(1)

Komisija je predstavila preispitivanje funkcioniranja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. navedenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (2) nakon prvih godina njegove provedbe, uključujući procjenu održivosti gornjih granica rashoda.

(2)

Unija se od prosinca 2020. suočava s nizom nezabilježenih i neočekivanih izazova. Unija je djelovala brzo i iskoristila sva sredstva koja su joj na raspolaganju, ali ograničena proračunska fleksibilnost sadržana u VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. gotovo je iscrpljena, što smanjuje kapacitete proračuna Unije za odgovor čak i na najhitnije izazove.

(3)

U prvim godinama provedbe VFO-a za odgovor na brojne izazove u velikoj su se mjeri upotrebljavali posebni instrumenti. I dalje postoji potreba za poduzimanjem dodatnih mjera, ali proračunska sredstva za suočavanje s takvim situacijama u preostalom razdoblju VFO-a ograničena su.

(4)

Proračun Unije trebao bi omogućiti Uniji da pruži nužne odgovore politika na novonastale izazove i ispuni pravne obveze, što se ne može postići u okviru postojećih gornjih granica ili uz iscrpljenu fleksibilnost. Gornje granice rashoda u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za naslove 1., 2., 3., 4., 5. i 6. trebalo bi izmijeniti za 2024., 2025., 2026. i 2027. Stoga bi, iako se gornje granice rashoda u odobrenim sredstvima za plaćanje mogu zadržati na trenutačnim razinama, trebalo prilagoditi gornje granice odobrenih sredstava za plaćanje za 2026. u okviru jedinstvenog instrumenta za razliku do gornje granice kako bi se izbjegao rizik od zaostataka. Usto, trebalo bi izmijeniti ukupni iznos dodatnih dodjela u okviru prilagodbe za specifične programe predviđene u članku 5. i povezanoj tablici u Prilogu II. Uredbi (EU, Euratom) 2020/2093.

(5)

Trebalo bi izmijeniti i iznose za pričuvu za prilagodbu Brexitu, kao i za Europski fond za prilagodbu globalizaciji.

(6)

Nezakonitim agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine rat se vratio na europsko tlo. Unija će nastaviti podupirati Ukrajinu dok god to bude potrebno i bezrezervno je podržavati na njezinu europskom putu. U tu su svrhu Europski parlament i Vijeće donijeli Uredbu (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća (3) kako bi Unija poduprla makrofinancijsku stabilnost, obnovu i modernizaciju Ukrajine, kao i napore Ukrajine u pogledu reformi na njezinu putu prema pristupanju Uniji („Instrument za Ukrajinu”).

(7)

S obzirom na nesigurnosti povezane s agresivnim ratom Rusije, Instrument za Ukrajinu trebao bi biti fleksibilan instrument za pružanje odgovarajućeg oblika i razine potpore do 2027. Potporu u okviru Instrumenta za Ukrajinu trebalo bi pružati u obliku zajmova, bespovratne potpore i izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva.

(8)

Za dio potpore u okviru Instrumenta za Ukrajinu koja se pruža u obliku zajmova primjereno je produljiti postojeće jamstvo iz proračuna Unije do 2027. kako bi se pokrila financijska pomoć koja se stavlja na raspolaganje Ukrajini. Stoga bi trebalo biti moguće mobilizirati potrebna odobrena sredstva u proračunu Unije iznad gornjih granica VFO-a za financijsku pomoć Ukrajini koja joj je na raspolaganju do kraja 2027. Uz pokrivanje kratkoročne financijske pomoći Ukrajini, kako je već predviđeno Uredbom (EU) 2022/2463, proračunskim jamstvom Unije trebalo bi pokriti financijsku pomoć Ukrajini u iznosu do 33 milijarde EUR kako je navedeno u Uredbi (EU) 2024/792.

