupanje: |
|
n |
broj ispitivanja |
|
n |
4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
|
t |
3,2 |
2,8 |
2,6 |
2,5 |
2,4 |
2,3 |
2,3 |
|
|
1,6 |
1,25 |
1,06 |
0,94 |
0,85 |
0,77 |
0,73 |
6.1.2.7.
Sila otpora vožnje F kod propisane brzine V računa se na sljedeći način:
[N]
pri čemu je:
|
MHP |
ispitna masa, |
|
Mr |
istovjetna inercijska masa svih kotača i dijelova vozila koji se okreću s kotačima tijekom usporavanja na cesti. Mr treba izmjeriti ili izračunati na odgovarajući način. |
6.1.2.8. Otpor vožnje utvrđen na stazi korigira se prema referentnim okolnim uvjetima kako slijedi:
Fkorigirani = k × Fizmjereni
pri čemu je:
|
RR |
otpor kotrljanja pri brzini V |
|
RAERO |
aerodinamički otpor pri brzini V |
|
RT |
ukupno cestovno opterećenje = RR + RAERO |
|
KR |
faktor korekcije temperature otpora kotrljanja, uzet kao jednak: 3,6 × 10-3/°C |
|
t |
okolna temperatura okoline cestovnog ispitivanja u °C |
|
t0 |
referentna okolna temperatura = 20 °C |
|
dt |
gustoća zraka u uvjetima ispitivanja |
|
d0 |
gustoća zraka pri referentnim uvjetima (20 °C, 100 kPa) = 1,189 kg/m3. |
Omjere RR/RT i RAERO/RT određuje proizvođač vozila odrediti na temelju podataka koji su u pravilu tvrtki na raspolaganju.
Ako te vrijednosti nisu dostupne, uz suglasnost proizvođača i predmetne tehničke službe, smiju se upotrijebiti brojčane vrijednosti za omjer otpora kotrljanja/ukupnog otpora dobivenog sljedećom formulom:
pri čemu je:
MHP ispitna masa
a za svaku brzinu koeficijenti a i b su onakvi kako su prikazani u sljedećoj tablici:
|
V (km/h) |
a |
b |
|
20 |
7,24 · 10–5 |
0,82 |
|
40 |
1,59 · 10–4 |
0,54 |
|
60 |
1,96 · 10–4 |
0,33 |
|
80 |
1,85 · 10–4 |
0,23 |
|
100 |
1,63 · 10–4 |
0,18 |
|
120 |
1,57 · 10–4 |
0,14 |
6.2. Namještanje dinamometra
Svrha ovog postupka je na dinamometru simulirati ukupnu silu cestovnog opterećenja kod dane brzine.
6.2.1. Mjerna oprema i točnost
Oprema za mjerenje slična je onoj koja se koristi na stazi.
6.2.2. Postupak ispitivanja
6.2.2.1. Vozilo se postavi na dinamometar.
6.2.2.2. Prilagodi se tlak guma (hladna) pogonskih kotača kako se zahtijeva za dinamometar šasije.
6.2.2.3. Prilagodi se istovjetna inercijska masa dinamometra šasije prema tablici 2.
Tablica 2.
|
Ispitna masa MHP (kg) |
Istovrijedna inercija I (kg) |
|
MHP ≤ 480 |
455 |
|
480 < MHP ≤ 540 |
510 |
|
540 < MHP ≤ 595 |
570 |
|
595 < MHP ≤ 650 |
625 |
|
650 < MHP ≤ 710 |
680 |
|
710 < MHP ≤ 765 |
740 |
|
765 < MHP ≤ 850 |
800 |
|
850 < MHP ≤ 965 |
910 |
|
965 < MHP ≤ 1 080 |
1 020 |
|
1 080 < MHP ≤ 1 190 |
1 130 |
|
1 190 < MHP ≤ 1 305 |
1 250 |
|
1 305 < MHP ≤ 1 420 |
1 360 |
|
1 420 < MHP ≤ 1 530 |
1 470 |
|
1 530 < MHP ≤ 1 640 |
1 590 |
|
1 640 < MHP ≤ 1 760 |
1 700 |
|
1 760 < MHP ≤ 1 870 |
1 810 |
|
1 870 < MHP ≤ 1 980 |
1 930 |
|
1 980 < MHP ≤ 2 100 |
2 040 |
|
2 100 < MHP ≤ 2 210 |
2 150 |
|
2 210 < MHP ≤ 2 380 |
2 270 |
|
2 380 < MHP ≤ 2 610 |
2 270 |
|
2 610 < MHP |
2 270 |
6.2.2.4. Vozilo i dinamometar šasije dovedu se do stabilizirane radne temperature kako bi se uskladili cestovni uvjeti.
6.2.2.5. Provedu se radnje navedene u stavku 6.1.2. uz izuzetak stavaka 6.1.2.4. i 6.1.2.5. zamjenjujući MHP s I i Mr s Mrm u formuli navedenoj u stavku 6.1.2.7.
6.2.2.6. Kočnica se namjesti kako bi se reproducirala polovina korisnog tereta korigiranog otpora vožnje (stavak 6.1.2.8.) i uzela u obzir razlika između mase vozila na stazi i istovjetne inercijske ispitne mase (I) koja će se koristiti. To se može učiniti izračunavanjem srednjeg korigiranog vremena cestovnog usporavanja s V2 na V1 i reproduciranjem istog vremena na dinamometru pomoću sljedećeg odnosa:
pri čemu je:
|
I |
istovrijedna inercijska masa zamašnjaka dinamometra šasije |
|
Mrm |
istovjetna inercijska masa pogonskih kotača i dijelova vozila koji se okreću s kotačima tijekom usporavanja. Mrm se mjeri ili izračunava na odgovarajući način. |
6.2.2.7. Potrebno je odrediti snagu Pa koju će apsorbirati uređaj da bi se ista ukupna snaga cestovnog opterećenja mogla ponovno reproducirati za isto vozilo u različite dane ili na različitim dinamometrima šasije istog tipa.
(*) Referentna brzina.
(**) Ako je vozilo može postići.
PRILOG 8.
METODA MJERENJA EMISIJE UGLJIČNOG DIOKSIDA, POTROŠNJE GORIVA I POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE VOZILA S POGONOM NA HIBRIDNI ELEKTROPOGON
1. UVOD
1.1. Ovaj Prilog utvrđuje posebne odredbe u pogledu homologacije tipa hibridnog električnog vozila (HEV) kako je definirano u stavku 2.17.1 ovog Pravilnika.
1.2. Kao općenito načelo za ispitivanja, hibridna električna vozila se ispituju u skladu s načelima koja se primjenjuju na vozila s pogonom isključivo na motor s unutarnjim izgaranjem (Prilog 6.), osim ako nisu izmijenjena ovim Prilogom.
1.3. Vozila s vanjskim punjenjem (kako su kategorizirana u stavku 2. ovog Priloga) ispituju se u skladu s uvjetom A i uvjetom B.
O rezultatima ispitivanja pod uvjetima A i B i ponderiranom prosjeku se izvještava u obrascu o izjavi opisanom u Prilogu 4.
1.4. Ciklusi vožnje i točke promjene stupnja prijenosa
1.4.1. Za vozila s ručnim prijenosom upotrebljava se ciklus vožnje opisan u Dodatku I. Priloga 4. Pravilniku br. 83 koji je na snazi u trenutku homologacije vozila, uključujući propisane točke za promjenu stupnja prijenosa.
1.4.2. Za vozilo s posebnom strategijom promjene stupnjeva prijenosa ne primjenjuju se točke za prijenos stupnjeva prijenosa propisane u Dodatku I. Prilogu 4. Pravilniku br. 83. Za ta se vozila koristi ciklus vožnje naveden u stavku 2.3.3. Priloga 4. Pravilniku 83 koji je na snazi u trenutku homologacije vozila. Što se tiče točki za promjenu stupnja prijenosa, ta se vozila voze u skladu s uputama proizvođača koja su uključena u priručnik proizvedenih vozila i prikazana tehničkim instrumentom za promjenu stupnja prijenosa (za informiranje vozača).
1.4.3. Za vozila s automatskim prijenosom koristi se ciklus vožnje naveden u stavku 2.3.3. Priloga 4. Pravilniku 83 koji je na snazi u trenutku homologacije vozila.
1.4.4. Za kondicioniranje vozila koristi se kombinacija prvog i/ili drugog dijela ciklusa primjenljivog ciklusa vožnje kako je propisano u ovom Prilogu.
2. KATEGORIJE HIBRIDNIH ELEKTRIČNIH VOZILA
|
Napajanje vozila |
Punjenje vozila iz vanjskog izvora (1) (OVC) |
Punjenje vozila iz unutarnjeg izvora (2) (NOVC) |
||
|
Prekidač za izbor načina rada |
bez |
sa |
bez |
sa |
3. HIBRIDNO ELEKTRIČNO VOZILO S VANJSKIM PUNJENJEM BEZ PREKIDAČA ZA IZBOR NAČINA RADA
3.1. Provode se dva ispitivanja pod sljedećim uvjetima:
|
|
Uvjet A: ispitivanje se provodi s potpuno napunjenim uređajem za pohranjivanje električne energije. |
|
|
Uvjet B: ispitivanje se provodi s uređajem za pohranjivanje električne energije u stanju minimalne napunjenosti (najveći kapacitet pražnjenja). |
|
|
Profil stanja napunjenosti (SOC) uređaja za pohranjivanje električne energije u različitim fazama ispitivanja tipa I. nalazi se u Dodatku 1. |
3.2. Uvjet A
3.2.1. Postupak započinje pražnjenjem uređaja za pohranjivanje električne energije kako je opisano u stavku 3.2.1.1. u nastavku:
3.2.1.1. Pražnjenje uređaja za pohranjivanje električne energije
Uređaj za pohranjivanje električne energije u vozilu se isprazni tijekom vožnje (na ispitnoj stazi, na dinamometru itd.):
|
(a) |
pri stalnoj brzini od 50 km/h dok se ne uključi motor na gorivo hibridnog električnog vozila; ili |
|
(b) |
ako vozilo ne može postići stalnu brzinu od 50 km/h bez uključivanja motora na gorivo, brzina se smanjuje sve dok vozilo ne vozi s nižom stalnom brzinom kod koje se motor na gorivo uključuje tek nakon određenog vremena/udaljenosti (određuju je tehnička služba i proizvođač); ili |
|
(c) |
po preporuci proizvođača. |
Motor na gorivo gasi se u roku od 10 sekundi nakon što je automatski upaljen.
