(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2017/336 (3) Europska komisija („Komisija”) uvela je antidampinške pristojbe na uvoz određenih teških ploča od nelegiranog ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”, „Kina” ili „predmetna zemlja”) („početne mjere”). Ispitni postupak koji je doveo do uvođenja početnih mjera u nastavku teksta naziva se „početni ispitni postupak”.

(2)

Provedbenom uredbom (EU) 2019/1382 (4) („uredba o zaštitnim mjerama”) Europska je izmijenila određene uredbe o uvođenju antidampinških ili antisubvencijskih mjera za određene proizvode od čelika koji podliježu zaštitnim mjerama.

(3)

Stope antidampinških pristojbi koje su trenutačno na snazi iznose od 65,1 % do 73,7 % za uvoz od proizvođača izvoznika u uzorku, 70,6 % za uvoz od društava koja surađuju, a nisu uključena u uzorak, i 73,7 % za uvoz od svih ostalih društava iz Kine.

(4)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku mjera (5) Komisija je primila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev za reviziju podnijela je 26. studenoga 2021. Europska federacija proizvođača željeza i čelika EUROFER („podnositelj zahtjeva”) u ime industrije Unije koja proizvodi određene teške ploče od nelegiranog ili drugog legiranog čelika u smislu članka 5. stavka 4. osnovne uredbe.

(6)

Zahtjev za reviziju temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(7)

Nakon savjetovanja s odborom osnovanim na temelju članka 15. stavka 1. osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 25. veljače 2022. na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka mjera u vezi s uvozom u Uniju određenih teških ploča od nelegiranog ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Kine. Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (6) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(8)

Ispitnim postupkom u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2018. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera obavijestila podnositelja zahtjeva i druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače u NRK-u i tijela NRK-a, poznate uvoznike, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(11)

Nijedna strana nije zatražila saslušanje.

(12)

Komisija je primjedbe na pokretanje postupka primila od Kineskog udruženja za željezo i čelik (engl. „China Iron and Steel Association”, CISA) i društva Primex Steel Trading GmbH („Primex”). Primjedbe je dostavio i podnositelj zahtjeva.

(13)

Primex je tvrdio da zahtjev ne sadržava dostatne dokaze o vjerojatnosti ponavljanja ili nastavka dampinga. Točnije, tvrdio je da će razina uvoza u Uniju u slučaju ukidanja mjera ovisiti ne samo o rezervnom kapacitetu u NRK-u, nego i o potražnji u Uniji, o odnosima cijena i troškova te o intenzitetu tržišnog natjecanja na svjetskom tržištu, postojanju trgovinskih prepreka na svjetskom tržištu i kretanju deviznih tečajeva. Primex je tvrdio i da različiti izvori rezervnog kapaciteta koje je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu pobuđuju sumnju u valjanost tih podataka. Naveo je da će promjena politike za čelik u Kini, uključujući smanjenje određenih povrata PDV-a na izvoz, dovesti do umjerenog povećanja uvoza u Uniju ako se mjere ukinu. Primex je tvrdio i da tržište Unije nije privlačno za kineske izvoznike u mjeri koju je podnositelj zahtjeva naveo u svojim tvrdnjama u zahtjevu za reviziju.

(14)

Analiza zahtjeva pokazala je da je u fazi pokretanja postupka bilo dovoljno dokaza koji upućuju na to da bi se damping vjerojatno nastavio ili ponovio ako se dopusti da antidampinške mjere primjenjive na uvoz iz NRK-a isteknu. Podnositelj zahtjeva svoju analizu nije temeljio samo na rezervnom kapacitetu u NRK-u, nego i na privlačnosti tržišta Unije zbog njegove veličine i mreže društava za trgovinu koju su veliki kineski proizvođači teških ploča uspostavili u Uniji, mjerama trgovinske zaštite koje su uvele treće zemlje i nepoštenom ponašanju NRK-a pri određivanju cijena na tržištima trećih zemalja. Pravni standard za dokaze potrebne za pokretanje postupka („dostatni dokazi o dampingu, šteti i uzročno-posljedičnoj vezi”) niži je od onoga koji je potreban za konačno utvrđivanje dokaza (7). Zahtjev za dostavljanje dostatnih dokaza ograničen je na informacije koje bi strani koja podnosi zahtjev mogle biti „razumno raspoložive” (8). Informacije navedene u zahtjevu ne moraju biti neoboriv dokaz postojanja navodnih činjenica (9). Te su tvrdnje stoga odbačene.

(15)

Primex se nije složio s time što je podnositelj zahtjeva za reprezentativnu zemlju odabrao Brazil. Točnije, Primex je tvrdio da je brazilsko tržište manje od kineskog tržišta, odnosno da brazilsko društvo Usinas Siderúrgicas de Minas Gerais SA („Usiminas”), koje je podnositelj zahtjeva koristio za izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i profitne marže, nije primjereno jer ima vladajući tržišni položaj na domaćem tržištu, da je brazilsko tržište zaštićeno od međunarodne uvozne konkurencije antidampinškim pristojbama na uvoz iz Ukrajine, Kine, Južne Afrike i Južne Koreje (10) i da uvoz iz Brazila u Uniju nije znatan.

(16)

Komisija je na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva analizirala predloženu reprezentativnu zemlju i zaključila da Brazil ispunjava zakonske zahtjeve da se upotrijebi kao reprezentativna zemlja u svrhu pokretanja revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Točnije, Brazil je zemlja na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao Kina (prema podacima Svjetske banke), važan je proizvođač teških ploča i raspolaže podacima o odgovarajućim troškovima proizvodnje i prodaje. Stoga je Komisija smatrala da je odabir Brazila kao reprezentativne zemlje u fazi pokretanja postupka primjeren.

(17)

Primex je tvrdio i da metodologija za izračun dampinga u zahtjevu za reviziju nije ispravna. Točnije, tvrdio je da je razdoblje ispitnog postupka (od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021.) prekratko da bi se utvrdila reprezentativna uobičajena vrijednost i da se razlikuje od razdoblja u zahtjevu za reviziju. Primex je tvrdio i da su cijene glavnih sirovina (željezna ruda, kameni ugljen za proizvodnju koksa i metalni otpad) bile podložne velikim fluktuacijama, posebno cijene željezne rude 2021., i da se stoga 2021. ne može smatrati reprezentativnom godinom. Nadalje, Primex je tvrdio da je upitno jesu li podaci proizvođača iz Unije koje je podnositelj zahtjeva upotrijebio u zahtjevu za određivanje čimbenika potrošnje reprezentativni za cijelo tržište. Osim toga, Primex je tvrdio da metodologija koju je podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju primijenio za izračun uobičajene vrijednosti za NRK nije prikladna jer je podnositelj zahtjeva upotrijebio samo podatke o troškovima rada, troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima i dobiti brazilskog društva Usiminas. Tvrdio je i da zahtjev za reviziju ne uključuje dokaze o tome da su strukture troškova Unije te brazilskih i kineskih proizvođača međusobno usporedive. Nadalje, Primex je tvrdio da u zahtjevu za reviziju nije objašnjeno jesu li cijene za pojedinačne faktore proizvodnje u Brazilu reprezentativne. Primex je tvrdio i da je podnositelj zahtjeva pogrešno izračunao postotak dobiti kao postotak troška prodaje umjesto kao postotak prodaje. Nadalje, Primex je tvrdio da bi se reprezentativna profitna marža trebala izračunati za dulje vremensko razdoblje i da bi trebala uključivati i 2019. jer ta godina nije obuhvaćena razdobljem pandemije bolesti COVID-19. Naposljetku, Primex je tvrdio da profitna marža od 14 % koju je podnositelj zahtjeva upotrijebio u zahtjevu za reviziju nije ostvariva u uobičajenim tržišnim uvjetima. Primex je tvrdio i da dvije metode koje je podnositelj zahtjeva primijenio za izračun izvozne cijene u zahtjevu za reviziju nisu primjerene.

(18)

Revizija zbog predstojećeg isteka mjera pokreće se ako zahtjev sadržava dostatne dokaze da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete. Podnositelj zahtjeva dostavio je dostatne dokaze o izvoznoj cijeni i uobičajenoj vrijednosti koji pokazuju da bi dampinške marže bile znatne ako bi se dopustilo da mjere isteknu. Podaci na kojima su se temeljile uobičajena vrijednost i izvozna cijena potkrijepljeni su dostatnim dokazima, što je potvrdila i analiza koju su provele službe Komisije. U praksi je izračun uobičajene vrijednosti i izvozne cijene bio u skladu s načelima iz članka 2. osnovne uredbe i pokazao je da zahtjev sadržava dostatne dokaze o dampingu predmetnog proizvoda na tržištu Unije. Komisija je u svojoj zakonskoj analizi uzela u obzir samo one elemente za koje su postojali odgovarajući i točni dokazi.

(19)

Komisija je istaknula da u osnovnoj uredbi ne postoji pravni zahtjev o razdoblju koje odabire podnositelj zahtjeva ni zahtjev da razdoblje odabrano za ispitni postupak mora biti jednako razdoblju koje odabere podnositelj zahtjeva. U skladu s člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe odabire se ispitno razdoblje, koje u slučaju dampinga obično obuhvaća razdoblje ne kraće od šest mjeseci neposredno prije pokretanja postupka. Razdoblje koje je odabrao podnositelj zahtjeva, tj. razdoblje od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021., završilo je nedugo prije podnošenja zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera 26. studenoga 2021. i stoga se smatralo reprezentativnim za vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga i štete u fazi pokretanja postupka.

(20)

Komisija je u početnom ispitnom postupku utvrdila da su predmetni proizvod i proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe. U zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera navodi se da je proizvodni postupak industrije Unije, koji je podnositelj zahtjeva upotrijebio za određivanje čimbenika potrošnje, sličan proizvodnom postupku u NRK-u i reprezentativnoj zemlji. Struktura troškova i čimbenici potrošnje upotrijebljeni u zahtjevu stoga su se smatrali reprezentativnima. U skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe podnositelj zahtjeva izračunao je uobičajenu vrijednost na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u reprezentativnoj zemlji, tj. u Brazilu. Kako bi se izračunali troškovi proizvodnje, troškovi u toj zemlji primijenjeni su na stope potrošnje faktora proizvodnje, a troškovi prodaje te administrativni i opći troškovi i dobit izvedeni su iz javno dostupnih financijskih izvještaja proizvođača u reprezentativnoj zemlji. Treba napomenuti da je čak i usporedbom izračunanih troškova proizvodnje (bez troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti) proizvođača u reprezentativnoj zemlji s kineskim cijenama izvoza proizvoda iz postupka revizije u treće zemlje utvrđen damping. Stoga su tvrdnje koje je Primex iznio o razini profitabilnosti bespredmetne.

(21)

Za izvoznu cijenu u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera primijenjene su tri metode, tj. prosječna kineska cijena uvoza u Uniju na razini oznaka TARIC (11), objavljena prosječna izvozna kineska cijena FOB za jednu od glavnih vrsta proizvoda za sve treće zemlje i prosječna kineska izvozna cijena za sve treće zemlje. Utvrđeno je da su te tri metode dovoljno utemeljene, odnosno da su u skladu s pravnim standardom u fazi pokretanja postupka.

(22)

CISA je navela da se u zahtjevu za reviziju prekomjerno primjenjivalo pravo na zaštitu povjerljivih podataka, što joj je onemogućilo procjenu gospodarskog stanja industrije Unije i razmatranje tvrdnji koje je podnositelj zahtjeva iznio u zahtjevu za reviziju. Zbog toga je navodno povrijeđeno pravo CISA-e na obranu. Primjerice, CISA je navela da se to posebno odnosi na Prilog F1 (Kapacitet), Prilog F2 (Izvoz), posebno na podatke o kineskom izvozu teških ploča od kolovoza 2020. do srpnja 2021., i Prilog N (Izračuni sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena), posebno na podatke o prodaji i troškovima industrije Unije za EU-27 navedene u zahtjevu za reviziju.

(23)

Komisija primjećuje da je verzija Priloga F1 koja nije povjerljiva sadržavala podatke u rasponima o kineskoj potrošnji, kapacitetu i proizvodnji teških ploča. Verzija Priloga F2 koja nije povjerljiva sadržavala je sveobuhvatan sažetak podataka o prosječnoj kineskoj izvoznoj cijeni i ukupnom obujmu kineskog izvoza u ostatak svijeta te podatke o pet najvećih izvoznih odredišta. Verzija Priloga N koja nije povjerljiva sadržavala je potpune izračune sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena te objedinjene podatke o prosječnoj cijeni i troškovima industrije Unije. Verzija Priloga M koja nije povjerljiva sadržavala je sve pokazatelje štete, indeksirane po poduzećima, koje je naveo podnositelj zahtjeva, a verzija Priloga K koja nije povjerljiva sadržavala je objedinjene vrijednosti svih podataka potrebnih za izračun potrošnje u Uniji, uključujući prodaju, također indeksirane po poduzećima. Stoga se smatralo da su informacije iz verzije zahtjeva za reviziju koja nije povjerljiva dovoljno detaljne da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive.

(24)

Člankom 19. osnovne uredbe omogućuje se zaštita povjerljivih podataka u okolnostima u kojima bi njihovo objavljivanje dalo znatnu prednost konkurentu ili bi imalo znatan štetni učinak na osobu koja daje podatke ili na osobu od koje je ta osoba primila podatke. Podaci navedeni u ograničenim prilozima zahtjevu pripadali su tim kategorijama. Komisija je smatrala da verzija zahtjeva dana na uvid zainteresiranim stranama sadržava sve bitne dokaze. Sažeci koji nisu povjerljivi, a sadržavaju podatke dostavljene kao povjerljive, bili su dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive, kako bi zainteresirane strane tijekom cijelog postupka mogle ostvariti svoja prava na obranu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(25)

CISA je tvrdila da zahtjev za reviziju uključuje proturječne informacije, posebno o cijeni izvoza iz NRK-a u Uniju, što je utjecalo na nalaze o dampingu.

(26)

Zahtjev za reviziju nije sadržavao proturječne informacije. Podnositelj zahtjeva izračunao je uobičajenu vrijednost dviju vrsta proizvoda (S235 i S355) i upotrijebio je kinesku uvoznu cijenu na razini oznaka TARIC za razred S235 i objavljenu prosječnu kinesku izvoznu cijenu za razred S355. Stoga je podnositelj zahtjeva izračunao dampinške marže na temelju usporedbe sa sličnim vrstama proizvoda. Nadalje, podnositelj zahtjeva utvrdio je damping uspoređujući prosječnu kinesku prodajnu cijenu proizvoda iz postupka revizije za sve treće zemlje s objema izračunanim uobičajenim vrijednostima. Stoga se ta tvrdnja morala odbaciti.

(27)

CISA je tvrdila da zahtjev ne sadržava dostatne dokaze o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete. Točnije, tvrdila je da u zahtjevu nije dokazano da bi istek mjera mogao dovesti do nastavka štete. CISA je osim toga izrazila sumnju u navodno nestabilno stanje industrije Unije i tvrdila je da bi se, ako je taj navod točan, to u potpunosti moglo pripisati padu potrošnje i smanjenju potražnje. CISA je tvrdila i da zbog zaštitnih mjera EU-a za određene proizvode od čelika, među kojima su teške ploče, i činjenice da kineski izvoz teških ploča više ne ispunjava uvjete za povrat PDV-a na izvoz nema naznaka o ponavljanju štete.

(28)

Komisija je dokaze iznesene u zahtjevu, koji su bili razumno raspoloživi podnositelju zahtjeva, smatrala dostatnim dokazima dampinga, štete i uzročno-posljedične veze. Glavni pokazatelji štete navedeni u zahtjevu upućivali su na negativan trend u referentnom razdoblju koje je odabrao podnositelj zahtjeva i stoga je podnositelj zahtjeva tvrdio da i dalje trpi materijalnu štetu.

(29)

Međutim, podnositelj zahtjeva priznao je u zahtjevu za reviziju da je od uvođenja početnih mjera uvoz iz NRK-a u biti prestao i da su štetno stanje industrije Unije te pad potrošnje uzrokovali drugi čimbenici, kao što su opće gospodarsko stanje, posebice kada je riječ o građevinskim projektima i projektima izgradnje cjevovoda, i negativne posljedice pandemije bolesti COVID-19. Iz tog je razloga tvrdio i da postoji vjerojatnost ponavljanja štete ako mjere isteknu te je iznio dostatne dokaze koji pokazuju da bi se u slučaju ukidanja mjera uvoz iz NRK-a po sniženim cijenama vjerojatno povećao. Stoga se tvrdnja koju je iznijela CISA mora odbaciti.

(30)

Primex je tvrdio da su uvozna cijena CIF te prodajna cijena u Uniji koje je podnositelj zahtjeva upotrijebio za izračun sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena u zahtjevu za reviziju netočne te da nije trebalo utvrditi maržu sniženja cijena i maržu sniženja ciljnih cijena. Osim toga, Primex je tvrdio da profitna marža koja je upotrijebljena za izračun sniženja ciljnih cijena nije ostvarena, čak ni uz mjere koje su proteklih godina bile na snazi.

(31)

Komisija se nije složila s time da su izračuni sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena u zahtjevu netočni. Podnositelj zahtjeva usporedio je izvoznu cijenu i prodajnu cijenu u Uniji za najčešće vrste proizvoda, što je detaljnija usporedba od usporedbe prosječne izvozne cijene s prosječnom prodajnom cijenom industrije Unije koju je predložio Primex. Metodologija podnositelja zahtjeva jasno je objašnjena u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, i to u točki 3.6. i u Prilogu N, koji sadržava izračun za svaku reprezentativnu vrstu proizvoda, koji upućuje na sniženje cijena i sniženje ciljnih cijena. Nadalje, kada je riječ o profitnoj marži koju je podnositelj zahtjeva upotrijebio za izračune sniženja ciljnih cijena, Komisija je u početnom ispitnom postupku smatrala da se ta profitna marža može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Treba napomenuti da bi, čak i da podnositelj zahtjeva nije dostavio izračune sniženja ciljnih cijena, i dalje postojali dostatni dokazi o tome da bi se šteta uzrokovana dampinškim uvozom iz Kine ponovila ako bi se dopustio istek mjera. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(32)

CISA je tvrdila da Izvješće na koje se Komisija oslonila ne zadovoljava standarde pružanja nepristranih i objektivnih dokaza i dokaza dovoljne dokazne vrijednosti, posebno s obzirom na to da ga je Komisija izradila s posebnom svrhom da industrijama Unije olakša podnošenje pritužbe u području trgovinskih mjera. Nadalje, CISA je tvrdila da s obzirom na to da je Izvješće objavljeno 2017., ne može odražavati navodne poremećaje u razdoblju ispitnog postupka, koje obuhvaća kalendarsku godinu 2021.

