(1)

Bugarska je tijekom proljeća 2025. pogođena nepovoljnim klimatskim prilikama nezabilježenih razmjera. Početkom veljače topliji vremenski uvjeti doveli su do preuranjenog razvoja vegetacije i ranog cvjetanja voćnih vrsta. Uslijedilo je hladno vrijeme u ožujku i travnju s razdobljima vrlo niskih temperatura, što je uzrokovalo štetu u proizvodnji, uglavnom u sektorima voća i orašastih plodova, a posebno u proizvodnji badema, jabuka, marelica, trešanja i višanja, bresaka, krušaka, šljiva i oraha.

(2)

Latvija je u proljeće i ljeto 2025. doživjela nepovoljne klimatske prilike koje su uključivale proljetni mraz i duga razdoblja s padalinama. Zbog toplijeg travnja s višim temperaturama od uobičajenih mraz je uzrokovao iznimno velika oštećenja za voćke u cvatu i bobičasto voće. Nakon toga, duga razdoblja s većim padalinama od uobičajenih u lipnju i srpnju uzrokovala su pretjeranu vlažnost tla. Te nepovoljne klimatske prilike utjecale su na sektor voća i povrća i proizvodnju određenog sjemena, što se posebno odnosi na jabuke, bobičasto voće, ribiz, trešnje i višnje, grašak, bundeve, sjeme za laneno ulje, vlasastodlakavu grahoricu za proizvodnju sjemena i sjeme gorušice.

(3)

Litva je pogođena nepovoljnim klimatskim prilikama u proljeće 2025. Više temperature od uobičajenih u ožujku i prvoj polovini travnja uzrokovale su rani razvoj usjeva. U drugoj polovini travnja i u svibnju usjeve su pogodili jaki mrazovi, uz niže temperature od uobičajenih. To je prouzročilo veliku štetu u sektoru voća, što se posebno odnosi na jabuke, ribiz, bobičasto voće, trešnje, kruške i šljive.

(4)

Mađarska je tijekom travnja i svibnja 2025. pogođena jakim mrazom na gotovo cijelom državnom području. Tijekom tog razdoblja niske temperature prouzročile su veliku štetu u sektoru voća, što se posebno odnosi na jabuke, marelice, trešnje i višnje, breskve, kruške i dunje.

(5)

U Poljskoj je u proljeće 2025. zabilježena pojava dugotrajnih mrazova u travnju i svibnju na području nekoliko vojvodstava. Nadalje, dodatnu štetu na usjevima koji su već bili pogođeni mrazom prouzročile su snažne tuče, što je utjecalo na sektor voća i povrća, posebno proizvodnju bobičastog voća, ribiza, višanja i krastavaca.

(6)

Rumunjsku su nepovoljne vremenske prilike pogodile tijekom proljeća 2025., točnije u travnju i svibnju, i utjecale su na razne sektore. Uzastopne pojave kasnog proljetnog mraza, uz vrlo niske temperature, uzrokovale su teška oštećenja na usjevima jer je došlo do smrzavanja cvjetova, pupoljaka i mladica. To je dovelo do znatnog propadanja usjeva i velikih gubitaka u proizvodnji u sektoru voća, što se posebno odnosi na marelice i trešnjolike šljive, trešnje i višnje, breskve i nektarine.

(7)

Premda postoje naznake da do sličnih nepovoljnih klimatskih prilika u cijeloj Uniji dolazi jer općenito sve više rastu rizici za poljoprivredu povezani s klimatskim promjenama, njihov je intenzitet u Bugarskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj bio izvanredan i zahvatile su veliko područje i znatan dio proizvodnje određenih proizvoda.

(8)

Znatna šteta i posljedični gubitak prihoda koje su te nepovoljne klimatske prilike prouzročile pogođenim proizvođačima u Bugarskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj ugrožavaju gospodarsku održivost poljoprivrednih gospodarstava.

(9)

Stoga bi trebalo donijeti izvanrednu mjeru kako bi se doprinijelo rješavanju posebnih problema nastalih slijedom tih prilika u Bugarskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

(10)

Znatna šteta i ekonomski gubici koje su te nepovoljne klimatske prilike prouzročile poljoprivrednim proizvođačima poseban su problem u smislu članka 221. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koji se ne može odmah riješiti mjerama poduzetima na temelju članaka 219. ili 220. te uredbe. Situacija nije izravno povezana s određenim tržišnim poremećajem ili opasnošću od takvog poremećaja. Nije povezana ni s mjerama za suzbijanje širenja bolesti životinja ili mjerama koje se odnose na gubitak povjerenja potrošača zbog opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka.

