This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32025R1952
Commission Implementing Regulation (EU) 2025/1952 of 29 September 2025 on measures to prevent the establishment and the spread within the Union territory of Anoplophora glabripennis (Motschulsky) and for the eradication and containment of that pest within certain demarcated areas and repealing Implementing Decision (EU) 2015/893
Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/1952 оd 29. rujna 2025. o mjerama za sprečavanje udomaćivanja i širenja unutar područja Unije organizma Anoplophora glabripennis (Motschulsky), za iskorjenjivanje i obuzdavanje tog štetnog organizma unutar određenih demarkiranih područja i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke (EU) 2015/893
Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/1952 оd 29. rujna 2025. o mjerama za sprečavanje udomaćivanja i širenja unutar područja Unije organizma Anoplophora glabripennis (Motschulsky), za iskorjenjivanje i obuzdavanje tog štetnog organizma unutar određenih demarkiranih područja i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke (EU) 2015/893
C/2025/6532
SL L, 2025/1952, 3.12.2025., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1952/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2025/1952 |
3.12.2025 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2025/1952
оd 29. rujna 2025.
o mjerama za sprečavanje udomaćivanja i širenja unutar područja Unije organizma Anoplophora glabripennis (Motschulsky), za iskorjenjivanje i obuzdavanje tog štetnog organizma unutar određenih demarkiranih područja i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke (EU) 2015/893
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavke 1. i 2.,
budući da:
|
(1) |
Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2015/893 (2) utvrđene su mjere za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Anoplophora glabripennis (Motschulsky) i njegova širenja unutar Unije („navedeni štetni organizam”). |
|
(2) |
U dijelu B Priloga II. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/2072 (3) utvrđen je popis karantenskih štetnih organizama Unije za koje je poznato da se pojavljuju na području Unije. |
|
(3) |
Navedeni štetni organizam uvršten je na popis iz dijela B Priloga II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 jer je utvrđeno da se pojavljuje u određenim dijelovima Unije. Riječ je o polifagnom štetnom organizmu za koji je zabilježeno da utječe na više različitih biljnih vrsta na području Unije. |
|
(4) |
Navedeni štetni organizam uvršten je i na popis u Prilogu Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/1702 (4) kao prioritetni štetni organizam. |
|
(5) |
Bilje koje je domaćin navedenog štetnog organizma („bilje domaćin”) trebalo bi podvrgnuti nadzorima kako bi se osiguralo što brže otkrivanje navedenog štetnog organizma. |
|
(6) |
Određeno bilje domaćin moglo bi se upotrijebiti za privlačenje navedenog štetnog organizma i, ako ga se otkrije, ograničiti njegovu prisutnost. To bi bilje trebalo nazvati „kontrolno bilje”. |
|
(7) |
Bilje domaćin za koje je već prije utvrđeno da je zaraženo navedenim štetnim organizmom na području Unije najvjerojatnije će pridonijeti njegovu širenju. To bi bilje trebalo nazvati „navedeno bilje”. Na to bi se bilje na demarkiranim područjima trebale primjenjivati određene mjere za iskorjenjivanje ili obuzdavanje širenja, ovisno o slučaju. |
|
(8) |
Kako bi se osiguralo rano otkrivanje i iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma na području Unije, za koje nije poznato da je u njemu prisutan navedeni štetni organizam, države članice trebale bi provoditi godišnje nadzore. Kako bi bili djelotvorni, takvi nadzori trebali bi obuhvaćati sve bilje domaćine. Trebaju se temeljiti na znanstvenim savjetima Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku (5). |
|
(9) |
U skladu s Uredbom (EU) 2016/2031 svaka država članica treba izraditi i ažurirati krizni plan za svaki prioritetni štetni organizam koji može ući na njezino državno područje i na njemu se nastaniti. Na temelju iskustva iz prethodnih izbijanja potrebno je donijeti posebna pravila za provedbu članka 25. Uredbe (EU) 2016/2031 kako bi se sastavio sveobuhvatan krizni plan u slučaju otkrivanja navedenog štetnog organizma u Uniji. |
|
(10) |
Kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma na području Unije te imajući na umu njegov kapacitet širenja, širina sigurnosnog područja trebala bi biti najmanje 2 km izvan granica zaraženog područja. |
|
(11) |
Kako bi se mjere iskorjenjivanja počele odmah primjenjivati i kako bi se spriječilo daljnje širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije, potrebno je utvrditi pravila o godišnjim nadzorima demarkiranih područja. Ta bi se pravila trebala temeljiti na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, kako bi se prilagodila najnovijim znanstvenim i tehničkim dokazima. |
|
(12) |
Za odgovarajuće odgovore na fitosanitarne rizike od navedenog štetnog organizma, potrebno je utvrditi pravila za smanjenje veličine demarkiranih područja, odstupanja od njihova uspostavljanja i ukidanje tih područja. Trebalo bi utvrditi uvjete za primjenu tih pravila kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma na ostatak Unije. |
|
(13) |