(33)

Komisija se s tim nije složila. Komisija je napomenula da je Izvješće sveobuhvatan dokument koji se temelji na opsežnim objektivnim dokazima, uključujući zakonodavstvo, propise i druge službene dokumente o politikama koje je objavila Vlada Narodne Republike Kine („kineska vlada”), izvješća trećih strana iz međunarodnih organizacija, akademske studije i znanstvene članke te druge pouzdane neovisne izvore. Izvješće je stavljeno na raspolaganje javnosti u prosincu 2017. kako bi svaka zainteresirana strana imala dovoljno vremena da ga ospori, dopuni ili dostavi primjedbe na njega i na dokaze na kojima se ono temelji, no ni kineska vlada ni druge strane nisu podnijele argumente ili dokaze koji bi osporili izvore navedene u Izvješću. Isto tako, kada je riječ o argumentu da je Izvješće zastarjelo, Komisija je posebno napomenula da su glavni dokumenti o politici i dokazi iz Izvješća, uključujući relevantne petogodišnje planove i zakonodavstvo koje se primjenjuje na proizvod iz postupka revizije, uglavnom i dalje bili relevantni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te da nijedna strana nije dokazala da više nisu relevantni. Kina je nove petogodišnje planove počela objavljivati tek 2021., a mnogi od njih objavljeni su tek u drugoj polovini te godine. To je dodatno potvrđeno u istraživanju pojedinačnih slučajeva koje je provela Komisija, čiji je sažetak prethodno naveden.

(34)

Drugo, CISA je tvrdila da članak 2.2. Sporazuma WTO-a o antidampingu ne uključuje koncept znatnih poremećaja. Umjesto toga, tom se odredbom izračun uobičajene vrijednosti dopušta u ograničenom broju specifičnih uvjeta, a znatni poremećaji nisu jedan od tih uvjeta. Nadalje, CISA je tvrdila da se člankom 2.2. Sporazuma WTO o antidampingu dopušta samo korištenje troška proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanog za razumni iznos administrativnih, prodajnih i općih troškova te dobiti, dok se člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe dopušta upotreba podataka iz odgovarajuće reprezentativne zemlje, što nije u skladu s pravilima WTO-a. Nadalje, CISA je tvrdila da bi svaku izračunanu vrijednost trebalo izračunati u skladu s člankom 2.2.1.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu i tumačenjem Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EU – biodizel (DS 473) te povjerenstva WTO-a u predmetu EU – metodologije prilagodbe troškova II (Rusija) (DS494), u kojima se ne spominje koncept znatnih poremećaja ni mogućnost zanemarivanja podataka društva izvoznika.

(35)

Komisija smatra da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u potpunosti u skladu s obvezama Europske unije prema WTO-u i sudskom praksom koju navodi CISA. Prvo, Komisija smatra da je koncept „znatnih poremećaja” u skladu sa Sporazumom WTO-a o antidampingu. Nadalje, Komisija smatra da je, u skladu s odlukom povjerenstva WTO-a i Žalbenog tijela WTO-a u predmetu DS473, prema odredbama osnovne uredbe koje se općenito primjenjuju na sve članice WTO-a (primjerice članak 2. stavak 5. drugi podstavak) dopuštena upotreba podataka iz treće zemlje, pravilno prilagođenih kada je takvo prilagođavanje potrebno i potkrijepljeno. Ako postoje znatni poremećaji, troškovi i cijene u zemlji izvoznici nisu primjereni za izračun uobičajene vrijednosti. U tim se okolnostima člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđa izračun troškova proizvodnje i prodaje na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti, uključujući one u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji koja je na sličnom stupnju razvoja kao zemlja izvoznica. Kada je riječ o predmetu DS 494, u izvješću povjerenstva o ovom sporu izričito se smatralo da su odredbe članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe izvan područja primjene spora. Nadalje, Komisija je podsjetila da su se i EU i Ruska Federacija žalili na nalaze povjerenstva, koji nisu konačni, pa prema ustaljenoj sudskoj praksi WTO-a, nemaju pravni status u sustavu WTO-a jer ih nije odobrilo Tijelo za rješavanje sporova odlukom članica WTO-a. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(36)

Treće, CISA je tvrdila da praksa upućivanja na prethodne ispitne postupke kao „dokaze” određenih navoda, kako je to učinio podnositelj zahtjeva u ovom ispitnom postupku, vjerojatno ne bi bila u skladu s pristupom Žalbenog tijela u pogledu tereta dokazivanja, kako je utvrđen u presudi Žalbenog tijela WTO-a u predmetu SAD – Konačne antidampinške i kompenzacijske pristojbe na određene proizvode (Kina) (DS 379).

(37)

Komisija je podsjetila da se u presudi Žalbenog tijela u predmetu DS 379 izričito navodi da je unakrsno upućivanje na odluke dopušteno ako se dva ispitna postupka u velikoj mjeri vremenski i sadržajno preklapaju. Između ovog ispitnog postupka i ispitnog postupka u vezi s plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, na koji se upućuje u zahtjevu, postoji takvo očito sadržajno preklapanje jer se oba ispitna postupka odnose na sektor čelika u Kini, a razlika između razdoblja ispitnog postupka u vezi s plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima (1. srpnja 2019.–30. lipnja 2020.) i razdoblja ispitnog postupka revizije u ovom ispitnom postupku (1. siječnja 2021.–31. prosinca 2021.) samo je šest mjeseci.

(38)

Četvrto, CISA je ponovno upozorila na to da se, s jedne strane, 13. petogodišnji plan ne bi trebao smatrati obvezujućim pravom nego dokumentom opće politike kakav postoji i u EU-u te da, s druge strane, razdobljem tog plana nije obuhvaćeno razdoblje ispitnog postupka revizije. Nadalje, CISA je tvrdila da se u zahtjevu stalno navodi 13. petogodišnji plan, što pokazuje da ništa u 14. petogodišnjem planu ne upućuje na smanjenje državne kontrole nad gospodarstvom NRK-a općenito ili posebno nad sektorom čelika.

(39)

Ta tvrdnja nije mogla biti prihvaćena. Prije svega, kineski sustav planiranja temelji se na petogodišnjem ciklusu. U tom ciklusu pojedinačni dokumenti za planiranje sljedećeg ciklusa pripremaju se još u ciklusu koji mu prethodi, dok se istodobno ti pojedinačni dokumenti za planiranje sljedećeg ciklusa mogu službeno objaviti sa zakašnjenjem, odnosno nakon isteka primjene odgovarajućih dokumenata za planiranje iz prethodnog ciklusa. Činjenica da datum službenog završetka 13. petogodišnjeg plana možda nije obuhvaćen razdobljem ispitnog postupka revizije ili da su relevantni dokumenti 14. petogodišnjeg plana objavljeni s određenim vremenskim odmakom nakon završetka prethodnog razdoblja planiranja, ne može promijeniti prirodu kineskog sustava planiranja, u kojem su nadležna tijela i poslovni subjekti uvijek dio ciklusa planiranja. Komisija je nadalje istaknula da petogodišnji planovi koje je objavila kineska vlada nisu samo opće smjernice, već su pravno obvezujući. Komisija je u tom pogledu uputila na detaljnu analizu planova u poglavlju 4. Izvješća, u čijem se odjeljku 4.3.1. posebno opisuje obvezujuća narav planova. I u 14. i u 13. petogodišnjem planu sva se tijela izričito podsjećaju na to da marljivo provode planove: „Ojačat ćemo sustave upravljanja planiranjem, kao što su katalozi i popisi, prikupljanje i arhiviranje te usklađivanje i koordiniranje, izraditi popise i kataloge kao što su 14. petogodišnji posebni planovi na nacionalnoj razini, promicati arhiviranje planova oslanjajući se na nacionalnu platformu za integrirano upravljanje informacijama i objediniti različite planove u okviru jedinstvenog upravljanja. Uspostavit ćemo i poboljšati mehanizme usklađivanja i koordinacije planiranja, uskladiti planove koje su odobrili Centralni komitet [Komunističke partije Kine („KPK”)] i Državno vijeće te pokrajinske razvojne planove s ovim planom prije njegova podnošenja na odobrenje, osigurati da su prostorno planiranje na nacionalnoj razini, posebno planiranje, regionalno planiranje i druge razine planiranja usklađeni s ovim planom u pogledu glavnih ciljeva, smjerova razvoja, ukupne organizacije, glavnih politika, velikih projekata te sprečavanja i kontrole rizika” (12). Nadalje, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina predviđeno je da se „svi lokaliteti trebaju poboljšati na temelju ovog plana i da u svoje primarne lokalne zadaće trebaju uključiti njegov glavni sadržaj i velike projekte”, a da će „sektor čelika i drugi ključni sektori sastaviti posebna mišljenja o provedbi na temelju ciljeva i zadaća ovog plana” (13). Stoga se tvrdnja koju je iznijela CISA mora odbaciti.

(40)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(41)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju odredaba članka 17. osnovne uredbe. Komisija je uzorak odabrala na temelju proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije, tj. od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. Privremeni se uzorak sastojao od tri proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 25 % procijenjenog ukupnog obujma proizvodnje u Uniji i više od 31 % procijenjenog ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. U skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Nisu zaprimljene primjedbe.

(42)

U bilješci od 8. ožujka 2022. Komisija je potvrdila da je privremeno odabrani uzorak konačni uzorak, koji se smatra reprezentativnim za industriju Unije.

(43)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(44)

Nije se javio nijedan nepovezani uvoznik.

(45)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika iz Narodne Republike Kine zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(46)

Nijedan proizvođač izvoznik u predmetnoj zemlji nije dostavio zatražene informacije ni pristao da ga se uključi u uzorak.

(47)

Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik o postojanju znatnih poremećaja u NRK-u u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(48)

Komisija je poslala dopise s poveznicama na upitnik proizvođačima iz Unije u uzorku:

(49)

Isti je upitnik stavljen na raspolaganje u dokumentaciji koja se daje na uvid zainteresiranim stranama i na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu (14) na dan pokretanja postupka.

(50)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije u uzorku.

(51)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je ujedno pozvala korisnike i njihova predstavnička udruženja, sindikate i predstavničke organizacije potrošača da dostave informacije o interesu Unije i ispune posebni upitnik.

(52)

Tri društva dostavila su odgovore na upitnik namijenjen korisnicima proizvoda iz postupka revizije:

(53)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(54)

Komisija je namjeravala obaviti posjet radi provjere u poslovnim prostorima glavnog neovisnog korisnika (Vestas), ali zbog nedostatne suradnje tog društva to nije bilo moguće.

(55)

Komisija je 28. veljače 2023. obavijestila sve zainteresirane strane o osnovnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih namjerava uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz teških ploča podrijetlom iz NRK-a („konačna objava”). Svim je strankama odobren rok u kojem su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. Komisija je zaprimila primjedbe od podnositelja zahtjeva i od CISA-e.

(56)

Nakon konačne objave zainteresiranim stranama omogućeno je da budu saslušane u skladu s odredbama točke 5.8. Obavijesti o pokretanju postupka. S CISA-om je održano saslušanje o konačnoj objavi.

(57)

Proizvod iz postupka revizije isti je kao u početnom ispitnom postupku, odnosno to su plosnati proizvodi od nelegiranog ili legiranog čelika (osim nehrđajućeg čelika, silicijskog elektročelika, alatnog čelika i brzoreznog čelika), toplovaljani, neplatirani niti prevučeni, koji nisu u kolutima, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće odnosno debljine 4,75 mm ili veće, ali ne veće od 10 mm, i širine 2 050 mm ili veće („proizvod iz postupka revizije” ili „teška ploča”).

(58)

Teške ploče upotrebljavaju se za proizvodnju građevinske i rudarske opreme, opreme za sječu drva, tlačnih posuda; naftnih i plinskih cjevovoda te u brodogradnji, mostogradnji i zgradarstvu.

(59)

Proizvod koji je predmet ovog ispitnog postupka je proizvod iz postupka revizije podrijetlom iz Kine, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7208 51 20, ex 7208 51 91, ex 7208 51 98, ex 7208 52 91, ex 7208 90 20, ex 7208 90 80, 7225 40 40, ex 7225 40 60 i ex 7225 99 00 (oznake TARIC: 7208512010, 7208519110, 7208519810, 7208529110, 7208902010, 7208908020, 7225406010 i 7225990045). Oznake KN i TARIC navedene su samo u informativne svrhe, ne dovodeći u pitanje naknadne izmjene razvrstavanja u carinsku tarifu.

(60)

Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, u ovom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera potvrđeno je da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(61)

Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(62)

U razdoblju ispitnog postupka revizije teške ploče iz NRK-a uvozile su se u zanemarivom obujmu, koji nije mogao biti osnova za utvrđivanje nastavka dampinga. Komisija je stoga u sljedećem odjeljku analizirala vjerojatnost ponavljanja dampinga.

(63)

Komisija je u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe ispitala vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, privlačnost tržišta Unije i cijene izvoza na tržišta trećih zemalja te mogući apsorpcijski kapacitet tržišta trećih zemalja.

(64)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 46., u ispitnom postupku nije surađivao nijedan proizvođač iz NRK-a. Komisija je stoga obavijestila tijela NRK-a da zbog nesuradnje može primijeniti članak 18. osnovne uredbe na nalaze o proizvođačima izvoznicima iz NRK-a. Komisija u tom pogledu nije zaprimila primjedbe ni zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(65)

Stoga su se, u skladu s člankom 18. osnovne uredbe, nalazi o vjerojatnosti ponavljanja dampinga temeljili na raspoloživim podacima, a posebno na informacijama iz zahtjeva za reviziju, propisno ažuriranima ako je to bilo moguće, informacijama dobivenima od podnositelja zahtjeva i informacijama iz drugih javno dostupnih izvora, posebno iz baze podataka Global Trade Atlas („GTA”) (15).

(66)

Prema informacijama koje je u zahtjevu za reviziju naveo podnositelj zahtjeva, podaci o kapacitetu proizvodnje teških ploča u NRK-u u razdoblju ispitnog postupka revizije temeljili su se na dvama izvorima informacija, CRU-u (16) i MCI-ju (17). Prema izvješću CRU-a kineski kapacitet proizvodnje teških ploča u 2021. je iznosio 94 milijuna tona, a stvarna proizvodnja iznosila je 86 milijuna tona, iz čega proizlazi rezervni kapacitet od najmanje 8 milijuna tona. Prema izvješću MCI-ja kineski kapacitet proizvodnje teških ploča u 2021. je iznosio 113 milijuna tona, a stvarna proizvodnja iznosila je 99 milijuna tona, iz čega proizlazi rezervni kapacitet od najmanje 14 milijuna tona.

(67)

Stoga je rezervni kapacitet u Kini iznosio između 8 i 14 milijuna tona, što je dovoljno za pokrivanje cjelokupne potrošnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije, koja je iznosila 8,2 milijuna tona, kako je navedeno u tablici 2 u uvodnoj izjavi 177. Podnositelj zahtjeva smatrao je da bi se, s obzirom na tako veliki rezervni kapacitet, uvoz u Uniju iz Kine mogao povećati na više od milijun tona godišnje, kao u razdoblju početnog ispitnog postupka (2015.) (18).

(68)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., Primex je tvrdio da su se podaci o kineskom kapacitetu za teške ploče znatno razlikovali ovisno o izvoru, da nije navedeno podrijetlo izvornih podataka i da smanjenje rezervnog kapaciteta od 2018. do 2021. navodi na zaključak da se proteklih godina potencijalni kineski izvoz u Uniju smanjio.

(69)

Podnositelj zahtjeva pojasnio je da su se procjene kapaciteta temeljile na dvama detaljnim izvješćima neovisnih trećih strana, tj. CRU-a i MCI-ja, koja se temelje na podacima brojnih kineskih društava. Osim toga, podnositelj zahtjeva tvrdio je da je smanjenje rezervnog kapaciteta bilo povezano s povećanjem vidljive kineske potrošnje do 2020., nakon čega je, od 2021., uslijedio pad potrošnje, uz predviđeno kontinuirano slabljenje kineskog gospodarstva. Kineska potrošnja teških ploča iznosila je 2021. približno 85 milijuna tona. Podnositelj zahtjeva naveo je i da je Međunarodni monetarni fond izvijestio da se rast u Kini znatno usporio od početka 2022. (19) Nadalje, prema podacima OECD-a, potrošnja čelika počela se smanjivati u srpnju 2021., istodobno s usporavanjem aktivnosti u građevinskom sektoru (20). Na temelju saznanja o tržištu jednog proizvođača iz Unije, očekuje se negativan rast potražnje za teškim pločama u srednjoročnom razdoblju u Kini.

(70)

Stoga je podnositelj zahtjeva tvrdio da će se kineska potrošnja teških ploča vjerojatno dodatno smanjiti, zbog čega će se rezervni kapacitet nastaviti povećavati, a kineski proizvođači bit će pod sve većim pritiskom da svoj višak čelika plasiraju na tržištima trećih zemalja.

(71)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da nagli porast uvoza kineskih čeličnih ploča (oznaka KN 7207 12 10) u Uniju u razdoblju od lipnja do kolovoza 2022. pokazuje da Kina ima velik rezervni kapacitet i sposobnost da u vrlo kratkom razdoblju preusmjeri vrlo velike količine čelika u Uniju.

(72)

Komisija je smatrala da informacije navedene u zahtjevu, kako ih je pojasnio podnositelj zahtjeva, te dokazi koje je podnositelj zahtjeva iznio o očekivanom smanjenju potrošnje u Kini i nedavnom povećanju uvoza čeličnih ploča, pokazuju da Kina ima znatan rezervni kapacitet za proizvodnju teških ploča, koji se vjerojatno neće smanjiti u srednjoročnom razdoblju. Komisija je stoga odbacila argumente koje je iznio Primex.

(73)

Prema tome, Komisija je utvrdila da postoji znatan rezervni kapacitet koji bi mogao dovesti do znatnog povećanja izvoza u Uniju ako se dopusti da mjere isteknu.

(74)

Prema informacijama koje je u zahtjevu za reviziju naveo podnositelj zahtjeva, tržište teških ploča u Uniji jedno je od najvećih tržišta na svijetu. Osim toga, kapacitet kineskih proizvođača, kako je naveden u uvodnoj izjavi 66., premašuje kinesku potrošnju, kako je navedena u uvodnoj izjavi 69., za najmanje 9 milijuna tona, stoga kineski proizvođači traže izvozna tržišta koja bi apsorbirala njihov višak kapaciteta.

(75)

Podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju naveo je da su veliki kineski proizvođači teških ploča, kao što su društva Baoshan Iron & Steel Co., Ltd. („Baosteel”) i Wuhan Iron & Steel Co., Ltd. („WISCO”), osnovali društva za trgovinu u Uniji kako bi lakše uvozili u Uniju. To je potvrđeno u provedbenoj uredbi Komisije kojom se uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz određenih plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima podrijetlom, među ostalim zemljama, iz NRK-a (21).

(76)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 67., uvoz teških ploča iz Kine dosegnuo je 2015., prije uvođenja antidampinških pristojbi, više od milijun tona. Stoga je vjerojatno da će, ako se dopusti da mjere isteknu, kineski izvoznici opet biti potaknuti na izvoz velikih količina tog proizvoda u Uniju.

(77)

Primex je tvrdio da zaštitne mjere koje se primjenjuju na teške ploče (prilagođene Provedbenom uredbom (EU) 2022/434 (22)) ograničavaju uvoz u Uniju do 30. lipnja 2024. Tvrdio je da je uvoz iz Kine obuhvaćen kvotom za druge zemlje i da je uvoz u toj kategoriji 2021. iznosio približno 370 000 tona. Tvrdio je da, s obzirom na to da druge zemlje neće prestati izvoziti u Uniju, Kina neće imati pristup punoj kvoti dodijeljenoj drugim zemljama.

(78)

Podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju istaknuo je i da trenutačne zaštitne mjere EU-a na uvoz određenih proizvoda od čelika ne ograničavaju znatno obujam uvoza teških ploča.

(79)

Međutim, za razdoblje od 1. srpnja 2022. do 30. lipnja 2023. ukupna carinska kvota za nelegirani i ostali legirani kvarto-lim iznosila je više od 3,2 milijuna tona, od čega su otprilike 2,2 milijuna tona dodijeljena „ostalim zemljama”, uključujući Kinu. Nadalje, za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 30. lipnja 2024. kvota je iznosila otprilike 3,4 milijuna tona, od čega je otprilike 2,3 milijuna tona dodijeljeno „ostalim zemljama”, uključujući Kinu (23). U razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz teških ploča iz zemalja razvrstanih u „ostale zemlje” (isključujući Ukrajinu) ukupno je iznosio manje od 0,8 milijuna tona, kako je navedeno u tablicama 3 i 5, pa Kina ima prostora za povećanje uvoza na više od milijun tona neovisno o zaštitnim mjerama.

(80)

Komisija stoga smatra da je kvota dostupna za uvoz iz Kine znatna i da postojanje kvote ne bi umanjilo privlačnost tržišta Unije ako bi se dopustilo da antidampinške pristojbe isteknu, sve dok bi uvoz u okviru znatne kvote još bio dostupan.

(81)

Nadalje, kako bi dobila naznaku vjerojatnog određivanja cijena za Uniju u slučaju izostanka mjera, Komisija je usporedila i cijenu izvoza iz Kine u treće zemlje s kineskom uobičajenom vrijednošću.

(82)

Budući da kineski proizvođači izvoznici i kineska vlada nisu surađivali, Komisija je uobičajenu vrijednost utvrdila na temelju informacija navedenih u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i drugih dostupnih informacija kako je objašnjeno u sljedećem odjeljku.

(83)

Budući da su pri pokretanju ispitnog postupka bili raspoloživi dostatni dokazi koji su u pogledu NRK-a upućivali na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, Komisija je pokrenula ispitni postupak na temelju članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(84)

Kako bi prikupila informacije koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak u pogledu navodnih znatnih poremećaja, Komisija je kineskoj vladi poslala upitnik. Osim toga, Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o primjeni članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u roku od 37 dana od datuma objave Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije. Kineska vlada nije odgovorila na upitnik. Komisija je zatim obavijestila kinesku vladu da će za utvrđivanje postojanja znatnih poremećaja u NRK-u upotrijebiti raspoložive podatke u smislu članka 18. osnovne uredbe.

(85)

Komisija je u točki 5.3.2. Obavijesti o pokretanju postupka navela i da će s obzirom na raspoložive dokaze možda morati odabrati odgovarajuću reprezentativnu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju nenarušenih cijena odnosno referentnih vrijednosti i navela da bi Brazil mogao biti ta zemlja. Komisija je navela i da će ispitati druge moguće odgovarajuće zemlje u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 2. stavku 6.a prvoj alineji osnovne uredbe.

(86)

Komisija je 16. prosinca 2022. bilješkom obavijestila zainteresirane strane o relevantnim izvorima koje namjerava upotrijebiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti („bilješka”), navodeći Brazil kao reprezentativnu zemlju. Obavijestila je zainteresirane strane i da će troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit utvrditi na temelju dostupnih informacija za društvo Usinas Siderúrgicas de Minas Gerais („Usiminas”) i društvo Gerdau S/A („Gerdau”), proizvođače proizvoda iz postupka revizije u reprezentativnoj zemlji.

(87)

U primjedbama na bilješku podnositelj zahtjeva tvrdio je da je Komisija trebala uzeti u obzir i druge faktore proizvodnje teških ploča, kao što su žica od nelegiranog aluminija, aluminijski otpad i metalni otpad, ferolegure, ferosilicij, voda, teška ulja, acetilen itd.

(88)

Komisija je u bilješci navela glavne faktore proizvodnje. Uz njih je navela i potrošni materijal i režijske troškove, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 139. i 149. Nadalje, s obzirom na to da je aktualni ispitni postupak revizija zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe, za koju nije potreban precizan izračun dampinške marže, već utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, Komisija je smatrala da bi se u ovom predmetu pri izračunu uobičajene vrijednosti iznimno mogla usredotočiti na glavne faktore proizvodnje. Osim toga, kako je navedeno u uvodnim izjavama 184. i 185., u razdoblju ispitnog postupka revizije uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a bio je zanemariv. Stoga će se izračunana uobičajena vrijednost koristiti samo za usporedbu s kineskom cijenom izvoza u treće zemlje.

(89)

U skladu s člankom 2. stavkom 1. osnovne uredbe „[u]običajena vrijednost obično se temelji na cijenama, koje su nezavisni kupci platili ili plaćaju, u uobičajenom tijeku trgovine, u zemlji izvoznici”.

(90)

Međutim, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, „[a]ko se […] utvrdi da upotreba domaćih cijena i troškova u zemlji izvoznici nije primjerena zbog toga što u toj zemlji postoje znatni poremećaji u smislu točke (b), uobičajena vrijednost izračunava se isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti” i „uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”.

(91)

Kako je dodatno objašnjeno u nastavku, Komisija je u ovom ispitnom postupku zaključila da je, na temelju raspoloživih dokaza, primjena članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe primjerena.

(92)

U nedavnim ispitnim postupcima povezanima sa sektorom čelika u NRK-u (24) Komisija je utvrdila postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe.

(93)

U tim ispitnim postupcima Komisija je utvrdila postojanje znatnih državnih intervencija u NRK-u kojima se narušava djelotvorna raspodjela resursa u skladu s tržišnim načelima (25). Konkretno, Komisija je zaključila da u sektoru čelika, koji je glavna sirovina za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije, ne samo da postoji znatan udio vlasništva kineske vlade u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe (26), nego i kineska vlada može utjecati na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe (27). Komisija je utvrdila i da prisutnost i intervencije države na financijskim tržištima te u nabavi sirovina i ulaznih elemenata stvaraju dodatne poremećaje na tržištu. U načelu, zbog sustava planiranja u NRK-u resursi su koncentrirani u sektorima za koje je kineska vlada odredila da su strateški ili na drugi način politički važni, umjesto da se raspodjeljuju u skladu s tržišnim silama (28). Komisija je nadalje zaključila da se kinesko zakonodavstvo o stečaju i vlasništvu ne primjenjuje na ispravan način u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe, što dovodi do poremećaja, posebno kada se omogućuje nastavak poslovanja nesolventnih poduzeća te pri dodjeli prava korištenja zemljišta u NRK-u (29). Isto tako, Komisija je utvrdila poremećaje u području troškova plaća u sektoru čelika u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe (30) i poremećaje na financijskim tržištima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, posebno kada je riječ o pristupu kapitalu za poslovne subjekte u NRK-u (31).

(94)

Kao u prethodnim ispitnim postupcima za sektor čelika u NRK-u, Komisija je u ovom ispitnom postupku ispitala je li primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u s obzirom na postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Komisija je to učinila na temelju raspoloživih dokaza iz dokumentacije, uključujući dokaze iz zahtjeva te iz Radnog dokumenta službi Komisije o znatnim poremećajima u gospodarstvu Narodne Republike Kine u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite (32) („Izvješće”), koji se oslanja na javno dostupne izvore. Pritom su ispitane znatne državne intervencije u gospodarstvu NRK-a općenito, ali i konkretna situacija na tržištu u relevantnom sektoru, uključujući proizvod iz postupka revizije. Komisija je te dokazne materijale dopunila ispitivanjem raznih kriterija relevantnih za potvrdu postojanja znatnih poremećaja u NRK-u, koje je utvrdila i u prethodnim ispitnim postupcima o istim pitanjima.

(95)

Podnositelj zahtjeva naveo je u zahtjevu da cijene i troškovi proizvoda od čelika u NRK-u, uključujući proizvod iz postupka revizije, nisu rezultat sila slobodnog tržišta. U zahtjevu se tvrdilo da poremećaji jednako utječu na sve faktore proizvodnje – zemlju, energiju, kapital, sirovine i rad. U prilog toj tvrdnji u zahtjevu se upućuje na niz javno dostupnih izvora informacija, kao što su Izvješće, zaključci Ministarstva trgovine SAD-a (33), Komisijini nedavni ispitni postupci koji su se odnosili na kineski sektor čelika (34), 13. petogodišnji plan za nacionalni gospodarski i socijalni razvoj NRK-a te 14. petogodišnji plan za nacionalni gospodarski i socijalni razvoj NRK-a.

(96)

Na temelju toga u zahtjevu je istaknuto sljedeće:

(97)

Kineska vlada nije dostavila primjedbe ni dokaze kojima bi potkrijepila ili osporila postojeće dokaze iz dokumentacije predmeta, uključujući Izvješće i dodatne dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva, o postojanju znatnih poremećaja i/ili primjerenosti primjene članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe u ovom predmetu.

(98)

Upravo u sektoru proizvoda iz postupka revizije, tj. sektoru čelika, kineska vlada i dalje ima znatan udio vlasništva u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) prve alineje osnovne uredbe. Budući da kineski izvoznici proizvoda iz postupka revizije nisu surađivali, nije se mogao utvrditi točan omjer privatnih i državnih proizvođača. Međutim, u ispitnom je postupku potvrđeno da su dva najveća proizvođača u sektoru čelika, Angang Steel Group („Ansteel”) i Baowu, u potpunom državnom vlasništvu ili da država u njima ima udio koji joj omogućuje kontrolu. U svakom slučaju, iako možda nisu dostupni specifični podaci za proizvod iz postupka revizije, on pripada podsektoru industrije čelika i stoga se nalazi koji se odnose na sektor čelika smatraju indikativnima i za proizvod iz postupka revizije.

(99)

I javna i privatna poduzeća u sektoru čelika politički se nadziru i usmjeravaju. Najnoviji kineski dokumenti o politikama koji se odnose na sektor čelika potvrđuju kontinuiranu važnost tog sektora za kinesku vladu i njezinu namjeru da intervenira u taj sektor kako bi ga oblikovala u skladu s državnim politikama. Primjeri su nacrt Smjernica Ministarstva industrije i informacijske tehnologije o poticanju visokokvalitetnog razvoja industrije čelika, u kojem se poziva na daljnju konsolidaciju industrijskih temelja i znatno povećanje stupnja modernizacije industrijskog lanca (35), 14. petogodišnji plan razvoja industrije sirovina, u skladu s kojim će se u tom sektoru „pridržavati kombinacije tržišnog vodstva i državnog promicanja” i „etablirati grupa vodećih poduzeća koja će prednjačiti u ekologiji i biti temelj konkurentnosti” (36), ili 14. petogodišnji plan za razvoj industrije otpadnog čelika, čiji je glavni cilj „kontinuirano povećavati omjer primjene otpadnog čelika kako bi do kraja 14. petogodišnjeg plana ukupni omjer otpada u nacionalnoj proizvodnji čelika dosegnuo 30 %” (37).

(100)

Slični primjeri namjere kineskih tijela da nadziru i usmjeravaju razvoj sektora vidljivi su na razini pokrajina, na primjer u pokrajini Hebei, koja planira „stalni grupni razvoj organizacija, ubrzanje reforme mješovitog vlasništva poduzeća u državnom vlasništvu, intenzivnije promicanje međuregionalnih spajanja i reorganizacije privatnih poduzeća u sektoru željeza i čelika i etabliranje jedne ili dvije velike grupe svjetske klase te od tri do pet velikih grupa s domaćim utjecajem, koje će biti stupovi razvoja” te „daljnji razvoj kanala za recikliranje i upotrebu otpadnog čelika u kružnom gospodarstvu, strože ispitivanje i klasifikaciju otpadnog čelika” (38). Slično tome, u Planu provedbe za preobrazbu i modernizaciju industrije čelika u okviru provedbe 14. petogodišnjeg plana pokrajine Henan predviđa se „izgradnja karakterističnih baza za proizvodnju čelika […], izgradnja šest karakterističnih baza za proizvodnju čelika u Anyangu, Jiyuanu, Pingdingshanu, Xinyangu, Shangqiuu, Zhououu itd. te povećanje opsega, intenziviranje, specijalizacija i izvrsnost industrije. Do 2025. njihov zajednički kapacitet za proizvodnju sirovog željeza u Anyangu kontrolirat će se kako ne bi premašio 14 milijuna tona, a kapacitet za proizvodnju sirovog čelika zadržat će se na razini do 15 milijuna tona” (39). Ciljevi industrijske politike spominju se i u dokumentima za planiranje drugih pokrajina, kao što su Jiangsu (40), Shandong (41), Shanxi (42), Liaoning Dalian (43) i Zhejiang (44).

(101)

Što se tiče mogućnosti kineske vlade da utječe na cijene i troškove zbog prisutnosti države u poduzećima u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) druge alineje osnovne uredbe, zbog nesuradnje proizvođača izvoznika nije bilo moguće sustavno utvrditi postojanje osobnih veza između proizvođača proizvoda iz postupka revizije i KPK-a. Međutim, s obzirom na to da proizvod iz postupka revizije pripada podsektoru sektora čelika, raspoloživi podaci o proizvođačima čelika relevantni su i za proizvod iz postupka revizije.

(102)

Primjerice, predsjednik društva Ansteel istodobno obavlja dužnost tajnika partijskog odbora. Isto tako, direktor i glavni direktor društva Ansteel obavlja dužnost zamjenika tajnika partijskog odbora (45). Kada je riječ o grupi Baowu, predsjednik Baosteela, društva kćeri koje je u stopostotnom vlasništvu grupe Baowu, ujedno obavlja dužnost tajnika partijskog odbora, dok je glavni direktor ujedno i zamjenik tajnika partijskog odbora, a zamjenik glavnog upravitelja član je stalnog odbora partijskog odbora (46).

(103)

Nadalje, partijski odbor Ansteela objavio je 22. srpnja 2022. izvješće o proučavanju i prenošenju duha važnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga održanog 1. srpnja: „Moramo ustrajno nastojati prenijeti duh važnog govora glavnog tajnika Xija Jinpinga održanog 1. srpnja, pomno usporediti uređenje i dogovore partijskog odbora grupe Ansteel, proučiti i oblikovati ‚neobvezne mjere’, pobliže utvrditi stvarnu situaciju u pogledu promicanja strategije razvoja iz 14. petogodišnjeg plana grupe Ansteel i provesti temeljita istraživanja, postići dobre rezultate u praksi i uspješno pokrenuti nove poslove” (47). Povezanost Ansteela s partijom naglašena je na sindikalnom sastanku grupe Ansteel održanom 2. travnja 2021., na kojem je utvrđeno da „sindikalne organizacije na svim razinama grupe Ansteel trebaju poštovati odluke vodstva stranke, djelovati u skladu s političkom odgovornosti sindikata i svjesno služiti ukupnom visokokvalitetnom razvoju grupe Ansteel” (48).

(104)

Nadalje, kako je objavljeno na internetskim stranicama grupe Baowu: „Baowu u potpunosti provodi zahtjeve iz ‚Mišljenja o jačanju vodstva partije u nastojanjima da se poboljša korporativno upravljanje središnjih poduzeća’, sustavno optimizira glavni sustav donošenja odluka te utvrđuje provedbene mjere za sustav donošenja odluka prema načelu ‚tri važne i jedna velika odluka’, popis ovlasti za donošenje odluka i odgovornosti za glavna pitanja te upravni odbor” (49).

(105)

Nadalje, u sektoru proizvoda iz postupka revizije prisutne su politike kojima se diskriminira u korist domaćih proizvođača ili na drugi način utječe na tržište u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) treće alineje osnovne uredbe. Iako tijekom ispitnog postupka nije bilo moguće potvrditi postojanje posebnih dokumenata o politikama kojima bi se usmjeravao njezin razvoj, industrija teških ploča ima koristi od državnog usmjeravanja i intervencija u sektoru čelika jer proizvod iz postupka revizije pripada jednom od njegovih podsektora.

(106)

Kineska vlada industriju čelika i dalje smatra ključnom industrijom (50). To potvrđuju brojni planovi, smjernice i drugi dokumenti koji se odnose na čelik, a izdaju se na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini. U 14. petogodišnjem planu, koji je donesen u ožujku 2021., kineska vlada predodredila je industriju čelika za transformaciju i dogradnju te optimizaciju i strukturnu prilagodbu (51). Slično tome, u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, koji se primjenjuje i na industriju čelika, taj se sektor navodi kao „temelj realnoga gospodarstva” i „ključno područje kojim se oblikuje međunarodna konkurentnost Kine” te se utvrđuje niz ciljeva i metoda rada kojima bi se potaknuo razvoj sektora čelika u razdoblju 2021.–2025., kao što su tehnološka modernizacija, poboljšanje strukture sektora (ponajviše daljnjom koncentracijom poduzeća) ili digitalna transformacija (52).