(11)

Iznose koji se stavljaju na raspolaganje Bugarskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj trebalo bi utvrditi na temelju neto gornjih granica za izravna plaćanja utvrđenih u Prilogu V. Uredbi (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća (2), posebno uzimajući u obzir relativni udio tih država članica u poljoprivrednom sektoru Unije te posljedice nepovoljnih klimatskih prilika u tim državama članicama.

(12)

Bugarska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska i Rumunjska potporu bi trebale raspodijeliti najučinkovitijim kanalima i na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija kojima se uzimaju u obzir razmjeri poteškoća i stvarne gospodarske štete s kojima se suočavaju pogođeni poljoprivrednici. Trebale bi se pobrinuti da ti poljoprivrednici budu krajnji korisnici potpore i da se izbjegne narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja.

(13)

Budući da bi se iznosima dodijeljenima Bugarskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj samo djelomično otklonile gospodarske poteškoće s kojima su se suočili poljoprivrednici, tim državama članicama trebalo bi omogućiti da pogođenim poljoprivrednicima dodijele dodatnu nacionalnu potporu u skladu s uvjetima utvrđenima ovom Uredbom.

(14)

Kako bi se Bugarskoj, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj omogućila fleksibilna raspodjela potpore u skladu s okolnostima pogođenih poljoprivrednika, trebalo bi im dopustiti da tu potporu kumuliraju s drugom potporom financiranom iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, pri čemu treba izbjeći dodjelu prekomjerne naknade poljoprivrednicima.

(15)

Kako bi se izbjegla prekomjerna naknada, Bugarska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska i Rumunjska trebale bi uzeti u obzir potporu dodijeljenu u okviru drugih nacionalnih instrumenata potpore ili drugih instrumenata potpore Unije ili privatnih programa za ublažavanje nastalih ekonomskih gubitaka.

(16)

Budući da se potpora Unije utvrđuje u eurima, radi osiguravanja ujednačene i istodobne primjene potrebno je odrediti datum za konverziju iznosa dodijeljenog državama članicama koje nisu uvele euro, kao što su to Mađarska, Poljska i Rumunjska, u njihovu nacionalnu valutu. Budući da u ovoj Uredbi nije utvrđen rok za podnošenje zahtjeva za potporu, operativnim događajem za devizni tečaj za iznose utvrđene u ovoj Uredbi za potrebe članka 30. stavka 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2022/127 (3) primjereno je smatrati datum stupanja na snagu ove Uredbe.

(17)

Bugarska će euro uvesti 1. siječnja 2026. Stoga je za potrebe članka 30. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2022/127 datum uvođenja eura u Bugarskoj primjereno smatrati operativnim događajem za devizni tečaj, koji je utvrđen u Uredbi Vijeća (EU) 2025/1409 (4).

(18)

Kako bi se osigurala učinkovitost te izvanredne mjere, korisnici bi trebali brzo primiti hitnu financijsku potporu. Osim toga, trebalo bi osigurati pravodobno praćenje proračuna te ažurne daljnje mjere i učinkovito korištenje pričuve za poljoprivredu, čime bi se maksimalno povećala njezina dostupnost i povećao kapacitet za brz odgovor na nove krize. Stoga je primjereno utvrditi datum prihvatljivosti do kojeg države članice trebaju isplatiti tu potporu korisnicima. Sva plaćanja izvršena nakon tog datuma trebala bi se smatrati neprihvatljivima za financiranje sredstvima Unije.

(19)

Unija bi stoga trebala financirati rashode Bugarske, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske i Rumunjske u okviru ove izvanredne mjere samo ako su nastali prije određenog datuma za prihvatljivost rashoda. Stoga bi potporu u okviru ove izvanredne mjere trebalo isplatiti do 30. travnja 2026.

(20)

Budući da se plaćanja nakon 30. travnja 2026. neće smatrati prihvatljivima ni u kojim okolnostima, članak 5. stavak 2. Delegirane uredbe (EU) 2022/127, kojim se utvrđuje razmjerno smanjenje mjesečnih plaćanja ostvarenih nakon roka, neće se primjenjivati.

(21)

Kako bi Unija mogla pratiti učinkovitost mjere uvedene ovom Uredbom, Bugarska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska i Rumunjska trebale bi Komisiji dostaviti detaljne informacije o provedbi ove Uredbe.

(22)

Kako bi poljoprivrednici mogli što prije primiti potporu, Bugarska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska i Rumunjska trebale bi bez odgode provesti ovu Uredbu. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(23)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda,