(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (3) („uredba o konačnim zaštitnim mjerama”) Europska komisija („Komisija”) uvela je konačnu zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika („zaštitna mjera”), koja se sastoji od carinskih kvota za određene proizvode od čelika („predmetni proizvod”) koje obuhvaćaju 26 kategorija proizvoda od čelika i postavljene su na razine prikladne za očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova po kategoriji proizvoda. Carina od 25 % primjenjuje se samo ako su premašeni kvantitativni pragovi tih carinskih kvota. Zaštitna mjera uvedena je na početno razdoblje od tri godine, do 30. lipnja 2021.

(2)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 (4) („uredba o prvoj reviziji radi produljenja mjere”) Komisija je zaključila da je mjera i dalje nužna za sprečavanje ili ispravljanje ozbiljne štete te da se industrija Unije prilagođava. Zaključila je i da je produljenje mjere u interesu Unije. U skladu s time odlučila je produljiti zaštitnu mjeru do 30. lipnja 2024.

(3)

U uvodnoj izjavi 161. uredbe o konačnim zaštitnim mjerama Komisija se obvezala da će „redovito ocjenjivati situaciju i razmotriti preispitivanje barem na kraju svake godine primjene mjera”. U tom je duhu Komisija 2019. (5), 2020. (6) i 2022. (7) provela tri ispitna postupka revizije funkcioniranja mjere. U lipnju 2023. (8) u ispitnom postupku revizije ocijenila je i je li prijevremeno ukidanje mjere opravdano (9).

(4)

Komisija je 12. siječnja 2024. primila obrazloženi zahtjev četrnaest država članica EU-a da u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („osnovna uredba o zaštitnim mjerama EU-a”) i člankom 16. Uredbe (EU) 2015/755 ispita treba li produljiti postojeću zaštitnu mjeru. Komisija je zaključila da zahtjev sadržava dostatne dokaze za pokretanje ispitnog postupka revizije radi produljenja mjere.

(5)

U skladu s time 9. veljače 2024. objavila je u Službenom listu Europske unije Obavijest o pokretanju postupka (11) povezanog s mogućim produljenjem zaštitne mjere. Komisija je u područje primjene Obavijesti uključila i obvezu procjene je li potrebna neka tehnička prilagodba funkcioniranja mjere ako zaključi da bi zaštitnu mjeru trebalo produljiti.

(6)

Kako bi provela odgovarajuću procjenu o tome je li zaštitna mjera i dalje nužna za sprečavanje ili ispravljanje ozbiljne štete, prilagođava li se industrija čelika Unije te je li takvo produljenje u skladu sa širim interesom Unije, Komisija je upitnicima prikupila specifične podatke od industrije Unije (12). Ti su podaci, među ostalim, uključivali razvoj ključnih gospodarskih i financijskih pokazatelja za predmetni proizvod tijekom razdoblja od 2021. do 2023. („razmatrano razdoblje”) te dokaze da se industrija Unije prilagođava.

(7)

Komisija je također zatražila i prikupila stajališta zainteresiranih strana o mogućem produljenju i svim mogućim potrebnim prilagodbama funkcioniranja mjere te je stoga istodobno provela dva različita ispitna postupka. U tu svrhu u Obavijesti o pokretanju postupka zainteresirane strane pozvane su da sudjeluju u ispitnom postupku tako da u pisanom obliku dostave očitovanja i popratne dokaze te je od poznatih proizvođača predmetnog proizvoda iz Unije i njihovih udruženja zatraženo da ispune upitnike o šteti. Kad je riječ o reviziji funkcioniranja, Komisija je od zainteresiranih strana zatražila da iznesu stajališta i dostave konkretne dokaze u pisanom obliku o sljedećim pitanjima:

(8)

Kad je riječ o propisanom postupku, ispitni postupak revizije radi produljenja mjere i revizije funkcioniranja mjere sastojao se od pisanog postupka u dvije faze, u okviru kojeg su zainteresirane strane najprije dostavile primjedbe, a zatim su imale priliku opovrgnuti podneske drugih strana. Komisija je u utvrđenim rokovima ukupno primila više od 65 podnesaka i protuargumenata zainteresiranih strana. Zaprimila je i više od 100 pojedinačnih odgovora na upitnike od proizvođača iz Unije.

(9)

Pri ocjenjivanju jesu li ispunjeni uvjeti za produljenje zaštitne mjere Komisija je najprije analizirala jesu li ispunjeni pravni zahtjevi za produljenje zaštitne mjere u skladu s pravilima EU-a i WTO-a, odnosno je li mjera nužna za sprečavanje ozbiljne štete (odjeljak 3.2.) i prilagođava li se industrija Unije (odjeljak 3.3.). Drugo, ocijenila je bi li takvo produljenje bilo u skladu s općim interesom Unije (odjeljak 3.4.). Naposljetku, Komisija je u ocjeni uzela u obzir očitovanja i dokaze koje je primila od zainteresiranih strana, kao i sve druge dostupne informacije u vezi s prethodno navedenim pitanjima. Komisija se konkretno pozabavila relevantnim tvrdnjama zainteresiranih strana o produljenju u odjeljku 4.

(10)

Komisija je zatim ocijenila potrebu za određenim tehničkim prilagodbama mjere. Taj je postupak uslijedio nakon područja utvrđenih u Obavijesti o pokretanju postupka (vidjeti uvodnu izjavu 7.) te je uključivao i tehničku izmjenu kojom je uvoz iz Mozambika obuhvaćen područjem primjene zaštitne mjere.

(11)

U skladu s člankom 7. stavkom 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i člankom 19. stavkom 2. osnovne uredbe o zaštitnim mjerama EU-a razdoblje primjene zaštitne mjere može se produljiti pod uvjetom da je zaštitna mjera i dalje nužna za sprečavanje ili ispravljanje ozbiljne štete („test nužnosti”) i da postoji dokaz da se industrija prilagođava. Osim toga, člankom 22. osnovne uredbe o zaštitnim mjerama EU-a utvrđeno je da mjera mora biti u interesu Unije.

(12)

Kad je riječ o prvom pravnom kriteriju, Komisija je najprije ispitala gospodarsko stanje industrije Unije na temelju primljenih odgovora na upitnike (odjeljak 3.2.1.). Komisija je potom procijenila nekoliko ključnih čimbenika radi utvrđivanja toga kako bi se uvoz vjerojatno razvijao i kako bi takav razvoj utjecao na proizvođače iz Unije u nedostatku zaštitne mjere („protučinjenična analiza”, vidjeti odjeljak 3.2.2.).

(13)

Kako bi ocijenila gospodarsko stanje industrije čelika Unije, Komisija je poznatim proizvođačima čelika iz Unije poslala upitnike kako bi prikupila informacije o pokazateljima štete za predmetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je od poznatih udruženja u tom sektoru iz Unije (EUROFER – Europska konfederacija proizvođača željeza i čelika, ESTA – Europsko udruženje za čelične cijevi i CET – Comité Européen de la Tréfilerie) zatražila da upitnike podijele među svojim članovima. Osim toga, Komisija je putem sustava otvorene dokumentacije (TRON) obavijestila poznate proizvođače iz Unije o zahtjevu za ispunjavanje upitnika (13). Upitnici su objavljeni i na internetskim stranicama Glavne uprave Europske komisije za trgovinu (14). Sve relevantne upute o upitnicima navedene su i u Obavijesti o pokretanju postupka.

(14)

Komisija je zaprimila više od 100 pojedinačnih odgovora na upitnike od članova tri poznata sektorska udruženja iz Unije, kao i od drugih proizvođača iz Unije koji nisu članovi nijednog udruženja. Osim toga, tri sektorska udruženja konsolidirala su podatke koje su pojedinačno dostavili njihovi članovi.

(15)

Komisija je konsolidirala podatke dobivene izravno od proizvođača iz Unije pojedinačno i unakrsno provjerila njihovu točnost sa skupom podataka koje su dostavila sektorska udruženja iz Unije na posebnim sastancima za unakrsnu provjeru na daljinu. Komisija je zatim spojila odgovore članova udruženja s odgovorima zaprimljenima od proizvođača koji nisu članovi udruženja u jedan konsolidirani skup podataka, koji je činio osnovu za procjenu gospodarskog stanja industrije Unije.

(16)

Kretanje pokazatelja štete tijekom razmatranog razdoblja prikazano je u tablicama od 1 do 4 u nastavku:

(17)

Proizvođači iz Unije u razmatranom su razdoblju postupno sve manje proizvodili predmetni proizvod, to jest 2022. za 11 %, a 2023. za 14 % manje u odnosu na 2021. Proizvodni kapacitet ostao je stabilan tijekom cijelog razdoblja, pa se smanjivala i iskorištenost kapaciteta, koja je 2023. došla na vrlo nisku razinu od 67 %. Naposljetku, zalihe su se 2022. smanjile za 5 %, a 2023. za 3 % u usporedbi s 2021.

(18)

Potrošnja na tržištu Unije počela se smanjivati 2022. (–8 %) u odnosu na 2021., a taj se trend nastavio i 2023. (–14 %). Domaća prodaja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog se razdoblja kretala na vrlo sličan način (–8 % u 2022. i –13 % u 2023. u odnosu na 2021.). Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije povećao se za 0,9 postotnih bodova.

(19)

Jedinična prodajna cijena povećala se 2022. za 35 %, a 2023. za 13 % u odnosu na 2021. Novčani tok povećao se 2022. za 113 %., a 2023. za 57 % u odnosu na 2021. Povrat od uloženog kapitala blago se smanjio 2022. i zabilježio negativne vrijednosti 2023. (–2,2 %).

(20)

Zbog povećanja cijena i oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 industrija Unije ostvarila je 2021. dobit (9,4 %), a 2022. dobit se blago povećala (10,3 %). Profitabilnost se 2023. naglo smanjila te je zabilježena dobit od samo 0,3 %.

(21)

Zaposlenost je u razmatranom razdoblju ostala stabilna te se 2023. smanjila za 1 % u odnosu na 2021.

(22)

Pokazatelji štete pokazali su da je 2021. industrija Unije dosegnula zdrave razine profitabilnosti, uglavnom zbog visokih cijena i velikog oporavka potražnje nakon pandemije bolesti COVID-19. Međutim, od druge polovice 2022. industrija Unije počela je pokazivati znakove pogoršanja. Kretanje nekih važnih pokazatelja, kao što su proizvodnja, prodaja i iskorištenost kapaciteta, bilo je negativno (16), a troškovi energije znatno su se povećali (17). Pogoršanje većine gospodarskih pokazatelja postalo je izraženije 2023. kada su cijene pale zbog iznadprosječno visokih troškova energije i naglog pada domaće prodaje i proizvodnje na tržištu Unije. Zbog toga je iskorištenost kapaciteta pala na najnižu razinu u posljednjem desetljeću, a profitabilnost se drastično smanjila (i bila na pragu isplativosti). Iako je 2023. industrija Unije ostvarila gotovo jedan postotni bod tržišnog udjela u odnosu na 2021. nauštrb smanjenja profitabilnosti, to bi trebalo promatrati u kontekstu trajno visokog pritiska uvoza (18), s većim tržišnim udjelom uvoza tijekom razmatranog razdoblja nego u prethodnim razdobljima (19), kako će biti objašnjeno u odjeljku 3.2.2. u nastavku.

(23)

Na temelju prethodno navedenih pokazatelja (tablice od 1 do 4) Komisija je zaključila da se stanje industrije Unije pogoršalo od 2021. do 2023. i da se na kraju razmatranog razdoblja nalazila u osjetljivoj situaciji.

(24)

Komisija je na temelju pristupa početnog ispitnog postupka (20) ocijenila i kretanje pokazatelja štete po skupini proizvoda (21). Skupine proizvoda obuhvaćene zaštitnom mjerom za čelik su ravni proizvodi, dugi proizvodi i cijevi.

(25)

U tablicama od 5 do 8 u nastavku prikazano je kretanje pokazatelja štete po skupini proizvoda:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zalihe

Tablica 6.

Potrošnja u Uniji, domaća prodaja i tržišni udio

Tablica 7.

Jedinična prodajna cijena, profitabilnost, novčani tok i povrat od uloženog kapitala

Tablica 8.

Zaposlenost

(26)

Na temelju prethodnih pokazatelja analiza po skupini proizvoda potvrđuje nalaze za predmetni proizvod: gospodarsko stanje industrije Unije znatno se pogoršalo tijekom razmatranog razdoblja i trenutačno se nalazi u osjetljivoj situaciji. Čak je i skupina proizvoda koja je imala bolje rezultate u pogledu kretanja profitabilnosti i tržišnog udjela (cijevi) tijekom razmatranog razdoblja ipak zabilježila pogoršanje drugih ključnih pokazatelja kao što su iskorištenost kapaciteta, razine proizvodnje i domaća prodaja.

(27)

Komisija je ocijenila kretanje uvoza, u ukupnom smislu i u odnosu na potrošnju, kako bi utvrdila opseg pritiska koji je taj uvoz mogao vršiti na tržište Unije u razmatranom razdoblju. Osim toga, Komisija je ocijenila razvoj iskorištenosti carinskih kvota (vidjeti odjeljak 3.2.2. točku (b)).

(28)

Uvoz u Uniju 2023. smanjio se za 17 % u odnosu na 2021., kad je dosegnuo drugu najvišu razinu od 2013. (22).

Tablica 9.

Kretanje uvoza

(29)

Analiza na razini skupine proizvoda potvrdila je taj opći trend kako je prikazano u tablici 10.

Tablica 10.