(107)

Željezna ruda druga je važna sirovina za proizvodnju teških ploča. Željezna ruda spominje se i u 14. petogodišnjem planu razvoja industrije sirovina, u kojem država planira „racionalno razvijati domaće mineralne resurse, ojačati istraživanje željezne rude […], uvesti porezne povlastice, poticati uvođenje napredne tehnologije i opreme kako bi se smanjila proizvodnja krutog rudarskog otpada” (53). U pokrajinama, primjerice u pokrajini Hebei, nadležna tijela predviđaju sljedeće za sektor: „subvencija u obliku olakšica za ulaganja u nove projekte; ispitivanje mogućnosti davanja zajmova s niskim kamatama i usmjeravanje financijskih institucija da poduzećima u sektoru željeza i čelika daju takve zajmove kako bi se preusmjerila na nove industrije, uz istodobno osiguravanje državnih subvencija u obliku olakšica” (54). Ukratko, kineska vlada utvrdila je mjere kojima subjekte navodi da postupaju u skladu s ciljevima javne politike pružanja potpore poticanim industrijama, uključujući proizvodnju glavnih sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Takvim se mjerama sprečava slobodno djelovanje tržišnih sila.

(108)

U ovom ispitnom postupku nisu otkriveni dokazi da diskriminatorna primjena ili neodgovarajuće izvršavanje zakonodavstva o stečaju i vlasništvu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) četvrte alineje osnovne uredbe u sektoru teških ploča iz uvodne izjave 93. ne bi utjecali na proizvođače proizvoda iz postupka revizije.

(109)

Na sektor teških ploča utječu i poremećaji u troškovima plaća u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) pete alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 93. Ti poremećaji utječu na sektor izravno (kada je riječ o proizvodnji proizvoda iz postupka revizije ili glavnih ulaznih elemenata) i neizravno (kada je riječ o pristupu društava koja podliježu istom sustavu rada u NRK-u ulaznim elementima) (55).

(110)

Nadalje, u ovom ispitnom postupku nisu predočeni dokazi o tome da na sektor proizvoda iz postupka revizije ne utječu državne intervencije u financijski sustav u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) šeste alineje osnovne uredbe, kako je navedeno i u uvodnoj izjavi 93. Prema tomu, znatne državne intervencije u financijski sustav ozbiljno utječu na tržišne uvjete na svim razinama.

(111)

Konačno, Komisija podsjeća da su za proizvodnju proizvoda iz postupka revizije potrebni brojni ulazni elementi. Kada proizvođači teških ploča kupuju te ulazne elemente ili ugovaraju njihovu nabavu, cijene koje plaćaju (i koje se iskazuju kao njihovi troškovi) očito su izložene istim prethodno navedenim sustavnim poremećajima. Primjerice, dobavljači ulaznih elemenata zapošljavaju radnu snagu koja je izložena poremećajima. Mogu pozajmiti novac koji je izložen poremećajima u financijskom sektoru/raspodjeli kapitala. Osim toga, dio su sustava planiranja koji se primjenjuje na svim razinama vlasti i u svim sektorima.

(112)

Stoga ne samo da domaće prodajne cijene teških ploča nisu primjerene za uporabu u smislu članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe, nego su i svi troškovi ulaznih elemenata (uključujući sirovine, energiju, zemljište, financiranje, rad itd.) nepouzdani jer na određivanje njihovih cijena utječu znatne državne intervencije, kako je opisano u dijelovima I. i II. Izvješća. Naime, opisane državne intervencije u raspodjelu kapitala, zemljišta, rada, energije i sirovina prisutne su u cijelom NRK-u. To znači, na primjer, da je ulazni element koji je proizveden u NRK-u kombinacijom niza faktora proizvodnje izložen znatnim poremećajima. Isto vrijedi za ulazne elemente ulaznih elemenata i tako dalje.

(113)

CISA je u primjedbama na bilješku ponovila svoje primjedbe na pokretanje ispitnog postupka (vidjeti uvodne izjave od 32. do 39.). Dodala je i da u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe procjenu postojanja znatnih poremećaja treba provesti za svakog proizvođača izvoznika zasebno. Stoga je Komisija bila dužna analizirati situaciju svakog kineskog proizvođača i za svakoga od njih odlučiti je li narušen bilo koji čimbenik troškova proizvodnje i prodaje. CISA je tvrdila da, iako u ovom predmetu pojedinačni kineski proizvođači ne surađuju, ne bi trebali biti dopušteni nalazi koji se odnose na „cijelu zemlju” ili „cijelu industriju”.

(114)

Komisija je napomenula da, nakon što utvrdi da zbog postojanja znatnih poremećaja u zemlji izvoznici u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u toj zemlji izvoznici, može izračunati uobičajenu vrijednost koristeći se nenarušenim cijenama odnosno referentnim vrijednostima u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji za svakog proizvođača izvoznika u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a). Člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe predviđeno je da se domaći troškovi svakog proizvođača mogu upotrijebiti ako se na temelju točnih i odgovarajućih dokaza pouzdano utvrdi da nisu narušeni. Međutim, uzevši u obzir raspoložive dokaze o faktorima proizvodnje pojedinačnih proizvođača izvoznika, nije bilo troškova proizvodnje i prodaje proizvoda iz postupka revizije za koje se moglo utvrditi da su nenarušeni. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(115)

U primjedbama na konačnu objavu CISA je ponovila primjedbe koje je dostavila kao odgovor na pokretanje postupka i kao odgovor na bilješku (vidjeti uvodne izjave od 32. do 39.). Konkretno, CISA je navela da je Komisija odgovorila na njezine prethodne primjedbe, ali je izrazila razočaranje zbog toga što je odbacila njezine argumente. CISA je stoga ustrajala na tome i. da Izvješće ima dvojbenu dokaznu vrijednost i ne zadovoljava standarde pružanja nepristranih i objektivnih dokaza, ii. da su različiti petogodišnji planovi samo opći politički dokumenti bez obvezujućih pravnih učinaka, što je, prema mišljenju CISA-e, vidljivo i iz nepostojanja izričitih sankcija u slučaju njihova kršenja, te da je i Unija objavila slične vrste dokumenata o politikama.

(116)

Argumenti koje je CISA iznijela već su razmotreni u uvodnoj izjavi 33., koja se odnosi na Izvješće, i u uvodnoj izjavi 39., koja se odnosi na petogodišnje planove. Kada je riječ o tvrdnji CISA-e da je Unija objavila dokumente o politikama slične kineskim petogodišnjim planovima, Komisija je napomenula da oni uopće nisu relevantni za procjenu znatnih poremećaja u Kini u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe. Slično tome, upućivanje na nepostojanje sankcija u petogodišnjim planovima ne može izmijeniti ocjenu iz uvodne izjave 39., koja na temelju posebnih odredaba relevantnih petogodišnjih planova, u kombinaciji s činjenicama razmatranima u Izvješću, dokazuje nedvosmislenu obvezu predmetnih kineskih tijela da provedu predmetne petogodišnje planove. Stoga CISA-ini argumenti ne mogu izmijeniti Komisijine zaključke iz uvodnih izjava od 32. do 39.

(117)

Ukratko, raspoloživi dokazi pokazali su da cijene ili troškovi proizvoda iz postupka revizije, uključujući troškove sirovina, energije i rada, nisu rezultat sila slobodnog tržišta jer na njih utječu znatne državne intervencije u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe, kao što je vidljivo iz stvarnog ili mogućeg utjecaja jednog ili više relevantnih elemenata navedenih u toj točki. Na temelju toga Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Komisija je stoga uobičajenu vrijednost izračunala isključivo na temelju troškova proizvodnje i prodaje koji odražavaju nenarušene cijene odnosno referentne vrijednosti, to jest, u ovom slučaju, na temelju odgovarajućih troškova proizvodnje i prodaje u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji, u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe, kako je opisano u sljedećem odjeljku.

(118)

Odabir reprezentativne zemlje temeljio se na sljedećim kriterijima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a osnovne uredbe:

(119)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 86., Komisija je izdala bilješku o relevantnim izvorima za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U njoj su opisane činjenice i dokazi na kojima se temelje relevantni kriteriji. Komisija je u bilješci obavijestila zainteresirane stranke o svojoj namjeri da Brazil smatra odgovarajućom reprezentativnom zemljom u ovom predmetu ako se potvrdi postojanje znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a osnovne uredbe.

(120)

U skladu s kriterijima navedenima u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da je Brazil zemlja na sličnom stupnju gospodarskog razvoja kao NRK, kako je predložio podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju. Svjetska banka na temelju bruto nacionalnog dohotka svrstava Brazil u kategoriju zemalja s „visokim srednjim dohotkom”. Stoga se smatra da je na sličnoj razini gospodarskog razvoja kao NRK.

(121)

Komisija je utvrdila da je Brazil bitan proizvođač teških ploča (instalirani kapacitet od otprilike 3,1 milijun tona godišnje (58)). Komisija je utvrdila i da Brazil ispunjava sve kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a osnovne uredbe i da su svi relevantni javni podaci u toj zemlji dostupni i pristupačni, uključujući statističke podatke o uvozu te podatke o troškovima sirovina i faktorima proizvodnje, kao što su prirodni plin, električna energija i rad.

(122)

Glavni je brazilski proizvođač teških ploča društvo Usinas Siderúrgicas de Minas Gerais („Usiminas”). Prema tvrdnjama podnositelja zahtjeva Usiminas je veliki integrirani proizvođač čelika, a čelik proizvodi istim postupkom kao kineski proizvođači (tj. postupkom koji uključuje upotrebu ugljena i željezne rude, redukciju u visokoj peći kako bi se dobilo sirovo željezo, dobivanje sirovog čelika s pomoću kisikova konvertora (BOF) te kontinuirano lijevanje i valjanje). Komisija je napomenula da su financijski izvještaji za Usiminas za financijske godine koje završavaju 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2021. dostupni u bazi podataka Orbis društva Bureau van Dijk („baza podataka Orbis”). Gerdau S/A („Gerdau”) još je jedan brazilski proizvođač teških ploča. Financijski izvještaji društva Gerdau za financijske godine koje završavaju 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2021. isto su dostupni u bazi podataka Orbis. Stoga Komisija namjerava upotrijebiti financijske podatke obaju brazilskih proizvođača teških ploča.

(123)

Uvoznik Primex dostavio je primjedbe na reprezentativnu zemlju predloženu u zahtjevu za reviziju.

(124)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., Primex se nije složio s odabirom Brazila kao reprezentativne zemlje u zahtjevu za reviziju. Točnije, Primex je tvrdio: 1. da je brazilsko tržište manje od kineskog tržišta, 2. da brazilsko društvo Usiminas, koje je podnositelj zahtjeva koristio za izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i profitnih marži, nije primjereno jer ima vladajući tržišni položaj na domaćem tržištu, 3. da je brazilsko tržište zaštićeno od međunarodne uvozne konkurencije antidampinškim pristojbama na uvoz teških ploča iz Ukrajine, Kine, Južne Afrike i Južne Koreje i 4. da uvoz teških ploča iz Brazila u Uniju nije znatan.

(125)

Komisija je napomenula da činjenica da zemlja ima manje tržište od kineskoga ne znači da ne ispunjava uvjete da bude reprezentativna zemlja. Zahtjev u pogledu „odgovarajuće” reprezentativne zemlje u osnovnoj uredbi odnosi se na sličan stupanj gospodarskog razvoja, a sama veličina tržišta ne spominje se. Primijećeno je i da je, kako je u zahtjevu naveo podnositelj zahtjeva, Brazil jedan od tri najveća proizvođača teških ploča u skupini zemalja koje Svjetska banka smatra zemljama s „višim srednjim dohotkom”, zajedno s Rusijom i NRK-om (koji je predmet ovog postupka). Kako je objašnjeno, u Brazilu postoje dva prikladna proizvođača teških ploča s razumnim podacima o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima i dobiti.

(126)

Nadalje, tvrdnja da Usiminas ima vladajući položaj na brazilskom tržištu nije potkrijepljena dokazima koji bi pokazali bi li i kako ta okolnost učinila to društvo neprikladnim za utvrđivanje nenarušenih izvora. U svakom slučaju, kako je objašnjeno, Komisija je za izračun troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i profitnih marži upotrijebila financijske podatke obaju brazilskih proizvođača teških ploča jer su bili lako dostupni.

(127)

Nadalje, Primex nije dokazao na koji je način uvođenje antidampinških mjera na uvoz teških ploča iz NRK-a, Južne Afrike i Južne Koreje utjecalo na primjerenost troškova prodaje te općih i administrativnih troškova Usiminasa kao nenarušenog izvora. Kada je riječ o dobiti, iako bi postojanje antidampinških mjera u Brazilu doista moglo utjecati na profitnu maržu Usiminasa, tim se mjerama nastoji ponovno uspostaviti pošteno tržišno natjecanje pa tako i, među ostalim, uobičajena razina dobiti za domaće proizvođače. U svakom slučaju, Komisija je napomenula da financijski izvještaji Usiminasa i Gerdaua nisu ograničeni samo na teške ploče, već se odnose na sve proizvode od čelika koje ta društva proizvode. Komisija je napomenula i da Primex u ovoj fazi nije predložio alternativnu reprezentativnu zemlju.

(128)

Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe o primjerenosti Brazila kao reprezentativne zemlje i društava Usiminas i Gerdau kao proizvođača u reprezentativnoj zemlji.

(129)

Nakon bilješke o odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji nijedna zainteresirana strana nije iznijela primjedbe na odabir Brazila kao reprezentativne zemlje.

(130)

U primjedbama na bilješku CISA je tvrdila da bi Komisija za utvrđivanje jedinične cijene glavnih faktora proizvodnje trebala upotrijebiti domaće cijene, a ne podatke o uvozu iz baze podataka GTA, jer na uvozne cijene utječe nekoliko čimbenika, kao što su količina uvoza određenog proizvoda, dostupnost takvog proizvoda i udaljenost između zemlje izvoznice i zemlje uvoznice.

(131)

Komisija je napomenula da je člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe propisano da se odgovarajući podaci iz odgovarajuće reprezentativne zemlje mogu upotrijebiti „uz uvjet da su relevantni podaci dostupni”. Komisija ne raspolaže podacima o domaćim cijenama relevantnih faktora proizvodnje u mogućim reprezentativnim zemljama i takvi podaci nisu lako dostupni. S druge strane, podaci o uvoznim cijenama u mogućim odgovarajućim reprezentativnim zemljama lako su dostupni. Ako je na temelju dokaza primjena članka 2. stavka 6.a točke (a) osnovne uredbe opravdana, Komisija dodatno prilagođava te uvozne cijene (npr. dodavanjem relevantnih carina) kako bi utvrdila razumnu približnu vrijednost koja predstavlja nenarušenu domaću cijenu u tim zemljama. Komisija provjerava i postoje li dovoljne reprezentativne nenarušene količine tih podataka o uvozu na temelju kojih bi izvedeni konačni prosjek automatski smanjio učinak potencijalnih neuobičajenih cijena na nižem i višem kraju raspona, odražavajući tako mješavinu različitih razina kvalitete i dostupnosti određenog ulaznog elementa. Nadalje, Komisija pri utvrđivanju relevantnih referentnih vrijednosti izuzima podatke o uvozu u reprezentativnu zemlju iz Kine i zemalja koje nisu članice WTO-a (59). Ako su količine uvezenih faktora proizvodnje dovoljno reprezentativne i nema drugih posebnih okolnosti koje bi ih činile neprikladnima, nema objektivnog razloga za njihovo izuzimanje. CISA nije ni dostavila dokaze u prilog svojoj tvrdnji. Stoga je Komisija, u nedostatku dokaza koji upućuju na suprotno, odbacila tu tvrdnju.

(132)

Konačno, s obzirom na nedostatak suradnje i budući da se na temelju svih navedenih elemenata utvrdilo da je Brazil odgovarajuća reprezentativna zemlja, nije bilo potrebno provesti ocjenu razine socijalne zaštite i zaštite okoliša u skladu sa zadnjom rečenicom članka 2. stavka 6.a točke (a) prve alineje osnovne uredbe.

(133)

Zbog nesuradnje i zato što nisu primljene primjedbe na bilješku o odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji Komisija je, kako je predloženo u zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i jer Brazil ispunjava kriterije utvrđene u članku 2. stavku 6.a točki (a) prvoj alineji osnovne uredbe, odabrala Brazil kao odgovarajuću reprezentativnu zemlju.

(134)

Komisija je u bilješci navela faktore proizvodnje, kao što su materijali, prirodni plin, energija i rad, koje proizvođači izvoznici upotrebljavaju u proizvodnji proizvoda iz postupka revizije. Komisija je navela i da će za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe upotrijebiti bazu podataka GTA kako bi utvrdila nenarušeni trošak većine faktora proizvodnje, ponajprije sirovina. Osim toga, Komisija je navela da će upotrijebiti informacije Međunarodne organizacije rada („ILO”) za utvrđivanje nenarušenih troškova rada i javnih tarifa dobavljača električne energije u Brazilu.

(135)

Naposljetku, Komisija je navela da će za utvrđivanje troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti upotrijebiti financijske podatke brazilskih proizvođača proizvoda iz postupka revizije.

(136)

Komisija je u bilješci obavijestila zainteresirane strane i da su zbog velikog broja faktora proizvodnje proizvođača izvoznika u uzorku koji su dostavili potpune informacije i zanemarivog udjela nekih sirovina u ukupnom trošku proizvodnje te zanemarive stavke razvrstane u „potrošni materijal”. Nadalje, Komisija je izvijestila da će izračunati postotak „potrošnog materijala” u ukupnom trošku sirovina i primijeniti taj postotak na ponovno izračunani trošak sirovina pri upotrebi utvrđenih nenarušenih referentnih vrijednosti u odgovarajućoj reprezentativnoj zemlji.

(137)

Uzimajući u obzir sve informacije na temelju zahtjeva i informacije koje su naknadno dostavili podnositelj zahtjeva i zainteresirane strane, utvrđeni su sljedeći faktori proizvodnje i njihovi izvori za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe:

Tablica 1.