3.2.2. Kondicioniranje vozila
3.2.2.1. Za kondicioniranje vozila s motorom s kompresijskim paljenjem koristi se ciklus drugog dijela primjenljivog ciklusa vožnje u kombinaciji s primjenljivim propisima za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga. Voze se tri ciklusa u nizu.
3.2.2.2. Vozila s ugrađenim motorima s vanjskim izvorom paljenja prekondicioniraju se s jednim ciklusom iz prvog dijela i dva ciklusa iz drugog dijela primjenljivog ciklusa vožnje u kombinaciji s primjenljivim propisima za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga.
3.2.2.3. Nakon tog pretkondicioniranja, a prije ispitivanja, vozilo se drži u prostoriji u kojoj temperatura ostaje razmjerno stalan između 293 i 303 K (20 °C i 30 °C). To kondicioniranje provodi se najmanje šest sati i nastavlja se dok temperatura ulja motora i sredstva za hlađenje, ako postoje, budu unutar ± 2 K temperature u prostoriji, a naprava za pohranjivanje električne energije nije u potpunosti napunjena kao posljedica punjenja propisanog u stavku 3.2.2.4 u nastavku.
3.2.2.4. Tijekom namakanja uređaj za pohranjivanje električne energije se puni korištenjem uobičajenog postupka za prekonoćno punjenje kako je definirano u stavku 3.2.2.5. u nastavku.
3.2.2.5. Korištenje uobičajenog prekonoćnog punjenja
Uređaj za pohranjivanje električne energije se puni u skladu sa sljedećim postupkom.
3.2.2.5.1. Postupak uobičajenog prekonoćnog punjenja
Punjenje se obavlja:
|
(a) |
pomoću punjača u vozilu, ako je ugrađen; ili |
|
(b) |
pomoću vanjskog punjača prema preporuci proizvođača, korištenjem načina punjenja koji je propisan za uobičajeno punjenje; |
|
(c) |
na temperaturi okoline između 20 °C i 30 °C. Postupak isključuje sve tipove posebnih punjača koji bi se mogli automatski ili ručno pokrenuti, poput, na primjer, punjača za izjednačavanje ili servisnih punjača. Proizvođač automobila mora moći potvrditi da tijekom ispitivanja nije došlo do posebnog postupka punjenja. |
3.2.2.5.2. Kriteriji završetka punjenja
Kriteriji završetka punjenja odgovaraju vremenu punjenja od 12 sati, osim ako standardna mjerna oprema jasno ne pokaže vozaču da uređaj za pohranjivanje električne enrgije nije još u potpunosti napunjen.
U tom slučaju,
3.2.3. Postupak ispitivanja
3.2.3.1. Vozilo se pokreće sredstvima koja su predviđena za uobičajenu uporabu od strane vozača. Prvi ciklus započinje početkom postupka pokretanja vozila.
3.2.3.2. Smiju se upotrijebiti postupci ispitivanja definirani u stavku 3.2.3.2.1 ili 3.2.3.2.2
3.2.3.2.1. Uzorkovanje započinje (PU) prije ili na početku postupka pokretanja vozila i završava dovršetkom posljednjeg razdoblja praznog hoda u izvangradskom ciklusu vožnje (drugi dio, kraj uzorkovanja (KU).
3.2.3.2.2. Uzorkovanje započinje (PU) prije ili na početku postupka pokretanja vozila i nastavlja se tijekom određenog broja ponovljenih ispitnih ciklusa. Završava dovršetkom posljednjeg razdoblja praznog hoda u prvom izvangradskom ciklusu vožnje (drugi dio) kad akumulator dosegne razinu najmanje napunjenosti u skladu s niže određenim kriterijem (kraj uzorkovanja (KU).
Elektroenergetska bilanca Q (Ah), izmjerena tijekom svakog kombiniranog ciklusa primjenom postupka koji je naveden u Dodatku 2. ovom Prilogu, koristi se za određivanje trenutka kad se postigne najmanja razina napunjenosti akumulatora.
Smatra se da je najmanja razina napunjenosti akumulatora dosegnuta u N-tom kombiniranom ispitnom ciklusu, ako elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom N + 1 kombiniranog ispitnog ciklusa ne pokazuje pražnjenje veće od 3 %; izraženo kao postotak nazivnoga kapaciteta baterije (u Ah) u najvećoj razini napunjenosti, kako je definirao proizvođač. Na zahtjev proizvođača, mogu se obaviti dodatni ispitni ciklusi i njihovi rezultati uključiti u izračune iz stavaka 3.2.3.5 i 3.4.1, pod uvjetom da elektroenergetska bilanca za svaki dodatni ispitni ciklus pokazuje manju razinu pražnjenja akumulatora u odnosu na prethodni ciklus.
Između dvaju ciklusa dopušteno je razdoblje toplog namakanja od najviše 10 minuta. Za vrijeme tog razdoblja pogon se isključuje.
3.2.3.3. Vozilo se vozi korištenjem primjenljivog ciklusa vožnje i propisa za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga.
3.2.3.4. Ispušni plinovi se analiziraju u skladu s Prilogom 4. Pravilniku br. 83, koji je na snazi u trenutku homologacije vozila.
3.2.3.5. Rezultati ispitivanja kombiniranog ciklusa (CO2 i potrošnja goriva) za uvjet A moraju se zabilježiti (m1 [g], odnosno c1 [l]). U slučaju ispitivanja u skladu sa stavkom 3.2.3.2.1, m1 i c1 su jednostavno rezultati pojedinačnog kombiniranog ciklusa vožnje. U slučaju ispitivanja u skladu sa stavkom 3.2.3.2.2, m1 i c1 su suma rezultata N-tih kombiniranih ciklusa vožnje.
3.2.4. U roku od 30 minuta od završetka ciklusa, naprava za pohranjivanje električne energije mora se napuniti u skladu sa stavkom 3.2.2.5. ovog Priloga.
Oprema za mjerenje energije, smještena između utičnice glavnih vodova i punjača vozila mjeri energiju punjenja e1 [Wh] iz glavnih vodova.
3.2.5. Potrošnja električne energije za uvjet A je e1 [Wh].
3.3. Uvjet B
3.3.1. Kondicioniranje vozila
3.3.1.1. Uređaj za pohranjivanje električne energije u vozilu prazni se u skladu sa stavkom 3.2.1.1. ovog Priloga.
Na zahtjev proizvođača, kondicioniranje u skladu sa stavkom 3.2.2.1. ili 3.2.2.2. ovog Priloga smije se provesti prije pražnjenja uređaja za pohranjivanje električne energije.
3.3.1.2. Prije ispitivanja, vozilo se drži u prostoriji u kojoj temperatura ostaje razmjerno stalna između 293 i 303 K (20 °C i 30 °C). To kondicioniranje mora biti provedeno najmanje šest sati i nastavlja se dok temperatura ulja motora i sredstva za hlađenje, ako postoje, budu unutar ± 2 K temperature u prostoriji.
3.3.2. Postupak ispitivanja
3.3.2.1. Vozilo se pokreće sredstvima koja su predviđena za uobičajenu uporabu od strane vozača. Prvi ciklus započinje početkom postupka pokretanja vozila.
3.3.2.2. Uzorkovanje započinje (PU) prije ili s početkom postupka pokretanja vozila, a završava dovršetkom posljednjeg razdoblja praznog hoda u izvangradskom ciklusu vožnje (drugi dio, kraj uzorkovanja (KU).
3.3.2.3. Vozilo se vozi korištenjem primjenljivog ciklusa vožnje i propisa za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga.
3.3.2.4. Ispušni plinovi se analiziraju u skladu s Prilogom 4. Pravilniku br. 83, koji je na snazi u trenutku homologacije vozila.
3.3.2.5. Rezultati ispitivanja kombiniranog ciklusa (CO2 i potrošnja goriva) za uvjet B moraju se zabilježiti (m2 [g], odnosno c2 [l]).
3.3.3. Unutar od 30 minuta od završetka ciklusa, uređaj za pohranjivanje električne energije puni se u skladu sa stavkom 3.2.2.5. ovog Priloga.
Oprema za mjerenje energije, smještena između utičnice glavnih vodova i punjača vozila mjeri energiju punjenja e2 [Wh] iz glavnih vodova.
3.3.4. Uređaj za pohranjivanje električne energije u vozilu prazni se u skladu sa stavkom 3.2.1.1. ovog Priloga.
3.3.5. U roku od 30 minuta od završetka ciklusa, uređaj za pohranjivanje električne energije puni se u skladu sa stavkom 3.2.2.5. ovog Priloga.
Oprema za mjerenje energije, smještena između utičnice glavnih vodova i punjača vozila mjeri energiju punjenja e3 [Wh] iz glavnih vodova.
3.2.6. Potrošnja električne energije e4 [Wh] za uvjet B je: e4 = e2 – e3
3.4. Rezultati ispitivanja
3.4.1. Vrijednosti CO2 su M1 = m1/Dtest1 i M2 = m2/Dtest2 [g/km] pri čemu su Dtest1 i Dtest2 stvarno prijeđene udaljenosti u ispitivanjima koja su provedena pod uvjetom A (stavak 3.2. ovog Priloga), odnosno pod uvjetom B (stavak 3.3. ovog Priloga), a m1 i m2 vrijednosti utvrđene u stavku 3.2.3.5., odnosno u stavku 3.3.2.5. ovog Priloga.
3.4.2. Ponderirane vrijednosti CO2 računaju se kako slijedi:
|
3.4.2.1. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 3.2.3.2.1: M = (De · M1 + Dav · M2)/(De + Dav) pri čemu je: M= masa emisije CO2 u gramima po kilometru M1= masa emisije CO2 u gramima po kilometru s potpuno napunjenim uređajem za pohranjivanje električne energije M2= masa emisije CO2 u gramima po kilometru s uređajem za pohranjivanje električne energije u stanju minimalne napunjenosti (najveći kapacitet pražnjenja) De= autonomija kretanja vozila, u skladu s postupkom opisanom u Prilogu 9., po kojem proizvođač mora osigurati sredstva za provedbu mjerenja u kojem vozilo vozi u potpuno električnom načinu rada Dav= 25 km (pretpostavljena prosječna udaljenost između dva punjenja akumulatora) |
|
3.4.2.2. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 3.2.3.2.2: M = (Dovc · M1 + Dav · M2)/(Dovc + Dav) pri čemu je:
|
3.4.3. Vrijednosti potrošnje goriva su
C1 = 100 · c1/Dtest1 i C2 = 100 · c2/Dtest2 [l/100 km]
pri čemu su Dtest1 i Dtest2 stvarno prijeđene udaljenosti u ispitivanjima koja su provedena pod uvjetom A (stavak 3.2. ovog Priloga), odnosno pod uvjetom B (stavak 3.3. ovog Priloga), a c1 i c2 vrijednosti utvrđene u stavku 3.2.3.5., odnosno u stavku 3.3.2.5. ovog Priloga.
3.4.4. Ponderirane vrijednosti potrošnje goriva računaju se kako slijedi:
|
3.4.4.1. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 3.2.3.2.1: C = (De · C1 + Dav · C2)/(De + Dav) pri čemu je:
|
|
3.4.4.2. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 3.2.3.2.2: C = (Dovc · C1 + Dav · C2)/(Dovc + Dav) pri čemu je:
|
3.4.5. Vrijednosti potrošnje električne energije su
E1 = e1/Dtest1 i E4 = e4/Dtest2 [Wh/km],
pri čemu su Dtest1 i Dtest2 stvarno prijeđene udaljenosti u ispitivanjima koja su provedena pod uvjetom A (stavak 3.2. ovog Priloga), odnosno pod uvjetom B (stavak 3.3. ovog Priloga), a e1 i e4 vrijednosti utvrđene u stavku 3.2.5., odnosno u stavku 3.3.6. ovog Priloga.
3.4.6. Ponderirane vrijednosti potrošnje električne energije računaju se kako slijedi:
|
3.4.6.1. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 3.2.3.2.1: E = (De · E1 + Dav · E4)/(De + Dav) pri čemu je:
|
|
3.4.6.2. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 3.2.3.2.2: E = (Dovc · E1 + Dav · E4)/(Dovc + Dav) pri čemu je:
|
4. HIBRIDNO ELEKTRIČNO VOZILO S VANJSKIM PUNJENJEM S PREKIDAČEM ZA IZBOR NAČINA RADA
4.1. Izvode se dva ispitivanja pod sljedećim uvjetima:
|
4.1.1. |
Uvjet A: ispitivanje se provodi s potpuno napunjenim uređajem za pohranjivanje električne energije. |
|
4.1.2. |
Uvjet B: ispitivanje se provodi s uređajem za pohranjivanje električne energije u stanju minimalne napunjenosti (najveći kapacitet pražnjenja). |
|
4.1.3. |
Prekidač za izbor načina rada mora biti postavljen u položaje u skladu s tablicom u nastavku:
|
4.2. Uvjet A
4.2.1. Ako je autonomija kretanja vozila, izmjerena u skladu s Prilogom 9. ovom Pravilniku, veća od 1 potpunog ciklusa, na zahtjev proizvođača i uz suglasnost tehničke službe ispitivanje tipa I. za mjerenje električne energije smije se provesti u potpuno električnom načinu. U tom slučaju, vrijednosti M1 i C1 u stavku 4.4. jednake su 0.
4.2.2. Postupak započinje pražnjenjem uređaja za pohranjivanje električne energije u vozilu kako je opisano u stavku 4.2.2.1. u nastavku.
4.2.2.1. Uređaj za pohranjivanje električne energije u vozilu se isprazni tijekom vožnje s prekidačem u potpuno električnom položaju (na ispitnoj stazi, na dinamometru šasije itd.): pri stalnoj brzini od 70 km/h ± 5 % najveće brzine vozila u potpuno električnom načinu, koja se određuje u skladu s ispitnim postupkom za električna vozila definiranom u Pravilniku br. 68.
Do zaustavljanja punjenja dolazi:
|
(a) |
ako vozilo nije u mogućnosti voziti na 65 % najveće tridesetominutne brzine; ili |
|
(b) |
ili kada standardna ugrađena mjerna oprema upozorava vozača da zaustavi vozilo; ili |
|
(c) |
nakon prijeđene udaljenosti od 100 km. |
Ako vozilo nije opremljeno potpuno električnim načinom rada, pražnjenje uređaja za pohranjivanje električne energije postiže se vožnjom vozila (na ispitnoj stazi, na dinamometru šasije itd.):
|
(a) |
pri stalnoj brzini od 50 km/h dok se ne uključi motor na gorivo hibridnog električnog vozila; ili |
|
(b) |
ako vozilo ne može postići stalnu brzinu od 50 km/h bez uključivanja motora na gorivo, brzina se smanjuje sve dok vozilo ne vozi s nižom stalnom brzinom kod koje se motor na gorivo uključuje tek nakon određenog vremena/udaljenosti (određuju je tehnička služba i proizvođač); ili |
|
(c) |
po preporuci proizvođača. |
Motor na gorivo se mora ugasiti u roku od 10 sekundi nakon što je automatski upaljen
4.2.3. Kondicioniranje vozila
|
4.2.3.1. |
Za kondicioniranje vozila s motorom s kompresijskim paljenjem koristi se ciklus drugog dijela primjenljivog ciklusa vožnje u kombinaciji s primjenljivim propisima za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga. Voze se tri ciklusa u nizu. |
|
4.2.3.2. |
Vozila s ugrađenim motorima s vanjskim izvorom paljenja prekondicioniraju se s jednim ciklusom iz prvog dijela i dva ciklusa iz drugog dijela primjenljivog ciklusa vožnje u kombinaciji s primjenljivim propisima za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga. |
|
4.2.3.3. |
Nakon tog pretkondicioniranja, a prije ispitivanja, vozilo se mora držati u prostoriji u kojoj temperatura ostaje razmjerno stalna između 293 i 303 K (20 °C i 30 °C). To kondicioniranje izvodi se najmanje šest sati i nastavlja se dok temperatura ulja motora i sredstva za hlađenje, ako ga ima, budu unutar ± 2 K temperature u prostoriji, a uređaj za pohranjivanje električne energije je u potpunosti napunjena kao posljedica punjenja propisanog u stavku 4.2.3.4 u nastavku. |
|
4.2.3.4. |
Tijekom namakanja uređaj za pohranjivanje električne energije se puni korištenjem uobičajenog postupka za noćno punjenje kako je definirano u stavku 3.2.2.5. u nastavku. |
4.2.4. Postupak ispitivanja
4.2.4.1. Vozilo se pokreće sredstvima koja su predviđena za uobičajenu uporabu od strane vozača. Prvi ciklus započinje početkom postupka pokretanja vozila.
4.2.4.2. Smiju se upotrijebiti postupci definirani u stavku 4.2.4.2.1 ili 4.2.4.2.2
4.2.4.2.1. Uzorkovanje započinje (PU) prije ili s početkom postupka pokretanja vozila, a završava dovršetkom posljednjeg razdoblja praznog hoda u izvangradskom ciklusu vožnje (drugi dio, kraj uzorkovanja (KU).
4.2.4.2.2. Uzorkovanje započinje (PU) prije ili s početkom postupka pokretanja vozila i nastavlja se tijekom određenog broja ponovljenih ispitnih ciklusa. Završava dovršetkom posljednjeg razdoblja praznog hoda u prvom izvangradskom ciklusu vožnje (drugi dio) kad akumulator dosegne razinu najmanje napunjenosti u skladu s niže određenim kriterijem (kraj uzorkovanja (KU).
Elektroenergetska bilanca Q (Ah), izmjerena tijekom svakog kombiniranog ciklusa primjenom postupka koji je naveden u Dodatku 2. ovom Prilogu, koristi se za određivanje trenutka kad se postigne najmanja razina napunjenosti akumulatora.
Smatra se da je najmanja razina napunjenosti akumulatora dosegnuta u N-tom kombiniranom ispitnom ciklusu, ako elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom N + 1 kombiniranog ispitnog ciklusa ne pokazuje pražnjenje veće od 3 %; izraženo kao postotak nazivnoga kapaciteta baterije (u Ah) u najvećoj razini napunjenosti, kako je definirao proizvođač. Na zahtjev proizvođača, mogu se obaviti dodatni ispitni ciklusi i njihovi rezultati uključiti u izračune iz stavaka 4.2.4.5 i 4.4.1, pod uvjetom da elektroenergetska bilanca za svaki dodatni ispitni ciklus pokazuje manju razinu pražnjenja akumulatora u odnosu na prethodni ciklus.
Između dvaju ciklusa dopušteno je razdoblje toplog namakanja od najviše 10 minuta. Za vrijeme tog razdoblja pogon se isključuje.
4.2.4.3. Vozilo se vozi korištenjem primjenljivog ciklusa vožnje i propisa za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga.
4.2.4.4. Ispušni plinovi se analiziraju u skladu s Prilogom 4. Pravilniku br. 83, koji je na snazi u trenutku homologacije vozila.
4.2.4.5. Rezultati ispitivanja kombiniranog ciklusa (CO2 i potrošnja goriva) za uvjet A bilježe se (m1 [g], odnosno c1 [l]). U slučaju ispitivanja u skladu sa stavkom 4.2.4.2.1, m1 i c1 su jednostavno rezultati pojedinačnog kombiniranog ciklusa vožnje. U slučaju ispitivanja u skladu sa stavkom 4.2.4.2.2, m1 i c1 su suma rezultata N-tih kombiniranih ciklusa vožnje.
4.2.5. U roku od 30 minuta od završetka ciklusa, uređajza pohranjivanje električne energije puni se u skladu sa stavkom 3.2.2.5. ovog Priloga.
Oprema za mjerenje energije, smještena između utičnice glavnih vodova i punjača vozila mjeri energiju punjenja e1 [Wh] iz glavnih vodova.
4.2.6. Potrošnja električne energije za uvjet A je e1 [Wh].
4.3. Uvjet B
4.3.1. Kondicioniranje vozila
|
4.3.1.1. |
Naprava za pohranjivanje električne energije u vozilu prazni se u skladu sa stavkom 4.2.2.1. ovog Priloga. Na zahtjev proizvođača, kondicioniranje u skladu sa stavkom 4.2.3.1. ili 4.2.3.2. ovog Priloga smije se provesti prije pražnjenja uređaja za pohranjivanje električne energije. |
|
4.3.1.2. |
Prije ispitivanja, vozilo drži u prostoriji u kojoj temperatura ostaje razmjerno stalna između 293 i 303 K (20 °C i 30 °C). To kondicioniranje provodi se najmanje šest sati i nastavlja se dok temperatura ulja motora i sredstva za hlađenje, ako postoje, budu unutar ± 2 K temperature u prostoriji. |
4.3.2. Postupak ispitivanja
|
4.3.2.1. |
Vozilo se pokreće sredstvima koja su predviđena za uobičajenu uporabu od strane vozača. Prvi ciklus započinje početkom postupka pokretanja vozila. |
|
4.3.2.2. |
Uzorkovanje započinje (PU) prije ili s početkom postupka pokretanja vozila, a završava dovršetkom posljednjeg razdoblja praznog hoda u izvangradskom ciklusu vožnje (drugi dio, kraj uzorkovanja (KU). |
|
4.3.2.3. |
Vozilo se vozi korištenjem primjenljivog ciklusa vožnje i propisa za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga. |
|
4.3.2.4. |
Ispušni plinovi se analiziraju u skladu s Prilogom 4. Pravilniku br. 83, koji je na snazi u trenutku homologacije vozila. |
|
4.3.2.5. |
Rezultati ispitivanja kombiniranog ciklusa (CO2 i potrošnja goriva) za uvjet B bilježe se (m2 [g], odnosno c2 [l]). |
4.3.3. U roku od 30 minuta od završetka ciklusa, uređaj za pohranjivanje električne energije puni se u skladu sa stavkom 3.2.2.5. ovog Priloga.
Oprema za mjerenje energije, smještena između utičnice glavnih vodova i punjača vozila mjeri energiju punjenja e2 [Wh] iz glavnih vodova.
4.3.4. Uređaj za pohranjivanje električne energije u vozilu prazni se u skladu sa stavkom 4.2.2.1. ovog Priloga.
4.3.5. U roku od 30 minuta od završetka ciklusa, uređaj za pohranjivanje električne energije puni se u skladu sa stavkom 3.2.2.5. ovog Priloga.
Oprema za mjerenje energije, smještena između utičnice glavnih vodova i punjača vozila mjeri energiju punjenja e3 [Wh] iz glavnih vodova.
4.3.6. Potrošnja električne energije e4 [Wh] za uvjet B je: e4 = e2 – e3
4.4. Rezultati ispitivanja
4.4.1. Vrijednosti CO2 su M1 = m1/Dtest1 i M 2 = m2/Dtest2 [g/km] pri čemu su Dtest1 i Dtest2 stvarno prijeđene udaljenosti u ispitivanjima koja su provedena pod uvjetom A (stavak 4.2. ovog Priloga), odnosno pod uvjetom B (stavak 4.3. ovog Priloga), a m1 i m2 vrijednosti utvrđene u stavku 4.2.4.5., odnosno u stavku 4.3.2.5. ovog Priloga.
4.4.2. Ponderirane vrijednosti CO2 računaju se kako slijedi:
|
4.4.2.1. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 4.2.4.2.1: M = (De · M1 + Dav · M2)/(De + Dav) pri čemu je:
|
|
4.4.2.2. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 4.2.4.2.2: M = (Dovc · M1 + Dav · M2)/(Dovc + Dav) pri čemu je:
|
4.4.3. Vrijednosti potrošnje goriva su
C1 = 100 · c1/Dtest1 i C2 = 100 · c2/Dtest2 [l/100 km]
pri čemu su Dtest1 i Dtest2 stvarno prijeđene udaljenosti u ispitivanjima koja su provedena pod uvjetom A (stavak 4.2. ovog Priloga), odnosno pod uvjetom B (stavak 4.3. ovog Priloga), a c1 i c2 vrijednosti utvrđene u stavku 4.2.4.5., odnosno u stavku 4.3.2.5. ovog Priloga.
4.4.4. Ponderirane vrijednosti potrošnje goriva računaju se kako slijedi:
|
4.4.4.1. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 4.2.4.2.1: C = (De · C1 + Dav · C2)/(De + Dav) pri čemu je:
|
|
4.4.4.2. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 4.2.4.2.2: C = (Dovc · C1 + Dav · C2)/(Dovc + Dav) pri čemu je:
|
4.4.5. Vrijednosti potrošnje električne energije su
E1 = e1/Dtest1 i E4 = e4/Dtest2 [Wh/km]
pri čemu su Dtest1 i Dtest2 stvarno prijeđene udaljenosti u ispitivanjima koja su provedena pod uvjetom A (stavak 4.2. ovog Priloga), odnosno pod uvjetom B (stavak 4.3. ovog Priloga), a e1 i e4 vrijednosti utvrđene u stavku 4.2.6., odnosno u stavku 4.3.6. ovog Priloga.
4.4.6. Ponderirane vrijednosti potrošnje električne energije računaju se kako slijedi:
|
4.4.6.1. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 4.2.4.2.1: E = (De · E1 + Dav · E4)/(De + Dav) pri čemu je:
|
|
4.4.6.2. |
U slučaju ispitivanja sukladno stavku 4.2.4.2.2: E = (Dovc · E1 + Dav · E4)/(Dovc + Dav) pri čemu je:
|
5. HIBRIDNO ELEKTRIČNO VOZILO (NOVC HEV) S UNUTARNJIM PUNJENJEM BEZ PREKIDAČA ZA IZBOR NAČINA RADA
5.1. Ta se vozila ispituju u skladu s Prilogom 6., korištenjem primjenljivog ciklusa vožnje i propisa za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4 ovog Priloga.
5.1.1. Emisija ugljičnog dioksida (CO2) i potrošnja goriva utvrđuje se odvojeno za prvi dio (gradska vožnja) i drugi dio (izvangradska vožnja) određenog ciklusa vožnje.
5.2. Za pretkondicioniranje se provode najmanje dva uzastopna potpuna ciklusa vožnje (jedan prvi dio i jedan drugi dio) bez namakanja između ta dva ciklusa, korištenjem primjenljivog ciklusa vožnje i propisa za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga.
5.3. Rezultati ispitivanja
5.3.1. Rezultati (potrošnja goriva C [l/100 km] i emisija CO2 M [g/km]) tog ispitivanja se ispravljaju u funkciji energetske bilance ΔΕbatt akumulatora tog vozila.
Ispravljene vrijednosti (C0 [l/100 km] i M0 [g/km]) trebale bi odgovarati energetskoj bilanci 0 (ΔΕbatt = 0) te se računaju korištenjem korekcijskog koeficijenta kojeg određuje proizvođač kako je utvrđeno u nastavku.
U slučaju drugih sustava za pohranjivanje, osim električnog akumulatora, ΔΕbatt predstavlja ΔΕstorage, energetsku bilancu uređaja za pohranjivanje električne energije.
5.3.1.1. Elektroenergetska bilanca Q [Ah], izmjerena primjenom postupka navedenog u Dodatku 2. ovom Prilogu, koristi se kao mjera razlike energetskog sadržaja akumulatora vozila između kraja i početka ciklusa. Elektroenergetska bilanca se određuje odvojeno za ciklus prvog dijela i ciklus drugog dijela.
5.3.2. Prema uvjetima u nastavku, dopušteno je neispravljene izmjerene vrijednosti C i M upotrijebiti kao rezultate ispitivanja:
|
(1) |
u slučaju da proizvođač može dokazati da ne postoji povezanost između energetske bilance i potrošnje goriva, |
|
(2) |
u slučaju da ΔΕbatt uvijek odgovara punjenju akumulatora, |
|
(3) |
u slučaju da ΔΕbatt uvijek odgovara pražnjenju akumulatora te u slučaju da je ΔΕbatt uvijek unutar 1 % energetskog sadržaja potrošenoga goriva (potrošeno gorivo znači ukupnu potrošnju goriva u 1 ciklusu). |
Promjena energetskog sadržaja akumulatora ΔΕbatt može se izračunani iz izmjerene elektroenergetske bilance Q na sljedeći način:
ΔΕbatt = ΔSOC (%) · ETEbatt ≅ 0,0036 · |ΔΑh| · Vbatt = 0,0036 · Q · Vbatt (MJ)
pri čemu je ΔΕΤΕbatt [MJ] ukupni kapacitet akumulatora za pohranjivanja energije, a Vbatt [V] nazivni napon akumulatora.
5.3.3. Korekcijski koeficijent potrošnje goriva (Kfuel) kako ga je definirao proizvođač
5.3.3.1. Korekcijski koeficijent potrošnje goriva (Kfuel) utvrđuje se na temelju niza n mjerenja koje provodi proizvođač. Taj bi niz trebao sadržavati barem jedno mjerenje s Qi < 0 te barem jedno s Qj > 0.
Ako potonji uvjet nije moguće ostvariti u ciklusu vožnje (prvi dio ili drugi dio) koji se koristi u ovom ispitivanju, tada tehnička služba mora ocijeniti statističku važnost ekstrapolacije koja je potrebna za određivanje vrijednosti potrošnje goriva pri ΔΕbatt = 0.
5.3.3.2. Korekcijski koeficijent potrošnje goriva (Kfuel) definiran je kao:
Kfuel = (n · ΣQiCi – ΣQi · ΣCi)/(n · ΣQi 2 – (ΣQi)2) (l/100 km/Ah)
pri čemu je:
|
Ci |
= |
potrošnja goriva izmjerena tijekom i-tog ispitivanja proizvođača (l/100 km) |
|
Qi |
= |
elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom i-tog ispitivanja proizvođača (Ah) |
|
n |
= |
broj podataka. |
Korekcijski koeficijent potrošnje goriva zaokružuje se na četiri značajne brojke (npr. 0,xxxx ili xx,xx). Statističku važnost korekcijskog koeficijenta potrošnje goriva ocjenjuje tehnička služba.
5.3.3.3. Pojedinačni korekcijski koeficijenti potrošnje goriva određuju se za vrijednosti potrošnje goriva izmjerene tijekom ciklusa prvog dijela, odnosno ciklusa drugog dijela.
5.3.4. Potrošnja goriva pri energetskog bilanci akumulatora nula (C0)
5.3.4.1. Potrošnja goriva C0 pri ΔΕbatt = 0 utvrđuje se pomoću sljedeće jednadžbe:
C0 = C – Kfuel · Q (l/100 km)
pri čemu je:
|
C |
= |
potrošnja goriva izmjerena tijekom ispitivanja (l/100 km) |
|
Q |
= |
elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom ispitivanja (Ah) |
5.3.4.2. Potrošnja goriva pri energetskoj bilanci akumulatora nula određuje se posebno za vrijednosti potrošnje goriva izmjerene tijekom ciklusa prvog dijela, odnosno ciklusa drugog dijela.