Tržišni udio uvoza po skupini proizvoda

(30)

Komisija je ocijenila kretanje uvoza u odnosu na kretanje potrošnje tijekom istog razdoblja. Grafikon u nastavku pokazuje da je potrošnja dosegnula vrhunac u razdoblju 2017. – 2018. Međutim, 2023. zabilježeno je drastično smanjenje i najniža razina od 2013. (23) S druge strane, udio uvoza naglo se i kontinuirano povećavao do 2018., kad je zaštitna mjera privremeno uvedena u srpnju, a u sljedeće dvije godine umjereno se smanjivao. Međutim, od 2021. udio uvoza ponovno se povećao i ostaje na razinama znatno višima od onih prije uvođenja zaštitne mjere. Stoga je u ispitnom postupku zaključeno da je razina pritiska uvoza u smislu tržišnog udjela čak i viša od razina prije uvođenja zaštitne mjere (24) i onih utvrđenih u okviru uredbe o prvoj reviziji radi produljenja mjere (25).

(31)

Komisija je pritisak uvoza ocijenila i s obzirom na razvoj iskorištenosti carinskih kvota (26). Najprije je ocijenila razvoj carinske kvote od uredbe o prvoj reviziji radi produljenja mjere. Podaci u grafikonu u nastavku pokazuju količine carinskih kvota dostupne na kraju posljednje dvije godine primjene mjere (27), konkretno prosječnu iskorištenost carinskih kvota od oko 46 % na kraju posljednjeg tromjesečja godine primjene mjere (travanj – lipanj) sa 7 milijuna tona neiskorištenih carinskih kvota u četvrtoj godini, to jest 8,5 milijuna tona u petoj godini. Čini se da je trend dostupnih carinskih kvota usporediv u tekućoj godini primjene mjere (28) (podaci dostupni do 21. svibnja 2024.). Stoga Komisija nije primijetila veliku promjenu kad je riječ o ukupnoj iskorištenosti carinskih kvota na kraju posljednje dvije godine primjene mjere, uključujući tekuću godinu.

(32)

Komisija je zatim ocijenila najnovija kretanja razmatranjem dosadašnje iskorištenosti carinskih kvota u tekućoj godini primjene mjere (29) na tromjesečnoj osnovi.

(33)

Analiza iskorištenosti carinskih kvota potvrdila je znatno i postupno sve veće povećanje neiskorištenih količina carinskih kvota te su one krajem tromjesečja siječanj – ožujak 2024. iznosile oko 7 milijuna tona. Zbog toga je iskorištenost carinskih kvota nakon tri tromjesečja iznosila 47 %, kako je prikazano na grafikonu u nastavku. Međutim, pri procjeni pritiska uvoza potrebno je analizirati stopu iskorištenosti carinskih kvota zajedno s kretanjem udjela uvoza iz odjeljka 3.2.2. točke (a), koji je zabilježio prosječno povećanje u odnosu na prethodna razdoblja, i uz detaljniju procjenu, kao što je ona prikazana u nastavku ovog odjeljka. Konkretno, s obzirom na to da su se zbog liberalizacije i početnog dodatka količine carinskih kvota od 2019. povećao za oko 25 % te da se potrošnja znatno smanjila i da se ne očekuje njezin znatan oporavak u bliskoj budućnosti.

(34)

Naime, detaljnija analiza tih podataka otkrila je da je u tri ocijenjena tromjesečja u prosjeku iscrpljena 21 pojedinačna carinska kvota (bilo kvote za pojedine zemlje ili preostale kvote) u nekoliko kategorija proizvoda. Njihove kombinirane prosječne količine činile su 32 % (gotovo dva milijuna tona po tromjesečju) ukupnog prosječnog uvoza u istom razdoblju.

(35)

Kad je riječ o podrijetlu, u ispitnom postupku potvrđeno je i da su velik broj tih carinskih kvota iscrpile neke od najvećih zemalja izvoznica čelika u Uniju (30), koje su u određenom tromjesečju iscrpile od jedne do osam svojih carinskih kvota za pojedine zemlje (31). Slične obrasce izvoza Komisija je već utvrdila u uredbi o prvoj reviziji radi produljenja mjere (32). Osim toga, najveća carinska kvota u okviru mjere (preostala carinska kvota u kategoriji 1) redovito je u posljednja tri uzastopna tromjesečja gotovo odmah iscrpljena, što upućuje na kontinuirano oportunističko ponašanje određenih trećih zemalja (33).

(36)

Iscrpljenje carinskih kvota i brzina njihova iscrpljenja u nekim su slučajevima pokazatelj carinskih kvota za koje je bilo vjerojatnije da bi u nedostatku zaštitne mjere na tržište Unije ušle dodatne količine. U tom je kontekstu zaštitnom mjerom spriječen dodatan pritisak uvoza. Stoga je Komisija s obzirom na te podatke zaključila da ti obrasci iskorištenosti carinskih kvota, koji su se odvijali u različitoj mjeri u svim skupinama proizvoda, dodatno potvrđuju visoku razinu pritiska uvoza na Unijinu tržištu čelika.

(37)

Uvoz u Uniju se 2023. smanjio za 17 % u odnosu na 2021. (34) Ujedno se, kako je prikazano u tablici 11, tijekom istog razdoblja uvoz na tržište SAD-a smanjio za 8 % te je i dalje bio znatno niži od vrhunca dosegnutog 2017., prije uvođenja mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. Uvoz se 2023. smanjio za gotovo 6 milijuna tona u odnosu na 2017., posljednju godinu prije uvođenja mjere na temelju odjeljka 232.

Tablica 11.

Uvoz u Sjedinjene Američke Države u tonama

(38)

Nakon utvrđivanja kretanja količina proizvoda izvezenog na dva najveća uvozna tržišta čelika (Unija i SAD) (36) Komisija je analizirala rezultate izvoza u treće zemlje (osim EU-a i SAD-a) koji se odnose na glavne zemlje dobavljače čelika u Uniju (37).

(39)

Iz tablice 12 vidljivo je da su, ukupno gledajući, glavne zemlje izvoznice predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razmatranog razdoblja znatno smanjile izvoz na ostala tržišta trećih zemalja. Pojedinačna procjena izvoznih rezultata tih zemalja isto je tako potvrdila da je kretanje izvoza na druga tržišta osim Unije i SAD-a (38) općenito negativno.

Tablica 12.

Razvoj izvoza (osim u EU i SAD) predmetnog proizvoda iz glavnih zemalja dobavljača čelika u EU na tržišta trećih zemalja (osim Kine)

(40)

S obzirom na te brojke, Komisija je zaključila da, osim što su izvozile manje količine na tržište Unije (tablica 9) i na tržište SAD-a (tablica 11), te zemlje općenito nisu mogle zamijeniti izgubljene količine proizvoda koji se izvozio na dva najveća uvozna tržišta izvozom na druga tržišta. Stoga su, općenito gledano, glavne zemlje izvoznice čelika u Uniju izgubile znatne količine izvezenog proizvoda u svijetu.

(41)

Komisija je ocjenu dodatno dopunila analizom koju je proveo OECD na širem opsegu proizvoda. Podaci OECD-a potvrdili su ocjenu Komisije da su se količine izvezenog proizvoda glavnih zemalja izvoznica čelika tijekom razmatranog razdoblja općenito dosljedno smanjivale (39).

(42)

Jedina značajna iznimka od tog inače dosljednog trenda odnosila se na rezultate kineskog izvoza, koji je 2023. porastao i dosegao oko 95 milijuna tona. To je bilo povećanje izvoza od 24 milijuna tona (+40 %) (40). Povećanje izvoza Kine, s obzirom na njegovu veličinu, prikrilo bi smanjenje izvoza utvrđeno za gotovo sve druge velike zemlje izvoznice. Zbog toga Kina nije uključena u objedinjenu analizu u tablici 12.

(43)

Štoviše, dodatni pritisak kineskog izvoza znatno je povećao tržišno natjecanje na tržištima ostalih trećih zemalja (41). Time se dodatno smanjila dostupnost i veličina izvoznih tržišta u svijetu (42) te je to pridonijelo smanjenju izvoza u drugim zemljama.

(44)

U tom pogledu podaci OECD-a pokazali su da je, unatoč smanjenju izvoza većine najvećih izvoznika čelika, uvoz na mnogim velikim uvoznim tržištima, osim EU-a i SAD-a, zabilježio uzlazni trend (43). Čini se da je to barem na nekoliko tih tržišta (npr. ASEAN (44), Koreja, Turska (45), Brazil (46)), potaknuto upravo porastom kineskog izvoza (47). Nadalje, podaci iz prvih mjeseci 2024. ne pokazuju znakove da se to izvozno ponašanje Kine mijenja (48).

(45)

U vezi s tim kretanjem kineskog izvoza Komisija je ocijenila i korelaciju i učinak takvog drastičnog povećanja kineskog izvoza u treće zemlje na tržište Unije u smislu tokova uvoza.

(46)

Komisija je potvrdila da je uvoz iz nekih zemalja podrijetla u kojima je Kina 2023. znatno povećala izvoznu prisutnost (uključujući Vijetnam, Indoneziju i Maleziju) (49) i drugih zemalja koje se obično natječu na tim azijskim tržištima s Kinom (Japan (50)) narastao na tržištu Unije 2023. (51) Takva su povećanja bila još izraženija u usporedbi s razdobljem prije uvođenja zaštitne mjere. Stoga analizirani podaci uvelike upućuju na to da je u općem kontekstu slabije potrošnje taj snažan i postupno sve veći pritisak uvoza iz Kine na određena tržišta trećih zemalja potaknuo proizvođače u nekim zemljama da pronađu druga izvozna tržišta za dio proizvodnje, među kojima i tržište Unije (52).

(47)

Kao sljedeći korak Komisija je ocijenila kretanje domaće potrošnje glavnih zemalja izvoznica čelika (53) tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 13.

Razvoj potrošnje na glavnim tržištima za proizvodnju čelika (uključujući glavne zemlje izvoznice u EU)

(48)

Tablica 13 (54) pokazuje da se, ukupno gledajući, potrošnja na domaćim tržištima glavnih izvoznika čelika 2022. smanjila (55) za 61 milijun tona (–4 %) u odnosu na 2021. (56) Od toga je kineska potrošnja zabilježila najveći pad ukupnih količina uz smanjenje od 34 milijuna tona. Ukupno smanjenje 2023. u odnosu na 2021. iznosilo je 2 % (–29,2 milijuna tona).

(49)

Analiza u ovom odjeljku potvrdila je da se glavni izvoznici čelika suočavaju sa sve većim poteškoćama pri izvozu dijela proizvodnje na tržišta trećih zemalja (vidjeti i odjeljak 3.2.2. točke (e) i (f) u nastavku). Osim toga, podaci su pokazali da bi zbog razvoja potrošnje bilo teško usmjeriti izgubljene količine izvezenog proizvoda na domaća tržišta. To je dovelo do znatnog gubitka količina prodanog proizvoda mnogih najvećih dobavljača čelika za Uniju na domaćem tržištu i u trećim zemljama.

(50)

Razvoj globalnog viška kapaciteta bio je ključni element u odluci Komisije na kojem se temeljilo uvođenje konačne zaštitne mjere u veljači 2019. (57) i njezino produljenje u lipnju 2021. (58) U trenutačnom ispitnom postupku Komisija je procijenila najnovija kretanja viška kapaciteta u industriji čelika, oslanjajući se na izvore kao što su Odbor za čelik OECD-a i Globalni forum o višku kapaciteta u industriji čelika, koji u svojim najnovijim izvješćima potvrđuju da je višak kapaciteta i dalje na vrlo visokoj razini (59).

(51)

Prema tim izvorima procijenjeno je da je 2023. globalni kapacitet proizvodnje čelika premašio proizvodnju za više od 550 milijuna metričkih tona. Taj je iznos istovjetan kombiniranoj proizvodnji čelika u Indiji, Sjevernoj i Južnoj Americi, EU-u, Japanu i Turskoj 2023. (60) i četiri je puta veći od potrošnje na tržištu Unije 2023.

(52)

Ti su podaci stoga pokazali da se stanje viška kapaciteta nije poboljšalo od uvođenja zaštitne mjere za čelik 2019. Naprotiv, to je i dalje ozbiljan problem u sektoru čelika i ne očekuje se da će se poboljšati u bliskoj budućnosti. Štoviše, pri procjeni vjerojatnih kretanja globalnog viška kapaciteta Komisija je također potvrdila da će se stanje vjerojatno dodatno pogoršati. OECD je izvijestio da se u razdoblju od 2024. do 2026. planira instalirati oko 160 milijuna metričkih tona novih kapaciteta (61). Takvi novi kapaciteti, koji su veći od godišnje potrošnje Unije, dodali bi se u razdoblju u kojem se predviđa skroman rast svjetske potražnje za čelikom, što bi moglo dodatno povećati jaz između kapaciteta i potražnje, čime bi se pogoršalo stanje viška kapaciteta.

(53)

Osim toga, analizirane informacije potvrdile su da je Unija bila gotovo jedina velika regija u kojoj se proizvodi čelik u kojoj se instalirani kapacitet smanjio u razdoblju od 2018. do 2023. i stoga nije pridonijela trenutačnim kretanjima globalnog viška kapaciteta (62).

(54)

Komisija je dodatno potvrdila te informacije o višku kapaciteta podacima iz baze podataka CRU (63) za glavne zemlje u svijetu u kojima se proizvodi čelik, a koji uključuju glavne zemlje izvoznice čelika na tržište Unije.

(55)

Stoga je Komisija zaključila da je višak kapaciteta i dalje na vrlo visokoj razini i da će se vjerojatno dodatno povećati.