Kod izoliranih pojava navedenog štetnog organizma na području Unije uspostava demarkiranog područja ne bi trebala biti obvezna ako se navedeni štetni organizam može ukloniti s tog bilja i ako postoje dokazi da je to bilje zaraženo prije nego što je uneseno na to područje ili da je riječ o izoliranom slučaju za koji se ne očekuje da će dovesti do udomaćivanja navedenog štetnog organizma. To je najproporcionalniji pristup ako se nadzorima provedenima na predmetnom području potvrdi da navedeni štetni organizam nije prisutan. Međutim, u vrlo specifičnim slučajevima u kojima se pojava i širenje navedenog štetnog organizma na području Unije može nedvojbeno isključiti, a odgovarajući rizik smatra se zanemarivim, takav nadzor nije opravdan i nije potreban. |
|
(14) |
Na nekim područjima Unije iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma više nije moguće. Stoga bi predmetnim državama članicama trebalo dopustiti da umjesto iskorjenjivanja primijene mjere za obuzdavanje širenja štetnog organizma unutar tih područja. |
|
(15) |
Te bi mjere na demarkiranim područjima trebale biti manje stroge od mjera za iskorjenjivanje, ali bi trebale omogućiti temeljit pristup nadzoru i produženje mjera opreza, uglavnom na odgovarajućim sigurnosnim područjima, kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije. |
|
(16) |
Imajući na umu da su mjere koje se odnose na demarkirana područja za obuzdavanje širenja manje stroge, širinu sigurnosnog područja trebalo bi povećati na najmanje 4 km kako bi se spriječilo da se navedeni štetni organizam proširi izvan tih demarkiranih područja. |
|
(17) |
Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju i druge države članice o svim demarkiranim područjima za obuzdavanje širenja koja namjeravaju odrediti ili izmijeniti kako bi Komisija imala pregled širenja navedenog štetnog organizma na području Unije i kako bi mogla uključiti odgovarajuće područje na popis demarkiranih područja za obuzdavanje širenja iz Priloga I. ovoj Uredbi. |
|
(18) |
Kako bi se osiguralo neposredno uklanjanje zaraženog bilja i spriječilo daljnje širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije, trebalo bi provoditi godišnje nadzore sigurnosnih područja u najprikladnije doba godine i uz odgovarajući intenzitet, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir mogućnost da nadležna tijela dodatno prate bilje domaćine na zaraženim područjima radi obuzdavanja širenja. |
|
(19) |
Kako bi se spriječilo moguće širenje navedenog štetnog organizma izvan demarkiranih područja, godišnji nadzori oko mjesta proizvodnje na demarkiranim područjima trebali bi biti intenzivniji nego na ostalim područjima. |
|
(20) |
Mjere iz Provedbene odluke (EU) 2015/893 koje se odnose na unos navedenog bilja na područje Unije i njegovo premještanje unutar njega uključene su u priloge VII. i VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072, a mjere koje se odnose na nadzore, iskorjenjivanje i obuzdavanje navedenog štetnog organizma ažuriraju se i zamjenjuju mjerama iz ove Uredbe. |
|
(21) |
Provedbenu odluku (EU) 2015/893 trebalo bi stoga staviti izvan snage i zamijeniti ovom Uredbom. |
|
(22) |
Odredbe ove Uredbe koje se odnose na nadzore na temelju Agencijine kartice za nadzor štetnog organizma Anoplophora glabripennis (6) („kartica za nadzor štetnog organizma”) i Općih smjernica Agencije za statistički pouzdane nadzore utemeljene na riziku trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2027. kako bi se nadležnim tijelima dalo dovoljno vremena za planiranje, pripremu i dodjelu dostatnih sredstava za takve nadzore. |
|
(23) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PREDMET I DEFINICIJE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom utvrđuju se mjere za sprečavanje udomaćivanja i širenja štetnog organizma Anoplophora glabripennis (Motschulsky) unutar područja Unije, mjere za njegovo iskorjenjivanje ako se utvrdi da je prisutan na tom području te mjere za obuzdavanje njegova širenja ako iskorjenjivanje više nije moguće.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„navedeni štetni organizam” znači Anoplophora chinensis (Motschulsky); |
|
2. |
„navedeno bilje” znači bilje za sadnju, čiji promjer stabljike ili vrata korijena na najdebljem dijelu iznosi 1 cm ili više, vrsta Acer spp., Aesculus spp., Betula spp., Fraxinus spp., Populus spp., Salix spp. i Ulmus spp.; |
|
3. |
„bilje domaćin” znači bilje za sadnju, čiji promjer stabljike ili vrata korijena na najdebljem dijelu iznosi 1 cm ili više, vrsta Acer spp., Aesculus spp., Albizia spp., Alnus spp., Betula spp., Carpinus spp., Celtis spp., Cercidiphyllum spp., Corylus spp., Elaeagnus spp., Fagus spp., Fraxinus spp., Gleditsia spp., Hibiscus spp., Koelreuteria spp., Malus spp., Melia spp., Morus spp., Platanus spp., Populus spp., Prunus spp., Pyrus spp., Ostrya spp., Quercus rubra, Robinia spp., Salix spp., Sophora spp., Sorbus spp., Tilia spp. i Ulmus spp.; |
|
4. |
„navedeno drvo i drveni materijal za pakiranje” znači drvo i drveni materijal od vrsta Acer spp., Aesculus spp., Betula spp., Fraxinus spp., Populus spp., Salix spp. i Ulmus spp.; |
|
5. |
„kontrolno bilje” znači navedeno bilje posebno posađeno radi ranog otkrivanja navedenog štetnog organizma te za potrebe nadzora; |
|
6. |
„demarkirano područje za obuzdavanje širenja” znači područje na kojem se navedeni štetni organizam ne može iskorijeniti, navedeno u Prilogu I.; |
POGLAVLJE II.
GODIŠNJI NADZORI ZA NAVEDENI ŠTETNI ORGANIZAM IZVAN DEMARKIRANIH PODRUČJA NA PODRUČJU UNIJE I KRIZNI PLANOVI
Članak 3.
Nadzori područja Unije izvan demarkiranih područja
1. Nadležna tijela provode godišnje nadzore bilja domaćina utemeljene na riziku na dijelovima svojeg državnog područja na kojima nije utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma radi utvrđivanja prisutnosti tog organizma.
2. Organizacija i sustav uzorkovanja tih nadzora moraju omogućiti otkrivanje, unutar predmetne države članice, niske razine prisutnosti zaraženog bilja uz dostatnu razinu pouzdanosti.
Temelje se na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku.
3. Nadzori se provode:
|
(a) |
primjenom tehnika kojima se može otkriti zaraza na visini krošnje; |
|
(b) |
na otvorenom, na prirodnim i gradskim područjima, odmaralištima uz ceste i željeznicu, u rasadnicima, vrtnim centrima, trgovačkim centrima, pilanama i drugim relevantnim lokacijama za koje nadležna tijela smatraju da je otkrivanje navedenog štetnog organizma vjerojatno; |
|
(c) |
uzimajući u obzir prisutnost i biologiju bilja domaćina te znanstvene i tehničke informacije iz kartice za nadzor štetnih organizama. |
4. Nadzori se sastoje od:
|
(a) |
vizualnog pregleda bilja domaćina; i |
|
„(b) |
prema potrebi, prikupljanja uzoraka i testiranja bilja za sadnju, drva i drvenog materijala. |
Ako je to primjereno, radi dopune vizualnih pregleda nadzora mogu se koristiti posebno istrenirani psi tragači ili se mogu postaviti klopke.
Članak 4.
Krizni planovi
Svaka država članica u svojem kriznom planu koji se zahtijeva na temelju članka 25. Uredbe (EU) 2016/2031 predviđa sljedeće:
|
(a) |
iskorjenjivanja navedenog štetnog organizma kako je utvrđeno u članku 9.; |
|
(b) |
potrebne resurse koji se stavljaju na raspolaganje te postupke za stavljanje na raspolaganje tih resursa u slučaju potvrde prisutnosti navedenog štetnog organizma ili sumnje na njegovu prisutnost; |
|
(c) |
odredbe za primjenu posebnih zahtjeva u pogledu unosa bilja domaćina na područje Unije i njegova premještanja unutar njega, kako je utvrđeno u prilozima VII. i VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072; |
|
(d) |
postupke za identificiranje vlasnika privatnih posjeda na kojima se moraju primijeniti mjere u slučaju otkrivanja navedenog štetnog organizma. |
Države članice svake godine prema potrebi ažuriraju svoje krizne planove.
POGLAVLJE III.
DEMARKIRANA PODRUČJA
Članak 5.
Uspostavljanje demarkiranih područja
1. Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena, predmetna država članica bez odgode uspostavlja demarkirano područje u svrhu iskorjenjivanja navedenog štetnog organizma.
2. Nakon službene potvrde prisutnosti navedenog štetnog organizma i uspostave demarkiranog područja iz stavka 1., nadležna tijela bez odgode utvrđuju razinu zaraze nadzorom radi razgraničenja.
3. Ako se na temelju rezultata nadzora iz članka 8., tijekom najmanje četiri uzastopne godine, zaključi da je razina zaraze navedenim štetnim organizmom takva da njegovo iskorjenjivanje nije moguće, nadležna tijela odmah obavješćuju Komisiju o pojedinostima novog demarkiranog područja za obuzdavanje širenja koje namjeravaju odrediti ili izmijeniti kako bi se to područje uvrstilo na popis demarkiranih područja za obuzdavanje širenja iz Priloga I.
4. Demarkirana područja sastoje se od sljedećeg:
|
(a) |
područja koje uključuje svo zaraženo bilje i sve navedeno bilje koje bi se moglo zaraziti u krugu od najmanje 100 m oko zaraženog bilja („zaraženo područje”); |
|
(b) |
sigurnosno područje:
|
5. Pri razgraničenju demarkiranog područja uzimaju se u obzir znanstvena načela, biologija navedenog štetnog organizma, razina zaraze, specifična rasprostranjenost bilja domaćina na predmetnom području i dokazi o udomaćivanju navedenog štetnog organizma.
Temelji se na nadzoru radi razgraničenja s planom i sustavom uzorkovanja koji omogućuju da se barem 95-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %. Nadzor se temelji na Smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore utemeljene na riziku.
6. Za potrebe poduzimanja mjera iskorjenjivanja iz članka 9. i ako nadležno tijelo zaključi da je iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma moguće, širina sigurnosnog područja može se smanjiti na najmanje 1 km pri čemu se moraju uzeti u obzir okolnosti izbijanja kao što su njegova veličina i lokacija, stupanj zaraze ili broj i distribucija bilja domaćina.
U slučaju demarkiranog područja za obuzdavanje širenja širina sigurnosnog područja može se smanjiti na najmanje 2 km ako nadležno tijelo smatra da je ta udaljenost primjerena za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir okolnosti izbijanja kao što su veličina i lokacija, razina zaraze te broj i rasprostranjenost bilja domaćina.
Unutar demarkiranih područja nadležna tijela osiguravaju da šira javnost i specijalizirani subjekti budu upoznati s razgraničenjem demarkiranih područja.
Članak 6.
Odstupanje od uspostavljanja demarkiranih područja
1. Odstupajući od članka 5., nadležna tijela mogu odlučiti da neće uspostaviti demarkirano područje ili da će ga privremeno uspostaviti ako postoje dokazi da je:
|
(a) |
navedeni štetni organizam unesen na područje biljem, drvom ili drvenim materijalom za pakiranje na kojem je pronađen, a to bilje, drvo ili drveni materijal za pakiranje zaraženi su prije unošenja na predmetno područje i nije došlo do umnožavanja navedenog štetnog organizma ili je riječ o izoliranom nalazu i ne očekuje se da će doći do udomaćivanja; i |
|
(b) |
na temelju rezultata posebnog istraživanja te poduzetih mjera iskorjenjivanja utvrđeno da se navedeni štetni organizam nije udomaćio te da širenje ili uspješno razmnožavanje navedenog štetnog organizma nije moguće zbog njegove biologije. |
2. Ako primjenjuje odstupanje predviđeno u stavku 1., nadležno tijelo:
|
(a) |
poduzima hitne mjere kojima se osigurava brzo iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma i otklanja mogućnost njegova širenja; |
|
(b) |
tijekom barem jednog životnog ciklusa navedenog štetnog organizma i jedne dodatne godine te najmanje četiri uzastopne godine nadzire područje širine od najmanje 1 km oko zaraženog bilja ili mjesta na kojem je pronađen navedeni štetni organizam te redovito i intenzivno, u skladu s člankom 3., tijekom najmanje prvog razdoblja leta navedenog štetnog organizma; |
|
(c) |
utvrđuje podrijetlo zaraze, pregledom navedenog bilja, drva ili drvenog materijala za pakiranje oko svih utvrđenih znakova zaraze, među ostalim ciljanim uzorkovanjem destrukcijskom metodom, kako bi se odbacila prisutnost ličinki; |
|
(d) |
informira javnost o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam; i |
|
(e) |
poduzima sve druge mjere koje mogu pomoći u iskorjenjivanju navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir normu ISPM br. 9 (7) i primjenjujući integrirani pristup u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (8). |
Nadzor iz točke 2. podtočke (b) nije potreban u slučajevima u kojima se prisutnost ili pojava odraslih jedinki navedenog štetnog organizma na bilju domaćinu, navedenom drvu ili drvenom materijalu za pakiranje može nedvojbeno isključiti i ako su razlozi za taj zaključak dostavljeni Komisiji u pisanom obliku.
Članak 7.
Ukidanje demarkiranog područja
1. Demarkirano područje može se ukinuti na temelju nadzora iz članka 8. ako navedeni štetni organizam nije otkriven na tom području tijekom najmanje četiri uzastopne godine.
2. Demarkirano područje može se ukinuti i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 6. stavku 1.
Članak 8.
Godišnji nadzori na demarkiranim područjima
1. Na demarkiranim područjima nadležna tijela provode intenzivne godišnje nadzore bilja domaćina, kako je navedeno u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/2031, kako bi otkrila prisutnost navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnih organizama i u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka.
2. Prema potrebi, nadležno tijelo provodi ciljano uzorkovanje destrukcijskom metodom.
3. Ako se koristi kontrolno bilje, ono podliježe inspekcijskim pregledima najmanje jednom mjesečno. Uništava se i pregledava najkasnije prije nego što navedeni štetni organizam može završiti jedan cijeli životni ciklus na području koje je odredilo nadležno tijelo.
4. Za nadzor se u obzir uzimaju Opće smjernice Agencije za statistički pouzdane nadzore utemeljene na riziku. Plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se upotrebljavaju za nadzore radi otkrivanja prisutnosti omogućuju da se barem 95-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti navedenog štetnog organizma od 1 %.
5. Nadležno tijelo provodi godišnje nadzore u primjereno vrijeme radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma inspekcijama na bilju domaćinu, na području širine od najmanje 1 km od objekta za obradu ili preradu navedenog drva i drvenog materijala za pakiranje i kore.
POGLAVLJE IV.
MJERE ISKORJENJIVANJA I MJERE ZA OBUZDAVANJE ŠIRENJA
Članak 9.
Mjere iskorjenjivanja
1. Kako bi se navedeni štetni organizam iskorijenio, nadležna tijela na demarkiranim područjima poduzimaju sljedeće mjere:
|
(a) |
hitnu sječu zaraženog bilja i bilja sa simptomima zaraze navedenim štetnim organizmom te potpuno uklanjanje njihova korijenja ako su ispod vrata korijena zaraženog biljka pronađeni larvalni hodnici; u slučajevima kada je zaraženo bilje otkriveno izvan razdoblja leta navedenog štetnog organizma, sječu bilja i uklanjanje korijenja vrše se prije početka sljedećeg razdoblja leta; |
|
(b) |
sječu sveg navedenog bilja unutar radijusa od 100 m oko zaraženog bilja i pregled tog navedenog bilja u cilju otkrivanja znakova zaraze; |
|
(c) |
uklanjanje, pregled i sigurno odlaganje bilja posječenog u skladu s točkama (a) i (b), uz poduzimanje svih potrebnih mjera opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma tijekom i nakon sječe; |
|
(d) |
uklanjanje, pregled i sigurno odlaganje drva, kore i drvenog materijala za pakiranje povezanog sa zarazom te sve mjera opreza potrebne da bi se izbjeglo širenje navedenog štetnog organizma; |
|
(e) |
zabranu svakog premještanja potencijalno zaraženog navedenog bilja, drva i drvenog materijala za pakiranje izvan demarkiranog područja; |
|
(f) |
istragu izvora zaraze utvrđivanjem sljedivosti bilja, drva, kore i drugih predmeta povezanih sa zarazom te njihov pregled radi otkrivanja znakova zaraze, među ostalim ciljanim uzorkovanjem destrukcijskom metodom; |
|
(g) |
prema potrebi, zamjenu navedenog bilja drugim biljnim vrstama koje nisu osjetljive; |
|
(h) |
zabranu sadnje novog navedenog bilja na otvorenom na području iz točke (b), osim na mjestima proizvodnje iz točke 17.2. Priloga VIII. Uredbi (EU) 2019/2072 i kontrolnog bilja; |
|
(i) |
informiranje javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i o mjerama iskorjenjivanja utvrđenima u ovom članku, te o uvjetima premještanja navedenog bilja s demarkiranog područja; |
|
(j) |
prema potrebi, posebnih mjera za rješavanje iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da mogu spriječiti, omesti ili odgoditi iskorjenjivanje, a posebno onih koje su povezane s dostupnošću i prikladnim iskorjenjivanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, javno ili privatno vlasništvo te osobu ili subjekt koji je za njega odgovoran; |
|
(k) |
svih drugih mjera koje mogu doprinijeti iskorjenjivanju navedenog štetnog organizma, u skladu s Međunarodnom normom za fitosanitarne mjere („ISPM”) br. 9 (9) i primjeni sustavnog pristupa u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (10). |
U slučaju prvog podstavka točke (a), ako nije moguće ukloniti duboko ukorijenjene panjeve i površinsko korijenje, oni se melju na najmanje 40 cm ispod površine tla ili se pokrivaju materijalom za zaštitu od kukaca.
2. Godišnji službeni nadzori na području širine od najmanje 1 km oko mjesta proizvodnje iz točke 17.2. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 temelje se na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se primjenjuju moraju biti takvi da se barem 99-postotnom razinom pouzdanosti utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.