(9)

Za dio potpore u okviru Instrumenta za Ukrajinu koja se pruža u obliku bespovratne potpore i izdvajanja rezervacija za proračunska jamstva odobrena sredstva trebala bi se pružiti putem novog tematskog posebnog instrumenta, tj. „pričuve za Ukrajinu”. Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje trebala bi se mobilizirati svake godine u okviru proračunskog postupka navedenog u članku 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), i to iznad gornjih granica VFO-a. Kako bi kontrolirani razvoj rashoda bio programiran na temelju relevantnih odredaba Uredbe (EU) 2024/792 Europskog parlamenta i Vijeća, a osobito s obzirom na iznose koje treba navesti u Ukrajinskom planu, primjereno je navesti sveukupne i godišnje maksimalne iznose koji se mogu staviti na raspolaganje za pričuvu za Ukrajinu u razdoblju 2024. – 2027. Kako bi se osigurale potpuna provedba i fleksibilnost među godinama, u skladu s ukupnim iznosom, trebalo bi biti moguće u sljedećim godinama, do 2027., iskoristiti nemobilizirani dio godišnjeg iznosa u određenoj godini, uz maksimalni godišnji iznos za relevantnu godinu.

(10)

Od 2022. Unija i većina velikih gospodarstava bilježe nagli porast kamatnih stopa za sve izdavatelje obveznica, uključujući Uniju. Stoga se očekuje da će troškovi financiranja na teret proračuna Unije koji proizlaze iz zaduživanja za Instrument Europske unije za oporavak „NextGenerationEU” (EURI) na temelju članka 5. stavka 2. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (4) premašiti procjene koje su prvotno programirane u okviru gornjih granica VFO-a u trenutku njegova donošenja u prosincu 2020., a koje su iznosile 2 332 milijuna EUR za 2025. (u cijenama iz 2018.), 3 196 milijuna EUR za 2026. (u cijenama iz 2018.) i 4 168 milijuna EUR za 2027. (u cijenama iz 2018.).

(11)

S obzirom na nesigurnost u pogledu budućeg razvoja kamatnih stopa u promjenjivim tržišnim okolnostima, kao i na ukupne potrebe u pogledu zaduživanja radi financiranja tekućih programa Unije koji se financiraju u okviru EURI-ja, primjereno je, u sklopu odredaba koje su potrebne za neometano odvijanje godišnjeg proračunskog postupka i osiguravanje da se financijska sredstva stave na raspolaganje kako bi Unija mogla ispuniti svoje pravne obveze, uspostaviti izvanredan i privremen instrument ograničen na trajanje trenutačnog VFO-a kako bi se pokrili troškovi financiranja zaduživanja u okviru EURI-ja koji premašuju izvorno programirane iznose. Trebalo bi stoga uspostaviti novi tematski posebni instrument, „Instrument EURI”, s isključivim ciljem pokrivanja nepodmirenih prekoračenja troškova. Taj bi instrument trebao biti izvanredan instrument te ne bi mogao služiti kao presedan za buduće aranžmane za VFO-ove nakon 2027., osobito kad je posrijedi pokrivanje troškova plaćanja kamata sredstava pozajmljenih na tržištima za financiranje EURI-ja.

(12)

Instrument EURI trebalo bi mobilizirati proračunsko tijelo tijekom godišnjeg proračunskog postupka, samo ako je to potrebno. Ne dovodeći u pitanje prava proračunskog tijela, trebalo bi ga mobilizirati nakon nastojanja pronalaženja drugih mogućnosti financiranja, među ostalim, putem manevarskog prostora ostvarenog provedbom proračuna programâ i redefiniranjem prioriteta, kao i s pomoću netematskih posebnih instrumenata, kako bi se pokrio znatan dio potrebnih iznosa koji premašuju iznose koji su prvotno uneseni u postojeću proračunsku liniju u okviru EURI-ja u naslovu 2.b, koliko god je moguće, s ciljem mobiliziranja iznosa koji odgovara otprilike 50 % prekoračenja troškova plaćanja kamata u okviru EURI-ja kao referentne vrijednosti. To će se učiniti u skladu s primjenjivim sektorskim pravilima i drugim pravnim obvezama te uzimajući u obzir prioritete, razborito planiranje proračuna i dobro financijsko upravljanje, za koje su posebno potrebne odgovarajuće sigurnosne pričuve za nepredviđene izdatke. Neće se utjecati na nacionalne omotnice država članica za koje je preuzeta pravna obveza, osobito one u okviru zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike. Odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odgovarajuća odobrena sredstva za plaćanje u okviru Instrumenta EURI u proračunu Unije trebalo bi staviti na raspolaganje iznad gornjih granica VFO-a. U okviru Instrumenta EURI prvo bi se trebao upotrijebiti iznos jednak opozvanim odobrenim sredstvima, koja nisu vanjski namjenski prihodi, od početka trenutačnog VFO-a. Ne bi trebalo uzeti u obzir iznose opozvanih sredstava koja su ponovno stavljena na raspolaganje u skladu s postojećim relevantnim odredbama. Raspoloživ iznos opozvanih sredstava za Instrument EURI trebao bi se izračunavati svake godine u sklopu tehničke prilagodbe VFO-u, pri čemu bi trebalo jasno prikazati ukupna raspoloživa sredstva i iznose koji su već uzeti u obzir u prethodnim mobilizacijama Instrumenta EURI. U neočekivanom slučaju da prekoračenje i dalje nije podmireno, potrebni dodatni iznos za potpuno financiranje troškova trebao bi se mobilizirati u okviru Instrumenta EURI kao zaštitni mehanizam i kao kranja mjera. Ako, iznimno, jedna država članica ili više njih smatraju da postoje ozbiljne bojazni u pogledu mobilizacije zaštitnog mehanizma, mogle bi od predsjednika Europskog vijeća zatražiti da uputi tu točku na dnevni red sljedećeg sastanka Europskog vijeća. Taj postupak u pravilu ne bi trebao trajati dulje od mjesec dana te bi se njime trebala u cijelosti poštovati prava institucija kako su utvrđena u Ugovorima.

(13)

S obzirom na prirodne katastrofe koje su se dogodile u državama članicama i zemljama uključenima u pristupne pregovore s Unijom, kao i prirodne katastrofe i humanitarne krize u trećim zemljama, te kako bi se za njih osigurala odgovarajuća financijska sredstva, postojeću pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi trebalo bi ojačati i podijeliti u dva zasebna instrumenta: „europsku pričuvu za solidarnost”, za pružanje potpore pogođenim zemljama i regijama u okviru Fonda solidarnosti Europske unije uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 (5), i „pričuvu za pomoć u nuždi”, za osiguravanje povećanja proračunskih sredstava za relevantne programe Unije kako bi se odgovorilo na krize i hitne situacije unutar Unije i izvan nje.

(14)

Instrument fleksibilnosti trebalo bi ojačati kako bi se održali dostatni kapaciteti Unije za reagiranje na nepredviđene okolnosti do 2027. Iznose iz europske pričuve za solidarnost i pričuve za pomoć u nuždi koji su prestali vrijediti trebalo bi od 2024. staviti na raspolaganje Instrumentu fleksibilnosti.

(15)

S obzirom na te neočekivane događaje i nove izazove potrebno je revidirati VFO te bi stoga na odgovarajući način trebalo izmijeniti Uredbu (EU, Euratom) 2020/2093.

(16)

Izmjenama Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 ne dovodi se u pitanje obveza poštovanja gornjih granica vlastitih sredstava utvrđenih u članku 3. stavku 1. i članku 6. Odluke (EU, Euratom) 2020/2053.

(17)

S obzirom na stanje u Ukrajini ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije te bi se trebala primjenjivati, s retroaktivnim učinkom, od 1. siječnja 2024.,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

u članku 4. stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

3.

u članku 5. stavak 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ukupni iznos dodatnih dodjela za razdoblje 2022. – 2027. za odobrena sredstva za preuzimanje obveza odnosno odobrena sredstva za plaćanje iznosi 10 155 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.). Godišnji iznos dodatnih dodjela za odobrena sredstva za preuzimanje obveza odnosno odobrena sredstva za plaćanje za svaku godinu u razdoblju 2022. – 2026. iznosi najmanje 1 500 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.) i ne smije premašiti 2 000 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.).”;

4.

članci 8. i 9. zamjenjuju se sljedećim:

(*2)  Uredba (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013 (SL L 153, 3.5.2021., str. 48.)."

(*3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (SL L 311, 14.11.2002., str. 3.).”;"

5.

u članku 10. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

6.

umeću se sljedeći članci:

(*4)  Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.).”;"

7.

u članku 11. umeće se sljedeći stavak:

8.

članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

9.

prilozi I. i II. zamjenjuju se tekstom navedenim u Prilogu ovoj Uredbi.