(56)

Osim procjene najnovijeg razvoja globalnog viška kapaciteta, Komisija je analizirala veze između sve većeg viška kapaciteta u nekim zemljama i regijama te kretanja uvoza u Uniju iz tih zemalja i regija. Ta se procjena temeljila na statističkim podacima o uvozu i na posebnom istraživanju o razvoju viška kapaciteta koje je proveo Odbor za čelik OECD-a (64) i Globalni forum o višku kapaciteta u industriji čelika (65).

(57)

Prema Globalnom forumu o višku kapaciteta u industriji čelika „posljednjih su godina rizici od prekomjernih ulaganja postali sve očitiji u jugoistočnoj Aziji, dijelovima Bliskog istoka i Africi, gdje takav kapacitet znatno premašuje lokalnu potražnju za čelikom”. U dokumentu je dodano da su „[u] Vijetnamu, Indoneziji i Maleziji zabilježene stope rasta kapaciteta od 35 % do 95 %, dok se potražnja za čelikom smanjila ili neznatno povećala […] te da i neka druga gospodarstva na Bliskom istoku, u južnoj Aziji i sjevernoj Africi bilježe neuravnoteženi rast (npr. Iran, Pakistan i Alžir)” (66).

(58)

S druge strane, te su informacije ujedno bile u skladu s informacijama koje je na razini zemlje dostavio OECD, što pokazuje znatno povećanje kapaciteta u tim (i drugim) područjima (67). U tom je kontekstu istraga otkrila i da je dio tih povećanja kapaciteta potaknut kineskim prekomorskim ulaganjima, posebno, ali ne ograničavajući se na regiju ASEAN-a (68).

(59)

Pri procjeni kretanja uvoza u Uniju po podrijetlu Komisija je utvrdila da je u razdoblju 2022. – 2023. uvoz iz određenih zemalja (69) naglo porastao (70) unatoč tome što je zaštitna mjera na snazi. Te zemlje nisu bile među tradicionalnim dobavljačima Unije, a u nekim je slučajevima uvoz iz njih bio gotovo nepostojeći prije uvođenja zaštitne mjere i tijekom prvih godina njezine primjene. Stoga nisu ispunjavale uvjete za kvotu za pojedine zemlje, pa su koristile neiskorištene količine u okviru preostalih carinskih kvota za ulazak na tržište Unije vrlo brzim tempom i s velikim količinama. Takva nagla prisutnost uzrokovala je znatne poremećaje na tržištu i u nekim slučajevima ugrozila djelotvornost mjere (vidjeti odjeljak 7.3. u nastavku). Na grafikonu u nastavku prikazano je kretanje uvoza u Uniju iz nekih od tih zemalja.

(60)

Na grafikonu je prikazano da se uvoz iz tih zemalja 2023. povećao za gotovo 4 milijuna tona u odnosu na 2017., prije nego što je uvedena zaštitna mjera.

(61)

Stoga je analiza raspoloživih podataka pokazala izravnu korelaciju između kretanja uvoza iz određenih zemalja na tržište Unije te razvoja i stanja viška kapaciteta tih zemalja, uz povećanu prisutnost kineskog izvoza u nekima od njih. Kako je navedeno u odjeljku 7.3. u nastavku, ispitni postupak potvrdio je da je takav agresivni prodor na tržište na kojem se primjenjuje zaštitna mjera već imao negativan učinak na industriju Unije, zbog čega su bili potrebni daljnji koraci u pogledu funkcioniranja mjere kako bi se ti učinci neutralizirali.

(62)

Komisija je u uredbi o konačnim zaštitnim mjerama utvrdila da bi, ako Unija ne poduzme korektivne mjere, mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. za određene proizvode od čelika mogle uzrokovati znatno preusmjeravanje trgovine izvorno namijenjene tržištu SAD-a na izvozno tržište Unije. Komisija je u uredbi o konačnim zaštitnim mjerama zaključila da postoje dokazi da su se prvi znakovi preusmjeravanja trgovine dogodili već 2018. (71) U uredbi o prvoj reviziji radi produljenja mjere Komisija je potvrdila da i dalje postoji rizik od preusmjeravanja trgovine koji proizlazi iz te mjere (72). Nadalje, Komisija je u kontekstu uredbe o trećoj reviziji funkcioniranja provela posebnu detaljnu procjenu učinka te mjere na potencijalne trgovinske tokove na tržište Unije. U toj je procjeni Komisija zaključila da i dalje postoji rizik od preusmjeravanja trgovine unatoč promjenama koje je SAD proveo na temelju odjeljka 232. (73)

(63)

U trenutačnom ispitnom postupku Komisija je ocijenila najnovije stanje mjere SAD-a kako bi utvrdila jesu li prethodni nalazi i dalje valjani. Ispitni postupak potvrdio je da je mjera i dalje na snazi i da se njezino područje primjene ili funkcioniranje nije znatno promijenilo otkad ju je Komisija posljednji put ocijenila 2023. (74) Nadalje, na temelju raspoloživih informacija (75) činilo se razumnim pretpostaviti da se mjera SAD-a na temelju odjeljka 232. u doglednoj budućnosti neće ukinuti ili znatno izmijeniti.

(64)

Komisija je u tablici 11 (uvoz u SAD) pokazala da je razina uvoza na tržište SAD-a ostala znatno niža nego u razdoblju prije uvođenja odjeljka 232. Osim toga, kako je prikazano u odjeljku 3.2.2. točki (c) (izvoz na druga tržišta i domaća potrošnja), najveći dobavljači za Uniju općenito nisu pronašli druga tržišta koja bi primila količine koje su prethodno izvozili, među ostalim, na tržište SAD-a.

(65)

U skladu s time, rizik od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije kao rezultat mjera SAD-a na temelju odjeljka 232. ostaje u potpunosti prisutan ako zaštitna mjera Unije istekne.

(66)

Osim mjera SAD-a na temelju odjeljka 232., SAD je naveo i da će povećati pristojbe na uvoz određenih proizvoda od čelika iz Kine na temelju odjeljka 301. (76) Zbog te bi se mjere povećale poteškoće za Kinu pri izvozu na tržište SAD-a, čime bi se stvorio dodatni rizik od preusmjeravanja trgovine, bilo zbog izravnog izvoza dodatnih količina čelika iz Kine u Uniju ili neizravno istiskivanjem drugih izvora na tržištima trećih zemalja uslijed povećane prisutnosti Kine, kako je već navedeno u prethodnom odjeljku 3.2.2. točki (d). Takve bi se količine zatim barem djelomično mogle usmjeriti na tržište Unije.

(67)

Komisija je utvrdila i nove mjere, osim instrumenata trgovinske zaštite (77), koje su donijele druge jurisdikcije osim SAD-a. Na primjer, Meksiko je u kolovozu 2023. povećao uvozne carine za neke proizvode od čelika s 15 % na 25 % (78). Brazil je u veljači 2024. povećao uvozne carine za nekoliko proizvoda od čelika (79). Turska je u travnju 2024. ograničila izvoz određenih proizvoda od čelika u Izrael (80).

(68)

Stoga je ispitni postupak potvrdio da se broj mjera koje su donijele treće zemlje nastavio povećavati i da se njihovo područje primjene nastavilo proširivati, čime se povećava rizik od preusmjeravanja trgovine jer su se tržišta dostupna izvoznicima dodatno smanjila.

(69)

Razvoj i stanje mjera trgovinske zaštite za proizvode od čelika u trećim zemljama (81) ocijenjeni su u prethodnim ispitnim postupcima (82). U ovom ispitnom postupku Komisija je razmotrila najnovija kretanja i potvrdila da se broj mjera trgovinske zaštite na snazi nastavio povećavati te da je i dalje na visokoj razini, kako je prikazano na grafikonu u nastavku.

(70)

Osim toga, taj grafikon pokazuje i da je znatan dio mjera uveden protiv glavnih izvoznika čelika u Uniju (83). To znači da se te zemlje suočavaju sa sve većim poteškoćama u izvozu proizvodnje u treće zemlje i zbog sve većeg broja mjera trgovinske zaštite protiv njih.

(71)

Osim toga, Komisija je primijetila i da druge jurisdikcije predlažu produljenje postojećih zaštitnih mjera (na primjer, Ujedinjena Kraljevina) (84), ili pokreću nove ispitne postupke o zaštitnim mjerama (na primjer, Južna Afrika) (85). Sve veći broj mjera trgovinske zaštite koje se uvode u jurisdikcijama pojačava poteškoće zemalja izvoznica pri pronalasku tržišta za proizvodnju u kontekstu sve većeg viška kapaciteta (86), što će doprinijeti povećanju već postojećih napetosti na tržištu. Nadalje, uočena kretanja na tržištu, posebno porast kineskog izvoza u kontekstu slabih tržišnih uvjeta, mogu dovesti do daljnjih mjera trgovinske zaštite (87).

(72)

Unija je daleko najveće tržište uvoza čelika na svijetu u količinskom smislu (88). Kad je riječ o razinama cijena, cijene uvoza u Uniju iz njezinih glavnih zemalja dobavljača obično su više od njihovih cijena izvoza na ostala tržišta trećih zemalja za veliku većinu njihova izvoza čelika. Na temelju procjene cijena koju je provela Komisija, od 57 % do 93 % analiziranih oznaka proizvoda po zemlji imalo je više cijene izvoza u Uniju nego na ostala tržišta trećih zemalja (89).

(73)

To jasno upućuje na to da izvoznici imaju vrlo velik interes za ulazak na tržište Unije i ponekad pribjegavaju nepravednom određivanju cijena. Naime, posljednjih je godina Komisija uvela niz antidampinških i kompenzacijskih mjera za uvoz čelika, među ostalim za kategorije proizvoda obuhvaćene zaštitnom mjerom (90). Na taj velik interes za ulazak na tržište Unije dodatno upućuje činjenica da neke zemlje pokušavaju zaobići postojeće mjere trgovinske zaštite (91). Statistički trendovi uvoza u Uniju potvrđuju privlačnost tržišta Unije za izvoznike. Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio uvoza u Uniju se zbog manje potrošnje i unatoč postojanju zaštitne mjere u prosjeku čak povećao u usporedbi s razdobljem prije uvođenja zaštitne mjere. Nadalje, u nekim se slučajevima raspoložive carinske kvote u određenom tromjesečju vrlo brzo iscrpljuju, što su znakovi kontinuiranog oportunističkog ponašanja.

(74)

S obzirom na te elemente Komisija je zaključila da je Unijino tržište čelika i dalje privlačno zbog veličine i cijena.

(75)

Kako bi dopunila ocjenu čimbenika opisanih u odjeljku 3.2.2. točkama od (a) do (g), Komisija je analizirala i najnovije dostupne tržišne izglede. Izgledi su upućivali na relativno spor oporavak potrošnje 2024. i 2025. u odnosu na 2023., ali i dalje ispod razine iz 2021.

(76)

Worldsteel je u kratkoročnim prognozama iz travnja 2024. predvidio da će 2024. svjetska potražnja za čelikom porasti za 1,7 % na 1,793 milijuna metričkih tona, a 2025. za 1,2 % na 1,815 milijuna metričkih tona. Taj skroman oporavak 2024. (jedva jednak brojkama iz 2022.) i 2025. i dalje bi bio ispod razine potražnje dosegnute 2021. U izvješću je navedeno sljedeće: „globalni gospodarski izgledi pogoršali su se zbog pooštravanja monetarne politike, što je utjecalo na potrošnju i ulaganja. Građevinski sektor, posebno stambeni, karakteriziraju visoke kamatne stope i troškovi, dok ulaganja u infrastrukturu pružaju određeno olakšanje. Proizvodni sektor usporava zbog oslabljene potražnje, a trajna potrošačka dobra teško su pogođena” (92).

(77)

I predsjednik Odbora za čelik OECD-a na sjednici u ožujku 2024. naveo je da najnovije prognoze za 2024. i 2025. upućuju na to da će rast globalne potražnje za čelikom i dalje biti vrlo spor (93).

(78)

Naposljetku, gospodarski izgledi EUROFER-a bili su u skladu s drugim procijenjenim izgledima te su upućivali na to da će trenutačna gospodarska nesigurnost i dalje utjecati na rast tržišta čelika u sljedećim tromjesečjima te da se predviđa da će 2024. rast sektora u kojima se upotrebljava čelik dodatno usporiti (+0,2 %, revidirano naniže s +0,4 %), uglavnom zbog druge recesije zaredom u građevinskom sektoru, prije nego što se 2025. umjereno oporavi (+1,5 %) (94).

(79)

Stoga je Komisija zaključila da bi stanje na svjetskom tržištu čelika općenito, a posebno u Uniji, i dalje bilo problematično sa stajališta potražnje.

(80)

Komisija je na temelju prethodno navedenih dokaza i razmatranja utvrdila da se industrija čelika Unije nalazi u osjetljivoj situaciji.

(81)

Komisija je utvrdila i da je uvoz iz glavnih zemalja izvoznica čelika uzrokovao i i dalje uzrokuje vrlo velik i postupno sve veći pritisak uvoza na Unijino tržište čelika. Pritisak uvoza pogoršava iznenadni i brzi prodor uvoza različitog podrijetla koji u prošlosti nije bio prisutan na tržištu Unije u relevantnim količinama. To je pridonijelo pritisku uvoza utvrđenom u prethodnim ispitnim postupcima.

(82)

Komisija je potvrdila i visoke razine viška kapaciteta i očekivana povećanja kapaciteta u narednim godinama, u kontekstu očekivanog sporog rasta potražnje. To upućuje na to da se stanje viška kapaciteta vjerojatno neće poboljšati.