Faktori proizvodnje teških ploča

Sirovine

(138)

Kako bi utvrdila nenarušenu cijenu sirovina dostavljenih do vrata tvornice proizvođača iz reprezentativne zemlje, Komisija je kao temelj upotrijebila ponderiranu prosječnu cijenu uvoza u reprezentativnu zemlju na temelju podataka iz baze podataka GTA, kojoj su dodane uvozne carine. Uvozna cijena u reprezentativnoj zemlji utvrđena je kao ponderirani prosjek jediničnih cijena uvoza iz svih trećih zemalja osim NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća (60). Komisija je odlučila izuzeti uvoz iz NRK-a u reprezentativnu zemlju jer je u odjeljku 4.2.2.1. zaključila da nije primjereno upotrijebiti domaće cijene i troškove u NRK-u zbog postojanja znatnih poremećaja u smislu članka 2. stavka 6.a točke (b) osnovne uredbe. Budući da nema dokaza koji potvrđuju da isti poremećaji ne utječu jednako na proizvode namijenjene za izvoz, Komisija je smatrala da su isti poremećaji utjecali na izvozne cijene. Nakon izuzimanja uvoza u reprezentativnu zemlju iz NRK-a i zemalja koje nisu članice WTO-a obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja i dalje je bio reprezentativan.

(139)

Kada je riječ o određenim faktorima proizvodnje, udio stvarnih troškova podnositelja zahtjeva u ukupnim troškovima sirovina u razdoblju ispitnog postupka revizije bio je zanemariv. Budući da vrijednost koja je za njih upotrijebljena nije znatno utjecala na izračune dampinške marže, neovisno o upotrijebljenom izvoru, Komisija je odlučila uključiti te troškove u sve ostale sirovine. Zbog nesuradnje proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti svih ostalih sirovina upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva utvrdila da je omjer svih ostalih sirovina i ukupnih troškova sirovina 7,5 %. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost sirovina kako bi se izračunala nenarušena vrijednost ostalih sirovina.

(140)

U pravilu bi se tim uvoznim cijenama trebale dodati cijene domaćeg prijevoza. Međutim, zbog prirode ovog ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera, kojim se ne nastoji utvrditi točan razmjer dampinga, već bi li se damping mogao ponoviti ako se dopusti istek mjera, Komisija je odlučila da nisu potrebne prilagodbe za domaći prijevoz. Takvim prilagodbama samo bi se povećala uobičajena vrijednost, a time i dampinška marža.

Rad

(141)

Komisija je za određivanje plaća u Brazilu upotrijebila statističke podatke ILO-a (61). Riječ je o podacima o mjesečnim plaćama zaposlenika u proizvodnom sektoru i prosječnim tjednim satima rada u Brazilu u razdoblju ispitnog postupka (2021.).

Električna energija

(142)

Komisija je za električnu energiju upotrijebila dostupne cijene društva Cemig Distribuição S.A, jednog od glavnih dobavljača električne energije u Brazilu (62). Taj izvor omogućuje utvrđivanje cijene prosječne industrijske tarife za razdoblje ispitnog postupka (2021.).

Prirodni plin

(143)

Za prirodni plin Komisija je za razdoblje ispitnog postupka revizije upotrijebila cijenu plina u Brazilu koju je objavilo društvo Companhia de Gás de Minas Gerais (GASMIG) (63), a koja omogućuje utvrđivanje cijene prirodnog plina isporučenog industrijskim korisnicima.

(144)

CISA je u primjedbama na bilješku navela da je Brazil korišten kao reprezentativna zemlja u drugim dvama ispitnim postupcima, postupku AD683 o proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom (64) i postupku R728 o određenim plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima (65). Navela je da je, iako razdoblja ispitnog postupka u svakom od tih postupaka nisu bila potpuno ista, Komisija podatke o energiji i troškovima trebala izvući iz sličnih izvora, s obzirom na to da su ta dva postupka nedavno provedena, i stoga je trebala utvrditi sličan jedinični trošak za svaki faktor. CISA je tvrdila da je u trenutačnom ispitnom postupku referentna vrijednost za prirodni plin utvrđena na temelju cijene plina u Brazilu koju je objavio GASMIG i da je izračunana cijena iznosila 7,46 CNY/m3. U ispitnom postupku u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom referentna vrijednost za plin utvrđena je na temelju statističkih podataka brazilskog Ministarstva energetike i iznosila je 2,257 CNY/m3. U ispitnom postupku u vezi s plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima referentna vrijednost za plin utvrđena je na temelju cijena koje je objavio GASMIG i iznosila je između 3,42 i 3,72 CNY/m3. CISA je navela da je, unatoč činjenici da su razdoblja ispitnog postupka u ispitnim postupcima u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom i plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima vrlo slična razdoblju ispitnog postupka u ovom ispitnom postupku, razlika u cijenama između ovog ispitnog postupka i ispitnih postupaka u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom i plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima više nego dvostruka i da stoga premašuje razuman raspon. CISA je zatražila od Komisije da usporedi cijene iz tih različitih izvora i utvrdi razumnu cijenu.

(145)

CISA je iznijela sličnu primjedbu i o trošku rada. Istaknula je da je u trenutačnom ispitnom postupku referentna vrijednost za rad utvrđena na temelju podataka iz Izvješća ILO-a o statističkim podacima i održivosti koje je objavio Usiminas i da je tako izračunana referentna vrijednost iznosila 46,69 CNY po satu. U ispitnom postupku u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom upotrijebljeni su samo statistički podaci ILO-a te je izračunana prosječna cijena rada iznosila 27,112 CNY po satu. CISA je tvrdila da se cijena rada u Brazilu nije mogla toliko povećati u kratkom razdoblju te je zatražila od Komisije da pri utvrđivanju referentne vrijednosti za rad u trenutačnom ispitnom postupku primijeni istu metodologiju koju je primijenila u ispitnom postupku u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom.

(146)

Komisija je napomenula da se razdoblje ispitnog postupka u ovom ispitnom postupku razlikuje od onoga u dvama ispitnim postupcima koje je navela CISA. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., ovaj ispitni postupak odnosi se na razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021., dok se ispitni postupak u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom odnosio na razdoblje od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021., a ispitni postupak u vezi s plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima na razdoblje od 1. srpnja 2019. do 30. lipnja 2020. Stoga su referentne vrijednosti mogle biti različite jer se odnose na različita razdoblja. Nadalje, CISA nije navela je li neka od metodologija koje je Komisija primijenila za izračun referentnih vrijednosti pogrešna. Čini se da se CISA usmjerila samo na referentne vrijednosti. Nije navela koja bi referentna vrijednost bila razumna. Čini se da je CISA implicirala da bi niža referentna vrijednost bila razumna. Komisija je napomenula i da je CISA za plin uputila i na ispitni postupak u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom i na ispitni postupak u vezi s plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, dok je za rad uputila samo na ispitni postupak u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom. Napominjemo da je u ispitnom postupku u vezi s plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima izračunana referentna vrijednost za rad od 84,59 CNY po satu, što je dvostruko više nego u ovom ispitnom postupku. Nadalje, Komisija je napomenula da CISA nije iznijela primjedbe u pogledu referentne vrijednosti za električnu energiju u ispitnim postupcima u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom i plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima. U ovom ispitnom postupku referentna vrijednost za električnu energiju bila je znatno niža nego u ta druga dva ispitna postupka. Izračunana referentna vrijednost za električnu energiju u ovom ispitnom postupku iznosila je 0,79 kWh, dok je u ispitnom postupku u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom iznosila 5,034 kWh, a u ispitnom postupku u vezi s plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima 8,251 kWh.

(147)

U svakom ispitnom postupku Komisija izračunava referentne vrijednosti na temelju dostupnih informacija i na temelju informacija specifičnih za ispitni postupak i kineske proizvođače izvoznike. Treba podsjetiti na to da kineski proizvođači izvoznici u aktualnom ispitnom postupku nisu surađivali, a u ispitnim postupcima u vezi s proizvodima od čelika elektrolitički prevučenima kromom i plosnato valjanim proizvodima od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima jesu. Nije relevantno je li u jednom ispitnom postupku referentna vrijednost niža nego u drugom ispitnom postupku. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(148)

U skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe „izračunana uobičajena vrijednost uključuje nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te administrativnih i općih troškova i dobiti”. Osim toga, mora se utvrditi vrijednost režijskih troškova proizvodnje kako bi se obuhvatili troškovi koji nisu uključeni u navedene faktore proizvodnje.

(149)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača izvoznika Komisija je za utvrđivanje nenarušene vrijednosti režijskih troškova proizvodnje upotrijebila raspoložive podatke u skladu s člankom 18. osnovne uredbe. Komisija je stoga na temelju podataka koje je dostavio jedan od proizvođača iz Unije u uzorku utvrdila omjer režijskih troškova proizvodnje i ukupnih troškova proizvodnje i rada. Taj je postotak zatim primijenjen na nenarušenu vrijednost troška proizvodnje kako bi se izračunala nenarušena vrijednost režijskih troškova proizvodnje.

(150)

Kako bi utvrdila nenarušen i razuman iznos troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti, Komisija se oslonila na najnovije raspoložive financijske podatke društava u Brazilu za koja je u bilješci utvrđeno da su aktivni i profitabilni proizvođači proizvoda iz postupka revizije. Za financijske godine 2021. i 2020. upotrijebljeni su financijski podaci preuzeti iz baze Orbis društva Bureau van Dijk za sljedeća društva: Usiminas i Gerdau.

(151)

Kao odgovor na bilješku, CISA je tvrdila da su i Usiminas i Gerdau 2020. zabilježili iznimno visoke prihode i dobit u usporedbi s 2021. S obzirom na to, CISA je od Komisije zatražila da ne upotrijebi financijske podatke iz 2021., već prosjek financijskih podataka za 2020. i 2021., kako bi dobiveni podaci razumno odražavali uobičajenu financijsku situaciju dvaju brazilskih proizvođača.

(152)

Komisija je zaključila da je taj zahtjev razuman. I Usiminas i Gerdau zabilježili su 2021. vrlo visoku dobit. Stoga je Komisija smatrala da bi bilo razumnije upotrijebiti financijske podatke obaju brazilskih proizvođača za 2020. umjesto za 2021., koja se činila iznimnom godinom za oba društva.

(153)

U primjedbama nakon konačne objave CISA je tvrdila da su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i profitne marže koje je upotrijebila Komisija i dalje visoki. Tvrdila je da je u industriji kao što su željezo i čelik vrlo rijetko, ako ne i nemoguće, ostvariti dvoznamenkastu dobit. CISA je tvrdila da Komisija ne bi trebala upotrijebiti financijske podatke društva Orbis za dva brazilska društva koji se ne odnose samo na predmetni proizvod, nego bi se umjesto toga trebala osloniti na nalaze ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera koje je objavilo brazilsko Ministarstvo gospodarstva (66) u pogledu uvoza teških ploča podrijetlom iz Južne Afrike, Kine, Južne Koreje i Ukrajine. CISA je zatražila od Komisije da pri prilagodbi troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i profitnih marži uzme u obzir nalaze tog ispitnog postupka.

(154)

Komisija je napomenula da je CISA u primjedbama na prvu bilješku od nje zatražila da ne upotrijebi financijske podatke iz 2021., već prosjek financijskih podataka za 2020. i 2021., kako bi dobiveni podaci razumno odražavali uobičajenu financijsku situaciju dvaju brazilskih proizvođača, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 151. Komisija je taj zahtjev prihvatila i primijenila još konzervativniji pristup, odnosno upotrijebila troškove prodaje te opće i administrativne troškove i profitne marže samo za 2020., koji su bili niži od prosječnih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i profitnih marži za 2020. i 2021. koje je predložila CISA. Kada je riječ o ispitnom postupku koji je spomenula CISA, Komisija je napomenula da je taj ispitni postupak dovršen u listopadu 2019. i da se temeljio na podacima koji se odnose na 2013. i 2017., dok se aktualni ispitni postupak odnosi na 2021. Nadalje, CISA nije navela na koji bi način Komisija trebala prilagoditi troškove prodaje te opće i administrativne troškove i profitne marže na temelju nalaza brazilskog ispitnog postupka. Nadalje, člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe propisano je da iznosi troškova prodaje te općih i administrativnih troškova i dobiti koji se upotrebljavaju u izračunu uobičajene vrijednosti moraju biti nenarušeni i razumni. CISA nije dokazala da su te vrijednosti narušene ili nerazumne. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(155)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(156)

Prvo, Komisija je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje. Budući da proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija se oslonila na informacije o upotrebi svakog faktora proizvodnje (materijala i rada) proizvoda iz postupka revizije koje je podnositelj zahtjeva naveo u zahtjevu za reviziju.

(157)

Nakon što je utvrdila nenarušene troškove proizvodnje, Komisija je dodala režijske troškove proizvodnje, troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 149. do 152. Režijski troškovi proizvodnje utvrđeni su na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi i dobit utvrđeni su na temelju financijskih podataka društava Usiminas i Gerdau za 2020. kako su navedeni u financijskim izvještajima tih društava. Komisija je nenarušenim troškovima proizvodnje dodala stavke u nastavku:

(158)

Na temelju toga Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost po vrsti proizvoda na razini franko tvornica u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe.

(159)

Budući da proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, izvozna je cijena utvrđena na temelju podataka o izvozu iz Kine u treće zemlje iz baze podataka GTA (cijena FOB), prilagođenih na razinu franko tvornica.

(160)

U tom je smislu Komisija upotrijebila statističke podatke o izvozu iz baze podataka GTA za sljedeće kineske oznake robe: 7208 51 10, 7208 51 20, 7208 51 90, 7208 52 00, 7208 90 00, 7225 40 91, 7225 40 99 i 7225 99 90. Komisija napominje da se te oznake robe ne odnose samo na predmetni proizvod, nego i na druge vrste proizvoda. Međutim, s obzirom na nesuradnju proizvođača iz Kine, podaci u dokumentaciji ne omogućuju utvrđivanje obujma predmetnog proizvoda u ukupnom obujmu izvoza proizvoda s tim kineskim oznakama robe. Prosječne izvozne cijene kretale su se između 619 EUR po toni i 1 163 EUR po toni, ovisno o oznaci robe. Prosječna izvozna cijena za svih osam kineskih oznaka robe iznosila je 749 EUR po toni. Najveći obujam izvoza u treće zemlje zabilježen je za kinesku oznaku robe 7225 40 99, za koju je utvrđena najniža izvozna cijena od 619 EUR po toni među osam kineskih oznaka robe.

(161)

Podaci iz baze podataka GTA (cijena FOB) prilagođeni su na razinu franko tvornica. Stoga je na temelju informacija koje je u zahtjevu za reviziju dostavio podnositelj zahtjeva cijena FOB umanjena za troškove domaćeg prijevoza.

(162)

Komisija je uobičajenu vrijednost utvrđenu u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (a) osnovne uredbe usporedila s prethodno utvrđenom cijenom kineskog izvoza u treće zemlje na temelju cijena franko tvornica.

(163)

Na temelju toga razlike u cijeni između uobičajene vrijednosti i cijena izvoza u treće zemlje utvrđene kao postotak cijene CIF na granici iznose između 9 % i 97 %, ovisno o kineskoj oznaci robe. Prosječna razlika u cijeni utvrđena kao postotak cijene CIF na granici iznosila je 65 %.

(164)

Na temelju toga može se zaključiti da bi, ako bi mjere istekle i ako bi cijene po kojima bi kineski proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod u Uniju bile u skladu s cijenama za ostale treće zemlje opaženima u postupku revizije, dampinške marže vjerojatno bile znatne, slične razinama utvrđenima u početnom ispitnom postupku.

(165)

Osim toga, kako je navedeno u uvodnim izjavama 13. i 27., CISA i Primex tvrdili su da je kinesko Ministarstvo financija, kako bi ograničilo izvoz i preusmjerilo kinesku proizvodnju čelika na kinesku domaću industriju, objavilo da od 1. kolovoza 2021. određeni proizvodi od čelika, uključujući teške ploče, više neće ispunjavati uvjete za povrat PDV-a na izvoz (67). CISA je tvrdila da kineska vlada time nastoji smanjiti izvoz i preusmjeriti kinesku proizvodnju na domaću industriju. Tvrdila je da se zbog te promjene politike u bliskoj budućnosti može očekivati znatno smanjenje izvoza teških ploča iz Kine, dok je Primex tvrdio da će se uvoz iz Kine umjereno povećati.

(166)

Iako su kineski proizvođači izvoznici 2021. doista ostali bez tog poticaja za izvoz, s obzirom na: 1. smanjenje potražnje na kineskom tržištu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 69., 2. postojanje antidampinških mjera na nekoliko drugih velikih tržišta, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 169. i 3. znatan rezervni kapacitet, kako je navedeno u uvodnim izjavama 66. i 69., gubitak tog poticaja ne bi spriječio kineske proizvođače da u slučaju ukidanja mjera na tržište Unije izvezu velike količine teških ploča po dampinškim cijenama kako bi iskoristili svoj rezervni kapacitet. Nadalje, CISA i Primex nisu izračunali mogući vjerojatni učinak ukidanja povrata PDV-a na izvoznu cijenu. Imaju i proturječna mišljenja o posljedicama mogućeg isteka mjera za obujam uvoza. Stoga je Komisija odbacila te tvrdnje.

(167)

Komisija je ispitala razine cijena koje bi proizvođači iz Unije mogli postići na tržištu Unije u usporedbi s razinama cijena po kojima kineski proizvođači izvoze na tržišta ostalih trećih zemalja.

(168)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača Komisija je upotrijebila bazu podataka GTA. Komisija je utvrdila da je u razdoblju ispitnog postupka revizije prosječna prodajna cijena industrije Unije na slobodnom tržištu (749 EUR/tona), kako je navedeno u tablici 9, bila jednaka prosječnoj cijeni FOB za treće zemlje (749 EUR/tona), ali viša od prosječne cijene proizvoda s kineskom oznakom robe za koju je utvrđen najveći obujam izvoza. Stoga bi u slučaju isteka mjera, kineskim proizvođačima izvoznicima bilo korisno preusmjeriti izvoz iz trećih zemalja u Uniju, čime bi iskoristili priliku za proširenje izvoza na tržište Unije.

(169)

Prema informacijama koje je u zahtjevu za reviziju naveo podnositelj zahtjeva, podacima dobivenima internetskim istraživanjem i podacima iz baze podataka WTO-a, Komisija je utvrdila da su uvedene antidampinške mjere na uvoz teških ploča iz NRK-a u Brazil, Kanadu, Indoneziju, Tajland, Sjedinjene Američke Države (68) i Ujedinjenu Kraljevinu (69). S obzirom na poteškoće pri prodaji s kojima se kineski izvoznici suočavaju na svim tim tržištima, ako bi se dopustilo da trenutačne mjere isteknu, tržište Unije postalo bi vrlo privlačno za kineske izvoznike koji bi htjeli izvesti višak svojih proizvoda i iskoristiti svoj rezervni kapacitet.