5.3.5. Korekcijski koeficijent emisije CO2 (KCO2) kako ga je definirao proizvođač
5.3.5.1. Korekcijski koeficijent emisije CO2 (KCO2) utvrđuje se na temelju niza n mjerenja koje provodi proizvođač. Taj bi niz trebao sadržavati barem jedno mjerenje s Qi < 0 te barem jedno s Qj > 0.
Ako potonji uvjet nije moguće ostvariti u ciklusu vožnje (prvi dio ili drugi dio) koji se koristi u ovom ispitivanju, tada tehnička služba mora ocijeniti statističku važnost ekstrapolacije koja je potrebna za određivanje vrijednosti emisije CO2 pri ΔΕbatt = 0.
5.3.5.2. Korekcijski koeficijent emisije CO2 (KCO2) definiran je kao
KCO2 = (n · ΣQiMi – ΣQi · ΣΜi)/(n · ΣQi 2 – (ΣQi)2) (g/km/Ah)
pri čemu je:
|
Mi |
= |
emisija CO2 izmjerena tijekom i-tog ispitivanja proizvođača (g/km) |
|
Qi |
= |
elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom i-tog ispitivanja proizvođača (Ah) |
|
n |
= |
broj podataka. |
Korekcijski koeficijent emisije CO2 zaokružuje se na četiri značajne brojke (npr. 0,xxxx ili xx,xx). Statističku važnost korekcijskog koeficijenta emisije CO2 ocjenjuje tehnička služba.
5.3.5.3. Pojedinačni korekcijski koeficijenti emisije CO2 određuju se za vrijednosti potrošnje goriva izmjerene tijekom ciklusa prvog dijela, odnosno ciklusa drugog dijela.
5.3.6. Emisija CO2 pri energetskoj bilanci akumulatora nula (M0)
5.3.6.1. Emisija CO2 M0 pri ΔΕbatt = 0 utvrđuje se pomoću sljedeće jednadžbe:
M0 = M – KCO2 · Q (g/km)
pri čemu je:
|
M |
= |
emisija CO2 izmjerena tijekom ispitivanja (g/km) |
|
Q |
= |
elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom ispitivanja (Ah) |
5.3.6.2. Emisija CO2 pri energetskog bilanci akumulatora nula određuje se posebno za vrijednosti emisije CO2 izmjerene tijekom ciklusa prvog dijela, odnosno ciklusa drugog dijela.
6. HIBRIDNO ELEKTRIČNO VOZILO (NOVC HEV) S UNUTARNJIM PUNJENJEM S PREKIDAČEM ZA IZBOR NAČINA RADA
6.1. Ta se vozila ispituju u hibridnom načinu rada u skladu s Prilogom 6., korištenjem primjenljivog ciklusa vožnje i propisa za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga. Ako je na raspolaganju nekoliko hibridnih načina rada, ispitivanje se provodi u onom načinu koji je automatski postavljen nakon okretanja ključa za paljenje motora (uobičajeni način).
6.1.1. Emisija ugljičnog dioksida (CO2) i potrošnja goriva utvrđuju se odvojeno za prvi dio (gradska vožnja) i drugi dio (izvangradska vožnja) određenog ciklusa vožnje.
6.2. Za pretkondicioniranje se provode najmanje dva uzastopna potpuna ciklusa vožnje (jedan prvi dio i jedan drugi dio) bez namakanja između ta dva ciklusa, korištenjem primjenljivog ciklusa vožnje i propisa za promjenu stupnja prijenosa kako su definirani u stavku 1.4. ovog Priloga.
6.3. Rezultati ispitivanja
6.3.1. Rezultati (potrošnja goriva C [l/100 km] i emisija CO2 M [g/km]) tog ispitivanja se ispravljaju u funkciji energetske bilance ΔΕbatt akumulatora tog vozila.
Ispravljene vrijednosti (C0 [l/100 km] i M0 [g/km]) trebale bi odgovarati energetskoj bilanci 0 (ΔΕbatt = 0) te se računaju korištenjem korekcijskog koeficijenta kojeg određuje proizvođač kako je utvrđeno u nastavku.
U slučaju drugih sustava za pohranjivanje, osim električnog akumulatora, ΔΕbatt predstavlja ΔΕstorage, energetsku bilancu uređaja za pohranjivanje električne energije.
6.3.1.1. Elektroenergetska bilanca Q [Ah], izmjerena primjenom postupka navedenog u Dodatku 2. ovom Prilogu, koristi se kao mjera razlike energetskog sadržaja akumulatora vozila između kraja i početka ciklusa. Elektroenergetska bilanca se određuje odvojeno za ciklus prvog dijela i ciklus drugog dijela.
6.3.2. Prema uvjetima u nastavku, dopušteno je neispravljene izmjerene vrijednosti C i M upotrijebiti kao rezultate ispitivanja:
|
(1) |
u slučaju da proizvođač može dokazati da ne postoji povezanost između energetske bilance i potrošnje goriva; |
|
(2) |
u slučaju da ΔΕbatt uvijek odgovara punjenju akumulatora; |
|
(3) |
u slučaju da ΔΕbatt uvijek odgovara pražnjenju akumulatora te u slučaju da je ΔΕbatt uvijek unutar 1 % energetskog sadržaja potrošenoga goriva (potrošeno gorivo znači ukupnu potrošnju goriva u jednom ciklusu). |
Promjena energetskog sadržaja akumulatora ΔΕbatt može se izračunani iz izmjerene elektroenergetske bilance Q na sljedeći način:
ΔΕbatt = ΔSOC(%) · ETEbatt ≅ 0,0036 · |ΔΑh| · Vbatt = 0,0036 · Q · Vbatt (MJ)
pri čemu je ΔΕΤΕbatt [MJ] ukupni kapacitet akumulatora za pohranjivanja energije, a Vbatt [V] nazivni napon akumulatora.
6.3.3. Korekcijski koeficijent potrošnje goriva (Kfuel) kako ga je definirao proizvođač
6.3.3.1. Korekcijski koeficijent potrošnje goriva (Kfuel) utvrđuje se na temelju niza n mjerenja koje provodi proizvođač. Taj bi niz trebao sadržavati barem jedno mjerenje s Qi < 0 te barem jedno s Qj > 0.
Ako potonji uvjet nije moguće ostvariti u ciklusu vožnje (prvi dio ili drugi dio) koji se koristi u ovom ispitivanju, tada tehnička služba mora ocijeniti statističku važnost ekstrapolacije koja je potrebna za određivanje vrijednosti potrošnje goriva pri ΔΕbatt = 0.
6.3.3.2. Korekcijski koeficijent potrošnje goriva (Kfuel) definiran je kao:
Kfuel = (n · ΣQiCi – ΣQi · ΣCi)/(n · ΣQi 2 – (ΣQi)2) (l/100 km/Ah)
pri čemu je:
|
Ci |
= |
potrošnja goriva izmjerena tijekom i-tog ispitivanja proizvođača (l/100 km) |
|
Qi |
= |
elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom i-tog ispitivanja proizvođača (Ah) |
|
n |
= |
broj podataka. |
Korekcijski koeficijent potrošnje goriva zaokružuje se na četiri značajne brojke (npr. 0,xxxx ili xx,xx). Statističku važnost korekcijskog koeficijenta potrošnje goriva ocjenjuje tehnička služba.
6.3.3.3. Pojedinačni korekcijski koeficijenti potrošnje goriva određuju se za vrijednosti potrošnje goriva izmjerene tijekom ciklusa prvog dijela, odnosno ciklusa drugog dijela.
6.3.4. Potrošnja goriva pri energetskog bilanci akumulatora nula (C0)
6.3.4.1. Potrošnja goriva C0 pri ΔΕbatt = 0 utvrđuje se pomoću sljedeće jednadžbe:
C0 = C – Kfuel · Q (l/100 km)
pri čemu je:
|
C |
= |
potrošnja goriva izmjerena tijekom ispitivanja (l/100 km) |
|
Q |
= |
elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom ispitivanja (Ah) |
6.3.4.2. Potrošnja goriva pri energetskog bilanci akumulatora nula određuje se posebno za vrijednosti potrošnje goriva izmjerene tijekom ciklusa prvog dijela, odnosno ciklusa drugog dijela.
6.3.5. Korekcijski koeficijent emisije CO2 (KCO2) kako ga je definirao proizvođač
6.3.5.1. Korekcijski koeficijent emisije CO2 (KCO2) utvrđuje se na temelju niza n mjerenja koje provodi proizvođač. Taj bi niz trebao sadržavati barem jedno mjerenje s Qi < 0 te barem jedno s Qj > 0.
Ako potonji uvjet nije moguće ostvariti u ciklusu vožnje (prvi dio ili drugi dio) koji se koristi u ovom ispitivanju, tada tehnička služba mora ocijeniti statističku važnost ekstrapolacije koja je potrebna za određivanje vrijednosti emisije CO2 pri ΔΕbatt = 0.
6.3.5.2. Korekcijski koeficijent emisije CO2 (KCO2) definiran je kao:
KCO2 = (n · ΣQiMi – ΣQi · ΣΜi)/(n · ΣQi 2 – (ΣQi)2) (g/km/Ah)
pri čemu je:
|
Mi |
= |
emisija CO2 izmjerena tijekom i-tog ispitivanja proizvođača (g/km) |
|
Qi |
= |
elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom i-tog ispitivanja proizvođača (Ah) |
|
n |
= |
broj podataka. |
Korekcijski koeficijent emisije CO2 zaokružuje se na četiri značajne brojke (npr. 0,xxxx ili xx,xx). Statističku važnost korekcijskog koeficijenta emisije CO2 ocjenjuje tehnička služba.
6.3.5.3. Pojedinačni korekcijski koeficijenti emisije CO2 određuju se za vrijednosti potrošnje goriva izmjerene tijekom ciklusa prvog dijela, odnosno ciklusa drugog dijela.
6.3.6. Emisija CO2 pri energetskoj bilanci akumulatora nula (M0)
6.3.6.1. Emisija CO2 M0 pri ΔΕbatt = 0 utvrđuje se pomoću sljedeće jednadžbe:
M0 = M – KCO2 · Q (g/km)
pri čemu je:
|
C |
= |
emisija CO2 izmjerena tijekom ispitivanja (1/100 km) |
|
Q |
= |
elektroenergetska bilanca izmjerena tijekom ispitivanja (Ah) |
6.3.6.2. Emisija CO2 pri energetskog bilanci akumulatora nula određuje se posebno za vrijednosti emisije CO2 izmjerene tijekom ciklusa prvog dijela, odnosno ciklusa drugog dijela.