(83)

Zemlje izvoznice izgubile su pristup ne samo najvećim uvoznim tržištima (Unija i SAD), nego i drugim tržištima trećih zemalja. Osim toga, njihova domaća potrošnja općenito se smanjila. Porast izvoza iz Kine doveo je do dodatnog pritiska na tržišno natjecanje na tržištima trećih zemalja, a time i do premještanja količina iz drugih zemalja izvoznica, a taj trend ne pokazuje znakove preokretanja u bliskoj budućnosti.

(84)

Mjere ograničavanja trgovine i mjere trgovinske zaštite bile su u porastu i ostale su na visokoj razini, što je zemljama izvoznicama dodatno otežalo pronalazak tržišta za njihovu proizvodnju. Naposljetku, ispitni postupak potvrdio je da je tržište Unije privlačno u smislu veličine i cijena.

(85)

S obzirom na stupanj globalnog viška kapaciteta, velik broj prepreka trgovini u više jurisdikcija i postojeće tržišne izglede Komisija je zaključila da bi se u slučaju isteka zaštitne mjere uvoz u Uniju vjerojatno povećao. Takvo povećanje stvorilo bi dodatni pritisak uvoza na osjetljivu industriju Unije, zbog čega bi vjerojatno prouzročilo ozbiljnu štetu. Stoga je Komisija s obzirom na elemente analizirane u odjeljcima 3.1. i 3.2. zaključila da je mjera i dalje nužna za sprečavanje ili ispravljanje ozbiljne štete industriji Unije.

(86)

Jedan je od ciljeva zaštitnog instrumenta omogućiti domaćim proizvođačima da se prilagode dok su mjere na snazi. Stoga su dokazi o prilagodbama industrije nužan uvjet za produljenje zaštitne mjere.

(87)

U tom je kontekstu Komisija 2021. već potvrdila (95) da se industrija Unije prilagođava. Naime, do trenutka kad je Komisija 2018. uvela zaštitnu mjeru za čelik, industrija Unije već je pokrenula proces prilagodbe kao odgovor na ozbiljnu krizu s kojom se sektor čelika suočava od sredine 2010., kad se svjetska potražnja za čelikom usporila, a kapacitet u svijetu nastavio rasti (96).

(88)

U ovom ispitnom postupku Komisija je prikupila dokaze o brojnim prilagodbama koje je industrija Unije provela putem odgovora na upitnike (97), pisanih podnesaka i vlastitog istraživanja (na temelju javno dostupnih informacija, kao što su članci o prilagodbama industrije u svim kategorijama navedenima u nastavku).

(89)

Industrija Unije dokumentirala je brojne mjere za poboljšanje konkurentnosti u trenutačnim zahtjevnim tržišnim uvjetima. Od uredbe o prvoj reviziji radi produljenja mjere iz 2021. industrija Unije nastavila je provoditi niz mjera restrukturiranja, kao što je zatvaranje manje učinkovitih ili nedovoljno iskorištenih postrojenja (98). To potvrđuju podaci o kapacitetu dostavljeni u odgovorima na upitnike, koji pokazuju blago smanjenje proizvodnog kapaciteta (99). U skladu s tim informacijama bili su i podaci Odbora za čelik OECD-a, prema kojima se kapacitet u Uniji u razdoblju od 2018. do 2023. smanjio za 5,2 milijuna tona (100). Kad je riječ o toj vrsti prilagodbe, u travnju 2024. jedan od najvećih proizvođača iz Unije (thyssenkrupp) najavio je predstojeće znatno smanjenje kapaciteta od oko 2,5 milijuna tona u svojem najvećem proizvodnom pogonu. Stoga je industrija Unije uložila stalne i znatne napore kako bi se prilagodila tržišnim uvjetima (101).

(90)

Osim toga, proizvođači iz Unije dokumentirali su i niz drugih prilagodbi za poboljšanje konkurentnosti, kao što je proširenje portfelja proizvoda, često proizvodima s većom dodanom vrijednošću (102), poboljšanje učinkovitosti procesa i modernizacija postrojenja (103). U tom pogledu industrija čelika Unije radi na poboljšanju energetske učinkovitosti (104), među ostalim radi usklađivanja sa zahtjevima EU-a u pogledu emisija.

(91)

Provedene prilagodbe obuhvaćaju sve skupine proizvoda na koje se primjenjuje zaštitna mjera.

(92)

Stoga je Komisija zaključila da dokazi pokazuju da se industrija Unije nastavila prilagođavati tijekom razmatranog razdoblja.

(93)

Komisija je ispitala i postoje li uvjerljivi ekonomski razlozi koji bi mogli dovesti do zaključka da produljenje postojeće zaštitne mjere nije u interesu Unije.

(94)

Komisija je u tu svrhu procijenila učinak mogućih mjera na proizvođače, uvoznike i korisnike iz Unije. Procjena dostupnih dokaza strukturirana je na sljedeći način: i. gospodarsko stanje proizvođača čelika iz Unije i mogući učinak ukidanja mjere i ii. interes korisnika i uvoznika iz Unije, pri čemu se, među ostalim elementima, procjenjuje kretanje iskorištenosti carinskih kvota u okviru zaštitne mjere i sveukupna dostupnost uvoza na tržištu Unije s obzirom na postojeće tržišne izglede.

(95)

Kako je navedeno u uredbi o prvoj reviziji radi produljenja mjere, industrija čelika Unije sastoji se od više od 500 proizvodnih pogona u 23 države članice EU-a. U toj je industriji izravno zaposleno više od 300 000 osoba, a ako se uključe neizravna i inducirana radna mjesta u drugim sektorima, procjenjuje se da podržava 2,6 milijuna radnih mjesta u cijeloj Uniji. Osim toga, različite analize koje su provele službe Komisije pokazale su važnost industrije čelika za gospodarstvo Unije (105). Trenutačni ispitni postupak potvrdio je da u tom pogledu nije bilo znatnih promjena.

(96)

Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila i da je mjera i dalje nužna za sprečavanje ozbiljne štete koja bi vjerojatno nastala u slučaju isteka zaštitne mjere. Stanje ozbiljne štete ozbiljno bi ugrozilo napore koje industrija Unije ulaže u prilagodbu.

(97)

Stoga je ispitni postupak potvrdio da bi produljenje mjere bilo u interesu proizvođača iz Unije.

(98)

U ispitnom postupku procijenjen je i učinak koji bi produljenje mjere vjerojatno imalo na korisnike i uvoznike iz Unije.

(99)

U tom je kontekstu u ispitnom postupku zaključeno da se potrošnja u Uniji drastično smanjila te da su u skladu s tim tržišnim kretanjem velike količine carinskih kvota iz tromjesečja u tromjesečje redovito i u sve većoj mjeri ostajale neiskorištene. Nadalje, ispitni postupak potvrdio je i da postoji vrlo velika i postupno sve veća razlika između povećanja količine carinskih kvota, uglavnom (106) zbog dosljedne liberalizacije od 2019., i kretanja potrošnje (107). Tržišni izgledi pokazali su i da se očekuje tek umjeren rast potrošnje u Uniji te da bi u svakom slučaju takav rast bio znatno manji od količine carinskih kvota koje ostaju raspoložive, obično iz više izvora, po kategorijama i skupinama proizvoda.

(100)

Stoga je Komisija zaključila da bi, čak i ako se mjera produlji, korisnici i uvoznici iz Unije općenito i dalje mogli nabavljati čelik bez carine u svim kategorijama proizvoda različitog podrijetla. Osim toga, ispitni postupak potvrdio je i da proizvođači iz Unije imaju prostora za povećanje iskorištenosti kapaciteta i da zato mogu opskrbljivati kupce iz Unije dodatnim količinama. Stoga je Komisija potvrdila da produljenje mjere općenito ne bi spriječilo korisnike i uvoznike iz Unije da dostatne količine čelika bez carine nabavljaju i iz zemalja uvoznica i od proizvođača iz Unije.

(101)

Nadalje, kao i u uredbi o prvoj reviziji radi produljenja mjere (108), Komisija je unakrsno provjerila mogući učinak zaštitne mjere (109) na razinu cijena čelika na tržištu Unije usporedbom kretanja u Uniji s onima na drugim glavnim svjetskim tržištima čelika (110). Analiza je pokazala da je kretanje cijena na tržištu Unije slijedilo isti ili vrlo sličan trend kao na drugim tržištima, što upućuje na to da zaštitna mjera nije dovela do nepravilnosti u pogledu trendova cijena u Uniji.

(102)

Stoga je Komisija na temelju tih nalaza zaključila da podnesci koje su dostavili korisnici i uvoznici iz Unije ne pokazuju da bi produljenje bilo protivno općem interesu Unije.

(103)

Komisija je utvrdila da su ispunjeni pravni zahtjevi u pogledu nužnosti i prilagodbe potrebni za produljenje zaštitne mjere. Osim toga, Komisija je utvrdila da mjera ne bi bila protivna općem interesu Unije.

(104)

Stoga je Komisija zaključila da je primjereno produljiti zaštitnu mjeru za čelik nakon 30. lipnja 2024.

(105)

Komisija je primila više od 65 očitovanja i protuargumenata zainteresiranih strana, uključujući proizvođače čelika iz Unije, korisnike i uvoznike čelika iz Unije te njihova udruženja, proizvođače izvoznike i vlade trećih zemalja. U ovom odjeljku Komisija će razmotriti tvrdnje tih zainteresiranih strana o produljenju. Radi bolje preglednosti Komisija je tvrdnje grupirala po prirodi i sadržaju. Prema potrebi Komisija je uputila na nalaze u ovoj Uredbi (odjeljci 3. i 4.) kojima je već detaljno obuhvaćena većina tvrdnji zainteresiranih strana. Komisija je zaključila da nijedan izneseni argument ne može promijeniti zaključak Komisije o primjerenosti produljenja zaštitne mjere za čelik.

(106)

Neke zainteresirane strane uputile su na Izvješće Tijela za rješavanje sporova od 29. travnja 2022. u sporu Europska unija – Zaštitne mjere za određene proizvode od čelika (DS595), tvrdeći da je Komisija trebala automatski ukinuti mjeru jer nije u skladu s određenim odredbama Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama te Općeg sporazuma o trgovini i carinama (GATT).

(107)

U tom pogledu, kao i u prethodnim revizijama u kojima je ta tvrdnja iznesena, Komisija upućuje na Provedbenu uredbu (EU) 2023/104 od 13. siječnja 2023. (111) kojom je provela odluku Tijela za rješavanje sporova, čime je zaštitnu mjeru za čelik uskladila s pravilima WTO-a u malobrojnim aspektima u kojima je povjerenstvo utvrdilo nedosljednosti.

(108)

Stoga tvrdnje koje se odnose na taj spor nisu relevantne u kontekstu revizije koja je u tijeku jer je predmetno pitanje već riješeno zasebnim pravnim aktom. U svakom slučaju, u skladu s logikom na kojoj se temelji Uredba (EU) 2023/104, Komisija se nije složila s tvrdnjama da bi na temelju nalaza povjerenstva u tom sporu trebala ukinuti mjeru.

(109)

Jedna je strana tvrdila da prema pravilima WTO-a članice WTO-a imaju priliku jednom produljiti zaštitne mjere. To je zato što je u relevantnom tekstu Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama (članak 7. stavak 3.) riječ „produljenje” u jednini. Tijelo za rješavanje sporova dosad tu odredbu nije suštinski protumačilo, no riječi „produljenje” u članku 7. stavku 3. prethodi riječ „bilo koje”, što može upućivati na to da je moguće više od jednog produljenja. Nadalje, u članku 19. stavku 3. osnovne uredbe o zaštitnim mjerama upotrebljava se pojam „produljenja” u množini.

(110)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da se zbog nekih promjena u pogledu mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. rizik od preusmjeravanja trgovine navodno toliko smanjio da zaštitna mjera više nije nužna.

(111)

To je opetovana tvrdnja koju su zainteresirane strane iznijele i u prethodnim revizijama. Stoga je Komisija u prošlosti to pitanje ocijenila u više navrata, među ostalim u reviziji iz lipnja 2023. (112) Komisija je u svim slučajevima zaključila da se procjena rizika od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije koji proizlazi iz mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. nije promijenila zbog promjena u pogledu mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. (113)

(112)

U kontekstu trenutačne revizije promjene mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. na koje upućuju zainteresirane strane dogodile su se prije lipnja 2023., zbog čega su već bile dio Komisijine ocjene u tom ispitnom postupku. Stoga Komisiji nisu dostavljeni nikakvi dodatni dokazi zbog kojih bi odstupila od ocjene iz 2023.

(113)

Nadalje, kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.2. točki (e), informacije dostupne Komisiji upućuju su na to da će mjera SAD-a na temelju odjeljka 232. vrlo vjerojatno ostati na snazi, ali i da SAD i ostale treće zemlje povećavaju broj trgovinskih mjera protiv uvoza iz trećih zemalja. Time se povećava rizik od preusmjeravanja trgovine uzrokovanog takvim mjerama, uključujući mjeru SAD-a na temelju odjeljka 232.

(114)

Neke strane tvrdile su da je industrija čelika Unije već dovoljno zaštićena brojnim antidampinškim i kompenzacijskim mjerama koje se primjenjuju na široku lepezu proizvoda. U tom pogledu kumulativni učinak različitih instrumenata trgovinske zaštite stvara stanje prekomjerne zaštite industrije Unije.

(115)

Komisija napominje da svaki pojedini instrument trgovinske zaštite ima različitu svrhu. Zaštitna mjera je erga omnes mjera koja se odnosi na porast uvoza koji je posljedica nepredviđenih događaja koji uzrokuju ili prijete uzrokovanjem ozbiljne štete, a antidampinške i kompenzacijske mjere usmjerene su na zaštitu domaće industrije od nepoštenih trgovinskih praksi (štetan damping ili subvencioniranje). Ako su ispunjeni pravni uvjeti za uvođenje (ili produljenje) različitih instrumenata, EU ili bilo koja druga članica WTO-a ima pravo istodobno upotrebljavati različite instrumente.

