This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32022R2095
Commission Implementing Regulation (EU) 2022/2095 of 28 October 2022 establishing measures to prevent the introduction into, establishment and spread within the Union territory of Anoplophora chinensis (Forster) and repealing Decision 2012/138/EU
Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2095 оd 28. listopada 2022. o utvrđivanju mjera za sprečavanje unošenja organizma Anoplophora chinensis (Forster) na područje Unije, njegova udomaćivanja i širenja unutar područja Unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2012/138/EU
Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2095 оd 28. listopada 2022. o utvrđivanju mjera za sprečavanje unošenja organizma Anoplophora chinensis (Forster) na područje Unije, njegova udomaćivanja i širenja unutar područja Unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2012/138/EU
C/2022/7611
SL L 281, 31.10.2022, p. 53–70
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
|
31.10.2022 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 281/53 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/2095
оd 28. listopada 2022.
o utvrđivanju mjera za sprečavanje unošenja organizma Anoplophora chinensis (Forster) na područje Unije, njegova udomaćivanja i širenja unutar područja Unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2012/138/EU
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredaba (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavke 1. i 2. te članak 41. stavak 2.,
budući da:
|
(1) |
Provedbenom odlukom Komisije 2012/138/EU (2) utvrđene su mjere za sprečavanje unošenja organizma Anoplophora chinensis (Forster) („navedeni štetni organizam”) na područje Unije i njegova širenja unutar područja Unije. |
|
(2) |
Nedavna izbijanja zaraze navedenim štetnim organizmom u nekim državama članicama i iskustvo stečeno tijekom primjene Provedbene odluke 2012/138/EU pokazuju da treba ažurirati te mjere kako bi se osigurao usmjereniji pristup nadziranju i suzbijanju navedenog štetnog organizma na području Unije. |
|
(3) |
U članku 1. točki (a) Provedbene odluke 2012/138/EU naveden je popis navedenog bilja, domaćina navedenog štetnog organizma, na kojem je otkriven taj štetni organizam na području Unije. To navedeno bilje podliježe zahtjevima za unošenje tog štetnog organizma na područje Unije, njegovo premještanje unutar područja Unije te njegovo iskorjenjivanje ili obuzdavanje njegova širenja. |
|
(4) |
To navedeno bilje i dalje predstavlja fitosanitarni rizik. Stoga bi ovom Uredbom trebalo odrediti i takav popis navedenog bilja, na koje se primjenjuju odgovarajuće mjere. Budući da je navedeni štetni organizam pronađen na bilju Vaccinium corymbosum, Melia spp., Ostrya spp. i Photinia spp. i budući da je to bilje domaćin navedenog štetnog organizma, trebalo bi ga dodati na taj popis. |
|
(5) |
Bilje domaćini prisutno na području Unije, točnije bilje vrsta Acer spp., Aesculus hippocastanum, Alnus spp., Betula spp., Carpinus spp., Chaenomeles spp., Citrus spp., Cornus spp., Corylus spp., Cotoneaster spp., Crataegus spp., Cryptomeria spp., Fagus spp., Ficus spp., Hibiscus spp., Lagerstroemia spp., Malus spp., Melia spp., Morus spp., Ostrya spp., Parrotia spp., Photinia spp., Platanus spp., Populus spp., Prunus laurocerasus, Pyrus spp., Rosa spp., Salix spp., Ulmus spp. i Vaccinium corymbosum, trebalo bi podlijegati godišnjem nadzoru kako bi se osiguralo da je popis ažuriran i da se temelji na najnovijim tehničkim i znanstvenim spoznajama. |
|
(6) |
Kako bi se osigurao bolji pregled prisutnosti navedenog štetnog organizma, države članice trebale bi intenzivirati godišnje nadzore radi utvrđivanja njegove prisutnosti i primjenjivati metode u skladu s najnovijim znanstvenim i tehničkim podacima. |
|
(7) |
Kako bi se navedeni štetni organizam iskorijenio i kako bi se spriječilo njegovo širenje unutar područja Unije, države članice trebale bi uspostaviti demarkirana područja koja se sastoje od zaraženog područja i sigurnosnog područja te primijeniti mjere iskorjenjivanja. Sigurnosno područje trebalo bi biti široko 2 km, što je primjereno s obzirom na sposobnost širenja navedenog štetnog organizma. |
|
(8) |
Međutim, kod izoliranih pojava navedenog štetnog organizma uspostava demarkiranog područja ne bi trebala biti obvezna ako se navedeni štetni organizam može ukloniti s tog bilja i ako postoje dokazi da je to bilje zaraženo prije nego što je uneseno na to područje ili da je riječ o izoliranom slučaju za koji se ne očekuje da će dovesti do udomaćivanja. To je najproporcionalniji pristup ako se nadzorima provedenima na predmetnom području potvrdi da navedeni štetni organizam nije prisutan. |
|
(9) |
Na nekim područjima Unije iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma više nije moguće. Stoga bi predmetnim državama članicama trebalo dopustiti da umjesto iskorjenjivanja primijene mjere za obuzdavanje širenja štetnog organizma unutar tih područja. Te bi mjere trebale biti manje stroge od mjera za iskorjenjivanje, ali bi trebale osigurati temeljit pristup nadzoru i više mjera opreza, uglavnom na odgovarajućim sigurnosnim područjima, kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije. |
|
(10) |
Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju i druge države članice o svim demarkiranim područjima za obuzdavanje širenja koja namjeravaju odrediti ili izmijeniti kako bi Komisija imala pregled širenja navedenog štetnog organizma na području Unije i kako bi mogla preispitati ovu Uredbu i uključiti ta područja na popis demarkiranih područja za obuzdavanje širenja. |
|
(11) |
Kako bi se osiguralo neposredno uklanjanje zaraženog bilja i spriječilo daljnje širenje navedenog štetnog organizma na ostatak područja Unije, trebalo bi provoditi godišnje nadzore sigurnosnih područja u najprikladnije doba godine i uz odgovarajući intenzitet, pri čemu bi trebalo uzeti u obzir mogućnost da nadležna tijela dodatno prate bilje domaćine na zaraženim područjima radi obuzdavanja širenja. |
|
(12) |
Za biljne vrste za koje je poznato da su osjetljive na navedeni štetni organizam koji je otkriven na demarkiranom području i koje su barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa uzgajane na tom demarkiranom području ili su premještane kroz takvo područje veća je vjerojatnost zaraze navedenim štetnim organizmom. Stoga je opravdano utvrditi posebne zahtjeve za premještanje navedenog bilja unutar područja Unije. |
|
(13) |
Radi olakšavanja trgovine uz zaštitu zdravlja bilja, bilje domaćine podrijetlom iz treće zemlje u kojoj taj štetni organizam nije prisutan trebao bi pri unošenju na područje Unije pratiti fitosanitarni certifikat koji sadržava dodatnu izjavu da u toj zemlji nije prisutan navedeni štetni organizam. |
|
(14) |
Kako bi se osiguralo da je bilje domaćin koje se unosi na područje Unije iz područja trećih zemalja za koja je poznato da je na njima prisutan navedeni štetni organizam slobodno od navedenog štetnog organizma, zahtjevi za njegovo unošenje na područje Unije trebali bi biti slični zahtjevima utvrđenima za premještanje navedenog bilja podrijetlom iz demarkiranih područja. |
|
(15) |
S obzirom na najnovije znanstvene i tehničke dokaze, trebalo bi pojačati aktivnosti nadzora koje provode treće zemlje kako bi potvrdile da navedeni štetni organizam nije prisutan na dijelovima njihova državnog područja ili na proizvodnim mjestima iz kojih je odobren izvoz na područje Unije. |
|
(16) |
Primjereno je utvrditi pravila za službene preglede premještanja navedenog bilja izvan demarkiranih područja na ostatak područja Unije i unošenja bilja domaćina iz trećih zemalja na područje Unije. |
|
(17) |
Provedbenu odluku 2012/138/EU trebalo bi staviti izvan snage. |
|
(18) |
Kad je riječ o aktivnostima nadzora koje se provode na području Unije za koje je poznato da na njemu nije prisutan navedeni štetni organizam ilina područjima ili u proizvodnim jedinicama trećih zemalja, primjereno je omogućiti državama članicama i trećim zemljama dovoljno vremena da osmisle te aktivnosti tako da pružaju dostatnu razinu potrebne statističke pouzdanosti. Stoga bi se zahtjevi koji se odnose na te aktivnosti nadzora trebali primjenjivati od 1. siječnja 2025. |
|
(19) |
Odredbe o provedbi nadzora na demarkiranim područjima na temelju Općih smjernica Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku (3) trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2025. kako bi se nadležnim tijelima dalo dovoljno vremena da isplaniraju i osmisle te nadzore te da za njih dodijele dovoljne resurse. |
|
(20) |
Odredbe o kriznim planovima trebale bi se primjenjivati od 1. kolovoza 2023. kako bi se državama članicama dalo dovoljno vremena da izrade te planove. |
|
(21) |
Zahtjevi koji se odnose na unošenje navedenog bilja iz trećih zemalja na područje Unije trebali bi se primjenjivati od 1. srpnja 2024. kako bi se državama članicama, trećim zemljama i predmetnim specijaliziranim subjektima dalo dovoljno vremena da se pripreme za provedbu tih zahtjeva. |
|
(22) |
Potrebno je dodatno procijeniti fitosanitarni rizik navedenog štetnog organizma za područje Unije jer još treba utvrditi potpuni raspon bilja domaćina na temelju njegove raširenosti na području Unije i tehničkih i znanstvenih dokaza prikupljenih iz ostatka svijeta. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati do 31. prosinca 2029. kako bi se omogućila ta dodatna procjena i njezino preispitivanje. |
|
(23) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PREDMET I DEFINICIJE
Članak 1.