(170)

S obzirom na procjenu iz uvodnih izjava od 66. do 169., posebno u pogledu znatnog rezervnog kapaciteta kineskih izvoznika, privlačnosti tržišta Unije i niskog apsorpcijskog kapaciteta tržišta trećih zemalja, Komisija je zaključila da bi se dampinški uvoz iz NRK-a vjerojatno ponovio ako se dopusti istek mjera na snazi.

(171)

Primex je tvrdio da u slučaju ukidanja mjera razina uvoza u Uniju neće ovisiti samo o proizvodnom kapacitetu u Kini, već o mnogim čimbenicima, od kojih je najvažniji potražnja potrošača u Uniji. Kao druge čimbenike naveo je odnose cijena i troškova te intenzitet tržišnog natjecanja na svjetskom tržištu, postojanje trgovinskih prepreka na svjetskom tržištu i kretanje deviznih tečajeva. Primex je naveo i da se ne može predvidjeti kako će se ti čimbenici kretati u budućnosti.

(172)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 170., Komisijin zaključak da bi se dampinški uvoz iz NRK-a vjerojatno ponovio u velikom obujmu ako se dopusti istek mjera na snazi ne temelji se samo na rezervnom kapacitetu u Kini, već i na privlačnosti tržišta Unije i niskom apsorpcijskom kapacitetu tržišta trećih zemalja. Primex nije potkrijepio svoju tvrdnju o ostalim čimbenicima, stoga je ta tvrdnja odbačena.

(173)

Istovjetni proizvod tijekom razmatranog razdoblja proizvodilo je više od 25 proizvođača u Uniji. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(174)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije iznosila približno 9,4 milijuna tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih dostupnih informacija o industriji Unije, kao što su zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, provjereni odgovori na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i provjereni podnesci EUROFER-a.

(175)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., tri proizvođača iz Unije odabrana su u uzorak. Oni čine više od 25 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji i više od 31 % procijenjenog ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(176)

Komisija je odredila potrošnju u Uniji na temelju Eurostatovih statističkih podataka o uvozu i provjerenih podataka o prodaji industrije Unije.

(177)

Potrošnja proizvoda iz postupka revizije u Uniji kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

(178)

Ukupna potrošnja u Uniji najprije se 2019., kada je rast BDP-a Unije znatno usporio, smanjila za 9 %, što je pogodilo sektore čije je poslovanje u velikoj mjeri ciklično, kao što je industrija čelika. Potrošnja se 2020. dodatno smanjila zbog gospodarskog pada uzrokovanog pandemijom bolesti COVID-19. U razdoblju ispitnog postupka revizije potrošnja se konačno oporavila, ali je bila za 10 % niža u odnosu na razinu iz 2018.

(179)

Ograničeno tržište uključuje i ograničenu prodaju i ograničenu upotrebu. U razmatranom razdoblju količina teških ploča namijenjenih za ograničeno tržište smanjila se za 23 %. Ograničeno tržište činilo je samo marginalan dio poslovanja teškim pločama, odnosno manje od 10 % ukupne potrošnje u cijelom tom razdoblju. Udio te prodaje u ukupnoj potrošnji bio je 2019. još niži, a 2020., zbog usporavanja gospodarstva i pandemije bolesti COVID-19, iznosio je otprilike 6 %. To je uglavnom bilo posljedica manje potražnje povezanih društava koja posluju u sektoru cijevi.

(180)

Potrošnja u Uniji na slobodnom tržištu kretala se slično kao ukupna potrošnja. Iz razloga navedenih u uvodnoj izjavi 178. stalno se smanjivala te se do 2020. smanjila za 18 %, a u razdoblju ispitnog postupka revizije počela se oporavljati. Međutim, nije dosegnula razinu iz 2018. Ispitni postupak pokazao je rast određenih segmenata prodaje, kao što su automobilska industrija i vjetroturbine, posebno u razdoblju ispitnog postupka revizije. Suprotno tome, neki od najvažnijih segmenata prodaje, kao što su industrija čeličnih cijevi i brodogradnja, bili su teško pogođeni usporavanjem gospodarstva i nisu se oporavili u razdoblju ispitnog postupka revizije. Zbog toga se ukupna potrošnja u Uniji na slobodnom tržištu u razmatranom razdoblju smanjila za 9 %.

(181)

Komisija je obujam uvoza iz Kine utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata o uvozu. Tržišni udio uvoza zatim je utvrđen usporedbom obujma uvoza namijenjenog za slobodno tržište i ukupne potrošnje u Uniji na tom tržištu, kako je prikazano u tablici 2 iz uvodne izjave 177.

(182)

Uvoz u Uniju iz Kine kretao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio

(183)

U početnom ispitnom postupku obujam uvoza iz Kine iznosio je čak 1,4 milijuna tona, a tržišni udio više od 14 %.

(184)

U razmatranom razdoblju kineski uvoz u Uniju postao je zanemariv. Već je 2018. bio na vrlo niskoj razini, a u razmatranom razdoblju smanjio se za 86 %.

(185)

Tržišni udio kineskog uvoza ostao je zanemariv u razmatranom razdoblju, odnosno činio je manje od 1 % potrošnje u Uniji.

(186)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, Komisija je prosječnu cijenu uvoza iz Kine utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata o uvozu.

(187)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz Kine kretala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozna cijena (EUR/tona)

(188)

Prosječne cijene uvoza iz Kine znatno su varirale u razmatranom razdoblju. Kako je prikazano u tablici 3 iz uvodne izjave 182., obujam uvoza ostao je zanemariv u razmatranom razdoblju. Komisija je stoga smatrala da se o tako ograničenom obujmu uvoza ne mogu donijeti smisleni ili relevantni zaključci.

(189)

Osim toga, važno je napomenuti da su tijekom cijelog razmatranog razdoblja proizvođači iz Unije prodavali svoje teške ploče na temelju srednjoročnih ugovora (u osnovi jednogodišnjih/dvogodišnjih), s fiksnim cijenama za ugovorno razdoblje, a da su kineski izvoznici, prema dostupnim informacijama, prodavali svoje teške ploče na promptnoj osnovi, odnosno na temelju vrlo kratkoročnih ugovora. To im je omogućilo da svoje cijene relativno brzo prilagode tržišnim uvjetima i da brzo prate kretanje cijena. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 185., tržišni udio kineskih proizvoda u razmatranom je razdoblju redovito bio ispod razine de minimis i stoga se o cijenama za tako ograničene količine ne mogu izvesti smisleni zaključci.

(190)

Teške ploče uglavnom su se uvozile iz sljedećih trećih zemalja osim Kine: Ukrajine, Indije, Ruske Federacije i Republike Koreje.

(191)

(Ukupni) obujam uvoza u Uniju, udio na slobodnom tržištu i cijene uvoza teških ploča iz ostalih trećih zemalja kretali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz iz trećih zemalja i tržišni udjeli

(192)

U razmatranom razdoblju ukupan uvoz proizvoda iz postupka revizije iz trećih zemalja osim Kine smanjio se za 3 %.

(193)

Budući da se u razmatranom razdoblju obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja sveukupno smanjio u manjoj mjeri nego potrošnja u Uniji, kako je opisano u uvodnoj izjavi 178., tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja povećao se u razmatranom razdoblju za 6 % (ili za 0,9 postotnih bodova).

(194)

Kako bi se izračunao uvoz teških ploča od nelegiranog čelika, podnositelj zahtjeva upotrijebio je Eurostatove podatke za pune oznake KN koje se odnose na te proizvode, a ne samo odgovarajuće oznake TARIC. Naime, podnositelj zahtjeva smatrao je da bi svi proizvodi uvezeni pod tim oznakama KN trebali biti predmet ispitnog postupka revizije. Kada je konkretno riječ o alatnom čeliku, koji je izuzet iz opsega proizvoda, podnositelj zahtjeva tvrdio je da se prema definiciji iz kombinirane nomenklature (70) alatni čelik može izraditi samo od legiranog čelika i da stoga ne mogu postojati proizvodi od alatnog čelika koji su razvrstani u oznake KN koje se odnose na nelegirani čelik. U svakom slučaju podnositelj zahtjeva tvrdio je da je u pritužbi u početnom ispitnom postupku izuzet samo alatni čelik izrađen od legiranog čelika. Podnositelj zahtjeva smatrao je da Komisija nije trebala utvrditi deseteroznamenkaste oznake TARIC za glavne nelegirane teške ploče s oznakama KN 7208 51 20, 7208 51 91, 7208 51 98 i 7208 52 91 i da bi se izračunom u kojem bi se upotrijebile te oznake TARIC dobio znatno manji uvoz od stvarnoga zbog pogrešne klasifikacije. To bi pak dovelo do pogrešaka u izračunu drugih čimbenika štete, kao što su potrošnja i tržišni udio, a možda i do iskrivljene slike stanja industrije Unije pri analizi štete.

(195)

Komisija je utvrdila da se proizvodi od alatnog čelika mogu izrađivati i od nelegiranog čelika (tj. ugljičnog čelika) (71) te da je u razmatranom razdoblju u Uniju uvezena barem određena količina takvih proizvoda. Postojanje alatnog čelika izrađenog od nelegiranog čelika nije u suprotnosti s definicijom alatnog čelika iz kombinirane nomenklature jer je ta definicija navedena samo za potrebe posebnih podbrojeva (oznake KN), koji se odnose na proizvode od legiranog čelika. Nadalje, podnositelj zahtjeva nije iznio dokaze o pogrešnoj klasifikaciji uvoza proizvoda iz postupka revizije. S obzirom na navedeno, Komisija je potvrdila da bi relevantna osnova za izračun podataka o uvozu trebale biti odgovarajuće oznake TARIC, ako postoje. Naposljetku, Komisija je napomenula da se zaključci o šteti ne bi promijenili čak i kada bi postojali dokazi da bi viša procjena, koja bi se dobila upotrebom punih oznaka KN, bila točnija.

(196)

Procjena gospodarskog stanja industrije Unije uključivala je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(197)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41., odabir uzorka proveden je radi procjene gospodarskog stanja industrije Unije.

(198)

Pri utvrđivanju štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju i provjerenog podneska podnositelja zahtjeva, odnosno podataka koji se odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je mikroekonomske pokazatelje utvrdila na temelju podataka iz odgovorâ na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku, odnosno podataka koji se odnose na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za utvrđivanje gospodarskog stanja industrije Unije.

(199)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(200)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(201)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 6.A

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(202)

Ispitni je postupak pokazao da se proizvodnja industrije Unije kretala vrlo slično potrošnji na slobodnom tržištu. U razmatranom razdoblju proizvodnja se smanjila za 8 %. Situacija je bila posebno teška 2020., kada se proizvodnja smanjila za 15 % zbog niske potražnje uzrokovane izbijanjem pandemije bolesti COVID-19. U razdoblju ispitnog postupka revizije proizvodnja se oporavila usporedno s povećanjem potrošnje na slobodnom tržištu i ograničene upotrebe, ali nije dosegnula razinu iz 2018.

(203)

Kapacitet proizvodnje teških ploča očuvan je te se u razdoblju od 2018. do 2020. čak neznatno povećao. Međutim, ispitni je postupak pokazao da je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije morala zatvoriti neke svoje kapacitete ili ih prenamijeniti za druge proizvode. U razmatranom razdoblju ukupni kapacitet smanjio se za 5 %, odnosno za 727 000 tona.

(204)

S obzirom na smanjenje proizvodnog kapaciteta za 5 % stopa iskorištenosti na početku i na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije održala se na približno 70 %. Međutim, stopa iskorištenosti bila je posebno niska 2019. i 2020., kada je iznosila tek 59 %. Ta je niska stopa bila posljedica gospodarskog pada zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, koja je dovela do znatnog smanjenja potrošnje na slobodnom tržištu i proizvodnje namijenjene za ograničenu upotrebu i ograničenu prodaju.

Tablica 6.B

Proizvodnja u Uniji namijenjena za ograničenu upotrebu i ograničenu prodaju

(205)

Kako je navedeno u točki 5.2. „Potrošnja u Uniji”, potrošnja teških ploča u razmatranom se razdoblju smanjila. Posljedice gospodarskog pada bile su posebno izražene u proizvodnji namijenjenoj za ograničenu upotrebu i ograničenu prodaju, koja se 2019. smanjila za 39 %, a 2020. za dodatna četiri postotna boda. Oporavak uočen u razdoblju ispitnog postupka revizije nije bio dovoljan da bi se ponovno postigao obujam proizvodnje izgubljen u prethodnim godinama.

(206)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

(207)

Ukupni obujam prodaje industrije Unije u razmatranom se razdoblju kretao uglavnom slično potrošnji. Ukupni obujam prodaje industrije Unije smanjio se 2019. za 8 %, a još se više smanjio 2020., kada je izbila pandemija bolesti COVID-19. Iako se u razdoblju ispitnog postupka revizije potražnja oporavila, čak ni to nije omogućilo industriji da dosegne razinu prodaje iz 2018. U razmatranom razdoblju ukupna prodaja smanjila se za gotovo milijun tona.

(208)

Ispitni je postupak pokazao da je ograničena prodaja bila teže pogođena nego prodaja na slobodnom tržištu. U razdoblju od 2018. do kraja 2020. ograničena prodaja smanjila se za čak 55 % (odnosno za približno 425 000 tona). Ograničena prodaja relativno se slabo oporavila u razdoblju ispitnog postupka revizije te je i dalje bila za 37 % manja nego 2018.

(209)

I prodaja na slobodnom tržištu bila je pogođena općim pogoršanjem situacije na tržištu, tj. kretala se slično potrošnji na tom tržištu. Očiti oporavak u razdoblju ispitnog postupka revizije bio je neznatan i nedovoljan da se nadoknadi obujam prodaje izgubljen u prethodnim godinama.

(210)

Budući da su trendovi obujma prodaje uvelike pratili trendove potrošnje na slobodnom tržištu, industrija Unije nije pretrpjela gubitak tržišnog udjela na tom tržištu. Međutim, to ne umanjuje činjenicu da je u razmatranom razdoblju gubitak obujma prodaje na slobodnom tržištu bio znatan (– 683 000 tona).

(211)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 178., razmatrano razdoblje obuhvaćalo je 2019., godinu u kojoj je došlo do usporavanja gospodarskog rasta, i 2020., godinu u kojoj se gospodarski pad pogoršao zbog pandemije bolesti COVID-19. Stoga tržište i drugi pokazatelji obujma nisu rasli u tom razdoblju, čak i ako je bilo pozitivnih znakova oporavka tržišta u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(212)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(213)

Industrija Unije očuvala je zaposlenost do kraja 2020., ali je u razdoblju ispitnog postupka revizije morala otpustiti 14 % svoje radne snage zbog velikog pogoršanja situacije na tržištu. To je uključivalo radnu snagu izgubljenu zbog zatvaranja pogona za proizvodnju teških ploča jednog proizvođača iz Unije (ThyssenKrupp) 2021.

(214)

Produktivnost radne snage industrije Unije bila je 2019. i 2020. vrlo niska jer se proizvodnja u tim godinama znatno smanjila (do –15 %), a zadržan je isti broj zaposlenih. Oporavak produktivnosti u razdoblju ispitnog postupka revizije bio je posljedica manjeg broja zaposlenih i oporavka proizvodnje (+7 %) u odnosu na 2020.

(215)

Budući da je obujam uvoza iz Kine u razdoblju ispitnog postupka revizije bio zanemariv, Komisija nije izračunala damping za to razdoblje. Međutim, treba podsjetiti na to da je ta vrijednost izračunana u poglavlju 4. u kontekstu vjerojatnosti ponavljanja dampinga.

(216)

U kontekstu oporavka od prethodnog dampinga važno je napomenuti da je ovaj ispitni postupak prva revizija početnih mjera, čija se razina kreće od 65,1 % do 73,7 %. Budući da su kineski izvoznici tada držali 14,4 % tržišnog udjela, negativni učinak koji je prethodni damping imao na tržište Unije i dugoročno na industriju Unije ne može se podcijeniti, posebno u kontekstu gospodarskog pada.

(217)

S obzirom na nepovoljno gospodarsko stanje u razmatranom razdoblju, industrija Unije nije se dovoljno oporavila od učinaka prethodnog dampinga.

(218)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene nepovezanim kupcima u Uniji i jedinični trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

(219)

Industrija Unije uspjela je u razmatranom razdoblju povećati prodajnu cijenu na slobodnom tržištu za 9 %. Međutim, povećanje cijene nije bilo dovoljno da bi pokrilo istodobno povećanje troškova u tom razdoblju. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 189., prodaja industrije Unije temelji se na godišnjim ili dvogodišnjim ugovorima, prema kojima su cijene za vrijeme ugovornog razdoblja fiksne. Osim toga, treba uzeti u obzir i posljedice pandemije bolesti COVID-19 i njezin utjecaj na tržište, koji se nije mogao predvidjeti.

(220)

Ispitni je postupak pokazao da su se cijene mogle prilagoditi u određenoj mjeri, u skladu s kretanjem troškova. Međutim, u razdoblju ispitnog postupka revizije jedinična prodajna cijena na slobodnom tržištu bila je za 12 % niža od jediničnog troška proizvodnje.

(221)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(222)

Prosječni troškovi rada neznatno su varirali tijekom razmatranog razdoblja, no općenito su se povećali za 4 %.

(223)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

Izvor: odgovori na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku.

(224)

Tablica 11 pokazuje da su se zalihe teških ploča od 2018. do 2019. smanjile za gotovo 20 %, da su 2020. bile stabilne, a 2021. su se vratile na razine iz 2018. od približno 12 % ukupne proizvodnje. Zalihe se ne smatraju važnim pokazateljem štete za tu industriju jer industrija Unije istovjetni proizvod obično proizvodi po posebnim narudžbama korisnika.

(225)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(226)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji, odnosno prodaje na slobodnom tržištu, kao postotak prometa od te prodaje. Kao što se i očekivalo, profitabilnost je 2020., u jeku pandemije, pala na najnižu razinu (–11 %). U razdoblju ispitnog postupka revizije oporavila se, ali je ostala negativna. Takav se rezultat mogao postići jer su se u tom razdoblju cijene povećale za do 9 % u odnosu na 2018., a određeni troškovi, kao što su ukupni troškovi rada, mogli su se smanjiti.