(116)

Kako je navedeno u prethodnim ispitnim postupcima (114), zaštitni instrument u EU-u kompatibilan je s primjenom drugih instrumenata trgovinske zaštite bez stvaranja prekomjerne zaštite jer je pravnim okvirom EU-a (115) predviđen mehanizam za izbjegavanje dvostrukog instrumenta trgovinske zaštite za isti proizvod. Prema tom se mehanizmu, ako uvoz u okviru zaštitne mjere premaši količinu bescarinske kvote, 25 % ne zbraja s primjenjivom antidampinškom i/ili kompenzacijskom pristojbom kako to ne bi dovelo do većeg učinka na trgovinu nego što je poželjno. Nadalje, Opći sud EU-a potvrdio je zakonitost prakse Komisije u tom pogledu u kontekstu osporavanja zaštitne mjere za čelik (116). Na temelju toga Komisija je odbacila prethodno navedene tvrdnje.

(117)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da je pritisak uvoza manji zbog smanjene potražnje i slabe iskorištenosti carinskih kvota.

(118)

Međutim, unatoč smanjenju razine iskorištenosti carinskih kvota u situaciji slabije potrošnje (–14 % u razdoblju od 2021. do 2023.) i manjeg uvoza (–17 % u istom razdoblju), podaci pokazuju da je pritisak uvoza u smislu tržišnog udjela uvoza i dalje visok. Iako se 2023. blago smanjio, tržišni udio uvoza i dalje je bio blizu rekordnih razina, s udjelom od 21,5 %. Ta je razina znatno viša od prosječnog tržišnog udjela prije donošenja konačnih zaštitnih mjera početkom 2019. (16,4 %).

(119)

Nadalje, kako je objašnjeno u odjeljku 3.2.2. točki (a), kombinirani prosječni opseg iscrpljenih carinskih kvota činio je 32 % (gotovo dva milijuna tona po tromjesečju) ukupnog prosječnog uvoza u tekućoj godini primjene mjere. Kad je riječ o podrijetlu, stalni pritisak uvoza određenog podrijetla u nekim kategorijama proizvoda (117) unatoč ukupnoj raspoloživosti u okviru carinskih kvota pridonio je u kontekstu smanjenja potražnje ukupnom povećanju tržišnog udjela uvoza u razmatranom razdoblju.

(120)

Stoga Komisija smatra da manja iskorištenost carinskih kvota ne podrazumijeva nužno smanjenje pritiska uvoza koje bi moglo opravdati ukidanje mjere nakon 30. lipnja 2024.

(121)

Neke zainteresirane strane (uglavnom izvoznici i korisnici) tvrdile su da se određene carinske kvote brzo i redovito iscrpe i da je zato opseg bescarinskih kvota nedostatan. To dovodi do navodnog manjka opskrbe.

(122)

Komisija je ocijenila tu tvrdnju u prethodnim ispitnim postupcima te potvrđuje i u trenutačnoj reviziji da brzo iscrpljivanje određenih carinskih kvota ne može dovesti do zaključka da zaštitna mjera općenito uzrokuje nestašicu čelika za korisnike. U tom je kontekstu Komisija napomenula da se tvrdnje nekih zainteresiranih strana odnose na izolirano iscrpljivanje određenih carinskih kvota, a ne na ukupnu dostupnost čelika čije podrijetlo nije iz zemlje za koju se carinska kvota možda brzo iscrpila. Stoga, iako su određena podrijetla u određenim kategorijama proizvoda u određenom trenutku iscrpljena, Komisija je potvrdila da su za te kategorije proizvoda općenito i dalje u velikoj mjeri bili dostupni proizvodi drugog podrijetla (vidjeti odjeljak 3.2.2. točku (b)).

(123)

Nadalje, na temelju dokaza različitih strana nije se moglo zaključiti da industrija Unije nije u mogućnosti osigurati opskrbu. Naprotiv, niske stope iskorištenosti u većini kategorija proizvoda upućuju na to da je nabava iz industrije Unije stvarna mogućnost.

(124)

Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(125)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da nema dokaza da je industrija Unije u ranjivom stanju, a druge su navele da se utvrđeni čimbenici štete ne mogu pripisati povećanju uvoza (ili mogućem povećanju uvoza), nego globalnim uvjetima. Konkretno, drugi čimbenici koji utječu na rezultate industrije Unije navodno su povećanje troškova energije i povećanje troškova prijevoza. Naposljetku, druge strane spomenule su da šteta nije provjerena u svim kategorijama proizvoda.

(126)

U tom pogledu Komisija napominje da zahtjevi za produljenje zaštitne mjere u skladu s člankom 7. stavkom 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i člankom 19. stavkom 2. osnovne uredbe o zaštitnim mjerama, odnosno nužnost sprečavanja ili ispravljanja ozbiljne štete i da se domaća industrija prilagođava, ne iziskuju povećanje uvoza tijekom razmatranog razdoblja. Komisija je utvrdila da bi se u slučaju isteka zaštitne mjere uvoz vjerojatno povećao, što bi dovelo do ozbiljne štete za industriju Unije.

(127)

Kad je riječ o navodnoj potrebi za dokazivanjem štete u svim kategorijama proizvoda, Komisija podsjeća da opseg proizvoda obuhvaća sve kategorije proizvoda kao jedan proizvod te se stoga procjena štete provodi za proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom u cjelini, a ne po kategorijama proizvoda. Komisija je prema potrebi pokazala da analiza po skupini proizvoda ne mijenja zaključke donesene na razini proizvoda u cjelini.

(128)

Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(129)

Neki korisnici tvrdili su da je zaštitna mjera uzrokovala povećanje cijena, čime se narušava konkurentnost industrija na kraju proizvodnog lanca koje koriste čelik. Korisnici su također tvrdili da se uvoz gotovih i polugotovih proizvoda povećao jer su postali konkurentniji u usporedbi s istim proizvodima koje ti korisnici proizvode u EU-u zbog povećanja ulaznih troškova uzrokovanog zaštitnom mjerom.

(130)

Komisija nije primila dokaze kojima se potkrepljuju tvrdnje o cijenama ili konkurentnosti. Međutim, prema informacijama o cijenama koje je Komisija ocijenila (vidjeti odjeljak 3.4.2. o interesu Unije) cijene na tržištu Unije slijedile su isti ili vrlo sličan trend kao na drugim tržištima, što upućuje na to da zaštitna mjera nije dovela do nepravilnosti u pogledu trendova cijena u Uniji.

(131)

Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(132)

Više je strana osporilo napore koje je industrija Unije uložila u prilagodbu od početka primjene zaštitne mjere. Na temelju toga smatrale su da se zaštitna mjera ne može produljiti jer nije ispunjen jedan od pravnih zahtjeva za produljenje. Strane su tvrdile da su prilagodbe uglavnom usmjerene na dekarbonizaciju industrije čelika EU-a i da ti planovi još nisu provedeni.

(133)

Proizvođači iz Unije dostavili su Komisiji brojne primjere prilagodbi o kojima je nedavno odlučeno i koje su trenutačno u različitim fazama provedbe. Nadalje, Komisija je utvrdila da su, uz primjere koje je dostavila industrija Unije, proizvođači iz Unije svih veličina poduzeli velik broj mjera za poboljšanje konkurentnosti, čak i ako su tržišni uvjeti bili zahtjevni. Neki od tih primjera navedeni su u odjeljku 3.3. ove Uredbe.

(134)

Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(135)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je većina mjera prilagodbe industrije Unije potaknuta obvezama u području okoliša nametnutima propisima i politikama EU-a, zbog čega se ne mogu smatrati prilagodbama za poboljšanje konkurentnosti u odnosu na uvoz.

(136)

U tom je kontekstu Komisija utvrdila da se mjere prilagodbe koje su poduzela trgovačka društva u bilo kojem kontekstu obično temelje na različitim razlozima i istodobno imaju više ciljeva. Prilagodba za poboljšanje okolišne učinkovitosti određenog postrojenja često bi dovela do poboljšanja energetske učinkovitosti ili bi novi raspon zelenih proizvoda ujedno zadovoljio rastuću potražnju. U svakom slučaju, sve prilagodbe koje je ocijenila Komisija, bilo da su usmjerene na modernizaciju postrojenja, učinkovitost procesa ili zatvaranje nedovoljno iskorištenih postrojenja, dovele bi do poboljšanja konkurentnosti koja na tržištu kao što je tržište Unije znači bolju pripremljenost za suočavanje s uvoznom konkurencijom.

(137)

Komisija je utvrdila da je zaštitna mjera Unije za čelik i dalje nužna kako bi se spriječila ozbiljna šteta te da postoje dokazi da industrija Unije nastavlja provoditi mjere za prilagodbu stanju na tržištu koje karakterizira veći pritisak uvoza. Međutim, u skladu s člankom 19. osnovne uredbe o zaštitnim mjerama, kojim se prenosi članak 7. stavak 2. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama, trajanje zaštitnih mjera „mora se ograničiti na razdoblje potrebno kako bi se spriječila ili otklonila ozbiljna šteta i olakšala prilagodba proizvođača Unije”.

(138)

Zaštitna mjera traje najviše osam godina, osim za zemlje u razvoju članice WTO-a. To znači da Unija može produljiti postojeću zaštitnu mjeru samo do 30. lipnja 2026.

(139)

Komisija je u ovom ispitnom postupku utvrdila da je produljenje mjere nužno. Neki elementi koji su potaknuli uvođenje mjera 2019. i dalje su prisutni, a to su visoka razina viška kapaciteta u industriji čelika, velik broj mjera trgovinske zaštite koje primjenjuju druge zemlje te rizik od preusmjeravanja trgovine zbog mjere SAD-a na temelju odjeljka 232. i drugih mjera koje su treće zemlje uvele od 2019.

(140)

Nadalje, stanje industrije Unije trenutačno je osjetljivo te se nastavlja prilagođavati uslijed visokog i postupno sve većeg pritiska uvoza iz zemalja izvoznica. Analizirane informacije nisu pokazale znakove da bi u bliskoj budućnosti bilo koji ključni element koji opravdava produljenje mjere nestao ili se znatno poboljšao.

(141)

Osim toga, u najnovijim tržišnim izgledima za svjetsku potrošnju čelika predviđa se tek skroman oporavak 2024. od 1,7 % (jedva jednak brojkama iz 2022.) i 2025. od 1,2 % (što dovodi do razina potrošnje koje su i dalje ispod količina iz 2021.).

(142)

U tom kontekstu, kako bi se osiguralo da se mjerom proizvođačima iz Unije osigura učinkovita i smislena sigurnosna mreža, Komisija smatra da je primjereno produljiti mjeru za dodatne dvije godine do 30. lipnja 2026. Mjera automatski prestaje važiti na kraju osmogodišnjeg razdoblja.

(143)

U okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Južnoafričke razvojne zajednice EU se obvezao isključiti uvoz iz zemalja Južnoafričke razvojne zajednice („SADC”) iz primjene multilateralnih zaštitnih mjera u razdoblju od pet godina. Stoga je nakon isteka tog roka EU u područje primjene zaštitne mjere za čelik uključio uvoz iz Južne Afrike i većine članica SADC-a (118). U slučaju Mozambika to je izuzeće isteklo u kasnijoj fazi.

(144)

Stoga je Komisija smatrala primjerenim uključiti Mozambik u područje primjene zaštitne mjere od 1. srpnja 2024. kako bi se poštovala obveza tretmana prema načelu najpovlaštenije nacije na temelju pravila WTO-a.

(145)

Zbog isključenja podaci o uvozu Mozambika nisu upotrijebljeni u izvornim nalazima Komisije u uredbi o konačnim zaštitnim mjerama u pogledu dokaza o postojanju povećanja uvoza (119). To je posljedica primjene načela paralelizma (120), prema kojem tijelo koje provodi ispitni postupak ne smije u svojoj analizi uzeti u obzir zemlje koje su isključene iz primjene mjere.

(146)

Budući da uvoz iz Mozambika više neće biti isključen iz mjere, Komisija treba ponovno ocijeniti izvorne nalaze koji su doveli do primjene konačnih mjera uključivanjem podataka o uvozu iz Mozambika koji su već bili dostupni u vrijeme početnog ispitnog postupka.

(147)

Kad je riječ o ocjeni povećanja uvoza, u tablici u nastavku prikazan je ukupni uvoz u EU obuhvaćen zaštitnom mjerom za čelik u razmatranom razdoblju (od 2013. do 2017.) u uredbi o konačnim zaštitnim mjerama, uključujući uvoz iz Mozambika:

Tablica 14.

Količina uvezenog proizvoda (nakon uključivanja Mozambika) i tržišni udio

(148)

Uvoz se u apsolutnom smislu povećao za 71 % tijekom početnog razdoblja analize, kao i udio na uvoznom tržištu (s 12,78 % u 2013. na 18,19 % u 2017.).

S obzirom na ažurirane podatke Komisija je potvrdila da izvorna ocjena povećanog uvoza ostaje nepromijenjena. Osim toga, s obzirom na neznatnu količinu uvoza iz Mozambika u Uniju u odnosu na ukupni uvoz, Komisija je smatrala da i dalje prevladavaju izvorni nalazi o prijetnji ozbiljne štete, uzročnosti, interesu Unije i nepredviđenom razvoju događaja. Ažurirani popis zemalja u razvoju koje su uključene u mjeru ili isključene iz mjere, uključujući Mozambik, dio je trenutačne revizije (Prilog III.2.).

(149)

Na temelju prethodno navedene ocjene nove carinske kvote u primjeni od 1. srpnja 2024. (Prilog IV.) uključivat će uvoz iz Mozambika.

(150)

Nakon što je zaključila da je produljenje mjere primjereno i da bi uvoz iz Mozambika trebao biti obuhvaćen područjem primjene mjere, Komisija je ispitala jesu li potrebne tehničke prilagodbe funkcioniranja mjere. Nakon detaljne analize svih zaprimljenih podnesaka Komisija je donijela sljedeće zaključke. Ti su zaključci organizirani u sljedeće pododjeljke prema strukturi Obavijesti o pokretanju postupka.

(151)

Komisija je u ovom odjeljku analizirala kretanje i obrasce korištenja carinskih kvota te primjedbe koje su strane iznijele u tom pogledu. Na temelju toga utvrdila je jesu li u interesu Unije bile opravdane prilagodbe zbog promijenjenih okolnosti.

(152)

Neke strane (industrija Unije) zatražile su ukidanje tromjesečnog prijenosa neiskorištenih kvota u sljedeće tromjesečje (barem za posljednje tromjesečje) ili ograničavanje prijenosa na najviše 4 % neiskorištenih carinskih kvota na tromjesečnoj osnovi, dok su druge (određene zemlje izvoznice i korisnici) zatražile da se neiskorištene kvote za pojedine zemlje prenesu na preostalu kvotu za sljedeće tromjesečje.

(153)

Osim toga, određene zemlje izvoznice i korisnici zatražili su ukidanje sustava kvota za pojedine zemlje za određene kategorije (ili čak za sve kategorije) te da se kvotama upravlja na globalnoj razini u svakom tromjesečju kako bi se kvote maksimalno iskoristile. Druge su zatražile da se nekim carinskim kvotama kojima se trenutačno upravlja na globalnoj razini upravlja s kvotama za pojedine zemlje i preostalim carinskim kvotama.

(154)

Komisija je primila i zahtjeve za ponovni izračun svih kvota na temelju novog referentnog razdoblja kako bi se zabilježile nedavne promjene u trgovinskim tokovima i zahtjeve za povećanje razine kvota. Neke zainteresirane strane zatražile su i da se ukinu kvote za određene zemlje i da se te količine preraspodijele među ostalim podrijetlima.

(155)

Industrija Unije zatražila je uklanjanje proporcionalne podjele opsega carine izvan kvote od 25 % na dan iscrpljenja određene carinske kvote među svim deklaracijama koje su prihvaćene tog dana.

(156)

Komisija je kao preliminarnu napomenu istaknula da su mnoge prethodno navedene tvrdnje proturječne. Komisija konkretno nije utvrdila koherentnu i raširenu potkrijepljenu tvrdnju koja bi opravdala ponovno ocjenjivanje postojeće osnovne strukture upravljanja carinskim kvotama, posebno u pogledu vremenskog razdoblja upotrijebljenog za izračun opsega carinskih kvota i kombinacije kvota za pojedine zemlje i preostalih carinskih kvota u većini kategorija proizvoda.

(157)

Zaštitna mjera na snazi je otprilike šest godina. Struktura carinskih kvota pokazala se djelotvornom i dosljednom tijekom godina. Ako je to bilo opravdano, Komisija je provela potrebne prilagodbe upravljanja kvotama kako bi kvote bile učinkovite i usklađene s kretanjima na tržištu. Međutim, postoje osnovni elementi strukture carinskih kvota koji osiguravaju predvidljivost i usklađenost mjere, zbog čega Komisija ne vidi razlog za izmjenu.

(158)

U tom pogledu, kako je objašnjeno u prethodnim revizijama mjere, carinske kvote, uključujući kvote za pojedine zemlje i preostale kvote, dodijeljene su na temelju izvoznih rezultata u referentnom razdoblju početnog ispitnog postupka (121). To se referentno razdoblje ne može promijeniti, kako je predložilo nekoliko strana, jer bi ponovni izračun svih carinskih kvota na temelju novijih tokova obuhvaćenih mjerom bio protivan cilju održavanja tradicionalnih trgovinskih tokova koji su postojali prije uvođenja mjere.

(159)

Sustav upravljanja carinskim kvotama na tromjesečnoj osnovi pokazao se učinkovitim u stabiliziranju tržišta Unije jer se njime izbjegao ukupan nagli porast uvoza koji bi destabilizirao tržište te osigurao uredan i predvidljiv tok uvoza tijekom cijele godine. Taj sustav omogućuje i da su tradicionalni trgovinski tokovi u pogledu količina i podrijetla dopušteni bez dodatnih carina te je, prema potrebi, omogućio određenim zemljama podrijetla da povećaju bescarinski izvoz izvan svojih tradicionalnih trgovinskih tokova (122).

(160)

Važeći sustav upravljanja carinskim kvotama osmišljen je kako bi se postigla ravnoteža među suprotstavljenim interesima. Kao prvo, djeluje u korist industrije Unije jer se zahvaljujući njemu uspijeva izbjeći priljev uvoza u kratkom razdoblju s posljedičnim negativnim učincima na tržište. Drugo, koristan je i za neke treće zemlje i određene korisnike iz Unije koje bi drugi veći dobavljači inače neopravdano istisnuli s tržišta i koji ne bi mogli opskrbljivati korisnike iz Unije, koji bi pak bili spriječeni u nabavi potrebnog materijala tog određenog podrijetla. Naposljetku, njime se većim zemljama izvoznicama omogućuje da u većini kategorija proizvoda premaše tradicionalne trgovinske tokove pristupanjem preostaloj kvoti u zadnjem tromjesečju razdoblja u kojem postojeći dobavljači nisu mogli u potpunosti iskoristiti kvote.

(161)

Provedba nekih promjena koje su zatražile zainteresirane strane ozbiljno bi narušila ravnotežu interesa zainteresiranih strana te bi zato bila protivna općem interesu Unije i učinkovitom funkcioniranju mjere. To uključuje zahtjev industrije Unije koji se odnosi na proporcionalnu podjelu carine na dan iscrpljenja kvote. U tom su pogledu primjenjive odredbe članka 51. stavka 4. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 kojima se definira proporcionalna osnova i ne predviđa nikakva fleksibilnost.

(162)

Nadalje, te strane u podnescima nisu pružile dokaze da postojeći sustav carinskih kvota nije primjeren i da bi različite prilagodbe koje su predložile bile u općem interesu Unije (a ne samo u njihovu pojedinačnom interesu) te u skladu s logikom i pravilnim funkcioniranjem mjere.

(163)

Zbog toga je Komisija smatrala da je zadržavanje važećeg sustava upravljanja kvotama (upravljanje na tromjesečnoj osnovi i kombinacija kvote za pojedine zemlje i preostale kvote, osim nekoliko opravdanih iznimaka u interesu Unije) te očuvanje prenošenja neiskorištenih kvota i pristupa preostaloj kvoti u posljednjem tromjesečju godine primjene mjere (četvrto tromjesečje) i dalje primjereno i pravedno za sve zainteresirane strane.

(164)

Međutim, iako je važeći sustav upravljanja carinskim kvotama primjeren, Komisija je ipak smatrala da su potrebne određene tehničke prilagodbe radi prilagodbe nedavnim kretanjima na tržištu, kao što su promjene u trgovinskim tokovima, i radi poboljšanja njegove učinkovitosti. Te će se promjene dodatno objasniti u nastavku i ocijenit će se zajedno s nekim tvrdnjama iz odjeljka 7.2. „Istiskivanje tradicionalnih trgovinskih tokova” i odjeljka 7.6. „Druge promijenjene okolnosti”.

(165)

Zbog sustava prenošenja neiskorištenih kvota iz tromjesečja u tromjesečje u godini primjene mjere (123) posljednje tromjesečje godine primjene mjere (od travnja do lipnja) obično je tromjesečje u kojem su neiskorištene količine najveće. Kako bi se maksimalno iskoristile kvote na kraju godine primjene mjere, Komisija je u uredbu o konačnim zaštitnim mjerama uvela mehanizam prema kojem bi i veći izvoznici koji su iscrpili kvotu za pojedinu zemlju mogli pristupiti preostalim količinama kvota u posljednjem tromjesečju.

(166)

Komisija je u okviru prve revizije funkcioniranja iz 2019. primijetila da bi taj sustav mogao dovesti do neopravdanog istiskivanja manjih dobavljača iz preostalih kvota. Taj se trend nakon 2019. proširio na više kategorija. Stoga je Komisija u reviziji funkcioniranja iz 2020. osmislila sustav prema kojem bi se pristup zemalja na koje se primjenjuje kvota za pojedine zemlje preostaloj kvoti u posljednjem tromjesečju godine primjene mjere temeljio na stvarnoj upotrebi preostale kvote u prethodnim tromjesečjima onih zemalja na koje se primjenjuje preostala carinska kvota. Tom se prilagodbom nastojalo zaštititi tokove manjih dobavljača, koji su prirodni korisnici preostalih kvota (124), u posljednjem tromjesečju.

(167)

Kako bi se istiskivanje tradicionalnog podrijetla u preostalim kvotama svelo na najmanju moguću mjeru, a istodobno i dalje omogućio dodatni pristup u kategorijama u kojima je potrebno osigurati najveće moguće iskorištavanje kvote, Komisija je uspostavila sustav prema kojem bi svaka kategorija proizvoda pripadala jednoj od sljedećih triju skupina, koje odgovaraju trima različitim scenarijima pristupa. Tim se sustavom ispunjava jedno od ključnih načela i ciljeva zaštitne mjere, a to je prvenstveno očuvati tradicionalne trgovinske tokove u pogledu podrijetla.

(168)

Trenutačno su na snazi sljedeća tri režima:

(169)

Nije bilo tvrdnji o važećem sustavu kojim se zemljama na koje se primjenjuje kvota za pojedine zemlje omogućuje pristup preostaloj kvoti u posljednjem tromjesečju godine primjene mjere.

(170)

Na temelju ovog odjeljka industrija Unije zatražila je od Komisije da istraži rizike istiskivanja u svim kategorijama proizvoda zbog znatnog povećanja uvoza iz novih zemalja izvoznica. Taj se zahtjev obrađuje zasebno u odjeljku 7.3.

(171)

Komisija je općenito smatrala da se važeći sustav pokazao svrsishodnim. Njime se osigurava da korisnici iz Unije maksimalno povećaju izglede za iskorištavanje preostale kvote te da se poštuju tradicionalni trgovinski tokovi unutar preostale kvote u pogledu podrijetla (što je isto tako u interesu korisnika). Osim toga, Komisija nije primila podneske koji bi upućivali na poseban problem u funkcioniranju tog aspekta mjere.

(172)

Međutim, Komisija je na temelju najnovijih dostupnih podataka procijenila je li u posljednjem tromjesečju došlo do istiskivanja u preostaloj kvoti. Ta je procjena provedena na temelju podataka o uvozu i iskorištenosti kvota po podrijetlu i kategoriji od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024.

(173)

Na temelju te procjene Komisija je zaključila da bi važeći sustav trebao ostati na snazi. Međutim, Komisija je smatrala da bi se mogao pojednostavniti tako da se osigura predvidljivost za tržišne operatere i spriječi moguće istiskivanje u budućnosti. U skladu s time, Komisija je smatrala da bi funkcioniranje mjere trebalo prilagoditi tako da se dopuste dva sustava umjesto postojećih tri. Prvi režim, „bez pristupa”, primjenjivao bi se na one kategorije u kojima je prosječna upotreba preostale kvote u određenoj kategoriji bila vrlo visoka. Drugi režim, „pristup”, primjenjivao bi se na druge kategorije i omogućio bi pristup opsegu preostale kvote u posljednjem tromjesečju koji postojeće zemlje izvoznice u prosjeku nisu iskoristile u okviru preostale carinske kvote. U nekoliko kategorija i dalje se primjenjuje poseban režim.

(174)

Na temelju toga režimi pristupa po kategoriji proizvoda prilagođeni su kako slijedi (za konkretne količine vidjeti Prilog I. (IV.3) ovoj Uredbi):

(175)

Kategorije na koje se taj sustav ne primjenjuje (u skladu s načelima primijenjenima u prethodnoj reviziji funkcioniranja) su sljedeće:

(176)

Općenito, tim aspektom mjere i dalje bi se omogućivao pristup preostaloj kvoti u posljednjem tromjesečju u velikoj većini kategorija proizvoda. Sustav ujedno osigurava da dodatne količine koje neke zemlje mogu izvoziti u okviru tog sustava neopravdano ne istiskuju zemlje bez kvote za pojedinu zemlju. Odsad će zemlje u kojima u načelu ne postoji rizik istiskivanja biti zaštićene i od mogućih iznenadnih budućih promjena trgovinskih tokova u skladu s prosječnom upotrebom preostale carinske kvote u tekućoj godini primjene mjere. Taj sustav korisnicima osigurava širok pristup raspoloživim količinama i čuva djelotvornost mjere kad je riječ o proizvođačima iz Unije. Stoga je važeći sustav najprikladniji za opći interes Unije.

(177)

Komisija je smatrala da je potrebno zajednički ocijeniti određene tvrdnje navedene u odjeljku 7.1. (Dodjela i upravljanje carinskim kvotama), odjeljku 7.2. (Istiskivanje tradicionalnih trgovinskih tokova) i odjeljku 7.6. (Druge promijenjene okolnosti). To je zato što se čini da je temeljni uzrok tih tvrdnji isti.

(178)

Tvrdnje su se u osnovi odnosile na promjenu strukture trgovinskih tokova u nekoliko kategorija proizvoda, pri čemu su izvoznici koji nisu izvozili znatne količine u referentnom razdoblju (od 2015. do 2017.), zbog čega im nisu dodijeljene kvote za pojedine zemlje, ušli na tržište Unije sa znatnim količinama putem određenih preostalih kvota.

(179)

Strane su tvrdile da bi se ta promjena strukture trgovinskih tokova mogla smatrati trajnom promjenom okolnosti jer su ti novi izvoznici posljednjih godina znatno povećali proizvodne kapacitete. Ti su tokovi navodno istiskivali druga podrijetla u preostalim kvotama te su zainteresirane strane predložile izmjene u upravljanju carinskim kvotama. Te predložene izmjene uključivale su stvaranje kvota za pojedine zemlje kako bi se zaštitili određeni tokovi u preostalim kvotama, stvaranje novih režima za sprečavanje potrošnje carinskih kvota određenog podrijetla u svim tromjesečjima, prenošenje neiskorištenih količina u preostale kvote u sljedećem tromjesečju, podjelu kategorija ili uspostavu gornje granice u preostalim kvotama.

(180)

Komisija je analizirala uvozne tokove u preostalim kvotama u nekoliko kategorija za koje su zainteresirane strane iznijele tvrdnje.

(181)

Analiza je potvrdila da su nedavna kretanja na tržištu dovela do znatnog smanjenja izvoza tradicionalnih dobavljača u Uniju u okviru preostalih kvota u nekim kategorijama, dok se izvoz iz novih zemalja podrijetla u okviru istih preostalih kvota povećao. Ta promjena trgovinskih tokova dovela je do niza negativnih učinaka na funkcioniranje mjere u nekim kategorijama, kako će biti objašnjeno u nastavku.

(182)

Komisija je utvrdila da su tvrdnje utemeljene za dvije kategorije proizvoda. Stoga je bila potrebna prilagodba funkcioniranja mjere kako bi se osigurala njezina djelotvornost i očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova u interesu Unije.

(183)

Kategorija proizvoda 1 (toplovaljani plosnati proizvodi) zbog više je razloga općenito vrlo važna kategorija proizvoda u okviru zaštitne mjere. Redovito čini daleko najveći udio uvoza (8,5 milijuna tona 2023.), što je 31 % ukupnog uvoza u okviru mjere 2023. Čini i 34 % ukupne proizvodnje industrije Unije i oko 25 % njezine domaće prodaje u količinskom smislu. Ta kategorija ima brojne namjene i smatra se vrstom robe, zbog čega je posebno osjetljiva na promjene cijena. Toplovaljani plosnati proizvodi mogu se, među ostalim, upotrebljavati kao konačni proizvod u građevinarstvu ili automobilskoj industriji, ali se upotrebljavaju i kao ulazni materijal za proizvodnju daljnjih proizvoda na kraju proizvodnog lanca, posebno kategorije proizvoda 2 (hladnovaljani plosnati proizvodi), koji se zatim mogu dalje preraditi u, primjerice, kategoriju proizvoda 4 (limovi s metalnom prevlakom), koji se pak mogu preraditi u kategoriju proizvoda 5 (čelik s organskom prevlakom). Toplovaljani plosnati proizvodi upotrebljavaju se i kao ulazni materijal za proizvodnju nekih cijevi. Stoga su kretanja u ovoj kategoriji, zbog njezina udjela u ukupnoj proizvodnji predmetnog proizvoda u Uniji i njezine povezanosti s nekoliko drugih kategorija proizvoda, posebno važna za djelotvornost zaštitne mjere.

(184)

Stoga, zbog posebne važnosti te kategorije učinkovito upravljanje carinskom kvotom za nju općenito povećava izglede za djelotvornost mjere. Zbog toga je ona podvrgnuta posebnoj kontroli i njezino je funkcioniranje nekoliko puta preispitano u prethodnim revizijama kako bi se njezino upravljanje prilagodilo prevladavajućim tržišnim uvjetima.

(185)

Osim toga, preostala kvota te kategorije najveća je pojedinačna carinska kvota u okviru mjere s oko jednim milijunom tona prvotno na raspolaganju u svakom tromjesečju.

(186)

Kad je riječ o trenutačnoj situaciji, od listopada 2023. (tri uzastopna tromjesečja (125)) preostala carinska kvota redovito se iscrpljuje prvog dana tromjesečja.

(187)

To je stvorilo neravnotežu na tržištu u preostalim tromjesečjima jer su odmah stavljene na raspolaganje vrlo velike količine, što je dovelo do znatnog pritiska uvoza.

(188)

Pritisak uvoza bio je posebno izražen u toj kategoriji proizvoda jer je uvoz nastavio rasti unatoč ukupnom znatnom padu potrošnje čelika u Uniji. Naime, tržišni udio uvoza u toj kategoriji proizvoda 2023. dosegnuo je 30 %, što je znatno iznad prosjeka za predmetni proizvod u cjelini.

(189)

Pojava ranog iscrpljenja uzrokovana je osobito snažnim prodiranjem Vijetnama i Egipta, koji su počeli izvoziti kategoriju proizvoda 1 u Uniju tek u drugoj polovini 2022., a do kraja 2023. činili su više od 45 % uvoza u okviru te carinske kvote. Zbog toga su u nekima od tih tromjesečja istisnute druge manje, ali povijesno prisutne zemlje izvoznice u toj kategoriji, kao što je Švicarska.

(190)

Kako bi se postigla veća stabilnost tržišta u toj važnoj kategoriji proizvoda i time osiguralo da kretanja na tržištu ne ugrožavaju djelotvornost mjere, Komisija je utvrdila da je prilagodba primjerena.

(191)

Komisija je na temelju prethodno navedenog smatrala da je najprikladnije rješenje uvođenje ograničenja maksimalne količine koju jedna zemlja može izvoziti u okviru preostale carinske kvote na tromjesečnoj osnovi.

(192)

Nakon pažljivog razmatranja svih predmetnih interesa, uključujući interese pogođenih zemalja izvoznica i njihovih korisnika iz Unije, Komisija je smatrala da je primjereno odrediti gornju granicu od 15 % po pojedinačnoj zemlji za količinu carinske kvote koja je prvotno na raspolaganju u svakom tromjesečju (126).

(193)

Tom se razinom gornje granice s jedne strane osigurava da će prodor uvoza prvog dana tromjesečja biti ograničen u pogledu količina u okviru preostale carinske kvote, čime bi se smanjio pritisak uvoza na tržište. S druge strane, njome će se najpogođenijim zemljama izvoznicama omogućiti da i dalje izvoze relevantne količine koje premašuju njihove povijesne trgovinske tokove prije uvođenja zaštitne mjere te općenito i količine izvezene u prvim godinama primjene zaštitne mjere. Osim toga, njome se štite interesi korisnika iz Unije i zemalja izvoznica koji su redovito bili istiskivani.

(194)

Komisija je smatrala da ta prilagodba zbog više razloga ne predstavlja rizik za dostupnost kategorije proizvoda 1 na tržištu Unije. Prvo, postoje znatne neiskorištene kvote za pojedine zemlje drugih velikih dobavljača, a postoje i drugi dobavljači koji u određenoj mjeri mogu povećati prisutnost u okviru preostale carinske kvote. Drugo, industrija Unije ima kapacitet za povećanje domaće proizvodnje, kako je prikazano u tablici 5. Time bi se pridonijelo podizanju iskorištenosti kapaciteta industrije Unije na zdravije razine, što bi joj pak pomoglo da poboljša ukupne gospodarske rezultate. Naposljetku, s obzirom na prognoze u pogledu tržišta, čini se vrlo malo vjerojatnim da kombinirana količina neiskorištenih kvota za pojedine zemlje i raspoloživi kapacitet proizvođača iz Unije neće biti dovoljni za zadovoljavanje potražnje u budućnosti.

(195)

Zbog toga je Komisija smatrala da je prilagodba u općem interesu Unije jer se njome poboljšava funkcioniranje mjere i povećava njezina djelotvornost, a ujedno izbjegava neopravdano istiskivanje i osigurava dostatna raznolikost opskrbe za korisnike iz Unije.

(196)

Osim za kategoriju proizvoda 1, Komisija je utvrdila da je promjena strukture uvoza narušila ravnotežu podrijetla u preostaloj carinskoj kvoti i za kategoriju proizvoda 16, što je negativno utjecalo na funkcioniranje mjere. U toj je kategoriji preostala carinska kvota počela biti popunjena u prvim danima tromjesečja u dva od posljednja tri ocijenjena tromjesečja (127).

(197)

Procjena Komisije pokazala je da su općenito do tromjesečja od srpnja do rujna 2023. postojale različite zemlje izvoznice koje su redovito iscrpljivale preostalu carinsku kvotu. Udio uvoza po zemlji razlikovao se ovisno o tromjesečju. Alžir je u prosjeku (128) iskoristio 39 % ukupne količine u okviru preostale carinske kvote, Bosna i Hercegovina oko 23 %, Koreja 9 % i Japan 7 %. Nekoliko drugih zemalja u prosjeku je iskoristilo preostalih 20 %.

(198)

Komisija je pri osmišljavanju konačne zaštitne mjere i u različitim revizijama funkcioniranja nastojala očuvati tradicionalne trgovinske tokove u pogledu količina i podrijetla. Cilj očuvanja tradicionalnih količina postignut je izračunom carinskih kvota na temelju prošlih trgovinskih tokova, dok je cilj očuvanja tradicionalnog podrijetla postignut utvrđivanjem kvota za pojedine zemlje.

(199)

Međutim, manje tradicionalne zemlje dobavljači koje nisu ispunjavale uvjete za kvotu za pojedinu zemlju u određenoj kategoriji proizvoda mogle su biti izložene iznenadnim i naglim promjenama trgovinskih tokova u okviru svojih preostalih carinskih kvota. Upravo je to bila situacija s kojom su se suočile određene zemlje izvoznice u kategoriji proizvoda 16 i koja im je onemogućila da nastave izvoziti znatne količine na njihovu štetu i na štetu njihovih korisnika iz Unije.

(200)

U tromjesečju od srpnja do rujna 2023. sastav podrijetla u okviru preostale carinske kvote u toj kategoriji proizvoda naglo se promijenio, pri čemu su Malezija i Egipat iznenada izvozili vrlo velike količine. Njihova kombinirana prosječna upotreba te carinske kvote prije tog tromjesečja iznosila je 0 %. Međutim, u posljednja tri tromjesečja za koja su bili dostupni potpuni podaci, njihov zajednički prosječni udio uvoza dosegnuo je 76 %. To je dovelo do znatnog smanjenja bescarinskog uvoza iz svih ostalih zemalja izvoznica koje su prije imale stabilnu prisutnost na tržištu Unije. Neke od njih gotovo su prestale izvoziti u okviru te carinske kvote. Konkretno, udio korištenja carinske kvote Bosne i Hercegovine smanjio se na 2 %, Koreje na 4 %, Japana na 1 % i ostalih zemalja na 1 %.

(201)

Stoga je taj agresivni prodor Malezije i Egipta na tržište Unije jasno istisnuo druge zemlje podrijetla koje su redovito izvozile u okviru te carinske kvote znatnim smanjenjem (Alžir) ili gotovo potpunom eliminacijom (npr. Bosna i Hercegovina, Japan, Koreja) njihove prisutnosti na njihovu štetu i na štetu njihovih korisnika iz Unije.

(202)

Komisija je na temelju prethodno navedenih nalaza smatrala da je ograničenje maksimalne količine bescarinskog uvoza po zemlji podrijetla i po tromjesečju najprikladnija mjera za ponovnu uspostavu uravnoteženije raspodjele podrijetla u okviru te preostale carinske kvote, čime bi se osiguralo bolje funkcioniranje mjere. Komisija je smatrala primjerenim to ograničenje utvrditi na 15 % po pojedinačnoj zemlji za carinsku kvotu koja je prvotno na raspolaganju početkom svakog tromjesečja.

(203)

Tom prilagodbom Komisija nastoji spriječiti učinke neopravdanog istiskivanja na manje tradicionalne izvore opskrbe i time osigurati dostupnost količina iz tih izvora korisnicima iz Unije. S druge strane, gornja granica od 15 % i dalje bi najpogođenijim zemljama izvoznicama omogućila da nastave izvoziti relevantne iznose bez carine znatno iznad svojih povijesnih razina, koje u nekim slučajevima nisu postojale. Nadalje, time bi se korisnicima iz Unije omogućila dovoljna raznolikost podrijetla. Naposljetku, s obzirom na dosljedne prethodne rezultate drugih zemalja obuhvaćenih preostalom carinskom kvotom, Komisija smatra da je razumno pretpostaviti da će se preostala carinska kvota u ovoj kategoriji i dalje u potpunosti iskorištavati.

(204)

Komisija smatra da je ta prilagodba u interesu Unije jer se njome jamči dostupnost različitih izvora opskrbe korisnicima iz Unije i ujedno sprečavaju disruptivni tokovi u korist stabilnosti tržišta.

(205)

U skladu s točkom 2.C Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je najavila da će preispitati je li uvoz iz zemlje u razvoju članice WTO-a u relevantnom razdoblju (tijekom 2023.) premašio prag od 3 % i da će prema potrebi ažurirati popis zemalja u razvoju članica WTO-a koje bi trebalo uključiti odnosno isključiti iz područja primjene mjere.

(206)

Nekoliko strana zatražilo je ažuriranje popisa zemalja u razvoju članica WTO-a koje su isključene iz područja primjene mjere na temelju najnovijih podataka o uvozu. Osim toga, industrija Unije zatražila je isključenje količina proizvoda uvezenog iz Ukrajine iz podataka upotrijebljenih za izračun kojim se određuje koja se zemlja u razvoju članica WTO-a isključuje iz područja primjene mjere.