(1) Također poznato kao „vozilo s vanjskim punjenjem”.
(2) Također poznato kao „vozilo s unutarnjim punjenjem”.
(*) Na primjer: sportski, ekonomični, izvangradski položaj
(**) Najviše električni hibridni način:
Hibridni način za koji se može dokazati da ima najveću potrošnju električne energije od svih hibridnih načina koje je moguće odabrati kada se ispituje u skladu s uvjetom A, što se ustanovljava na temelju informacija koje pruža proizvođač te uz suglasnost tehničke službe.
(***) Način s najviše potrošnje goriva:
Hibridni način za koji se može dokazati da ima najveću potrošnju goriva od svih hibridnih načina koje je moguće odabrati kada se ispituje u skladu s uvjetom B, što se ustanovljava na temelju informacija koje pruža proizvođač te uz suglasnost tehničke službe.
Dodatak 1.
PROFIL STANJA NAPUNJENOSTI (SOC) UREĐAJA ZA POHRANJIVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA HIBRIDNA ELEKTRIČNA VOZILA S PUNJENJEM IZ VANJSKOG IZVORA
Profili stanja napunjenosti (SOC) za hibridna električna vozila s punjenjem iz vanjskog izvora, ispitani pod uvjetima A i B su:
|
Uvjet A: |
|
|
Uvjet B: |
|
Dodatak 2.
METODA MJERENJA ELEKTROENERGETSKE BILANCE AKUMULATORA HIBRIDNOG ELEKTRIČNOG VOZILA S PUNJENJEM IZ VANJSKOG IZVORA I HIBRIDNOG VOZILA S PUNJENJEM IZ UNUTARNJEG IZVORA
1. UVOD
|
1.1. |
Svrha ovog dodatka je utvrditi metodu i potrebne instrumente za mjerenje elektroenergetske bilance akumulatora hibridnih električnih vozila s punjenjem iz vanjskog izvora (OVC HEV) i hibridnih električnih vozila s punjenjem iz unutarnjeg izvora (NOVC HEV). Mjerenje elektroenergetske bilance je potrebno:
|
|
1.2. |
Metodu opisanu u ovom Prilogu proizvođač koristi za mjerenja koja se obavljaju kako bi se odredili korekcijski faktori Kfuel i KCO2, kako je utvrđeno u stavcima 5.3.3.2., 5.3.5.2., 6.3.3.2., i 6.3.5.2. ovog Priloga. Tehnička služba provjerava jesu li ta mjerenja obavljena u skladu s postupkom opisanim u ovom Prilogu. |
|
1.3. |
Metodu opisanu u ovom Prilogu tehnička služba mora koristiti za mjerenja elektroenergetske bilance Q, kako je utvrđeno u stavcima 3.2.3.2.2, 4.2.4.2.2., 5.3.4.1., 5.3.6.1., 6.3.4.1., i 6.3.6.1. ovog Priloga. |
2. MJERNA OPREMA I INSTRUMENTI ZA MJERENJE
|
2.1. |
Tijekom ispitivanja kako su opisana u stavcima 3., 4., 5. i 6. ovog Priloga, struja akumulatora se mjeri korištenjem pretvornika struje tipa s hvataljkama ili zatvorenog tipa. Strujni pretvornik (tj. strujni senzor bez opreme za dobivanje podataka) ima najmanju točnost od 0,5 posto izmjerene vrijednosti (u A) ili 0,1 posto najveće vrijednosti na ljestvici. U svrhu ovog ispitivanja ne smiju se koristiti dijagnostičke ispitne naprave proizvođača izvorne opreme. |
|
2.1.1. |
Strujni pretvornik se ugrađuje na jednu od žica izravno povezanih s akumulatorom. Kako bi se lako izmjerila struja akumulatora korištenjem vanjske opreme za mjerenje, proizvođači bi po mogućnosti trebali u vozilo ugraditi odgovarajuće, sigurne i dostupne priključne točke. Ako to nije izvedivo, proizvođač je obvezan poduprijeti tehničku službu osiguranjem sredstava za priključenje strujnog pretvornika na žice priključene na akumulator na gore opisan način. |
|
2.1.2. |
Izlazna vrijednost strujnog pretvornika uzorkuje se s najmanjom frekvencijom uzorka od 5 Hz. Izmjerena struja se postupno integrira i daje izmjerenu vrijednost Q izraženu u Ampersatima (Ah). |
|
2.1.3. |
Temperatura na mjestu gdje se nalazi senzor mjeri se i uzorkuje s istom frekvencijom uzoraka kao struja, kako bi se ta vrijednost mogla upotrijebiti za moguću nadoknadu toka strujnih pretvornika te, ako je primjenljivo, naponskog pretvornika koji se koristi za pretvorbu izlazne vrijednosti strujnog pretvornika. |
|
2.2. |
Popis instrumenta (proizvođač, br. modela, serijski br.) koje je proizvođač koristio za određivanje
te datumi posljednjeg umjeravanja instrumenata (ako je primjenljivo) dostavljaju se tehničkoj službi. |
3. MJERNI POSTUPAK
|
3.1. |
Mjerenje struje akumulatora započinje istodobno s početkom ispitivanja te završava odmah nakon što je vozilo odvezlo potpuni ciklus vožnje. |
|
3.2. |
Pojedinačne vrijednosti Q bilježe se za vrijeme prvog i drugog dijela ciklusa. |
PRILOG 9.
METODA MJERENJA AUTONOMIJE KRETANJA VOZILA S POGONOM ISKLJUČIVO NA ELEKTROPOGON ILI NA HIBRIDNI ELEKTROPOGON I DOSEGA VANJSKOG PUNJENJA VOZILA S HIBRIDNIM ELEKTROPOGONOM
1. MJERENJE AUTONOMIJE KRETANJA
Metoda ispitivanja opisana u nastavku omogućava mjerenje autonomije kretanja, izražene u km, vozila s pogonom isključivo na elektropogon ili autonomije kretanja i dosega vanjskog punjenja vozila na hibridni elektropogon s vanjskim izvorom punjenja (OVC-HEV kako su definirana u stavku 2. Priloga 8.).
2. PARAMETRI, JEDINICE I TOČNOST MJERENJA
Parametri, jedinice i točnost mjerenja su kako slijedi:
|
Parametar |
Jedinica |
Točnost |
Rezolucija |
|
Vrijeme |
s |
± 0,1 s |
0,1 s |
|
Udaljenost |
m |
± 0,1 % |
1 m |
|
Temperatura |
°C |
± 1 °C |
1 °C |
|
Brzina |
km/h |
± 1 % |
0,2 km/h |
|
Masa |
kg |
± 0,5 % |
1 kg |
|
Elektroenergetska bilanca |
Ah |
± 0,5 % |
0,3 % |
3. UVJETI ISPITIVANJA
3.1. Stanje vozila
3.1.1. Gume vozila pumpaju se do tlaka koji je naveo proizvođač vozila kada su gume na okolnoj temperaturi.
3.1.2. Viskozitet ulja za mehaničke pomične dijelove odgovara specifikaciji proizvođača vozila.
3.1.3. Uređaji za osvjetljenje, svjetlosnu signalizaciju i pomoćni uređaji su isključeni, osim onih potrebnih za ispitivanje i uobičajeni za dnevni rad vozila.
3.1.4. Svi sustavi pohrane energije raspoloživi u druge svrhe osim vuče (električni, hidraulički, pneumatski itd.) pune se do njihove najviše razine kako je naveo proizvođač.
3.1.5. Ako se rad akumulatora odvija iznad okolne temperature, operater slijedi postupak prema preporuci proizvođača automobila kako bi se održala temperatura akumulatora u uobičajenom radnom rasponu.
Zastupnik proizvođača u mogućnosti je potvrditi da toplinski upravljački sustav akumulatora nije onemogućen niti oslabljen.
3.1.6. Vozilo mora prijeći najmanje 300 km tijekom sedam dana prije ispitivanja s onim akumulatorima koji su ugrađeni u ispitno vozilo.
3.2. Klimatski uvjeti
Za ispitivanje koje se provodi na otvorenom okolna temperatura je između 5 °C i 32 °C.
Ispitivanje na zatvorenom se provodi na temperaturi između 20 °C i 30 °C.
4. NAČINI RADA
Metoda ispitivanja uključuje sljedeće korake:
|
(a) |
početno punjenje akumulatora; |
|
(b) |
primjenu ciklusa i mjerenje autonomije kretanja. |
Između tih koraka, ako se vozilo pomakne, prebacuje se u sljedeće područje ispitivanja (bez regenerativnog ponovnog punjenja).
4.1. Početno punjenje akumulatora
Punjenje akumulatora se sastoji od sljedećih postupaka:
|
Napomena: |
„Početno punjenje akumulatora” odnosi se na prvo punjenje akumulatora, prilikom preuzimanja vozila. U slučaju nekoliko kombiniranih ispitivanja ili mjerenja, koja se provode uzastopno, prvo provedeno punjenje predstavlja „početno punjenje akumulatora”, a sljedeće se može obaviti u skladu s postupkom „uobičajenog prekonoćnog punjenja”. |
4.1.1. Pražnjenje akumulatora
4.1.1.1. Za potpuno električna vozila:
|
4.1.1.1.1. |
Postupak započinje pražnjenjem akumulatora vozila tijekom vožnje (na ispitnoj stazi, na dinamometru šasije itd.) pri stalnoj brzini od 70 % ± 5 % najveće tridesetominutne brzine vozila. |
|
4.1.1.1.2. |
Do zaustavljanja pražnjenja dolazi:
|
4.1.1.2. Za hibridno električno vozilo s vanjskim izvorom punjenja (OVC HEV) bez prekidača za izbor načina rada kako je definirano u Prilogu 8.:
|
4.1.1.2.1. |
Proizvođač osigurava sredstva za provedbu mjerenja tijekom kojeg vozilo vozi u potpuno električnom načinu rada. |
|
4.1.1.2.2. |
Postupak započinje pražnjenjem uređaja za pohranjivanje električne energije u vozilu tijekom vožnje (na ispitnoj stazi, na dinamometru šasije itd.):
Motor na gorivo se mora ugasiti u roku od 10 sekundi nakon što je automatski upaljen. |
4.1.1.3. Za hibridno električno vozilo s vanjskim izvorom punjenja s prekidačem za izbor načina rada kako je definirano u Prilogu 8.:
|
4.1.1.3.1. |
Ako ne postoji potpuno električni položaj, proizvođač mora osigurati sredstva za provedbu mjerenja tijekom kojeg vozilo vozi u potpuno električnom načinu rada. |
|
4.1.1.3.2. |
Postupak započinje pražnjenjem naprave za pohranjivanje električne energije u vozilu tijekom vožnje s prekidačem u potpuno električnom položaju (na ispitnoj stazi, na dinamometru šasije itd.) pri stalnoj brzini od 70 % ± 5 % najveće brzine vozila u trideset minuta. |
|
4.1.1.3.3. |
Do zaustavljanja punjenja dolazi:
|
|
4.1.1.3.4. |
Ako vozilo nije opremljeno s potpuno električnim načinom rada, pražnjenje uređaja za pohranjivanje električne energije postiže se vožnjom vozila (na ispitnoj stazi, na dinamometru šasije itd.):
|
Motor na gorivo se mora ugasiti u roku od 10 sekundi nakon što je automatski upaljen.
