(1)

Upravno vijeće provelo je preispitivanje remuneracije primijenjene na depozite koje drže nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu: „nacionalne središnje banke”) i Europska središnja banka (ESB), a koji nisu u vezi s provedbom monetarne politike („depoziti koji se ne odnose na operacije monetarne politike”). Cilj preispitivanja bio je izbjeći moguće uplitanje takvih depozita u jedinstvenu monetarnu politiku, istodobno osiguravajući usklađenost s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva i dosljednost u postupanju sa sličnim depozitima unutar Eurosustava.

(2)

Nakon preispitivanja Upravno vijeće odlučilo je da je potrebna veća transparentnost remuneracije depozita koji se ne odnose na operacije monetarne politike. Stope remuneracije primjenjive na te depozite utvrđene su u smjernicama (EU) 2019/671 (ESB/2019/7) (1), (EU) 2024/1211 (ESB/2024/13) (2), (EU) 2022/912 (ESB/2022/8) (3) Europske središnje banke i Odluci (EU) 2019/1743 Europske središnje banke (ESB/2019/31) (4). Kako bi se poboljšala transparentnost i dosljednost u povezanim pravnim aktima, primjereno je da se stope remuneracije utvrde na sveobuhvatan način u jedinstvenom pravnom aktu da bi se olakšala komunikacija o stopama remuneracije i omogućile buduće prilagodbe tih stopa.

(3)

Remuneracija depozita koji se ne odnose na operacije monetarne politike ne bi trebala doprinositi trajnom ili strukturnom ometanju prijenosa ili provedbe monetarne politike te bi trebala očuvati nesmetano funkcioniranje tržišta i tako ograničiti opseg velike volatilnosti takvih depozita.

(4)

Upravno vijeće odredilo je glavnu stopu politike remuneracije po eurskoj kratkoročnoj kamatnoj stopi (€STR) umanjenoj za razliku. Razlika se može lako prilagoditi u slučaju promjene tržišnih uvjeta kako bi se očuvala učinkovitost transmisije monetarne politike uz istodobno smanjenje rizika od naglog priljeva ili odljeva na tržištu novca te omogućavanje jednostavnog i dosljednog okvira remuneracije, uz vrlo malo iznimaka. Upravno vijeće utvrdilo je razliku, te će ju prema potrebi prilagoditi, kako bi se ispunili ciljevi politike remuneracije i izbjegli negativni učinci na provedbu monetarne politike ili funkcioniranje tržišta. Razlika je trenutačno utvrđena na 20 baznih bodova.

(5)

Upravno vijeće utvrdilo je da su potrebna određena odstupanja ili iznimke od glavne stope politike remuneracije. Koncept gornje granice trebao bi se i dalje primjenjivati na remuneraciju državnih depozita i određenih drugih depozita koji se ne odnose na operacije monetarne politike, kako bi se nacionalnim središnjim bankama omogućilo da isplate takve depozite po nižoj stopi od gornje granice, prema potrebi, uzimajući u obzir uvjete specifične za pojedinu državu poput onih na tržištu repo transakcija. U slučaju jamstvenih fondova koje drže infrastrukture financijskog tržišta Europskog gospodarskog prostora, kao što su platni sustavi, središnje druge ugovorne strane i središnji depozitoriji vrijednosnih papira, kao i za unaprijed financirane račune u sustavu TARGET, trebalo bi primjenjivati razliku nižu od 20 baznih bodova, početno utvrđeno na nula, s obzirom na važnost tih udjela za nesmetano funkcioniranje platnih sustava i financijsku stabilnost. Sredstva koja se moraju privremeno položiti kod nacionalnih središnjih banaka ili ESB-a u vezi s financijskom pomoći trebala bi i dalje biti izuzeta od negativnih stopa.

(6)

Upravno vijeće također je utvrdilo da je potrebno osigurati da, u određenim okolnostima, ESB može zatražiti od nacionalnih središnjih banaka granularne podatke o depozitima koji se ne odnose na operacije monetarne politike te da se one dijele unutar ESB-a i Eurosustava, na temelju načela nužnog poznavanja, kada ESB na osnovi svakog pojedinog slučaja odluči da su takvi podaci potrebni kako bi se Eurosustavu omogućilo da procijeni mogući utjecaj tih depozita na provedbu monetarne politike.

(7)

Kako bi se postigli ovi ciljevi i kako bi se nacionalnim središnjim bankama dalo dovoljno vremena da se pripreme za primjenu nove politike remuneracije na depozite koji se ne odnose na operacije monetarne politike, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od 1. prosinca 2024.,

1.

„depozit” znači potražni saldo u eurima ili drugoj valuti koji proizlazi iz sredstava koja se nalaze na računu kod NSB-a ili ESB-a ili iz privremenih situacija koje proizlaze iz drugih usluga koje pruža NSB ili ESB, a koje dovode do obveze evidentirane u bilanci tog NSB-a ili ESB-a, koji je taj NSB ili ESB dužan platiti na temelju važećih ugovornih ili zakonskih uvjeta, uključujući prekonoćne i oročene depozite;

2.

„€STR” znači eurska kratkoročna kamatna stopa kako je definirana u članku 2. stavku 2. Smjernice (EU) 2019/1265 Europske središnje banke (ECB/2019/19) (5) i koju objavljuje ESB;

3.

„€STR OIS” znači prekonoćni kamatni ugovor o razmjeni (OIS) kako je definirano u članku 1. stavku 25. Uredbe (EU) br. 1333/2014 Europske središnje banke (ESB/2014/48) (6) kada se periodična plaćanja s promjenjivom kamatnom stopom odnose na €STR kao prekonoćnu kamatnu stopu;

4.

„depoziti koji se ne odnose na operacije monetarne politike” znači depoziti koji se ne drže radi provedbe jedinstvene monetarne politike prema odluci Upravnog vijeća i koji su obuhvaćeni jednim od sljedećeg: