(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 430/2013 (2) Vijeće je uvelo antidampinšku pristojbu na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza i lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom, isključujući tijela kompresijskog pribora za koja se upotrebljava metrički navoj ISO DIN 13 i kružne spojne ormariće s navojima od temperiranog željeza bez poklopca, trenutačno razvrstanog u oznaku KN ex 7307 19 10 (oznaka TARIC 7307 19 10 10) i ex 7307 19 90 (oznaka TARIC 7307 19 90 10), podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”) i Tajlanda („početni ispitni postupak”).

(2)

Carina, koja se temeljila na uklanjanju razine dampinga, iznosila je od 14,9 % do 57,8 %. Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja izvornih mjera navodi se kao „početni ispitni postupak”.

(3)

Društvo Jinan Meide Castings Co., Ltd. („Jinan Meide”), kineski proizvođač izvoznik, podnijelo je 12. lipnja 2013. zahtjev Općem sudu Europske unije kojim je zatražilo poništenje Uredbe (EU) br. 430/2013 u dijelu u kojem se odnosi na njega. Opći sud utvrdio je u svojoj presudi od 30. lipnja 2016. da su prava na obranu društva Jinan Meide bila prekršena i poništio spornu Uredbu u dijelu u kojem se uvodi antidampinška pristojba na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, koji proizvodi društvo Jinan Meide.

(4)

Nakon navedene presude Europska komisija („Komisija”) u obavijesti od 28. listopada 2016. (3) ponovno je pokrenula antidampinški ispitni postupak u pogledu lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, koji proizvodi Jinan Meide.

(5)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1146 (4) Komisija je ponovno uvela konačnu antidampinšku pristojbu od 39,2 % na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, podrijetlom iz NRK-a, koji proizvodi društvo Jinan Meide.

(6)

Komisija je 25. studenoga 2015., nakon što je društvo Metpro Limited podnijelo zahtjev, pokrenula djelomičnu privremenu reviziju u pogledu određenih vrsta lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, podrijetlom iz NRK-a i Tajlanda kako bi se utvrdilo jesu li obuhvaćene područjem primjene antidampinških mjera koje se primjenjuju. Komisija je 18. srpnja 2016. Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/1176 (5) prekinula djelomičnu privremenu reviziju nakon što je podnositelj zahtjeva povukao zahtjev.

(7)

Komisija je 23. svibnja 2017., nakon što je društvo Hebei Yulong Casting Co., Ltd podnijelo zahtjev, pokrenula djelomičnu privremenu reviziju u pogledu određenih vrsta lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, podrijetlom iz NRK-a i Tajlanda kako bi se utvrdilo jesu li obuhvaćene područjem primjene antidampinških mjera koje se primjenjuju. Komisija je Provedbenom odlukom (EU) 2018/52 (6) prekinula djelomičnu privremenu reviziju nakon što je podnositelj zahtjeva povukao zahtjev.

(8)

Sud Europske unije (7) odlučio je 12. srpnja 2018. da pribor izrađen od lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom (poznato i kao duktilno lijevano željezo) ne odgovara konceptu „temperiranog lijevanog željeza” kako je definiran u tarifnom podbroju KN 7307 19 10 . Sud je zaključio da se pribor izrađen od lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom mora razvrstati u preostali tarifni podbroj KN 7307 19 90 (kao ostali proizvodi od ostalog željeza).

(9)

Komisija je 14. veljače 2019. objavila Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2019/262 (8) kojom je izmijenila upućivanje na oznake TARIC kako bi ih uskladila sa zaključcima Suda. Budući da se antidampinške mjere uvode u skladu s definicijom proizvoda bez obzira na tarifno razvrstavanje, ta izmjena nije utjecala na opseg proizvoda koji podliježu trenutačnim mjerama.

(10)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/1259 (9) Europska komisija ponovno je uvela konačne antidampinške pristojbe na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza i lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Tajlanda nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera („prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”).

(11)

Društvo Jinan Meide osporavalo je Provedbenu uredbu (EU) 2017/1146 pred Općim sudom. Opći sud donio je 20. rujna 2019. presudu u predmetu T-650/17 (10) u pogledu Provedbene uredbe (EU) 2017/1146.

(12)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1210 (11) Komisija je ponovno uvela konačnu antidampinšku pristojbu od 36,0 % na uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza, podrijetlom iz NRK-a, koji proizvodi društvo Jinan Meide.

(13)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2023/2202 (12) Komisija je odlučila iz područja primjene antidampinških mjera isključiti sljedeće proizvode:

(14)

Antidampinške pristojbe koje su trenutačno na snazi kreću se u rasponu od 24,6 % do 57,8 % na uvoz iz Kine te od 14,9 % do 15,5 % na uvoz iz Tajlanda.

(15)

Nakon objave Obavijesti o predstojećem isteku mjera (13) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(16)

Zahtjev za reviziju je 25. travnja 2024. podnio ad hoc Odbor za zaštitu industrije pribora za cijevi od temperiranog lijevanog željeza Europske unije („podnositelj zahtjeva”) u ime Unijine industrije koja proizvodi lijevani pribor za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza i lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe. Zahtjev za reviziju temeljio se na tome da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(17)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. osnovne uredbe utvrđeno je da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 24. srpnja 2024. Komisija pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza i lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom, podrijetlom iz Kine i Tajlanda („predmetne zemlje”), na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (14) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(18)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(19)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila i podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u Kini i Tajlandu, tijela Narodne Republike Kine i Tajlanda, kao i poznate uvoznike, korisnike i trgovce te ih je pozvala na sudjelovanje.

(20)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Ni jedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje.

(21)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je moguće da će provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(22)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju reprezentativnosti u smislu količine proizvoda iz ispitnog postupka proizvedene i prodane u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(23)

Uzorak se sastojao od dva proizvođača iz Unije koji su činili približno 70 % procijenjene ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji i njegove ukupne prodaje u Uniji. Uzorkom se obuhvatilo i veliko zemljopisno područje.

(24)

U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu primljene nikakve primjedbe. Stoga je Komisija zaključila da je uzorak reprezentativan za industriju Unije.

(25)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(26)

Nijedan nepovezani uvoznik nije dostavio zatražene informacije ili pristao da ga se uključi u uzorak. S obzirom na to Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(27)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u Kini zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupi u kontakt.

(28)

Nijedan proizvođač iz Kine nije dostavio zatražene informacije ni pristao na to da ga se uključi u uzorak. Stoga je Komisija smatrala da u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač iz Kine.

(29)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača iz Tajlanda zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je od Misije Tajlanda pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi eventualne ostale proizvođače koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(30)

Nijedan proizvođač iz Tajlanda nije dostavio zatražene informacije ni pristao na to da ga se uključi u uzorak. Stoga je Komisija smatrala da u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač iz Tajlanda.

(31)

Komisija je Vladi Narodne Republike Kine („kineska vlada”) poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u Kini u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija nije zaprimila odgovor na taj upitnik. Dakle, kineska vlada nije surađivala.

(32)

Komisija je od proizvođača iz Unije u uzorku zatražila da ispune upitnike koji su objavljeni na njezinim internetskim stranicama na dan pokretanja postupka.

(33)

Odgovori na upitnik primljeni su od dvaju proizvođača iz Unije u uzorku: Berg Montana Fittings EAD i Georg Fischer Fittings GmbH.

(34)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(35)

Komisija je 10. srpnja 2025. objavila osnovne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške pristojbe na snazi. Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na objavu.

(36)

Komisija je zaprimila primjedbe podnositelja zahtjeva, u kojima se složio s njezinim nalazima. Nisu zaprimljene druge primjedbe ni zahtjevi za saslušanje.