3. U slučaju premještanja navedenog drva, drvenog materijala za pakiranje i kore izvan demarkiranog područja i ako na demarkiranom području nisu dostupni objekti za obradu ili preradu, navedeno drvo, drveni materijal za pakiranje i kora premještaju se u najbliži odgovarajući objekt izvan demarkiranog područja kako bi se što prije osigurala obrada ili prerada u skladu s točkama od 30. do 32. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072. Premještanje se provodi pod službenim nadzorom i u zatvorenim uvjetima tako da se onemogući širenje navedenog štetnog organizma.
U cilju otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma nadležno službeno tijelo u odgovarajuće vrijeme provodi godišnje nadzore s pomoću pregleda bilja domaćina na području širine od najmanje 1 km od tog objekta za obradu ili preradu.
4. Odstupajući od stavka 1. prvog podstavka točke (b), ako nadležno tijelo zaključi da sječa nije primjerena za ograničeni broj pojedinačnog bilja zbog njegove posebne društvene, kulturne ili okolišne vrijednosti, to pojedinačno bilje podvrgava se mjesečnim pojedinačnim pregledima kako bi se pronašli znakovi zaraze i poduzimaju se mjere koje nisu sječa, a koje osiguravaju visoku razinu zaštite kako bi se spriječilo moguće širenje navedenog štetnog organizma s tog bilja.
Članak 10.
Mjere za obuzdavanje širenja
1. Na zaraženim dijelovima demarkiranih područja za obuzdavanje širenja, kako su navedena u Prilogu I., nadležna tijela poduzimaju sve sljedeće mjere:
|
(a) |
sječa zaraženog bilja i bilja sa simptomima zaraze navedenim štetnim organizmom te potpuno uklanjanje njihova korijenja ako su ispod vrata korijena zaražene biljke pronađeni larvalni hodnici; |
|
(b) |
uklanjanje, pregled i sigurno odlaganje bilja posječenog u skladu s točkom (a), uz poduzimanje svih potrebnih mjera opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma tijekom i nakon sječe; |
|
(c) |
zabranu svakog premještanja potencijalno zaraženog navedenog bilja, drva i drvenog materijala za pakiranje izvan demarkiranog područja; |
|
(d) |
prema potrebi, zamjena navedenog bilja drugim biljem koje nije osjetljivo; |
|
(e) |
zabrana prisutnosti novog navedenog bilja na otvorenome na zaraženom području, osim na mjestima proizvodnje iz točke 17.2. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 i sadnje kontrolnog bilja; |
|
(f) |
informiranje javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i mjerama za obuzdavanje širenja utvrđenima u ovom članku, uključujući uvjete u pogledu premještanja određenog bilja izvan demarkiranog područja uspostavljenog u skladu s člankom 5.; |
|
(g) |
prema potrebi, posebne mjere za rješavanje svih iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da mogu spriječiti, omesti ili odgoditi obuzdavanje širenja, a posebno onih koje su povezane s dostupnošću i prikladnom sječom i uništavanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, vlasništvo te osobu koja je za njega odgovorna; |
|
(h) |
sve druge mjere koje mogu pomoći u obuzdavanju širenja navedenog štetnog organizma. |
U slučaju prvog podstavka točke (a), sječa započinje odmah, no u slučajevima kada je zaraženo bilje pronađeno izvan razdoblja leta navedenog štetnog organizma, sječa i uklanjanje provode se prije početka sljedećeg razdoblja leta. Ako nije moguće ukloniti duboko ukorijenjene panjeve i površinsko korijenje, oni se melju na najmanje 40 cm ispod površine tla ili se pokrivaju materijalom za zaštitu od kukaca.
2. Godišnji službeni nadzori na području širine od najmanje 1 km oko mjesta proizvodnje iz točke 17.2. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 temelje se na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se primjenjuju moraju biti takvi da se barem 99-postotnom razinom pouzdanosti utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.
U cilju otkrivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma nadležno službeno tijelo u odgovarajuće vrijeme provodi godišnje nadzore s pomoću pregleda biljaka domaćina na području širine od najmanje 1 km od tog objekta za obradu ili preradu.
3. U slučaju premještanja navedenog drva, drvenog materijala za pakiranje i kore izvan demarkiranog područja i iz zaraženog područja u sigurnosno područje, ako na demarkiranom području nisu dostupni objekti za obradu ili preradu, navedeno drvo, drveni materijal za pakiranje i kora transportiraju se u najbliži odgovarajući objekt izvan demarkiranog područja kako bi se što prije osigurala obrada ili prerada u skladu s točkama od 30. do 32. Priloga VIII. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072. Premještanje se provodi pod službenim nadzorom i u zatvorenim uvjetima tako da se onemogući širenje navedenog štetnog organizma.
4. Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena u sigurnosnoj zoni, primjenjuju se članci 17. i 18. Uredbe (EU) 2016/2031.
POGLAVLJE V.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 11.
Obveze izvješćivanja
1. Države članice do 30. travnja svake godine Komisiji i drugim državama članicama dostavljaju izvješće o mjerama poduzetima tijekom prethodne kalendarske godine u skladu s ovom Uredbom i o rezultatima mjera utvrđenih u člancima od 3. do 10.
To izvješće sadržava:
|
(a) |
broj uzoraka uzetih u skladu s člankom 8. stavkom 2.; |
|
(b) |
razloge za primjenu odstupanja iz članka 9. stavka 4. i u skladu s tim poduzete mjere. |
2. Rezultati nadzora provedenih na temelju članka 8. dostavljaju se Komisiji upotrebom jednog od predložaka utvrđenih u Prilogu II.
Članak 12.
Stavljanje izvan snage Provedbene odluke (EU) 2015/893
Provedbena odluka (EU) 2015/893 stavlja se izvan snage.
Članak 13.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sljedeće odredbe primjenjuju se od 1. siječnja 2027.:
|
(a) |
članak 3. stavak 2.; |
|
(b) |
članak 5. stavak 5. drugi podstavak; |
|
(c) |
članak 8. stavak 4., |
|
(d) |
članak 9. stavak 2.; |
|
(e) |
članak 10. stavak 2. |
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. rujna 2025.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/2031/oj.
(2) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/893 оd 9. lipnja 2015. u pogledu mjera za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Anoplophora glabripennis (Motschulsky) i njegova širenja unutar Unije (SL L 146, 11.6.2015., str. 16., ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2015/893/oj).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2072 оd 28. studenog 2019. o utvrđivanju jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zaštitnih mjera protiv organizama štetnih za bilje te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 690/2008 i izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/2019 (SL L 319, 10.12.2019., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/2072/oj).
(4) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1702 od 1. kolovoza 2019. o dopuni Uredbe (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća izradom popisa prioritetnih štetnih organizama (SL L 260, 11.10.2019., str. 8., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2019/1702/oj).
(5) EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), Opće smjernice za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, 8. rujna 2020.; doi:10.2903/sp.efsa.2020.EN-1919.
(6) EFSA, 2019. Story map for survey of Anoplophora glabripennis (Kartica za nadzor štetnog organizma Anoplophora chinensis). EFSA Journal 2019;16(12):EN-1750. Dostupno na internetu: https://efsa.maps.arcgis.com/. Posljednji put ažurirano: 29. svibnja 2021.
(7) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim.
(8) Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim.
(9) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 15. prosinca 2011.
(10) Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 8. siječnja 2014.
PRILOG I.
Demarkirana područja za obuzdavanje širenja
ITALIJA
|
Broj Europhyt demarkiranog područja |
Demarkirano područje |
Regija |
Općine ili druga administrativna/geografska razgraničenja |
|
206 |
Zaraženo područje |
Marke |
Dijelovi sljedećih općina: Ostra, Senigallia, Trecastelli, Corinaldo, Ostra Vetere, Belvedere Ostrense |
|
Sigurnosna zona |
Dijelovi sljedećih općina: Ostra, Senigallia, Trecastelli, Corinaldo, Ostra Vetere, Belvedere Ostrense, Morro d’Alba, Montecarotto |
||
|
358 |
Zaraženo područje |
Marke |
Čitavo područje sljedećih općina: Monte Urano, Rapagnano, Magliano di Tenna, Belmonte Piceno, Grottazzolina, Monte Vidon Corrado. Dijelovi sljedećih općina: Sant’Elpidio a Mare, Torre San Patrizio, Monte San Pietrangeli, Francavilla d’Ete, Montegiorgio, Falerone, Servigliano, Montottone, Monte Gilberto, Ponzano di Fermo, Fermo |
|
Sigurnosna zona |
Cijelo područje općine Porto San Giorgio Dijelovi sljedećih općina: Porto Sant’Elpidio, Sant’Elpidio a Mare, Montegranaro, Torre San Patrizio, Monte San Pietrangeli, Monte San Giusto, Corridonia, Francavilla d’Ete, Mogliano, Montegiorgio, Massa Fermana, Montappone,, Monsampietro Morico, Loro Piceno, Sant’Angelo in Pontano, Falerone, Penna San Giovanni, Servigliano, Monteleone di Fermo, Monsampietro Morico, Montottone, Monte Vidon Combatte, Monte Giberto, Petritoli, Ponzano di Fermo, Fermo, Monterubbiano, Lapedona, Santa Vittoria in Matenano. |
||
|
866 |
Zaraženo područje |
Marke |
Čitavo područje sljedećih općina: Civitanova Marche, Montecosaro. Dijelovi sljedećih općina: Morrovalle, Montegranaro, Sant’Elpidio a Mare, Porto Sant’Elpidio. |
|
Sigurnosna zona |
Dijelovi sljedećih općina: Porto Sant’Elpidio, Sant’Elpidio a Mare, Potenza Picena, Montelupone, Morrovalle, Monte San Giusto, Montegranaro. |
PRILOG II.