4.1.2. Korištenje uobičajenog prekonoćnog punjenja
Kod potpuno električnog vozila akumulator se puni u skladu s postupkom za uobičajeno prekonoćno punjenje kako je definirano u stavku 2.4.1.2. Priloga 7., pri čemu punjenje ne traje više od 12 sati.
Kod hibridnog električnog vozila s vanjskim izvorom punjenja akumulator se puni u skladu s postupkom za uobičajeno noćno punjenje kako je definirano u stavku 3.2.2.5. Priloga 8.
4.2. Primjena ciklusa i mjerenje autonomije kretanja.
4.2.1. Kod potpuno električnog vozila:
4.2.1.1. Redoslijed ispitivanja kako je utvrđeno u stavku 1.1. Priloga 7. primjenjuje se na dinamometar šasije prilagođen kako je opisano u dodatku 1. Priloga 7. sve dok se ne postignu kriteriji za kraj ispitivanja.
4.2.1.2. Kriteriji za kraj ispitivanja se postižu kada vozilo nije u mogućnosti dostići ciljanu krivulju do 50 km/h ili kada standardni instrumenti ugrađeni u vozilo upozore vozača da zaustavi vozilo.
Tada vozilo usporava na 5 km/h otpuštanjem papučice akceleratora, bez doticanja papučice za kočenje i potom ga zaustaviti kočenjem.
4.2.1.3. Pri brzini iznad 50 km/h, ako vozilo ne postigne potrebno ubrzanje ili brzinu ispitnog ciklusa, papučica akceleratora mora ostati potpuno pritisnuta sve dok se ponovno ne dostigne referentna krivulja.
4.2.1.4. Kako bi se poštivale ljudske potrebe, između sljedova ispitivanja su dozvoljena do tri prekida koji ukupno ne smiju trajati dulje od 15 minuta.
4.2.1.5. Na kraju je izmjerena vrijednost De prijeđene udaljenosti u km autonomija kretanja električnog vozila. Ta se vrijednost zaokružuje na najbliži cijeli broj.
4.2.2. Za hibridna električna vozila:
4.2.2.1. Za određivanje autonomije kretanja hibridnog električnog vozila
|
4.2.2.1.1. |
Primjenljivi redoslijed ispitivanja i pripadajući propisi za promjenu stupnja prijenosa, kako je utvrđeno u stavku 1.4. Priloga 8. primjenjuju se na dinamometar prilagođen kako je opisano u dodacima 2., 3. i 4. Prilogu 4. Pravilniku br. 83. sve dok se ne postignu kriteriji za kraj ispitivanja. |
|
4.2.2.1.2. |
Kriteriji za kraj ispitivanja se postižu kada vozilo nije u mogućnosti dostići ciljnu krivulju do 50 km/h ili kada standardni instrumenti ugrađeni u vozilo upozore vozača da zaustavi vozilo ili kada se uključi motor na gorivo. Tada vozilo treba usporiti na 5 km/h otpuštanjem papučice akceleratora, bez doticanja papučice za kočenje i potom ga zaustaviti kočenjem. |
|
4.2.2.1.3. |
Pri brzini iznad 50 km/h, ako vozilo ne postigne potrebno ubrzanje ili brzinu ispitnog ciklusa, papučica akceleratora mora ostati potpuno pritisnuta sve dok se ponovno ne dostigne referentna krivulja. |
|
4.2.2.1.4. |
Kako bi se poštivale ljudske potrebe, između sljedova ispitivanja su dozvoljena do tri prekida koji ukupno ne smiju trajati dulje od 15 minuta. |
|
4.2.2.1.5. |
Na kraju je izmjerena vrijednost De prijeđene udaljenosti u km autonomija kretanja hibridnog električnog vozila. Ta se vrijednost zaokružuje na najbliži cijeli broj. Ako tijekom ispitivanja vozilo djeluje istodobno u električnom i hibridnom načinu, razdoblja djelovanja u isključivo električnom načinu određuju se mjerenjem struje u brizgaljki ili sustavu paljenja. |
4.2.2.2. Za određivanje dosega vanjskog punjenja vozila s hibridnim električnim pogonom
|
4.2.2.2.1. |
Redoslijed ispitivanja koji se primjenjuje i prateći propisi o promjeni stupnja prijenosa, kako je utvrđeno u stavku 1.4. Priloga 8., primjenjuje se na dinamometar šasije prilagođen kako je opisano u Dodatku 2., 3. i 4. Priloga 4. Pravilniku 83., sve dok se ne postignu kriteriji za kraj ispitivanja. |
|
4.2.2.2.2. |
Za mjerenje dosega vanjskog punjenja, postignut je kraj kriterija ispitivanja kada akumulator dostigne stanje minimalne napunjenosti u skladu s kriterijima koji su utvrđeni u Prilogu 8, stavku 3.2.3.2.2 ili 4.2.4.2.2. Vožnja se nastavlja do posljednjeg razdoblja praznog hoda u izvangradskom ciklusu vožnje. |
|
4.2.2.2.3. |
Kako bi se poštivale ljudske potrebe, između sljedova ispitivanja su dozvoljena do tri prekida koji ukupno ne smiju trajati dulje od 15 minuta. |
|
4.2.2.2.4. |
Na kraju, ukupna prijeđena udaljenost u km, zaokružena na najbliži cijeli broj, je doseg vanjskog punjenja vozila s hibridnim električnim pogonom. |
PRILOG 10.
POSTUPAK ISPITIVANJA ZA UTVRĐIVANJE EMISIJA ZA VOZILO OPREMLJENO SUSTAVOM PERIODIČNOG OBNAVLJANJA
1. UVOD
1.1. U ovom se Prilogu utvrđuju posebne odredbe u pogledu homologacije tipa vozila opremljenog sustavom periodičnog obnavljanja kako je definirano u stavku 2.19. ovog Pravilnika.
2. OPSEG I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA
2.1. Porodice vozila opremljenih sustavom periodičnog obnavljanja
Postupak se odnosi na vozila opremljena sustavom periodičnog obnavljanja prema definiciji iz stavka 2.19. ovog Pravilnika. Za potrebe ovog Priloga mogu se odrediti porodice vozila. Shodno tomu, oni tipovi vozila sa sustavima obnavljanja s istovjetnim parametrima niže opisanima, ili čiji su parametri unutar navedenih dopuštenih odstupanja, smatraju se pripadnicima iste porodice s obzirom na mjerenja specifična za određene sustave periodičnog obnavljanja.
2.1.1. Istovjetni parametri su:
|
|
Motor:
|
|
|
Sustav periodičnog obnavljanja (npr. katalizator, odvajač čestica):
|
2.2. Tip vozila različitih referentnih masa
Ki faktor dobiven postupcima iz ovog Priloga za homologaciju tipa vozila sa sustavom periodičnog obnavljanja prema definiciji iz stavka 2.19. ovog Pravilnika može se proširiti na druga vozila iz porodica s referentnom masom u okviru sljedeće dvije više klase istovjetne inercije ili bilo koje niže istovjetne inercije.
2.3. Umjesto provedbe postupaka ispitivanja definiranih u sljedećem odjeljku može se koristiti stalna Ki vrijednost od 1,05 ako tehnička služba ne vidjeti razlog da bi se ta vrijednost mogla nadmašiti.
3. POSTUPAK ISPITIVANJA
Vozilo može biti opremljeno sklopkom koja može spriječiti ili dopustiti postupak obnavljanja pod uvjetom da ta radnja ne utječe na umjeravanje prvotnog motora. Sklopka se dopušta samo u svrhu sprečavanja obnavljanja tijekom punjenja sustava obnavljanja i tijekom ciklusa prekondicioniranja. Međutim, ne smije se koristiti prilikom mjerenja emisija tijekom faze obnavljanja; ispitivanje emisije radije se provodi neizmijenjenom kontrolnom jedinicom izvorne opreme proizvođača (OEM).
3.1. Mjerenje emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva između dva ciklusa kada dolazi do faza obnavljanja
3.1.1 Prosječna vrijednost emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva između faza obnavljanja i tijekom punjenja uređaja za obnavljanje određuje se iz aritmetičke srednje vrijednosti nekoliko približno podjednako udaljenih (ako ih je više od dva) radnih ciklusa tipa I ili istovjetnih ciklusa ispitivanja motora na pokusnom uređaju. Kao alternativu proizvođač može dostaviti podatke koji pokazuju da su emisija ugljičnog dioksida i potrošnja goriva ostale stalne ± 4 posto između faza obnavljanja. U tom se slučaju može koristiti emisija ugljičnog dioksida i potrošnja goriva izmjerene tijekom redovitog ispitivanja tipa I. U svim drugim slučajevima moraju se provesti mjerenja emisija za najmanje dva radna ciklusa tipa I ili istovjetna ciklusa ispitivanja motora na pokusnom uređaju: jedno neposredno nakon obnavljanja (prije novog punjenja) i drugo što je moguće bliže prije nastupa faza obnavljanja. Sva mjerenja i izračuni emisija provode se u skladu s Prilogom 6. Određivanje prosjeka emisije za pojedinačni sustav obnavljanja u skladu sa stavko 3.3. ovog Priloga i za višestruke sustave obnavljanja u skladu sa stavkom 3.4. ovog Priloga.
3.1.2. Postupak punjenja i utvrđivanje Ki provode se tijekom radnog ciklusa tipa I na dinamometru šasije ili na pokusnom uređaju za ispitivanje motora koristeći istovjetni ciklus ispitivanja. Ovi se ciklusi mogu provoditi neprekidno (tj. bez potrebe za isključivanjem motora između ciklusa). Nakon nekog broja završenih ciklusa vozilo se može ukloniti s dinamometra šasije, a ispitivanje nastaviti kasnije.