(227)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Novčani tok ostao je negativan u razmatranom razdoblju, a posebno se pogoršao 2020. U razdoblju ispitnog postupka revizije neznatno se oporavio, ali ostao je uvelike negativan.

(228)

Gospodarski pad, povećanje većine troškova proizvodnje i gubici industrije Unije u razmatranom razdoblju vrlo su negativno utjecali na razinu ulaganja, koja su se od 2020. morala stalno i drastično smanjivati. Razina ulaganja u razdoblju ispitnog postupka revizije bila je više nego upola niža u odnosu na razinu iz 2018.

(229)

Povrat ulaganja je dobit izražena u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kao i drugi pokazatelji uspješnosti, povrat ulaganja ostao je negativan u razmatranom razdoblju. Ne iznenađuje da je 2020. zabilježena najniža razina povrata ulaganja (–20 %). Zbog oporavka tržišta, smanjenja gubitaka, ali i niže razine ulaganja u razdoblju ispitnog postupka revizije rezultati su se neznatno poboljšali, ali su ostali negativni.

(230)

Ispitni je postupak pokazao da se u razmatranom razdoblju uvoz iz Kine smanjio i da je ostao ispod razine de minimis. Stoga se na temelju obujma ili cijene tako ograničenih uvezenih količina ne mogu izvesti smisleni zaključci.

(231)

Zbog smanjene potražnje u razmatranom razdoblju smanjio se i obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja. Prosječna cijena uvoza teških ploča iz svih ostalih trećih zemalja bila je za približno 2,5 % niža od prosječne razine cijena industrije Unije. Tržišni udio tih zemalja u tom je razdoblju uglavnom ostao stabilan.

(232)

Razmatrano razdoblje uključuje 2020., godinu u kojoj je izbila pandemija bolesti COVID-19, koja je uzrokovala velik gospodarski pad u cijelom svijetu. U tom je kontekstu ispitni postupak pokazao da su se na sve manjem tržištu svi pokazatelji štete za industriju Unije kretali negativno i/ili da su ostali negativni u razmatranom razdoblju. Proizvodnja se smanjila, prodaja na slobodnom tržištu pala je za 9 %, a industrija Unije bila je primorana smanjiti broj zaposlenih za 14 %. Prodajne cijene mogle su se povećati, ali ne dovoljno da bi pokrile povećanje troškova proizvodnje, stoga su profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja u tom razdoblju stalno bili negativni.

(233)

Na temelju navedenoga Komisija je zaključila da je stanje industrije Unije vrlo osjetljivo i da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe. S druge strane, Komisija je zbog zanemarivog obujma uvoza predmetnog proizvoda iz Kine zaključila da uvoz iz Kine nije mogao uzrokovati materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(234)

Primex je tvrdio da je osjetljivu situaciju industrije Unije uzrokovalo smanjenje potražnje i da nema dokaza o uzročno-posljedičnoj vezi između uvoza iz Kine i stanja proizvođača iz Unije. Stoga se kineski izvoznici ne mogu smatrati odgovornima za bilo kakvu štetu koju je na tržištu Unije pretrpjela industrija Unije.

(235)

Smanjenje potrošnje vjerojatno je utjecalo na gospodarsko stanje industrije Unije u razmatranom razdoblju. Međutim, treba podsjetiti na to da se u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera pokrenutom na temelju članka 11. stavka 2. osnovne uredbe u obzir moraju uzeti drugi kriteriji, posebno vjerojatnost ponavljanja dampinga i štete uzrokovane dampinškim uvozom iz Kine. U tom je smislu Komisija dodatno ispitala vjerojatnost ponavljanja štete izvorno prouzročene uvozom iz Kine.

Primjedbe nakon konačne objave

(236)

U primjedbama nakon konačne objave podnositelj zahtjeva složio se sa zaključkom Komisije da je uvođenje antidampinških mjera dovelo do općeg poboljšanja gospodarskog stanja industrije Unije u usporedbi s razdobljem početnog ispitnog postupka, ali je napomenuo da je industrija Unije i dalje u gospodarski nestabilnom i lošem stanju.

(237)

CISA je u primjedbama istaknula da je u ovom predmetu ključna činjenica, koju je Komisija priznala, da navodna trajna šteta koju je pretrpjela industrija Unije nije prouzročena kineskim uvozom.

(238)

Međutim, CISA je dovela u pitanje i Komisijino utvrđivanje štete, tvrdeći da ne zadovoljava standard objektivnog ispitivanja i pozitivnih dokaza iz članka 3.1. Sporazuma WTO-a o antidampingu. Kako bi potkrijepila tu tvrdnju, CISA se detaljnije osvrnula na odabir razmatranog razdoblja, tumačenje glavnih makroekonomskih pokazatelja industrije Unije i kretanja uvoznih cijena.

(239)

Kada je riječ o razmatranom razdoblju, CISA je uputila na tumačenje standarda „objektivnog ispitivanja” Žalbenog tijela WTO-a, koje je u svojem izvješću (72) navelo da „tijela koja provode ispitni postupak nemaju pravo to činiti na način koji bi doveo do toga da, zbog postupka utvrđivanja činjenica ili evaluacije, bude vjerojatnije da će utvrditi da je domaća industrija pretrpjela štetu”. Nadalje, CISA je uputila na članak 6. stavak 1. osnovne uredbe, kojim je propisano da razdoblje ispitnog postupka među ostalim služi „za potrebe reprezentativnog nalaza”. CISA je smatrala da zbog posljedica koje je pandemija bolesti COVID-19 2020. i 2021. ostavila na gospodarstvo općenito, a posebno na industriju čelika, razdoblje koje je Komisija razmotrila (od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2021.) nije reprezentativno te da je Komisija u razmatrano razdoblje trebala uključiti još najmanje dvije godine prije tog razdoblja te razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka.

(240)

Kada je riječ o tumačenju glavnih makroekonomskih pokazatelja industrije Unije, CISA je ponovila stajališta koja je iznijela u primjedbama na pokretanje postupka. Posebno se usredotočila na smanjenje potrošnje teških ploča u Uniji i tvrdila da bi pokazatelje industrije Unije trebalo analizirati u odnosu na to smanjenje. CISA je tvrdila da bi se tim pristupom došlo do zaključka da je industrija Unije u dobrom stanju. Nadalje, CISA je naglasila da se negativno kretanje takvih pokazatelja ne može pripisati kineskom uvozu.

(241)

Kada je riječ o kretanjima uvoznih cijena, CISA je primijetila da su cijene uvoza iz Kine bile više od prodajnih cijena i troškova proizvodnje industrije Unije u razdoblju ispitnog postupka revizije te da su uvozne cijene iz Kine od 2019. do 2021. bile više od uvoznih cijena iz ostalih trećih zemalja, koje su stalno bile niže od prodajnih cijena i troškova proizvodnje industrije Unije. Prema mišljenju CISA-e, to je prima facie dokaz o sniženju cijena i sniženju ciljnih cijena aktualnih izvoznika te je dodatan dokaz da zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Kine nije opravdano, suprotno zaključcima Komisije.

(242)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 233., materijalna šteta koju je industrija Unije pretrpjela u razdoblju ispitnog postupka revizije nije se mogla pripisati dampinškom uvozu iz Kine. Stoga, suprotno CISA-inim primjedbama, uzrok štete nije ključno pitanje u ovom predmetu. Nadalje, analiza vjerojatnosti ponavljanja štete pokazuje da bi ukidanje mjera najvjerojatnije dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz NRK-a po štetnim cijenama i da bi se materijalna šteta izvorno prouzročena dampinškim uvozom iz Kine vjerojatno ponovila. To je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama od 249. do 263. Stoga su tvrdnje koje je CISA iznijela o nalazima materijalne štete bespredmetne.

(243)

U svakom slučaju i radi potpunosti, iz razloga objašnjenih u sljedećim uvodnim izjavama Komisija se nije složila ni s tvrdnjama CISA-e da utvrđivanje štete nije u skladu sa standardom objektivnog ispitivanja i pozitivnih dokaza. Komisija se ne slaže ni da bilo koji od CISA-inih argumenata podupire tu tvrdnju.

(244)

Kada je riječ o odabiru razmatranog razdoblja, kao što je CISA priznala u svojem podnesku, Komisija ima široko diskrecijsko pravo. U tom je slučaju slijedila svoju uobičajenu praksu, a to je da odabere razdoblje koje uključuje razdoblje ispitnog postupka (odabrano u skladu s člankom 6. stavkom 1. osnovne uredbe) i tri pune godine prije njega. Stoga je svaka insinuacija da je razmatrano razdoblje odabrano tako da bude vjerojatnije da će se utvrditi šteta potpuno neutemeljena i mora se odbaciti. Kada je riječ o reprezentativnosti, razdoblje od četiri pune godine obično bi se smatralo dovoljno reprezentativnim. Uobičajeno je da se tržišni uvjeti tijekom tog razdoblja mijenjaju i da uključuju intervale gospodarskog pada, bez obzira na to jesu li dio poslovnog ciklusa ili su uzrokovani neočekivanim događajima, kao što je pandemija bolesti COVID-19. Nadalje, Komisija je naglasila da je u svojoj procjeni propisno uzela u obzir tržišne uvjete, uključujući pad potrošnje, i zaključila da se šteta ne može pripisati uvozu iz Kine.

(245)

Kada je riječ o tumačenju glavnih makroekonomskih pokazatelja, Komisija je napomenula da ništa u osnovnoj uredbi ne upućuje na to da bi gospodarsko stanje industrije Unije trebalo ocjenjivati samo u odnosu na potrošnju i druge tržišne uvjete. Naprotiv, osnovnom uredbom propisano je da se pri procjeni uzročnosti mora uzeti u obzir smanjenje potražnje i promjene obrazaca potrošnje. Kako je prethodno objašnjeno, taj je zahtjev u potpunosti ispunjen u Komisijinoj analizi.

(246)

Kada je riječ o kretanjima uvoznih cijena, Komisija je napomenula da usporedba obujma i cijena uvoza iz Kine s obujmom i cijenama uvoza iz trećih zemalja nije relevantna za utvrđivanje štete kao takve, već bi mogla biti relevantna samo za procjenu postojanja uzročno-posljedične veze.

(247)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija je potvrdila svoj zaključak o šteti, napominjući da je u svakom slučaju analiza postojanja materijalne štete tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije odvojena od pozitivnog utvrđivanja vjerojatnosti ponavljanja štete u slučaju isteka mjera. Potonje se temelji na prospektivnoj analizi raznih čimbenika, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 250. do 260.

(248)

Komisija je u uvodnoj izjavi 233. zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 216., negativni učinak znatnog dampinga u prošlosti ne može se podcijeniti, a prema mišljenju Komisije šteta za industriju Unije koja je uočena za vrijeme razdoblja ispitnog postupka revizije nije mogla nastati zbog uvoza iz NRK-a jer je obujam kineskog uvoza u tom razdoblju bio vrlo ograničen. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 185. i 230., u razmatranom razdoblju tržišni udio kineskog uvoza ostao je ispod razine de minimis, odnosno ispod 1 % potrošnje. Komisija je stoga u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe procijenila vjerojatnost ponavljanja štete izvorno prouzročene dampinškim uvozom iz NRK-a u slučaju isteka antidampinških mjera.

(249)

U tom je smislu Komisija ispitala proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u te privlačnost tržišta Unije, uključujući odnos između cijena izvoza u treće zemlje i razine cijena u Uniji. Nadalje, ispitala je vjerojatne razine cijena uvoza iz NRK-a u slučaju ukidanja antidampinških mjera te njihov utjecaj na industriju Unije.

(250)

Treba podsjetiti na to da su u razdoblju početnog ispitnog postupka kineski izvoznici bili sve prisutniji na tržištu Unije i imali tržišni udio od čak 14,4 %. To upućuje na to da ti izvoznici imaju osobit interes za tržište Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 170., s obzirom na rezervni kapacitet u NRK-u, privlačnost tržišta Unije za kineske proizvođače izvoznike i postojanje antidampinških mjera u drugim zemljama, koje ograničavaju mogućnosti izvoza na ta tržišta, postoji velika vjerojatnost da bi se u slučaju isteka antidampinških mjera znatno povećao izvoz teških ploča iz NRK-a u Uniju.

(251)

Kada je riječ o razinama cijena tog uvoza u Uniju, podnositelj zahtjeva dostavio je procjene koje se temelje na podacima o cijenama poduzeća S&P Global Platts, neovisnog poduzeća za tržišnu analizu u sektoru čelika. Ti su podaci uključivali cijene izvoza (FOB) iz NRK-a (Šangaj), cijene koje naplaćuje industrija Unije (EXW) u sjevernoj i južnoj Europi te cijene uvoza (CIF) u južnoeuropskoj luci. Cijene izvoza iz NRK-a odnose se na osnovni strukturni razred Q355, dok se ostale cijene odnose na usporedivi razred S235 JR. Podaci su pokazali da su u razdoblju nakon razdoblja ispitnog postupka revizije izvozne cijene iz NRK-a općenito bile znatno niže od cijena koje je naplaćivala industrija Unije u sjevernoj i južnoj Europi, kao i od cijena uvoza u južnoeuropskoj luci. Konkretno, za posljednja tri mjeseca za koja su bili dostupni podaci, tj. kolovoz, rujan i listopad 2022., podnositelj zahtjeva izračunao je da su cijene izvoza iz NRK-a (prilagođene za troškove prijevoza iz Šangaja u Antwerpen) bile za 39 % niže od cijena koje je industrija Unije naplaćivala u sjevernoj Europi, za 29 % niže od cijena koje je industrija Unije naplaćivala u južnoj Europi i za 20 % niže od uvoznih cijena u južnoj Europi. Na temelju toga podnositelj zahtjeva procijenio je da bi znatan obujam kineskog izvoza na tržište Unije vjerojatno uzrokovao smanjenje cijena na tržištu Unije za najmanje 20–29 % ako bi obujam prodaje ostao isti.

(252)

U kontekstu navedenoga Komisija je zaključila da bi znatno povećanje uvoza iz NRK-a dovelo do znatnog dodatnog pritiska na cijene u Uniji, koje su već na razinama poslovanja s gubitkom. S obzirom na osjetljivu situaciju industrije Unije, kombinacija tih učinaka uzrokovala bi daljnje velike gubitke prodaje, tržišnog udjela i profitabilnosti, što bi dodatno pogoršalo stanje industrije Unije i u konačnici dovelo u pitanje njezinu održivost.

(253)

CISA je iznijela niz tvrdnji u kontekstu vjerojatnosti ponavljanja štete. Prvo je istaknula da se na teške ploče već primjenjuju zaštitne mjere EU-a te je ustvrdila da je zbog samih tih mjera ponavljanje štete vrlo malo vjerojatno. Pozvala je Komisiju da u svojoj procjeni u okviru ove revizije uzme u obzir tu dvostruku zaštitu.

(254)

U tom kontekstu treba podsjetiti na dva osnovna načela. Prvo, iako su i zaštitne i antidampinške mjere namijenjene za otklanjanje štete, zaštitne mjere nisu zamjena za antidampinške mjere. Drugo, u ovom slučaju ne postoji dvostruka zaštita industrije Unije. Kako je navela CISA, zaštitne mjere iznose 25 %, dok su antidampinške pristojbe na teške ploče više i iznose između 65,1 % i 73,7 %. Kako je jasno navedeno u Prilogu 2.6. uredbi o zaštitnim mjerama, nakon naplate zaštitnih mjera za teške ploče za naplatu bi preostao samo djelić antidampinške pristojbe. Stoga te mjere nisu kumulativne i nema dvostruke zaštite.

(255)

Drugo, Prilog 2.6. uredbi o zaštitnim mjerama pokazuje da zaštitne mjere nisu utvrđene tako da se osigura da uvoz teških ploča iz Kine bude na relevantnoj neštetnoj razini utvrđenoj u početnom antidampinškom ispitnom postupku. Da bi se to postiglo, bila bi potrebna dodatna pristojba od najmanje 40,1 %. Nadalje, kako je navedeno u uvodnim izjavama 79. i 80., Komisija je napomenula da je globalna kvota u okviru trenutačnih zaštitnih mjera znatna i da stoga ne bi mogla znatno ograničiti uvoz iz NRK-a na tržište Unije po štetnim cijenama ako bi se dopustio istek antidampinških pristojbi.

(256)

Na temelju navedenih razmatranja odbacuju se tvrdnje da industrija Unije uživa dvostruku zaštitu i da bi zaštitne mjere spriječile ponavljanje štete.

(257)

CISA i Primex nadalje su tvrdili da je kinesko Ministarstvo financija objavilo da od kolovoza 2021. određeni proizvodi od čelika, uključujući teške ploče, više ne ispunjavaju uvjete za povrat PDV-a na izvoz te da zbog te mjere nije vjerojatno da bi se šteta ponovila ako se dopusti istek mjera.

(258)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 166., CISA i Primex nisu iznijeli tvrdnje o vjerojatnom učinku ukidanja povrata PDV-a na izvoz na cijenu izvoza u Uniju u slučaju isteka mjera. Komisija smatra da ukidanje povrata PDV-a na izvoz ne bi spriječilo kineske proizvođače da preplave tržište Unije dampinškim izvozom jer trebaju iskoristiti svoj rezervni kapacitet. Argument da je zbog tog ukidanja malo vjerojatno da će se šteta ponoviti stoga nije utemeljen.

(259)

Na temelju toga zaključuje se da bi ukidanje mjera najvjerojatnije dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz NRK-a po štetnim cijenama i da bi se materijalna šteta izvorno prouzročena dampinškim uvozom iz Kine vjerojatno ponovila.

Primjedbe nakon konačne objave

(260)

U primjedbama nakon objave podnositelj zahtjeva složio se s Komisijinim zaključkom da bi ukidanje mjera najvjerojatnije dovelo do znatnog povećanja dampinškog uvoza iz NRK-a po štetnim cijenama i da bi se materijalna šteta izvorno prouzročena dampinškim uvozom iz Kine vjerojatno ponovila.

(261)

S druge strane, CISA je u svojim primjedbama ponovila da je uvoz teških ploča iz Kine već zanemariv i da bi ga ukidanje povrata PDV-a na izvoz dodatno obeshrabrilo. Prema CISA-i jedini razuman zaključak koji se iz toga može izvesti bio bi da uvoz iz Kine ne može biti uzrok navodne štete ili ponavljanja štete industriji Unije.