(37)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno lijevani pribor za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza i lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom, trenutačno razvrstan u oznaku KN ex 7307 19 10 (oznaka TARIC 7307 19 10 10 i 7307 19 10 20) („proizvod iz postupka revizije” ili „MTF”).

(38)

Isključeni su sljedeći proizvodi: tijela kompresijskog pribora za koja se upotrebljava metrički navoj ISO DIN 13, kružni spojni ormarići s navojima od temperiranog željeza bez poklopca, T-priključci od duktilnog željeza s gumenim brtvljenjem i izlaznim otvorom, užlijebljene kape od duktilnog željeza za upotrebu na užlijebljenim čeličnim cijevima s otvorom s navojem, užlijebljene redukcije od duktilnog željeza sa završetkom s navojem, užlijebljeni redukcijski T-priključci od duktilnog željeza s otvorom s navojem, reparaturne obujmice od duktilnog željeza bez otvora s navojem namijenjene za brtvljenje otvora u cijevi.

(39)

Glavne su ulazne sirovine metalni otpad, koks/električna energija/plin, pijesak (za oblikovanje) i cink (za galvanizaciju). Prvi je korak u proizvodnom procesu taljenje metalnog otpada. Nakon toga slijedi proces oblikovanja i lijevanja odljevaka različitih oblika koji se zatim odvajaju u pojedinačne dijelove. Proizvodi trebaju proći dugotrajan proces zagrijavanja kako bi se osiguralo da su dovoljno temperirani da bi ih se koristilo u primjenama u kojima je, na primjer, potrebna otpornost na udarce i vibraciju te kod kojih je potrebno podnošenje naglih promjena u temperaturi. Pribor se zatim može galvanizirati. Zatim se izrađuju navoji i provodi druga strojna obrada.

(40)

Proizvod iz postupka revizije ima široku primjenu, na primjer koristi se za povezivanje dviju ili više cijevi, povezivanje cijevi s aparatom, mijenjanje smjera toka tekućine ili zatvaranje cijevi. Lijevani pribor za cijevi s navojem uglavnom se koristi u sustavima za plin, vodu i grijanje u stambenim i nestambenim zgradama. Koristi se i u cjevovodima rafinerija nafte. Taj je pribor dostupan u brojnim konfiguracijama, od čega su najčešća koljena od 90 stupnjeva, T-priključci, spojnice, križevi i prirubnice. Proizvode se u crnom (negalvaniziranom) i galvaniziranom obliku.

(41)

Predmetni proizvod iz ovog ispitnog postupka jest proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Kine i Tajlanda.

(42)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku te u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, ovom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(43)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(44)

Temperirani pribor za cijevi iz Kine nastavio se uvoziti na tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(45)

Prema podacima Eurostata i informacijama prikupljenima od industrije Unije udio uvezenog MTF-a iz Kine na tržištu Unije bio je oko 19 % u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s tržišnim udjelom od 47 % tijekom početnog ispitnog postupka i 21 % tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(46)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 28. i 30., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač izvoznik iz Kine. Komisija je stoga obavijestila kineska tijela da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o Kini. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(47)

Stoga, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka kineskog dampinga temeljili su se na raspoloživim podacima, tj. informacijama iz zahtjeva za reviziju, prikupljenim statističkim podacima i prema potrebi drugim utvrđenim javnim izvorima.

(48)

Budući da su dostatni dokazi raspoloživi u vrijeme pokretanja ispitnog postupka upućivali na to da u Kini postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(49)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Komisija je usto pozvala sve zainteresirane strane da u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(50)

Kineska vlada nije dostavila odgovor na upitnik, a u utvrđenom roku nije primljen nikakav podnesak o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe. Komisija je stoga obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u Kini koristiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(51)

Osim toga, Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da će, s obzirom na raspoložive dokaze, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena ili referentnih vrijednosti. Podnositelj zahtjeva istaknuo je u zahtjevu za reviziju Brazil kao reprezentativnu zemlju.

(52)

Komisija je nadalje navela da će ispitati druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe.

(53)

Komisija je 10. veljače 2025. bilješkom obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(54)

Komisija je u toj bilješci navela popis svih čimbenika proizvodnje, kao što su sirovine, radna snaga i energija koji se koriste u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Osim toga, na temelju kriterijâ za odabir nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, Komisija je utvrdila da je Tajland odgovarajuća reprezentativna zemlja.

(55)

Obavijestila je zainteresirane strane i o tome da će troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit utvrditi na temelju raspoloživih podataka triju profitabilnih tajlandskih društava.

(56)

Komisija je primila primjedbe na bilješku u kojima podnositelj zahtjeva navodi da prihvaća Tajland kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju.

(57)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „uobičajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(58)

Međutim, prema članku 2. stavku 6.a točki (a) osnovne uredbe, „ako se utvrdi […] da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i ona „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(59)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku na temelju raspoloživih dokaza i s obzirom na nesuradnju kineske vlade i kineskih proizvođača zaključila da je primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(60)

Komisija je ispitala dokaze iz dokumentacije kako bi utvrdila postoje li u Kini znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe zbog kojih ne bi bilo primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u toj zemlji. Analizirani su sljedeći dokazni elementi o raznim kriterijima relevantnima za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja.

(61)

Prvo, dokazi iz zahtjeva uključivali su sljedeće elemente, koji upućuju na postojanje znatnih poremećaja.

(62)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da na kineskom tržištu proizvoda iz postupka revizije djeluju poduzeća koja su u vlasništvu ili pod kontrolom kineskih tijela odnosno koja ta tijela politički nadziru ili im pružaju smjernice. Istaknuo je da u sektoru željeza i čelika postoji državno vlasništvo, konkretno zbog uske povezanosti poduzeća i KPK-a. Takvo vlasništvo posebno je očito u sektoru MTF-a, u smjernicama koje se pružaju u obliku ciljeva Kineskog udruženja za željezo i čelik („CISA”) (15).

(63)

U skladu s člankom 3. statuta CISA-e, udruženje „služi poduzećima, služi sektoru i služi vladi […] i nastoji povezati vladu i uključena poduzeća”. Osim toga, člankom 24. određuje se da CISA „provodi sve druge zadatke koje joj su joj povjerile vlada i relevantna uprava”, dok je člankom 26. utvrđeno da se CISA „uredno pridržava partijske linije, smjernica, politika, političkog vodstva”.

(64)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da kineska država zbog svoje prisutnosti u poduzećima za proizvodnju MTF-a može utjecati na cijene i troškove. Istaknuo je da se to događa i u poduzećima u državnom vlasništvu i u privatnim društvima. Konkretno, podnositelj zahtjeva uputio je na ustavnu obvezu iz članka 33. Ustava Narodne Republike Kine, u skladu s kojom „[o]rganizacije Partije osnovne razine u subjektima koji nisu iz javnog sektora provode načela i politike Partije, usmjeravaju svoja poduzeća i nadziru poštuju li njihova poduzeća državne zakone i propise”. U članku 19. kineskog Zakona o trgovačkim društvima ističe se da su društva dužna „osigurati potrebne uvjete za aktivnosti Partije” te da se u društvima mora osnovati „organizacija Komunističke partije Kine […] koja će provoditi aktivnosti Partije”.

(65)

U zahtjevu za reviziju istaknuta je velika prisutnost države u sektoru čelika na nacionalnoj i općinskoj razini. Podnositelj zahtjeva spomenuo je nedavni antidampinški ispitni postupak koji se odnosio na uvoz bulb plosnatih čelika iz Kine (16), u kojem je Komisija citirala akcijski plan za željezo i čelik općine Hebei Tangshan iz 2022., u kojem su brojna općinska tijela zadužena za „poticanje i usmjeravanje financijskih institucija da za poduzeća u sektoru željeza i čelika osiguravaju zajmove s niskom kamatnom stopom kako bi im se omogućilo prebacivanje na nove industrije te da istodobno […] daju subvencije u obliku diskontiranih kamatnih stopa”. Podnositelj zahtjeva napomenuo je da je država jednako prisutna u društvima u sektoru MTF-a kao u društvima u sektoru čelika.

(66)

Podnositelj zahtjeva naveo je da kineska tijela provode javne politike ili mjere kojima se diskriminira u korist dobavljačâ ili se na drugi način utječe na sile slobodnog tržišta. Napomenuo je da je sektor čelika u Kini obuhvaćen brojnim nacionalnim i općinskim planovima, posebno za optimizaciju i razvoj industrije čelika te modernizaciju na razini lanca opskrbe.

(67)

Podnositelj zahtjeva istaknuo je i nepostojanje, diskriminatornu primjenu ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju, trgovačkim društvima ili vlasništvu. Smatra da je to vidljivo iz utjecaja kineske vlade u postupcima u slučaju nesolventnosti. S obzirom na podređenost sudova kineskoj vladi mnoga nesolventna poduzeća ostvaruju korist od planova restrukturiranja koji se temelje na de facto državnim jamstvima danima poduzećima u državnom vlasništvu. Osim toga, podnositelj zahtjeva pozvao se na nedovoljno transparentna pravila o dodjeljivanju i stjecanju zemljišta.

(68)

U kontekstu sektora željeza i čelika, a posebno proizvođača MTF-a, podnositelj zahtjeva uputio je na prethodnu reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, u kojoj je zaključeno da poremećaj postoji jer „postoji diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu, među ostalim i u pogledu proizvoda iz postupka revizije”.

(69)

U zahtjevu su istaknuti poremećaji u području troškova plaća u Kini, posebno u sektoru MTF-a. U tom je pogledu podnositelj zahtjeva napomenuo da je u prvoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (17) utvrđeno sljedeće: „Poremećaji u troškovima plaća stoga izravno (pri proizvodnji proizvoda iz postupka revizije) i neizravno (pri pristupu kapitalu ili ulaznim materijalima društava na koja se primjenjuje isti sustav rada u NRK-u) utječu na sektor lijevanog pribora za cijevi.” Podnositelj zahtjeva smatra da se ništa nije promijenilo kad je riječ o poremećajima u području troškova plaća te je istaknuo da u sektoru lijevanog pribora za cijevi i dalje postoje znatni izravni i neizravni poremećaji u području troškova plaća.

(70)

Nadalje, u nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom željeza i čelika u Kini (18) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u Kini kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (19).

(71)

Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru željeza i čelika ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (20) nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u društvima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (21).

(72)

Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih čimbenika stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. Naime, sustav planiranja u Kini općenito dovodi do toga da se resursi usmjeravaju u sektore za koje je kineska vlada utvrdila da su strateški ili u nekom drugom političkom smislu važni, umjesto da ih raspodjeljuje u skladu s tržišnim silama (22).

(73)

Komisija je zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja osobito kad se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih društava te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u Kini (23).

(74)

Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru željeza i čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (24) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kad je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u Kini (25).

(75)

U zadnjoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera koja se odnosila na proizvod iz postupka revizije (26) Komisija je zaključila da postoje znatni poremećaji u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Prema Komisijinim saznanjima ni u Kini općenito ni u relevantnom sektoru nije došlo do bitnih strukturnih promjena koje bi mogle promijeniti taj zaključak.

(76)

Dodatni dokazi iz izvješća o znatnim poremećajima u gospodarstvu Kine („Izvješće”) (27), koje je Komisija pripremila na temelju članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe, upućivali su na postojanje znatnih poremećaja i u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(77)

Ni kineska vlada ni proizvođači nisu u ovom ispitnom postupku predočili nikakve dokaze ni argumente koji bi to osporili.

(78)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata koji su navedeni u toj točki.

(79)

Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(80)

Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(81)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(82)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 53., Komisija je 10. veljače 2025. izdala bilješku o izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je u bilješci obavijestila zainteresirane strane o svojoj namjeri da Tajland smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(83)

Komisija je u bilješci o čimbenicima proizvodnje utvrdila da su, prema Svjetskoj banci, Argentina, Brazil, Turska i Tajland zemlje sa sličnim stupnjem gospodarskog razvoja kao Kina, tj. Svjetska banka sve ih je na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstala u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom” za koje je poznato da se u njima odvija proizvodnja proizvoda iz postupka revizije.

(84)

Komisija je u bilješci analizirala raspoloživost relevantnih javnih podataka u četirima mogućim reprezentativnim zemljama i utvrdila sljedeće.

(85)

Nisu pronađeni lako dostupni financijski podaci za jedinog poznatog proizvođača MTF-a u Argentini, koja osim toga nije uvozila otpad od čelika, odnosno glavnu sirovinu.

(86)

Jedini poznati proizvođač MTF-a iz Turske 2023. nije bio profitabilan.

(87)

Komisija je pronašla podatke za proizvođače iz Tajlanda i Brazila, odnosno tri društva u Tajlandu i jedno u Brazilu. Međutim, tajlandska društva bila su proizvođači MTF-a, dok je brazilsko društvo bilo velika grupa s konsolidiranim financijskim podacima.

(88)

S obzirom na prethodna razmatranja, Komisija je zainteresirane strane obavijestila da namjerava upotrijebiti Tajland kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju i tri tajlandska proizvođača, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) prvom alinejom osnovne uredbe, kako bi utvrdila nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti za izračun uobičajene vrijednosti.

(89)

Budući da je na temelju svih navedenih elemenata utvrđeno da je Tajland odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bila potrebna ocjena razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(90)

S obzirom na prethodnu analizu, Tajland je ispunio kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe i stoga je se može smatrati odgovarajućom reprezentativnom zemljom.

(91)

Komisija je u bilješci navela da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka Global Trade Atlas („GTA”) kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine čimbenika proizvodnje, ponajprije sirovina. U bilješci je navela i izvore koje će upotrijebiti za druge čimbenike proizvodnje, koji su navedeni u nastavku.

(92)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača Komisija se oslonila na podnositelja zahtjeva kako bi utvrdila čimbenike proizvodnje koji se upotrebljavaju u proizvodnji MTF-a.

(93)

Uzimajući u obzir sve informacije iz zahtjeva, utvrđeni su sljedeći čimbenici proizvodnje i njihovi izvori kako bi se utvrdila uobičajena vrijednost u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Čimbenici proizvodnje

(94)

Podnositelj zahtjeva naveo je da su se sirovine za proizvodnju MTF-a promijenile u odnosu na prethodnu reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. U uvodnim izjavama 134. i 135. prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija je utvrdila da najveći kineski proizvođač proizvodi MTF u kupolnoj peći, u kojoj se za taljenje sirovina upotrebljava koks. Međutim, podnositelj zahtjeva pronašao je podatke prema kojima su u razdoblju ispitnog postupka revizije dva najveća proizvođača u Kini za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije upotrebljavala električne peći u kojima se za zagrijavanje upotrebljava druga sirovina.

(95)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao osnovu upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu proizvoda uvezenih u Tajland na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine. Cijena proizvoda uvezenih u Tajland utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a i koje su navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (31).

(96)

Komisija je odlučila isključiti uvoz iz Kine u Tajland jer je zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u Kini zbog postojanja znatnih poremećaja u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (b) osnovne uredbe.

(97)

Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene izvozu, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon isključivanja uvoza iz Kine u reprezentativnu zemlju količina proizvoda uvezenih iz ostalih trećih zemalja ostala je reprezentativna.

(98)

Kad je riječ o uvoznim carinama, Komisija je uočila da Tajland uvozi relevantne sirovine iz mnogo zemalja uz različite stope uvozne carine i znatne razlike u količinama. Iako u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nije potrebno izračunati točnu dampinšku maržu, nego utvrditi vjerojatnost nastavka dampinga, Komisija je primijenila uvozne carine iz baze podataka GTA za svaku zemlju podrijetla.

(99)

Komisija je upotrijebila najnovije javno dostupne podatke Tajlandske središnje banke o prosječnim plaćama u Tajlandu u razdoblju ispitnog postupka revizije (32). Ti su podaci prilagođeni kako bi obuhvatili socijalne naknade (33). Naposljetku, ukupni godišnji trošak rada podijeljen je s brojem sati u godini (tj. osam sati dnevno pomnoženo s pet radnih dana tjedno i brojem tjedana u godini).

(100)

Komisija je upotrijebila cijene električne energije za industriju u odgovarajućoj kategoriji potrošnje u kWh koje je objavilo tajlandsko Pokrajinsko tijelo za električnu energiju (34). Ta naknada za energiju nije se mijenjala od 2018. i ažurira se na mjesečnoj osnovi pomoću instrumenta pod nazivom „naknada za prilagodbu energije”. Naknade za električnu energiju koje se obračunavaju za svaki mjesec stoga se izračunavaju na sljedeći način:

(101)

Pri izračunu referentne vrijednosti Komisija je osnovnoj naknadi za električnu energiju za razdoblje ispitnog postupka revizije dodala prosječnu naknadu za prilagodbu energije.

(102)

Kako bi utvrdila referentnu vrijednost za plin, Komisija je upotrijebila cijene plina za trgovačka društva (industrijski korisnici) u Tajlandu koje je objavio Ured za energetsku politiku i planiranje Ministarstva energetike (36). Cijene su se razlikovale po količini potrošnje. Komisija je upotrijebila odgovarajuće cijene iz tablice 7.2.–4.: Konačna potrošnja energije po stanovniku. Komisija je kao referentnu vrijednost upotrijebila najnovije podatke za 2023.

(103)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, treba utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene čimbenike proizvodnje.

(104)

Zbog nesuradnje proizvođača Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje, ovisno o modelu koji se proizvodi.

(105)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je izračunala prosječnu uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(106)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da kineski proizvođači nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o upotrebi svakog čimbenika (materijala i rada) za proizvodnju MTF-a koje je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu za reviziju.

(107)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija im je dodala prethodno navedene režijske troškove proizvodnje te troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni su na temelju financijskih izvještaja triju tajlandskih proizvođača MTF-a za 2023., pohranjenih u njihovim računovodstvenim evidencijama:

(108)

Komisija je nenarušenim troškovima proizvodnje dodala stavke u nastavku:

(109)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na temelju cijena franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(110)

Zbog nesuradnje proizvođača iz Kine izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata, koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica. Cijena CIF iz podataka Eurostata umanjena je za procijenjene troškove pomorskog prijevoza i osiguranja te troškove domaćeg prijevoza na temelju informacija koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju.

(111)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost s prethodno utvrđenom izvoznom cijenom na temelju cijena franko tvornica.

(112)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika nisu provedene prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe.

(113)

Izračunane dampinške marže na uvoz iz Kine iznose 65 %.

(114)

Temperirani pribor za cijevi („MTF”) iz Tajlanda nastavio se uvoziti na tržište Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(115)

Prema podacima Eurostata i informacijama prikupljenima od industrije Unije udio uvezenog MTF-a iz Tajlanda na tržištu Unije bio je oko 4 % u razdoblju ispitnog postupka revizije u usporedbi s tržišnim udjelom od 5,2 % tijekom početnog ispitnog postupka i 5 % tijekom prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera.

(116)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 28. i 30., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač iz Tajlanda. Komisija je stoga obavijestila tajlandska tijela da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o Tajlandu. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(117)

Stoga, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti nastavka tajlandskog dampinga temeljili su se na raspoloživim podacima, tj. informacijama iz zahtjeva za reviziju, prikupljenim statističkim podacima i prema potrebi drugim utvrđenim javnim izvorima.

(118)

Nijedan tajlandski proizvođač MTF-a nije surađivao u ispitnom postupku te se stoga uobičajena vrijednost temeljila na informacijama o tajlandskim domaćim cijenama iz zahtjeva za reviziju koje je podnositelj zahtjeva ažurirao kako bi obuhvatio razdoblje ispitnog postupka revizije.

(119)

Informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva upućivale su na to da se predmetna domaća prodaja odvila u uobičajenom tijeku trgovine i stoga je upotrijebljena kao osnova za izračun uobičajene vrijednosti.

(120)

Zbog nesuradnje proizvođača iz Tajlanda izvozna cijena utvrđena je na temelju podataka Eurostata, koji su korigirani na razinu cijena franko tvornica. Cijena CIF iz podataka Eurostata umanjena je za procijenjene troškove pomorskog prijevoza i osiguranja te troškove domaćeg prijevoza na temelju informacija koje je podnositelj zahtjeva dostavio u zahtjevu za reviziju.

(121)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost s prethodno utvrđenom izvoznom cijenom na temelju cijena franko tvornica.

(122)

Zbog nesuradnje tajlandskih proizvođača nisu provedene prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe.

(123)

Izračunane dampinške marže na uvoz iz Tajlanda iznose 70 %.

(124)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost nastavka dampinga iz Kine u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(125)

Analizirani su sljedeći dodatni elementi:

(126)

Zbog nesuradnje proizvođača iz Kine to se ispitivanje temeljilo na informacijama koje su bile dostupne Komisiji, odnosno na informacijama dostavljenima u zahtjevu za reviziju i informacijama iz drugih dostupnih neovisnih izvora, kao što su službeni statistički podaci o uvozu i informacije dostavljene u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

(127)

U zahtjevu nije bilo informacija o točnom proizvodnom i neiskorištenom kapacitetu za proizvod iz postupka revizije u Kini (37). U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera utvrđeno je da je kinesko tržište rascjepkano na puno malih i niz velikih proizvođača. No u zahtjevu su dostavljene informacije iz javno dostupnih izvora. Navedeno je da je društvo Jinan Meide Casting Co. Ltd. 2022. povećalo svoj proizvodni kapacitet i da proizvodi više od 150 000 tona godišnje. Navedeno je i da grupa Jianzhi, jedan od vodećih kineskih proizvođača, sama ima godišnji proizvodni kapacitet od više od 400 000 tona MTF-a (38).

(128)

U zahtjevu se upućuje i na argentinski antidampinški ispitni postupak iz 2022. koji se odnosio na uvoz temperiranog pribora za cijevi iz Kine i Brazila, u kojem je navodno utvrđeno da Kina ima godišnji proizvodni kapacitet od 500 000 tona MTF-a.

(129)

U zahtjevu za reviziju navedeno je da je kineska domaća potrošnja znatno manja od kineskog proizvodnog kapaciteta, što je potvrđeno u antidampinškom ispitnom postupku koji je provela Argentina.