3.1.3. Broj ciklusa (D) između dva ciklusa gdje dolazi do faza obnavljanja, broj ciklusa tijekom kojih se provode mjerenja emisija (n), i svako mjerenje emisija (M′sij) navodi se u Prilogu 1., točkama od 4.1.11.2.1.10.1. do 4.1.11.2.1.10.4. ili od 4.1.11.2.5.4.1. do 4.1.11.2.5.4.4., prema potrebi.
3.2. Mjerenje emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva tijekom obnavljanja
3.2.1. Priprema vozila, ako je potrebna, za ispitivanje emisija tijekom faze obnavljanja, može se obaviti primjenom pripremnih ciklusa iz stavka 5.3. Priloga 4. Pravilniku br. 83 ili istovjetnih ciklusa ispitivanja motora na pokusnom uređaju, ovisno o postupku punjenja odabranom u gornjem stavku 3.1.2.
3.2.2. Uvjeti ispitivanja i vozila za ispitivanje opisano u Prilogu 6. primjenjuju se prije provedbe prvog valjanog ispitivanja emisije.
3.2.3. Do obnavljanja ne smije doći tijekom pripreme vozila. To se može osigurati jednom od sljedećih metoda:
|
3.2.3.1. |
Probni sustav obnavljanja ili djelomični sustav mogu se ugraditi za cikluse prekondicioniranja. |
|
3.2.3.2. |
Svaka druga metoda dogovorena između proizvođača i homologacijskog tijela. |
3.2.4. Ispitivanje emisije ispuha pri pokretanju hladnog motora, uključujući postupak obnavljanja, provodi se u skladu s radnim ciklusom tipa I ili istovjetnim ciklusom ispitivanja motora na pokusnom uređaju. Ako se ispitivanja emisija između dva ciklusa gdje dolazi do faza obnavljanja provode na pokusnom uređaju za ispitivanje motora, ispitivanje emisija, uključujući fazu obnavljanja, također se provodi na pokusnom uređaju za ispitivanje motora.
3.2.5. Ako postupak obnavljanja zahtijeva više od jednog radnog ciklusa, kasniji ciklus (ciklusi) ispitivanja odmah se provodi (provode), bez isključivanja motora, sve do postizanja potpunog obnavljanja (svaki ciklus je završen). Vrijeme potrebno za uspostavljanje novog ispitivanja treba biti što kraće (npr. promjena posebnog filtra za čestice). Motor treba biti isključen tijekom ovog razdoblja.
3.2.6. Vrijednosti emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva tijekom obnavljanja (Mri) izračunavaju se u skladu s Prilogom 6. Bilježi se broj radnih ciklusa (d) izmjerenih za cjelokupno obnavljanje.
3.3. Izračun kombinirane emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva pojedinačnog sustava obnavljanja
|
(1) |
|
|
(2) |
|
|
(3) |
|
pri čemu je za svaku razmatranu emisiju ugljičnog dioksida i potrošnju goriva:
|
M′sij |
= |
masene emisije CO2 u g/km i potrošnja goriva u l/100 km tijekom jednog dijela i. radnog ciklusa (ili istovjetnog ispitivanja motora na pokusnom uređaju) bez obnavljanja; |
|
M′rij |
= |
masene emisije CO2 u g/km i potrošnja goriva u l/100 km tijekom jednog dijela i. radnog ciklusa (ili istovjetnog ispitivanja motora na pokusnom uređaju) tijekom obnavljanja (kada je n > 1, prvo ispitivanje ciklusa tipa I se provodi hladno, a kasniji ciklusi su topli); |
|
Msi |
= |
srednja vrijednost masenih emisija CO2 u g/km i potrošnje goriva u l/100 km tijekom jednog dijela i. radnog ciklusa bez obnavljanja; |
|
Mri |
= |
srednja vrijednost masenih emisija CO2 u g/km i potrošnje goriva u l/100 km tijekom jednog dijela i. radnog ciklusa tijekom obnavljanja; |
|
Mpi |
= |
srednja vrijednost masene emisije CO2 u g/km i potrošnje goriva u l/100 km |
|
N |
= |
broj točaka ispitivanja na kojima se provode mjerenja emisija (radnih ciklusa tipa I ili istovjetnih ciklusa ispitivanja motora na pokusnom uređaju) između dva ciklusa kada dolazi do faza obnavljanja, ≥ 2 |
|
d |
= |
broj radnih ciklusa potrebnih za obnavljanje; |
|
D |
= |
broj radnih ciklusa između dva ciklusa kada dolazi do faza obnavljanja. |
Za primjere prikaza parametara mjerenja vidjeti sliku 10/1.
Slika 10/1
Parametri izmjereni tijekom ispitivanja emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva tijekom i između ciklusa kada dolazi do obnavljanja (shematski primjer, emisije tijekom „D” mogu se povećati ili smanjiti)
3.3.1. Izračun faktora obnavljanja K za svaku razmatranu emisiju ugljičnog dioksida i potrošnju goriva i.
Ki = Mpi/Msi
Rezultati Msi, Mpi i Ki bilježe se u izvješću o ispitivanju koji dostavlja tehnička služba.
Ki se može odrediti nakon dovršetka jednog postupka.
3.4. Izračun kombinirane emisije ugljičnog dioksida i potrošnje goriva višestrukih periodičnih sustava obnavljanja
|
(1) |
|
|
(2) |
|
|
(3) |
|
|
(4) |
|
|
(5) |
|
|
(6) |
|
|
(7) |
|
pri čemu je:
|
Msi |
= |
masa emisije svih događaja k CO2 u g/km i potrošnja goriva u l/100 km i. bez obnavljanja; |
|
Mri |
= |
masa emisije svih događaja k CO2 u g/km i potrošnja goriva u l/100 km i. tijekom obnavljanja; |
|
Mpi |
= |
masa emisije svih događaja k CO2 u g/km i potrošnja goriva u l/100 km i.; |
|
Msik |
= |
masa emisije događaja k CO2 u g/km i potrošnja goriva u l/100 km i. tijekom obnavljanja; |
|
Mrik |
= |
masa emisije događaja k CO2 u g/km i potrošnja goriva u l/100 km i. tijekom obnavljanja; |
|
M′sik,j |
= |
masa emisije događaja k CO2 u g/km i potrošnja goriva u l/100 km i. za vrijeme radnog ciklusa tipa I. (ili jednakovrijednog ciklusa na napravi za ispitivanje motora) bez obnavljanja mjereno u točki j; 1 ≤ j ≤ n; |
|
M′rik,j |
= |
masa emisije događaja k CO2 u g/km i potrošnja goriva u l/100 km i. za vrijeme radnog ciklusa tipa I. (ili jednakovrijednog ciklusa na napravi za ispitivanje motora) tijekom obnavljanja (ako je j > 1, prvo ispitivanje tipa I. se obavlja na niskim temperaturama, a naknadni ciklusi na visokim temperaturama) mjereno pri radnom ciklusu j; 1 ≤ j ≤ d; |
|
nk |
= |
broj ispitnih točki događaja k na kojima su obavljena mjerenja emisija (radni ciklusi tipa I. ili jednakovrijedni ciklusi na napravi za ispitivanje motora) između dva ciklusa tijekom kojih nastupaju faze obnavljanja, ≥ 2; |
|
dk |
= |
broj radnih ciklusa događaja k potrebnih za obnavljanje; |
|
Dk |
= |
broj radnih ciklusa događaja k između dva ciklusa kada dolazi do faza obnavljanja |
Za primjere prikaza parametara mjerenja sliku 10/2 (ispod)
Slike 10/2 i 10/3
Parametri mjerenja tijekom ispitivanja emisija tijekom i između ciklusa kada dolazi do faza obnavljanja (shematski primjer)
Za više detalja shematskog procesa vidjeti Sliku 10/3
Za primjenu jednostavnog i realističnog slučaja, sljedeći opis daje detaljno objašnjenje shematskog primjera prikazanog na Slici 10/3 navedenoj gore:
1. DPF: regenerativni, ekvidistantni događaji, slične emisije (± 15 posto) od događaja do događaja
Dk = Dk + 1 = D1
dk = dk + 1 = d1
Mrik – Msik = Mrik + 1 – Msik + 1
nk = n
2. DeNOx: događaj desumporizacije (uklanjanje SO 2) pokreće se prije detekcije utjecaja sumpora na emisije (± 15 posto mjerenih emisija) i u ovom primjeru zbog egzotermne reakcije zajedno s posljednjim obavljenim regenerativnim događajem DPF.
M'sik,j = 1 = stalan
Mrik = Mrik + 1 = Mri2
za uklanjanje SO2 Mri2, Msi2, d2, D2, n2 = 1
3. Potpuni sustav (DPF + DeNOx):
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izračun faktora (Ki) za višekratne periodične sustave obnavljanja moguć je samo nakon određenog broja faza obnavljanja za svaki sustav. Nakon obavljanja potpunog postupka (A do B, vidjeti Sliku 10/2), trebaju se ponovno postići izvorni uvjeti pokretanja A.
3.4.1. Proširenje homologacije za višekratni periodični sustav obnavljanja
|
3.4.1.1. |
Ako se promijene tehnički parametar(ri) i/ili strategija obnavljanja višekratnog sustava obnavljanja za sve događaje unutar kombiniranog sustava, treba se mjerenjima provesti cijeli postupak uključujući sve naprave obnavljanja da bi se ažurirao višestruki faktor Ki. |
|
3.4.1.2. |
Ako se promijene samo strateški parametri (tj. kao što je „D” i/ili „d” za DPF) pojedinačne naprave višekratnog sustava obnavljanja i proizvođač može tehničkoj službi predstaviti tehnički izvedive podatke i informacije o tome da:
potreban postupak ažuriranja za Ki može se pojednostaviti. Prema dogovoru između proizvođača i tehničke službe, u takvom slučaju trebalo bi se obaviti samo pojedinačno uzorkovanje/pohranjivanje i obnavljanje, a rezultati testiranja („Msi”, „Mri”) u kombinaciji sa promijenjenim parametrima („D” i/ili „d”) mogli bi se uvrstiti u odgovarajuću(-e) formulu(-e) radi ažuriranja višestrukog faktora Ki na matematički način zamjenom postojeće(-ih) osnovne(-ih) formule(-a) za faktor Ki. |