Predlošci za izvješćivanje o rezultatima nadzora provedenih na temelju članka 8.
DIO A
1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Naziv |
Datum uspostavljanja |
Opis |
Broj |
|
Broj |
Datum |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
A |
B |
C |
D |
E |
F |
G |
H |
I |
i. |
ii. |
iii. |
iv. |
i. |
ii. |
iii. |
iv. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
2. Upute za ispunjavanje predloška
Ako se ispunjava ovaj predložak, ne ispunjava se predložak iz dijela B ovog Priloga.
Za stupac 1.: navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.
Za stupac 2.: navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.
Za stupac 3.: navesti veličinu DP-a nakon nadzora.
Za stupac 4.: navesti pristup: iskorjenjivanje ili obuzdavanje širenja. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.
Za stupac 5.: navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP); koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. posljednjih 20 km uz SP, oko rasadnikâ) u zasebnim recima.
Za stupac 6.: navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:
|
1. |
Otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma; |
|
2. |
Otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrt; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. Ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje); |
|
3. |
Fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija). |
Za stupac 7.: navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnih organizama, prisutnosti biljaka domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.
Za stupac 8.: navesti područja rizika uključena u nadzor, od onih iz stupca 7.
Za stupac 9.: navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ.
Za stupac 10.: navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova, jedan redak po biljnoj vrsti/rodu.
Za stupac 11.: navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.
Za stupac 12.: navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive.
Za stupce 13. i 14.: navesti rezultate, ako je primjenjivo, navodeći dostupne informacije u odgovarajućim stupcima. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).
Za stupac 15.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze na SP-u. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 16. („Napomene”).
DIO B
1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima statistički utemeljenih godišnjih nadzora
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Naziv |
Datum uspostavljanja |
Opis |
Broj |
Vrsta domaćin |
Površina (ha ili druga relevantnija mjerna jedinica) |
Inspekcijske jedinice |
Opis |
Jedinice |
Vizualni pregledi |
Postavljanje klopki |
Testiranje |
Ostale metode |
Čimbenik rizika |
Razine rizika |
Broj lokacija |
Relativni rizici |
Udio populacije domaćina |
Pozitivni |
Negativni |
Neodređeni |
Broj |
Datum |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||
2. Upute za ispunjavanje predloška
Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:
|
— |
ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice, |
|
— |
metodu otkrivanja i osjetljivost metode, |
|
— |
čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina. |
Za stupac 1.: navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.
Za stupac 2.: navesti veličinu DP-a prije početka nadzora.
Za stupac 3.: navesti veličinu DP-a nakon nadzora.
Za stupac 4.: navesti pristup: iskorjenjivanje ili obuzdavanje širenja. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.
Za stupac 5.: navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: Zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. posljednjih 20 km uz SP, oko rasadnikâ) u zasebnim recima.
Za stupac 6.: navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog od sljedećih unosa za opis:
|
1. |
Otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. Polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma; |
|
2. |
Otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje); |
|
3. |
Fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija). |
Za stupac 7.: navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.
Za stupac 8.: navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama.
Za stupac 9.: navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina te abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije statističke nomenklature prostornih jedinica (NUTS), urbana područja, šume, ružičnjaci, poljoprivredna gospodarstva ili hektari. Odabir epidemioloških jedinica mora se obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.
Za stupac 10.: navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.
Za stupac 11.: navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.
Za stupac 12.: „osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivne biljke domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci) i dijagnostičke osjetljivosti (koju obilježava vizualni pregled i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).
Za stupac 13.: navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije domaćina.
Za stupac B: navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. „Metode otkrivanja”.
Za stupac 18.: navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).
Za stupac 21.: navesti broj uzoraka s pozitivnim, negativnim ili neodređenim rezultatom. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).
Za stupac 22.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 25. („Napomene”).
Za stupac 23.: navesti osjetljivost nadzora kako je definirana u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere (ISPM) 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.
Za stupac 24.: navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora i predstavlja kompromis koji su osobe odgovorne za upravljanje rizikom pronašle između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor. Za nadzor za otkrivanje prisutnosti obično se utvrđuje vrijednost od 1 %.
(1) Provedbena Uredba Komisije (EU) 2019/1715 оd 30. rujna 2019. o utvrđivanju pravila za funkcioniranje sustava za upravljanje informacijama za službene kontrole i njegovih sistemskih komponenata (Uredba o IMSOC-u) (SL L 261, 14.10.2019., str. 37., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2019/1715/oj).
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2025/1952/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)