(262)

Komisija je smatrala da u kontekstu procjene vjerojatnosti ponavljanja štete relevantno pitanje nije učinak ukidanja povrata PDV-a na izvoz dok su mjere na snazi, nego njegov učinak na tržište Unije za teške ploče i na industriju Unije u slučaju isteka mjera. Komisija je napomenula da CISA nije kvantificirala učinke takvog ukidanja na mogući obujam i izvoznu cijenu po kojoj kineski proizvodi mogu doći na tržište Unije. Nadalje, nije iznijela argumente protiv zaključka da ukidanje povrata PDV-a na izvoz ne bi spriječilo kineske proizvođače da preplave tržište Unije dampinškim izvozom ako se dopusti istek mjera. Stoga je Komisija ostala pri zaključku iz uvodne izjave 259. o vjerojatnosti ponavljanja štete.

(263)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih različitih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika/trgovaca i korisnika.

(264)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. osnovne uredbe.

(265)

Industrija Unije nalazi se u nekoliko država članica, kao što su Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Belgija, Grčka, Češka, Poljska i Austrija, i, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 212., u razdoblju ispitnog postupka revizije u njoj je na poslovima povezanima s teškim pločama bilo izravno zaposleno više od 16 000 radnika.

(266)

U ispitnom postupku utvrđeno je da je u razmatranom razdoblju, unatoč postojećim mjerama protiv NRK-a, industrija Unije i dalje poslovala s gubicima i da se smanjila njezina proizvodnja i obujam prodaje na tržištu Unije. Kako je prethodno objašnjeno, ako bi se dopustilo da mjere isteknu, vrlo je vjerojatno da bi se kineski uvoz nastavio u velikom obujmu po dampinškim cijenama. To bi vjerojatno pogoršalo već osjetljivo stanje industrije Unije, što bi moglo dovesti u pitanje održivost proizvodnje teških ploča te uzrokovati gubitak radnih mjesta i alternativnih izvora opskrbe u Uniji.

(267)

U interesu je Unije da tržište omogućuje učinkovito i pošteno tržišno natjecanje. Ako se mjere zadrže, očekuje se da će nakon oporavka tržišta od posljedica pandemije industrija Unije moći povećati svoje cijene, obujam proizvodnje i prodaje i zaposlenost te postupno ponovno ostvarivati dobit.

(268)

Stoga je zaključeno da bi zadržavanje mjera koje su na snazi protiv NRK-a očito bilo u interesu industrije Unije.

(269)

Nijedan nepovezani uvoznik ili trgovac nije odgovorio na Komisijin upitnik.

(270)

Primex, uvoznik teških ploča koji se protivio produljenju mjera, dostavio je podnesak o pokretanju postupka, ali nije iznio primjedbe o interesu nepovezanih uvoznika i trgovaca.

(271)

U početnom ispitnom postupku zaključeno je da uvođenje mjera ne bi imalo znatne negativne učinke na interes uvoznika iz Unije. Takav je zaključak donesen zbog činjenice da su teške ploče činile 20 % ili manje obujma poslovanja uvoznika koji su surađivali i činjenice da većina uvoznika nabavlja robu iz mnogih izvora, među ostalim od industrije Unije.

(272)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da učinak zadržavanja mjera na nepovezane uvoznike i trgovce vjerojatno neće biti znatan.

(273)

Tri su korisnika surađivala u ispitnom postupku i barem djelomično odgovorila na Komisijin upitnik. Društvo Europipe GmbH („Europipe”) navelo je da podupire zadržavanje mjera. Međutim, taj je korisnik u vlasništvu dvaju proizvođača iz Unije i njegov se položaj ne može smatrati reprezentativnim za interese korisnika.

(274)

Druga dva korisnika, društvo Vestas Wind Systems A/S („Vestas”) i društvo Astilleros Gondán S.A. („Gondán”), usprotivila su se zadržavanju mjera.

(275)

Vestas, koji se bavi izgradnjom vjetroturbina, naveo je da se znatan udio troškova njegovih konačnih proizvoda odnosi na proizvod iz postupka revizije. Iako je naveo da je u razdoblju ispitnog postupka revizije teške ploče nabavljao isključivo od industrije Unije, tvrdio je da bi zadržavanje mjera negativno utjecalo na njegove djelatnosti. Međutim, taj je korisnik odbio dostaviti podatke koji bi bili relevantni za provjeru te tvrdnje.

(276)

Kako bi procijenila moguće učinke produljenja mjera na tog korisnika, i općenito na poslovanje u sektoru vjetroelektrana, Komisija se oslonila i na izvješće društva WindEurope (73), koje pokazuje da je industrija izgradnje vjetroelektrana od 2018. do 2020. dosljedno rasla (+22 %), unatoč teškoj gospodarskoj situaciji opisanoj u uvodnoj izjavi 178., te da je nastavila rasti u razdoblju ispitnog postupka revizije (+17 %). Predviđanja za razdoblje do 2026. pokazuju da će ta industrija nastaviti znatno rasti.

(277)

I društvo Gondán, koje posluje u sektoru brodogradnje, navelo je da je u razdoblju ispitnog postupka revizije kupovalo isključivo od industrije Unije. Trošak proizvoda iz postupka revizije iznosio je manje od 5 % ukupnog troška odgovarajućih konačnih proizvoda.

(278)

Zajedno je potrošnja teških ploča korisnika koji su naveli da se protive zadržavanju mjera činila znatno manje od 10 % ukupne potrošnje Unije na slobodnom tržištu u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(279)

S obzirom na to, nema dokaza koji pokazuju da bi nastavak primjene mjera znatno ili nerazmjerno utjecao na djelatnosti tih korisnika.

(280)

Vestas, CISA i Primex tvrdili su da nastavak primjene antidampinških mjera ne bi bio u interesu Unije, posebno uzimajući u obzir učinke ničim izazvanog i neopravdanog agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, koji je počeo 24. veljače 2022., na opskrbu teškim pločama te posljedičnih sankcija nametnutih Rusiji i Bjelarusu. Prema mišljenju tih strana ti događaji doveli su do prestanka uvoza teških ploča podrijetlom iz Rusije i Bjelarusa te znatno ograničili uvoz iz Ukrajine, a očekuje se da će se takva situacija nastaviti. Prema mišljenju Vestasa i Primexa proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije bio bi ograničen i zbog navodnog manjka opskrbe čeličnim pločama ili drugim ulaznim elementima, kao što su peleti od željezne rude, kameni ugljen za proizvodnju koksa, metalni otpad i legure. S obzirom na smanjenje uvoza iz navedenih zemalja, CISA i Primex tvrdili su da bi uvoz iz Kine mogao nadomjestiti manjak ponude.

(281)

Komisija je priznala da je rat u Ukrajini, koji je započeo u veljači 2022., doveo do znatnog smanjenja uvoza iz Rusije i Ukrajine i da nema naznaka da će se ta situacija promijeniti u bliskoj budućnosti. Međutim, Komisija je primijetila da je uvoz iz Ukrajine i Rusije u velikoj mjeri zamijenjen uvozom iz Indije, Indonezije i Republike Koreje. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 201., industrija Unije ima rezervni kapacitet od približno 4 milijuna tona i može odgovoriti na znatno povećanje potražnje, a navodna ograničenja sirovina nisu dokazana. Naposljetku, Komisija je podsjetila na to da svrha mjera nije zatvoriti tržište za kineski uvoz te da je kineskim izvoznicima uvijek bilo dopušteno prodavati teške ploče po neštetnoj cijeni. Stoga se tvrdnje o nedostatnoj opskrbi ne mogu prihvatiti.

(282)

Zaključno, Komisija je smatrala da nastavak primjene mjera ne bi znatno utjecao na korisnike, posebno uzimajući u obzir potrebu za očuvanjem proizvodnje teških ploča u Uniji.

(283)

Vestas je tvrdio da se zbog ograničenja kapaciteta industrije Unije potražnja u sektoru energije vjetra u Uniji za teškim pločama, a posebno za čeličnim pločama velikih dimenzija, ne bi mogla zadovoljiti ako se mjere zadrže. Prema mišljenju Vestasa, to bi utjecalo i na daljnje uključivanje vjetra u kombinaciju izvora energije, a posljedično i na sposobnost Unije da ostvari svoje ciljeve za energiju iz obnovljivih izvora i ciljeve smanjenja CO2.

(284)

Komisija je napomenula da Vestas nije potkrijepio navode o ograničenju kapaciteta za određenu vrstu teških ploča. Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 281., industrija Unije ima rezervni kapacitet koji joj omogućuje da odgovori na znatno povećanje potražnje, a njezina se proizvodnja dopunjuje uvozom iz trećih zemalja. S obzirom na navedeno, nema dokaza da bi zadržavanje mjera znatno ograničilo razvoj sektora energije vjetra.

(285)

Nadalje, ispitni postupak pokazao je da industrija Unije ima ambiciozne planove za ulaganja u „ozelenjivanje” proizvodnje čelika, uključujući prelazak s tradicionalnih visokih peći na elektrolučne peći. Očekuje se da će takva ulaganja znatno doprinijeti ciljevima Unije u pogledu smanjenja emisija ugljika. Međutim, takva bi se ulaganja ostvarila samo ako industrija Unije može postići odgovarajuću profitabilnost, a preduvjet za to jest zadržavanje mjera.

(286)

Zaključno, Komisija smatra da nastavak primjene mjera općenito ne bi negativno utjecao na okolišne ciljeve Unije.

(287)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da nema uvjerljivih razloga povezanih s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz teških ploča podrijetlom iz NRK-a.

Primjedbe nakon konačne objave

(288)

U primjedbama nakon konačne objave podnositelj zahtjeva složio se s Komisijinim zaključkom da bi nastavak primjene mjera koristio cijelom tržištu Unije jer bi omogućio sigurnu i stabilnu domaću opskrbu teškim pločama, nastavak prelaska na zelenu proizvodnju čelika i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

(289)

S druge strane, CISA je tvrdila da razmatranja interesa Unije pokazuju da je istek predmetnih mjera nužan zbog sljedećih razloga: 1. mogući deficit uvoza nakon de facto izlaska Rusije i Ukrajine s tržišta EU-a i zadržavanja zaštitnih mjera za čelik, 2. predloženi mehanizam EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama i 3. rizici od gospodarske recesije povezani s visokim stopama inflacije u EU-u.

(290)

Kada je riječ o mogućem deficitu uvoza, CISA je ponovila stajalište da bi prestanak uvoza iz Rusije i Ukrajine doveo do manjka opskrbe. Kako bi potkrijepila svoju tvrdnju, dostavila je relevantan članak (74) koji je objavilo jedno društvo za analizu tržišta.

(291)

Komisija je napomenula da informacije koje je dostavila CISA potvrđuju zaključak da je uvoz iz Ukrajine i Rusije u velikoj mjeri zamijenjen uvozom iz drugih zemalja, primjerice Indije i Indonezije. Uzimajući u obzir i činjenicu da CISA nije dostavila pouzdane informacije o razvoju potražnje u Uniji ni o proizvodnji teških ploča proizvođača iz Unije, smatralo se da tvrdnje o postojanju deficita nisu potkrijepljene i da se ne mogu uzeti u obzir.

(292)

Kada je riječ o mehanizmu EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama, CISA je tvrdila da će se njime, ako se donese i bude primjenjivao u skladu s odgovarajućim privremenim sporazumom između Europskog parlamenta i Vijeća (75), nametnuti znatni dodatni troškovi te odvratiti od uvoza teških ploča, uključujući posebno uvoz iz Kine, Indije, Rusije i Turske.

(293)

Kako je i sama CISA priznala, mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama nije imao nikakav učinak tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije jer je tada to bio tek zakonodavni prijedlog. U svakom slučaju, Komisija je podsjetila da je cilj predloženog mehanizma spriječiti izmještanje emisija ugljika, potaknuti čišću industrijsku proizvodnju u zemljama izvan EU-a i osigurati pravednu cijenu ugljika koji se ispušta tijekom proizvodnje ograničenog broja energetski intenzivnih proizvoda koji ulaze u EU. Stoga su ciljevi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama u potpunosti u skladu s interesom Unije da ostvari svoje okolišne ciljeve. Nadalje, Komisija je podsjetila da bi svaki mogući učinak mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama na uvoz teških ploča iz Kine, Indije, Rusije i Turske ovisio o razini dekarbonizacije proizvodnih procesa u tim zemljama, koja se u ovoj fazi još ne može procijeniti. Komisija će u tom pogledu preispitati učinak mehanizma ugljične prilagodbe na granicama na kraju prijelaznog razdoblja provedbe (prosinac 2025.) kako bi prema potrebi prilagodila njegovu primjenu prije potpunog stupanja na snagu konačnog sustava u siječnju 2026. Uzimajući u obzir navedeno, ta tvrdnja je odbačena.

(294)

Kada je riječ o inflaciji, CISA je tvrdila da bi, s obzirom na dosad nezabilježene razine inflacije u Uniji 2022., povećanje cijena predmetnog proizvoda ugrozilo održivost infrastrukturnih projekata i rast BDP-a u državama članicama EU-a.

(295)

Komisija je podsjetila da je cilj mjera osigurati poštene tržišne uvjete u Uniji i napomenula da gospodarsko okruženje u kojem se trošak ulaznih elemenata znatno povećava, a proizvođačima nije dopušteno da u skladu s time prilagode svoje cijene zbog dampinškog uvoza, ne bi pogodovalo gospodarskom rastu i ugrozilo bi održivost industrije.

(296)

Zaključno, Komisija i dalje smatra da nema uvjerljivih razloga povezanih s interesom Unije protiv zadržavanja postojećih mjera za uvoz teških ploča podrijetlom iz NRK-a.

(297)

CISA je tvrdila da su ispunjeni uvjeti za suspenziju postojećih antidampinških mjera u skladu s člankom 14. stavkom 4. osnovne uredbe. Tvrdila je da su ispunjena oba uvjeta utvrđena u navedenom članku 14. stavku 4. osnovne uredbe. Navela je da su se tržišni uvjeti privremeno promijenili do te mjere da nije vjerojatno da bi suspenzija dovela do nastanka ili nastavka štete. U tom je smislu CISA spomenula očekivani rast industrije Unije na nizvodnom tržištu, sve veću nestašicu na tržištu Unije, očekivani gospodarski oporavak u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19, porast cijena predmetnog proizvoda i očekivano smanjenje obujma uvoza iz Rusije i Ukrajine te je uputila na Provedbenu odluku o suspenziji konačnih antidampinških pristojbi uvedenih na uvoz plosnatih valjanih proizvoda od aluminija podrijetlom iz NRK-a.

(298)

Komisija je tu tvrdnju odbacila jer nije potkrijepljena. CISA nije dostavila informacije kojima bi potkrijepila navode da su uvjeti iz članka 14. stavka 4. osnovne uredbe ispunjeni i da bi postojeće antidampinške mjere trebalo suspendirati.

(299)

Na temelju Komisijinih zaključaka o vjerojatnosti ponavljanja dampinga, vjerojatnosti ponavljanja štete i interesu Unije trebalo bi zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz teških ploča podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(300)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog razlike u stopama pristojbe sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(301)

Iako je predočenje tog računa potrebno carinskim tijelima država članica za primjenu pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe na uvoz, to nije jedini element o kojem carinska tijela trebaju voditi računa. Naime, čak i ako im se predoči račun koji ispunjava sve zahtjeve iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe, carinska tijela država članica moraju provesti uobičajene provjere i mogu, kao u svim drugim slučajevima, zatražiti dodatne dokumente (otpremne dokumente itd.) radi provjere točnosti pojedinosti navedenih u deklaraciji te moraju osigurati da daljnja primjena niže stope pristojbe bude opravdana, u skladu s carinskim propisima.

(302)

Ako se obujam izvoza jednog od društava koja ostvaruju korist od nižih stopa pojedinačne pristojbe znatno poveća nakon uvođenja predmetnih mjera, takvo bi se povećanje obujma moglo smatrati promjenom strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. osnovne uredbe. U tim okolnostima i ako su ispunjeni uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak za sprječavanje izbjegavanja mjera. U tom se ispitnom postupku može, među ostalim, ispitati potreba za ukidanjem pojedinačnih stopa pristojbe i posljedičnim uvođenjem pristojbe za cijelu zemlju.

(303)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nijednoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(304)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (76). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima se može dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, uredba o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(305)

Izvoznik ili proizvođač koji nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju korištenom za utvrđivanje razine pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na njegov izvoz može zatražiti od Komisije da se na njega primjenjuje stopa antidampinške pristojbe za društva koja surađuju, a nisu uključena u uzorak. Komisija bi trebala odobriti takav zahtjev ako su ispunjena tri uvjeta. Novi proizvođač izvoznik morao bi dokazati: i. da nije izvozio predmetni proizvod u Uniju u razdoblju korištenom za utvrđivanje razine pristojbe primjenjive na njegov izvoz, ii. da nije povezan s društvom koje je to činilo i koje stoga podliježe antidampinškim pristojbama; i iii. da je nakon toga izvozio predmetni proizvod ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda.

(306)

Sve zainteresirane strane obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Dano im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon te objave.

(307)

Uzimajući u obzir članak 109. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (77), kada se iznos treba nadoknaditi zbog presude Suda Europske unije, trebala bi se primijeniti kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja, objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije prvog kalendarskog dana svakog mjeseca.

(308)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/159 (78) Komisija je uvela zaštitnu mjeru za određene proizvode od čelika na razdoblje od tri godine. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2021/1029 (79) ta je zaštitna mjera produljena do 30. lipnja 2024. Proizvod iz postupka revizije pripada jednoj od kategorija proizvoda na koje se primjenjuje zaštitna mjera. Prema tome, nakon što se prekorače carinske kvote utvrđene na temelju zaštitne mjere, na isti uvoz plaćala bi se i carinska pristojba iznad kvote i antidampinška pristojba. Budući da takva kumulacija antidampinških mjera sa zaštitnim mjerama može imati veći učinak na trgovinu nego što je poželjno, Komisija je odlučila spriječiti istodobnu primjenu antidampinške pristojbe i carinske pristojbe iznad kvote na proizvod iz postupka revizije tijekom trajanja primjene zaštitne pristojbe.

(309)

To znači da, ako se carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 počne primjenjivati na proizvod iz postupka revizije, carinska pristojba iznad kvote iz članka 1. stavka 6. Provedbene uredbe (EU) 2019/159 naplaćuje se povrh razlike između te pristojbe i viših antidampinških pristojbi uvedenih u skladu s ovom Uredbom. Suspendira se nenaplaćeni dio iznosa antidampinških pristojbi.

(310)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,