(130)

U okviru prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da u Kini postoji znatan višak kapaciteta. U razdoblju od prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera do danas ništa ne upućuje na znatno povećanje domaće potražnje ni na postojanje tržišta nekih trećih zemalja koja bi mogla prihvatiti taj višak kapaciteta. Slično tomu nema ni dokaza o smanjenju kineskih proizvodnih kapaciteta.

(131)

Komisija je stoga na temelju raspoloživih podataka zaključila da u Kini postoji neiskorišteni kapacitet koji bi se mogao iskoristiti za opskrbljivanje tržišta Unije po dampinškim cijenama u slučaju isteka mjera.

(132)

Kako bi utvrdila moguće kretanje uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage, Komisija je razmotrila privlačnost tržišta Unije s obzirom na cijene.

(133)

Unatoč antidampinškim pristojbama na snazi, u razdoblju ispitnog postupka revizije Kina je i dalje izvozila u Uniju, s tržišnim udjelom od 19 %, što dokazuje da je Unija ostala privlačno tržište i privlačno izvozno odredište za Kinu.

(134)

S obzirom na nalaz o kineskom dampingu i nastavak uvoza na tržište Unije Komisija je smatrala da je tržište Unije i dalje privlačno kineskim proizvođačima i da bi se dampinški uvoz u Uniju povećao u slučaju isteka mjera.

(135)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 166., Komisija je utvrdila da su se zbog uvoza iz Kine cijene industrije Unije nastavile snižavati, što upućuje na to da je razina cijena u Uniji privlačna kineskim proizvođačima izvoznicima čak i dok su na snazi antidampinške mjere.

(136)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski izvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama. Komisija je zaključila i da je vrlo vjerojatno da bi u slučaju isteka mjera kineski proizvođači izvozili znatne količine predmetnog proizvoda u Uniju po dampinškim cijenama. Komisija je stoga zaključila da postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera.

(137)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(138)

Analizirani su sljedeći dodatni elementi:

(139)

Zbog nesuradnje proizvođača iz Tajlanda to se ispitivanje temeljilo na informacijama koje su bile dostupne Komisiji, odnosno na informacijama dostavljenima u zahtjevu za reviziju i informacijama iz drugih dostupnih neovisnih izvora, kao što su službeni statistički podaci o uvozu i informacije dostavljene u početnom ispitnom postupku i prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera.

(140)

U zahtjevu nije bilo konkretnih informacija o proizvodnom i neiskorištenom kapacitetu za proizvod iz postupka revizije u Tajlandu. No istaknuto je da tajlandski izvoznici i dalje uvelike ovise o izvoznom tržištu Unije i da se njihov tržišni udio povećao u razmatranom razdoblju po sniženim cijenama.

(141)

U okviru prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da u Tajlandu postoji znatan višak kapaciteta. U razdoblju od prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera do danas ništa ne upućuje na znatno povećanje domaće potražnje ni na postojanje tržišta nekih trećih zemalja koja bi mogla prihvatiti taj višak kapaciteta. Slično tomu nema ni dokaza o smanjenju tajlandskih proizvodnih kapaciteta.

(142)

Komisija je stoga zaključila da u Tajlandu postoji neiskorišteni kapacitet koji bi se mogao iskoristiti za opskrbljivanje tržišta Unije po dampinškim cijenama u slučaju isteka mjera.

(143)

Kako bi utvrdila moguće kretanje uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage, Komisija je razmotrila privlačnost tržišta Unije s obzirom na cijene.

(144)

Unatoč antidampinškim pristojbama na snazi, u razdoblju ispitnog postupka revizije Tajland je i dalje izvozio u Uniju, s tržišnim udjelom od 4 %, što dokazuje da je Unija ostala privlačno tržište i privlačno izvozno odredište za Tajland.

(145)

S obzirom na nalaz o tajlandskom dampingu i nastavak uvoza na tržište Unije Komisija je smatrala da je tržište Unije i dalje privlačno tajlandskim proizvođačima i da bi se tajlandski dampinški uvoz u Uniju povećao u slučaju isteka mjera.

(146)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 166., Komisija je utvrdila da su se zbog uvoza iz Tajlanda cijene industrije Unije nastavile snižavati, što upućuje na to da je razina cijena u Uniji privlačna tajlandskim proizvođačima izvoznicima čak i dok su na snazi antidampinške mjere.

(147)

Ispitni postupak pokazao je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije tajlandski izvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama. Komisija je zaključila i da je vrlo vjerojatno da bi u slučaju isteka mjera tajlandski proizvođači izvozili znatne količine predmetnog proizvoda u Uniju po dampinškim cijenama. Komisija je stoga zaključila da postoji velika vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera.

(148)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je pet proizvođača u Uniji. U zahtjevu za reviziju navedeno je da je jedan od proizvođača, društvo Odlewnia Zawiercie S.A., samo prerađivao uvezeni pribor za cijevi bez navoja, točnije izrađivao na njemu navoje, tako da ga se ne bi trebalo smatrati dijelom industrije Unije u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(149)

Iako pribor za cijevi bez navoja nije dio proizvoda iz postupka revizije i obuhvaćen je drugom oznakom TARIC, Komisija je smatrala da izrada navoja na tim proizvodima čini jednu fazu proizvodnje proizvoda iz postupka revizije te da je stoga društvo Odlewnia Zawiercie S.A. dio industrije Unije za potrebe ovog ispitnog postupka.

(150)

Komisija je stoga zaključila da pet društava čini „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(151)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila oko 20 774 tona. Komisija je utvrdila tu vrijednost na temelju podataka koje su dostavili podnositelj zahtjeva i proizvođači iz Unije u uzorku. U uzorak su odabrana dva proizvođača iz Unije za koje je utvrđeno da čine oko 60 % provjerene ukupne proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u EU-u.

(152)

Treba napomenuti da je Komisija od društva Odlewnia Zawiercie S.A. zatražila podatke o makroekonomskim pokazateljima iz odjeljka 5.5.2., no to je društvo odlučilo da neće surađivati u ovom ispitnom postupku. Podaci za to društvo stoga su se temeljili na procjenama koje je podnositelj zahtjeva dostavio u makroekonomskom upitniku.

(153)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila dodavanjem količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije i uvoza predmetnog proizvoda, kako je navedeno u izvješću Eurostata. Izvor informacija bili su odgovor podnositelja zahtjeva na makroekonomski upitnik i službeni podaci Eurostata.

(154)

Potrošnja u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(155)

Ukupna potrošnja predmetnog proizvoda u Uniji primjetno se smanjila od 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Potrošnja u Uniji smanjila se za 8 % u 2022. u odnosu na prethodnu godinu. Dodatno se smanjila za 14 postotnih bodova 2023., kad je gospodarstvo Unije zabilježilo sporiji rast u odnosu na 2022., dok u razdoblju ispitnog postupka revizije nije bilo znatnih promjena.

(156)

Komisija je količinu uvoza utvrdila na temelju Eurostatovih podataka. Tržišni udio uvoza utvrđen je iz količine uvoza i ukupne potrošnje u Uniji.

(157)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvezenih proizvoda (u tonama) i tržišni udio

(158)

Uvoz iz Kine 2022. povećao se za 14 % u odnosu na 2021. iako se potrošnja u Uniji u tom razdoblju smanjila za 8 %. Tržišni udio Kine te se godine povećao na 22 %, što upućuje na znatan daljnji prodor na tržište Unije. No 2023., kad se potrošnja u Uniji smanjila za 14 postotnih bodova, kineski uvoz smanjio se za 26 postotnih bodova. Unatoč tomu tržišni udio Kine i dalje je bio relativno visok 2023. i iznosio je 19 %. U razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz iz Kine blago se povećao na 5 420 tona, što je neznatno povećanje u odnosu na 2023., dok je tržišni udio ostao nepromijenjen i iznosio je 19 %, što upućuje na stabilnost relativne prisutnosti Kine na tržištu.