(207)

U skladu s člankom 9. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i člankom 18. osnovne uredbe o zaštitnim mjerama zaštitna mjera ne primjenjuje se na proizvod podrijetlom iz zemlje u razvoju članice WTO-a sve dok je njezin udio u uvozu manji od 3 % ukupnog uvoza u određenoj kategoriji proizvoda. Ako udio uvoza svih zemalja u razvoju članica WTO-a ispod praga od 3 % čini više od 9 % ukupnog uvoza u određenoj kategoriji, zaštitna mjera primjenjuje se na sve zemlje u razvoju članice WTO-a. Komisija redovito preispituje i ažurira popis zemalja u razvoju.

(208)

Popis je posljednji put ažuriran u lipnju 2023. u kontekstu ispitnog postupka revizije za ocjenjivanje mogućeg prijevremenog ukidanja zaštitne mjere (129). Kao i u prethodnim ispitnim postupcima revizije, Komisija je ažurirala popis zemalja u razvoju na koje se mjera primjenjuje i koje su iz nje isključene na temelju izračuna njihova udjela u uvozu korištenjem najnovijih dostupnih konsolidiranih podataka o uvozu, tj. statističkih podataka o uvozu za 2023. (130) Promjena metodologije primijenjene u prethodnim revizijama nije se smatrala primjerenom.

(209)

Iz tog ažuriranja proizlaze sljedeće promjene koje se primjenjuju od 1. srpnja 2024. (ažurirana tablica u Prilogu II. (III.2.) ovoj Uredbi):

(210)

Prema pravilima WTO-a (131) i EU-a (132) članica WTO-a koja primjenjuje zaštitnu mjeru mora je postupno liberalizirati godinu dana od uvođenja u pravilnim intervalima tijekom razdoblja primjene. Cilj je liberalizacije postupno omogućiti veću uvoznu konkurenciju na tržištu, dok se domaća industrija prilagođava povećanoj razini uvoza.

(211)

Pravom WTO-a ne utvrđuje se nikakav konkretan zahtjev u pogledu oblika ili konkretnog tempa liberalizacije, osim da se ta liberalizacija treba odvijati progresivno u pravilnim razmacima tijekom razdoblja primjene.

(212)

Zaštitna mjera EU-a za čelik liberalizira se svake godine od 2019., a primjerenost stope liberalizacije u nekoliko je navrata ocijenjena i izmijenjena (133). Trenutačna godišnja stopa liberalizacije od srpnja 2022. iznosi 4 %.

(213)

U okviru ispitnog postupka Komisija se obvezala ocijeniti je li trenutačna razina liberalizacije i dalje primjerena ili je treba revidirati.

(214)

Neke zainteresirane strane (posebno proizvođači izvoznici i korisnici iz Unije) zatražile su da Komisija poveća razinu liberalizacije iznad 4 %. Neki proizvođači izvoznici tvrdili su da je položaj industrije Unije stabilan i da nije došlo do preusmjeravanja trgovine ili da se rizik od preusmjeravanja trgovine smanjio. Industrija Unije zatražila je smanjenje tempa liberalizacije na temelju dokaza o smanjenim razinama potrošnje i izgledima za predstojeće mjesece. Na temelju toga industrija Unije tvrdila je da ne bi postojao rizik od nestašice na tržištu Unije.

(215)

Kako bi utvrdila primjerenost trenutačne razine liberalizacije, Komisija je provela retroaktivnu analizu i analizu usmjerenu na budućnost.

(216)

Podaci u okviru retroaktivne procjene pokazuju da je stopa liberalizacije premašila kretanje potrošnje. Iako su carinske kvote povećane za gotovo 25 % (uključujući dodatak od 5 % koji se primjenjuje od veljače 2019.), potrošnja se u istom razdoblju smanjila za 17 %. Ta suprotstavljena kretanja stoga su dovela do znatnog povećanja razlike između razine carinskih kvota i potražnje na tržištu.

(217)

Kad je riječ o procjeni usmjerenoj na budućnost, kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 3.2.2. točki (h), tržište čelika pokazalo je jasne znakove usporavanja. Svjetska potrošnja čelika zabilježila je 2023. smanjenje od 1,1 % (134) u odnosu na prethodnu godinu. Potrošnja u Uniji smanjila se po znatno višoj stopi od 6 % (135). U najnovijim tržišnim izgledima za svjetsku potrošnju čelika predviđa se tek skroman oporavak 2024. od 1,7 % (jedva jednak brojkama za 2022.) i 2025. od 1,2 % (što dovodi do razina potrošnje koje su i dalje ispod količina iz 2021.). Kako je prikazano u odjeljku 3.2.2. točki (h), očekuje se da će izgledi za tržište Unije slijediti sličan trend.

(218)

Iako su se razine iskorištenosti carinskih kvota razlikovale među pojedinim zemljama i kategorijama, na kraju svake godine primjene mjere postojale su znatne neiskorištene količine, a to je i dalje bio slučaj u tekućoj šestoj godini primjene mjere (136).

(219)

S obzirom na nedavna negativna kretanja i izglede u pogledu potrošnje čelika u svijetu i na Unijinu tržištu čelika te činjenicu da su carinske kvote bile uvelike raspoložive u svim kategorijama proizvoda, Komisija je smatrala da nije u interesu Unije da se dodatno poveća trenutačna velika razlika između brzine povećanja opsega carinskih kvota i brzine potrošnje čelika.

(220)

S obzirom na sve veću razliku između potrošnje (uključujući očekivanu potrošnju) i opsega carinskih kvota te postojeće visoke razine pritiska uvoza, za koje je vrlo vjerojatno da će se nastaviti, Komisija je smatrala da bi zadržavanje ili povećanje stope od 4 % ozbiljno ugrozilo djelotvornost mjere. Osim toga, Komisija je potvrdila da su općenito raspoložive dostatne carinske kvote za sve kategorije proizvoda.

(221)

U tom kontekstu Komisija je smatrala da je utvrđivanje stope liberalizacije od 1 % primjereno za osiguravanje djelotvornosti mjere.

(222)

Stoga će se od 1. srpnja 2024. carinske kvote svake godine nastaviti povećavati za 1 % u svim kategorijama proizvoda. Opseg određenih carinskih kvota za razdoblje od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2026. (na tromjesečnoj osnovi) utvrđen je u Prilogu IV.1. ovoj Uredbi.

(223)

Ta će stopa liberalizacije u kombinaciji s drugim prilagodbama predstavljenima u ovoj Uredbi doprinijeti poboljšanju djelotvornosti mjere u razdoblju u kojem tržište Unije trpi znatne napetosti potaknute uvozom koje uzrokuju negativni učinci viška kapaciteta i posljedični odgovori na njega u cijelom svijetu u kontekstu slabe potražnje. Korisnici iz Unije i dalje će imati na raspolaganju dovoljne bescarinske količine u okviru postojećih carinskih kvota.

(224)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka definirala opseg tvrdnji iz ovog poglavlja kao sva druga pitanja koja nisu obuhvaćena prethodnim odjeljcima 7.1., 7.2., 7.4. i 7.5. u mjeri u kojoj se odnose na trajne promjene okolnosti u usporedbi sa situacijom koja prevladava tijekom početnog ispitnog postupka, a čije će učinke možda trebati preispitati i koje mogu opravdati, među ostalim, prilagodbu razine ili dodjele carinskih kvota u određenim kategorijama proizvoda. Od zainteresiranih strana zatraženo je da dostave dostatne dokaze kojima potkrepljuju podneske i konkretne prijedloge o načinu postupanja s obzirom na razvoj događaja koji utječe na kategoriju proizvoda.

(225)

Zahtjevi zaprimljeni u vezi s time mogu se podijeliti na dvije vrste. Prva vrsta odnosila se na trajne promjene u potražnji određenih kategorija proizvoda, a druga na trajnu promjenu u vezi s novim zemljama dobavljačima.

(226)

Zahtjevi za ovu vrstu odnosili su se na promjene u opsegu proizvoda, obično uklanjanje kategorija proizvoda iz područja primjene mjere, povećanje dodjele carinskih kvota ili odobravanje kvote za pojedine zemlje određenom podrijetlu na temelju predviđanja brzog povećanja potražnje za određenu kategoriju, kao i ako industrija Unije navodno nije mogla opskrbljivati tržište Unije dovoljnim količinama.

(227)

U tom pogledu dokazi koje su dostavile zainteresirane strane nisu opravdali prilagodbu na temelju tvrdnji o promjenama okolnosti. Tvrdnje su se obično odnosile na određena podrijetla u određenim kategorijama proizvoda. U svim su slučajevima u posljednja tri tromjesečja (od srpnja 2023. do ožujka 2024.) bile raspoložive količine oslobođene od carine. Stoga takve tvrdnje nisu bile u skladu s općim interesom Unije, nego su se odnosile na posebne preferencije određenih dionika. Industrija Unije u velikoj je mjeri pobijala i tvrdnje o dostupnosti opskrbe proizvođača iz Unije, a Komisija je smatrala da raspoloživi dokazi u dokumentaciji, uključujući iskorištenost carinskih kvota, ne potkrepljuju tvrdnje o potencijalnoj nestašici čelika.

(228)

Komisija je zato zaključila da nema dovoljno dokaza koji bi opravdali prilagodbe funkcioniranja zaštitne mjere za čelik na temelju promjena okolnosti zbog navodnog budućeg povećanja potražnje za određenim kategorijama proizvoda.

(229)

Nekoliko strana (industrija Unije, izvoznici i korisnici) istaknulo je da je došlo do promjena u trgovinskim tokovima i da je riječ o trajnoj promjeni okolnosti. Određene strane (industrija Unije) smatraju da je ta promjena trgovinskih tokova rezultat nove i složene regionalne dinamike globalnog viška kapaciteta u sektoru čelika zbog koje bi vrijedilo uvesti promjene u upravljanju carinskim kvotama.

(230)

Tvrdnje povezane s promjenom trgovinskih tokova iznesene su i u prethodnom odjeljku 7.1. (Dodjela i upravljanje carinskim kvotama) i odjeljku 7.2. (Istiskivanje tradicionalnih trgovinskih tokova).

(231)

Zainteresirane strane tvrdile su da, iako su neke kvote za pojedine zemlje i dalje uglavnom neiskorištene u određenim kategorijama proizvoda, novi tokovi ulaze na tržište Unije putem preostalih kvota. Stoga su zatražile od Komisije da provede određene prilagodbe upravljanja carinskim kvotama.

(232)

Komisija je u ispitnom postupku utvrdila nove trgovinske tokove koji ulaze na tržište u određenim kategorijama proizvoda. Komisija je na te tvrdnje odgovorila prilagodbama opisanima u prethodnom odjeljku 7.3.

(233)

Kao posljedica ažuriranja (137) carinske nomenklature Unije (KN) 1. siječnja 2022. izmijenjene su određene oznake KN za čelične cijevi na koje se primjenjuje zaštitna mjera za čelik (138). Predmetne kategorije proizvoda bile su 22 (bešavne nehrđajuće cijevi), 24 (ostale bešavne cijevi) i 26 (ostale varene cijevi).

(234)

Ta promjena nije uzeta u obzir u posljednjoj reviziji mjere (139) u lipnju 2023., zbog čega količine uvezenog proizvoda upotrijebljene u toj reviziji za potrebe izračuna popisa zemalja u razvoju nisu bile u potpunosti točne za te kategorije.

(235)

Stoga je popis zemalja u razvoju na koje se primjenjuje mjera od 1. srpnja 2023. imao značajan učinak u dvjema od prethodno navedenih triju kategorija. Da je Komisija u posljednjoj reviziji upotrijebila ažurirane oznake KN, promjene u popisu zemalja u razvoju u odnosu na popis koji je stvarno objavljen 1. srpnja 2023. (primjenjiv do 30. lipnja 2024.) bile bi sljedeće:

(236)

Izmjene popisa zemalja u razvoju na koje se primjenjuje mjera kao posljedica promjene oznaka sažete su u nastavku:

(237)

Ažurirani popis zemalja u razvoju na koje se primjenjuje mjera, primjenjiv u razdoblju od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024., nalazi se u Prilogu III. (III.2.) ovoj Uredbi.

(238)

Praktične posljedice tih promjena u popisu zemalja u razvoju na koje se primjenjuje mjera, primjenjivom od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024., su sljedeće:

(239)

Na temelju prethodno navedenog Komisija priznaje pravo uvoznika koji su od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023. platili carine u kategoriji 26 za uvoz podrijetlom iz određenih zemalja da zatraže povrat tih carina od nacionalnih carinskih tijela u skladu s primjenjivim carinskim zakonodavstvom. Te su zemlje sljedeće:

(240)

Prihvaćanje zahtjeva za povrat troškova za tekuće tromjesečje (od 1. travnja 2024. do 30. lipnja 2024.) podlijegat će dodatnoj provjeri je li plaćanje carina posljedica toga što Komisija nije uzela u obzir nove oznake u izračunu zemalja u razvoju.

(241)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (142), kad se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za glavne operacije refinanciranja, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(242)

Ova Uredba o izmjeni postojeće zaštitne mjere u skladu je i s obvezama koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma potpisanih s određenim trećim zemljama.

(243)

Mjera utvrđena u ovoj Uredbi u skladu je s mišljenjem Odbora za zaštitne mjere osnovanog u skladu s člankom 3. stavkom 3. osnovne uredbe o zaštitnim mjerama EU-a i člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755,