(159)

Uvoz iz Tajlanda znatno se povećao 2022., za 25 % u odnosu na prethodnu godinu. U tom se razdoblju povećao i tržišni udio uvoza iz Tajlanda, s 3 % na 4 %. Slično kao i kineski uvoz, tajlandski uvoz 2023. smanjio se za 26 postotnih bodova i približio se razinama iz 2021. Tržišni udio ostao je nepromijenjen i iznosio je 4 %, što upućuje na otpornost prisutnosti Tajlanda na tržištu unatoč smanjenju potrošnje u razmatranom razdoblju. U razdoblju ispitnog postupka revizije tajlandski uvoz povećao se za 11 postotnih bodova u odnosu na 2023., dok je njegov tržišni udio ostao nepromijenjen i iznosio je 4 %.

(160)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata. Sniženje cijena uvoza utvrđeno je na temelju odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači izvoznici u uzorku i proizvođači iz Unije u uzorku.

(161)

Ponderirana prosječna cijena proizvoda uvezenih u Uniju iz predmetnih zemalja kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(162)

Uvozne cijene iz Kine 2022. povećale su se za 29 % u odnosu na 2021., nakon čega su se smanjile za 17 postotnih bodova 2023. i zatim povećale za pet postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka revizije. Opće kretanje upućuje na volatilnost s najvišim cijenama 2022. Uvozne cijene iz Kine povećale su se za 17 % u razmatranom razdoblju.

(163)

Za razliku od toga kretanje uvoznih cijena iz Tajlanda bilo je stabilnije, pri čemu je zabilježeno neznatno povećanje 2022. pa smanjenje 2023. i u razdoblju ispitnog postupka revizije. Cijene iz Tajlanda smanjile su se za 1 % u razmatranom razdoblju.

(164)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom:

(165)

Usporedba cijena temeljila se na podacima industrije Unije na istoj razini trgovine, nakon potrebne prilagodbe i odbijanja rabata i popusta.

(166)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Upućivao je na znatno sniženje cijena zbog uvoza iz Kine (26 %) i Tajlanda (48 %) na tržište Unije.

(167)

Osim iz Kine i Tajlanda, MTF se uglavnom uvozio iz Indonezije i Brazila.

(168)

Količina proizvoda uvezenih u Uniju te tržišni udio i cijene MTF-a uvezenog iz ostalih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja

(169)

Podaci o uvozu iz Indonezije upućivali su na volatilno, no uzlazno kretanje. Količina proizvoda uvezenih iz Indonezije znatno se povećala 2022., konkretno s 1 391 tone u 2021. na 2 233 tone u 2022., nakon čega se 2023. smanjila na 1 451 tonu. Unatoč tim fluktuacijama tržišni udio Indonezije stalno se povećavao i dosegao je 7,2 % u razdoblju revizije. Prosječna cijena po toni uvoza iz Indonezije znatno se mijenjala, pri čemu je najviša bila 2022. i iznosila 4 105 EUR, nakon čega je uslijedilo smanjenje na 2 837 EUR u 2023. prije stabilizacije na 2 783 EUR u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(170)

Podaci o uvozu iz Brazila upućivali su na postupno smanjenje uvoza iz te zemlje, odnosno smanjenje s 525 tona u 2021. na 405 tona u 2023., uz blago povećanje na 523 tone u razdoblju ispitnog postupka revizije. Unatoč smanjenju uvoza tržišni udio Brazila neznatno se povećao s 1,5 % u 2021. na 1,9 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Prosječna cijena po toni uvoza iz Brazila znatno se povećala 2023., točnije na 5 720 EUR, nakon čega se blago smanjila na 5 119 EUR u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(171)

Podaci o uvozu iz ostalih zemalja osim Indonezije, Brazila, Kine i Tajlanda upućivali su na stalno povećanje količine uvezenih proizvoda i tržišnog udjela u razmatranom razdoblju. Količina uvezenih proizvoda stalno se povećavala, pri čemu se s 515 tona u 2021. povećala na 835 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela s 1,4 % na 3 %. Prosječna cijena po toni smanjila se s 4 476 EUR u 2022. na 3 776 EUR u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(172)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(173)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 22., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(174)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka koje je u odgovoru na makroekonomski upitnik dostavio podnositelj zahtjeva.

(175)

Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(176)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodanih proizvoda, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(177)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(178)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(179)

Podaci o proizvodnji proizvođača iz Unije upućivali su na stalno smanjenje količine proizvedene robe od 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Proizvodnja je 2021. iznosila 29 432 tone, nakon čega se 2022. smanjila na 25 166 tona, odnosno za 14 %. To silazno kretanje nastavilo se i 2023., kad se dodatno smanjila na 22 151 tonu (tj. za devet postotnih bodova u odnosu na 2022.), a zatim na 20 774 tone u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je ukupno smanjenje od 29 % u odnosu na razine iz 2021.

(180)

U tom je razdoblju proizvodni kapacitet ostao nepromijenjen i iznosio je 61 500 tona. Stoga se tijekom godina smanjila i iskorištenost kapaciteta. Dok je 2021. iznosila 48 %, 2022. smanjila se na 41 % pa 2023. dodatno na 36 %, nakon čega je dosegla 34 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Smanjenje iskorištenosti kapaciteta bilo je odraz smanjenja proizvodnje u odnosu na nepromijenjeni proizvodni kapacitet.

(181)

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Količina prodanih proizvoda i tržišni udio

(182)

Kad je riječ o prodaji industrije Unije, podaci su upućivali na stalno smanjenje od 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije, pri čemu je u razmatranom razdoblju ukupno smanjenje dosegnulo 30 %. Iako znatno sporije od prodaje, potrošnja se u tom razdoblju smanjila za 22 %. Tržišni udio industrije Unije pritom se smanjio sa 72 % u 2021. na 64 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, odnosno za osam postotnih bodova.

(183)

U kontekstu smanjenja potrošnje industrija Unije prodala je manje količine proizvoda u Uniji, ali joj se smanjio i tržišni udio, za razliku od kineskog i tajlandskog uvoza, čiji se tržišni udio u Uniji povećao u razmatranom razdoblju.

(184)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(185)

Kad je riječ o broju zaposlenika, od 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije jasno je vidljivo silazno kretanje s ukupnim smanjenjem od otprilike 15 % u odnosu na 2021. Radna snaga smanjena je s 1 226 zaposlenika 2021. na 1 039 zaposlenika u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(186)

Podaci su upućivali i na primjetno smanjenje produktivnosti u tonama po zaposleniku, koja je u razmatranom razdoblju pala za ukupno 17 %. Produktivnost se smanjila s 24 tone po zaposleniku 2021. na 20 tona po zaposleniku u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(187)

Kineske i tajlandske dampinške marže bile su znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na količinu i cijene proizvoda uvezenih iz Kine i Tajlanda.

(188)

Zbog kontinuiranog nepravednog određivanja cijena kineskih i tajlandskih izvoznika industrija Unije nije se mogla oporaviti od prethodnog dampinga.

(189)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku za nepovezane kupce u Uniji u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene i trošak proizvodnje u Uniji (EUR/tona)

(190)

Od 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije zabilježen je jasan porast prosječnih jediničnih prodajnih cijena u Uniji. Cijene su se s [4 100 EUR – 4 300 EUR] u 2021. znatno povećale na [5 100 EUR – 5 300 EUR] u 2022. i dodatno na [5 600 EUR – 5 800 EUR] u 2023., a zatim je zabilježen i njihov daljnji blagi rast u razdoblju ispitnog postupka revizije. Prosječna jedinična prodajna cijena ukupno se povećala za 36 % u razmatranom razdoblju.

(191)

Kao i prodajne cijene u Uniji, u tom se razdoblju znatno povećao i jedinični trošak proizvodnje. Troškovi su se 2022. povećali za 28 %, za dodatnih šest postotnih bodova 2023. i zatim još neznatno u razdoblju ispitnog postupka revizije. Troškovi proizvodnje općenito su se povećali za 35 % u razmatranom razdoblju.

(192)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(193)

Podaci su upućivali na stalno povećanje prosječnih troškova rada po zaposleniku od 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Troškovi su se s [36 000 EUR – 37 000 EUR] u 2021. povećali za 6 % u 2022., nakon čega je uslijedilo znatno povećanje za 13 postotnih bodova 2023. te su oni naposljetku dosegli [47 000 EUR – 48 000 EUR] u razdoblju ispitnog postupka revizije. Troškovi rada povećali su se za 31 % u razmatranom razdoblju.

(194)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(195)

Podaci o završnim zalihama pokazali su fluktuacije u razinama završnih zaliha od 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Završne zalihe prvo su se 2022. povećale za 30 % u odnosu na 2021. Potom su se 2023. smanjile za 11 postotnih bodova da bi se u razdoblju ispitnog postupka revizije ponovno povećale za četiri postotna boda.

(196)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(197)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku tako što je neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji iskazala kao postotak prihoda od te prodaje.

(198)

Podaci upućuju na komplicirana kretanja profitabilnosti, novčanog toka, ulaganja i povrata ulaganja od 2021. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Sa samog praga isplativosti 2021. profitabilnost se 2022. smanjila na [–4 % – –2 %] i ostala nepromijenjena 2023., nakon čega se u razdoblju ispitnog postupka revizije neznatno povećala na [–3 % – –1 %], što je i dalje razina na kojoj se bilježe gubici. Negativni indeksi profitabilnosti upućuju na pogoršanje rezultata u odnosu na 2021.

(199)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. U razmatranom razdoblju on je znatno fluktuirao: 2022. naglo se smanjio na [–4 350 000 EUR – –4 050 000 EUR], što je posljedica velikih novčanih odljeva u odnosu na 2021. No 2023. uvelike se oporavio dosegnuvši [6 600 000 EUR – 6 900 000 EUR] i potom se stabilizirao na [5 000 000 EUR – 5 300 000 EUR] u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(200)

Ulaganja su se tijekom godina stabilno kretala te su neznatno fluktuirala uz povećanje s [3 750 000 EUR – 3 850 000 EUR] u 2021. na [4 100 000 EUR – 4 200 000 EUR] u razdoblju ispitnog postupka revizije, što upućuje na umjereno povećanje aktivnosti ulaganja za 9 % u razmatranom razdoblju. Ta su ulaganja uglavnom bila namijenjena usklađivanju sa zakonodavstvom o radu i zaštiti okoliša.

(201)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Pozitivne vrijednosti od [14 % – 18 %] iz 2021. i 2022. drastično su se smanjile 2023. na [–4 % – –2 %] i stabilizirale na [–3 % – 1 %] u razdoblju ispitnog postupka revizije, što upućuje na naglo smanjenje povrata ulaganja unatoč stabilnim razinama ulaganja. Podaci su općenito upućivali na financijsku nestabilnost s duljim razdobljima neprofitabilnosti, fluktuacijama novčanog toka, stabilnim ulaganjima i smanjenjem povrata ulaganja, što znači da su proizvođači iz Unije bili izloženi znatnim operativnim poteškoćama tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(202)

Većina pokazatelja štete u razmatranom je razdoblju bila negativna.

(203)

Proizvodnja industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjila. Taj pad može se pripisati smanjenju prodaje na tržištu Unije. U razmatranom razdoblju proizvodnja se smanjila za ukupno 29 %, a prodaja za 30 %. Uslijed tog pada došlo je i do gubitka tržišnog udjela, koji se smanjio sa 72 % u 2021. na 64 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, odnosno za ukupno osam postotnih bodova. Gubitak tržišnog udjela pogodovao je uvozu iz Kine i Tajlanda u razmatranom razdoblju.

(204)

Gubitak prodaje na tržištu Unije industrija Unije nije mogla nadoknaditi povećanjem izvoza jer se izvoz smanjio za 20 % u razmatranom razdoblju.

(205)

Proizvodni kapacitet industrije Unije ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Iskorištenost proizvodnog kapaciteta u razmatranom se razdoblju smanjila za 29 %, kao i proizvodnja.

(206)

Zaposlenost se smanjila za 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Produktivnost se kretala u skladu s promjenama u proizvodnji i zaposlenosti, tj. u razmatranom razdoblju smanjila se za 17 %.

(207)

Prosječni trošak proizvodnje znatno se povećao 2022. (za 28 % u odnosu na 2021.) i vrhunac dosegnuo u razdoblju ispitnog postupka revizije (za 35 % u odnosu na 2021.).

(208)

Prosječna cijena proizvođača iz Unije u razmatranom se razdoblju povećala za 36 % kako bi se pokrilo povećanje troškova proizvodnje.

(209)

Profitabilnost industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjila, i to znatno 2022. i 2023. prije nego što se neznatno povećala u razdoblju ispitnog postupka revizije, pri čemu negativni indeksi upućuju na pogoršanje rezultata u odnosu na 2021.

(210)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe unatoč antidampinškim mjerama na snazi.

(211)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz zemalja koje nisu Kina i Tajland, izvozni rezultati industrije Unije, pad potrošnje i povećanje troškova.

(212)

Komisija je ispitala postoji li uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Tržišni udio dampinškog uvoza istovjetnog proizvoda iz Kine i Tajlanda u razmatranom se razdoblju povećao. Tržišni udio Kine povećao se s 18 % u 2021. na 19 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, dok se tržišni udio Tajlanda povećao s 3 % u 2021. na 4 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Do tog je povećanja došlo unatoč antidampinškim mjerama na snazi i znatnom smanjenju potrošnje u Uniji za 22 %.

(213)

Apsolutna količina proizvoda uvezenih iz Kine smanjila se za 15 %, što je i dalje manje od stope smanjenja potrošnje u Uniji. Apsolutna količina proizvoda uvezenih iz Tajlanda povećala se za 10 %. Pritom se prodaja proizvođača iz Unije smanjila za 30 % unatoč antidampinškim mjerama na snazi.

(214)

Uvozne cijene iz Kine u razmatranom su se razdoblju povećale za 17 %, dok su se u tom razdoblju uvozne cijene iz Tajlanda povećale za 1 %. S druge strane prodajne cijene industrije Unije u razmatranom su se razdoblju povećale za 36 %.

(215)

Analiza štete pokazala je da se tržišni udio kineskog i tajlandskog uvoza u Uniju povećao unatoč postojećim antidampinškim mjerama i smanjenju potrošnje u Uniji. U isto su se vrijeme pogoršali i pokazatelji financijskih rezultata industrije Unije, na primjer smanjila se profitabilnost, što je uzrokovalo znatne gubitke u razmatranom razdoblju. Povećanje tržišnog udjela kineskog i tajlandskog uvoza naštetilo je industriji Unije, čiji su se prodaja i tržišni udio smanjili.

(216)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(217)

Tržište Unije u razmatranom se razdoblju smanjilo za 22 % zbog sporijeg gospodarskog rasta i visokih cijena energije. No tržišni udio proizvođača iz Unije nerazmjerno se smanjio u odnosu na povećanje uvoza iz Kine, Tajlanda i drugih zemalja.

(218)

Osim toga, troškovi proizvodnje proizvođača iz Unije znatno su se povećali, konkretno za 35 %. Iako su razmjerno povećali svoje prodajne cijene, nisu mogli pokriti svoje troškove tijekom većeg dijela razmatranog razdoblja.

(219)

Osim povećanja uvoza iz Kine i Tajlanda, tome je uglavnom pridonio uvoz iz drugih trećih zemalja, prvenstveno Indonezije, čiji se tržišni udio uvoza po sniženim cijenama znatno povećao u razmatranom razdoblju (s 3,9 % na 7,2 %).

(220)

Nadalje, izvoz proizvođača iz Unije u razmatranom se razdoblju smanjio za 20 %. Budući da izvozna prodaja čini samo 9 % njihove ukupne prodaje, to je samo u ograničenoj mjeri pridonijelo šteti koju je industrija pretrpjela zbog smanjenog izvoza.

(221)

Zbog toga je Komisija zaključila da je dampinški uvoz iz Kine i Tajlanda pridonio materijalnoj šteti nanesenoj industriji Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije; no i drugi su čimbenici, posebno uvoz iz Indonezije i smanjenje izvoza industrije Unije, mogli pridonijeti šteti nanesenoj industriji Unije. Stoga je Komisija odlučila dodatno razmotriti bi li se šteta uzrokovana dampinškim uvozom iz Kine i Tajlanda vjerojatno nastavila ako se dopusti istek mjera.

(222)

Komisija je u uvodnoj izjavi 210. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost nastavka ili ponavljanja štete koju je uzrokovao dampinški uvoz iz Kine i Tajlanda ako se dopusti istek mjera.

(223)

Komisija je u tom pogledu analizirala sljedeće elemente:

(224)

Kako je navedeno u odjeljcima 4.1.1. i 4.2.1., Komisija je na temelju informacija iz zahtjeva i prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera utvrdila da i Kina i Tajland imaju znatne proizvodne kapacitete koji bi se u još većim količinama mogli usmjeriti na tržište Unije po dampinškim cijenama u slučaju isteka antidampinških mjera.

(225)

Kako je navedeno u odjeljcima 4.1.2. i 4.2.2., Komisija je zaključila da je tržište Unije i dalje privlačno proizvođačima iz Kine i Tajlanda s obzirom na stalnu prisutnost dampinškog uvoza iz Kine i Tajlanda i povećanje njihova udjela na tržištu Unije u razmatranom razdoblju.

(226)

Prosječne uvozne cijene iz Kine i Tajlanda u Uniju u razdoblju ispitnog postupka revizije bile su znatno manje od prosječnih prodajnih cijena industrije Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 166., zbog kineskih i tajlandskih cijena cijene industrije Unije snižene su u razdoblju ispitnog postupka revizije za 26 % (zbog kineskog uvoza) i 48 % (zbog tajlandskog uvoza) unatoč plaćenim antidampinškim pristojbama.

(227)

Ako se dopusti istek mjera, sniženje cijena zbog kineskog uvoza povećalo bi se na 47 %, a zbog tajlandskog uvoza na 55 %.

(228)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da bi ukidanje mjera vrlo vjerojatno uzrokovalo znatno povećanje dampinškog uvoza iz Kine i Tajlanda po štetnim razinama cijena, što bi dodatno pogoršalo štetu koju je pretrpjela industrija Unije. To bi ozbiljno ugrozilo održivost industrije Unije.

(229)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na ocjeni interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(230)

Ispitni postupak pokazao je da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativan učinak na industriju Unije. Stanje industrije Unije brzo bi se pogoršalo jer bi se smanjila količina prodaje i prodajne cijene, što bi dovelo do znatnog smanjenja profitabilnosti. Nastavak mjera omogućio bi industriji Unije da u potpunosti ispuni svoj potencijal na tržištu Unije na kojem vladaju ravnopravni uvjeti.

(231)

Stoga je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije.

(232)

Komisija je u ovom ispitnom postupku stupila u kontakt sa svim nepovezanim uvoznicima i pozvala ih na suradnju. Nijedan uvoznik nije surađivao.

(233)

U početnom ispitnom postupku utvrđeno je da eventualni negativni učinak uvođenja mjera na uvoznike ne bi bio nerazmjeran s obzirom na dobit i izvore opskrbe uvoznika.

(234)

U ovom ispitnom postupku, kao i u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija nije imala na raspolaganju dokaze koji bi upućivali na suprotno i stoga se može potvrditi da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale nikakav znatan negativan učinak na financijsko stanje uvoznika i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na njih.

(235)

Komisija je u ovom ispitnom postupku stupila u kontakt sa svim poznatim korisnicima i pozvala ih na suradnju. Nijedan korisnik nije surađivao.

(236)

U trenutačnom ispitnom postupku nema dokaza u dokumentaciji koji bi upućivali na to da su mjere na snazi na bilo koji način negativno utjecale na korisnike. Udio proizvoda iz postupka revizije u ukupnim troškovima nove gradnje ili instalacija ograničen je.

(237)

Na temelju toga potvrđuje se da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na financijsko stanje korisnika i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na njih.

(238)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u smislu članka 21. osnovne uredbe zbog kojih zadržavanje postojećih mjera za uvoz lijevanog pribora za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza i lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom, podrijetlom iz Kine i Tajlanda, ne bi bilo u interesu Unije.

(239)

Na temelju Komisijinih zaključaka o nastavku dampinga, nastavku štete i interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na lijevani pribor za cijevi s navojem, od temperiranog lijevanog željeza i lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom, podrijetlom iz Kine i Tajlanda.

(240)

Kako bi se smanjio rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe, potrebne su posebne mjere kojima se osigurava primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi i izuzećâ od proširenja mjera nakon ispitnih postupaka za sprečavanje izbjegavanja mjera.

(241)

Pojedinačne antidampinške pristojbe ili izuzeća primjenjuju se samo ako se carinskim tijelima država članica predoči valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Dok se takav račun ne predoči, na uvoz bi trebalo primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostali izvoz”.

(242)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe i izuzeća na uvoz, to nije jedini element koji carinska tijela trebaju uzeti u obzir.

(243)

Čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica dužna su provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) kako bi provjerila točnost podataka navedenih u deklaraciji i osigurala opravdanost daljnje primjene niže stope pristojbe ili izuzeća, u skladu s carinskim propisima.

(244)

Ako se izvoz jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprečavanje izbjegavanja mjera. Tim ispitnim postupkom može se ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedično uvođenje pristojbe na razini zemlje.

(245)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Kine i Tajlanda koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u normativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sav ostali uvoz”. Na taj uvoz ne bi se trebala primjenjivati nijedna druga pojedinačna stopa antidampinške pristojbe.

(246)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (39). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(247)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(248)

Izvoznik ili proizvođač koji nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na njegov izvoz može od Komisije zatražiti da se na njega primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak. Komisija bi taj zahtjev trebala odobriti ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da tijekom razdoblja na temelju kojeg je utvrđena razina pristojbe koja se primjenjuje na njegov izvoz nije izvozio predmetni proizvod u Uniju; ii. da nije povezan s društvom koje je to činilo i na koje se stoga primjenjuju antidampinške pristojbe; i iii. da je nakon razdoblja ispitnog postupka izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(249)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2024/2509 Europskog parlamenta i Vijeća (40), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(250)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,