Predmet
Ovom Uredbom utvrđuju se mjere za sprečavanje unošenja organizma Anoplophora chinensis (Forster) na područje Unije, njegova udomaćivanja i širenja unutar područja Unije te za njegovo iskorjenjivanje ili obuzdavanje njegova širenja ako se utvrdi da je prisutan na tom području.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
1. |
„navedeni štetni organizam” znači Anoplophora chinensis (Forster); |
|
2. |
„navedeno bilje” znači bilje za sadnju, čiji promjer stabljike ili vrata korijena na najdebljem dijelu iznosi 1 cm ili više, vrsta Acer spp., Aesculus hippocastanum, Alnus spp., Betula spp., Carpinus spp., Citrus spp., Cornus spp., Corylus spp., Cotoneaster spp., Crataegus spp., Fagus spp., Lagerstroemia spp., Malus spp., Melia spp., Ostrya spp., Photinia spp., Platanus spp., Populus spp., Prunus laurocerasus, Pyrus spp., Rosa spp., Salix spp., Ulmus spp. i Vaccinium corymbosum; |
|
3. |
„mjesto proizvodnje” znači mjesto proizvodnje kako je definirano u Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere FAO-a (dalje u tekstu „ISPM”) br. 5 (4); |
|
4. |
„bilje domaćin” znači bilje za sadnju, čiji promjer stabljike ili vrata korijena na najdebljem dijelu iznosi 1 cm ili više, vrsta Acer spp., Aesculus hippocastanum, Alnus spp., Betula spp., Carpinus spp., Chaenomeles spp., Citrus spp., Cornus spp., Corylus spp., Cotoneaster spp., Crataegus spp., Cryptomeria spp., Fagus spp., Ficus spp., Hibiscus spp., Lagerstroemia spp., Malus spp., Melia spp., Morus spp., Ostrya spp., Parrotia spp., Photinia spp., Platanus spp., Populus spp., Prunus laurocerasus, Pyrus spp., Rosa spp., Salix spp., Ulmus spp. i Vaccinium corymbosum; |
|
5. |
„kontrolno bilje” znači navedeno bilje posebno posađeno radi ranog otkrivanja navedenog štetnog organizma te za potrebe nadzora. |
POGLAVLJE II.
GODIŠNJI NADZORI RADI UTVRĐIVANJA PRISUTNOSTI NAVEDENOG ŠTETNOG ORGANIZMA I KRIZNI PLANOVI
Članak 3.
Nadzori bilja domaćina u državama članicama
1. Nadležna tijela provode godišnje nadzore bilja domaćina utemeljene na riziku na dijelovima svojeg državnog područja na kojima nije utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma.
Organizacija i sustav uzorkovanja tih nadzora moraju omogućiti otkrivanje, unutar predmetne države članice, niske razine prisutnosti zaraženog bilja uz dostatnu razinu pouzdanosti. Nadzori se temelje na Općim smjernicama Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku.
2. Nadzori se provode:
|
(a) |
na temelju stupnja odgovarajućeg fitosanitarnog rizika; |
|
(b) |
na otvorenom, u rasadnicima, vrtnim centrima, trgovačkim centrima, na prirodnim i urbanim područjima i drugim relevantnim mjestima, prema potrebi; |
|
(c) |
u prikladno doba godine s obzirom na mogućnost otkrivanja navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir biologiju tog štetnog organizma, prisutnost i biologiju bilja domaćina te znanstvene i tehničke informacije navedene u kartici s informacijama za nadzor štetnog organizma Anoplophora chinensis (5) koju je objavila Agencija. |
3. Nadzori se sastoje od:
|
(a) |
vizualnog pregleda bilja domaćina; i |
|
(b) |
prema potrebi prikupljanja uzoraka i testiranja bilja za sadnju. |
Ako je to primjereno, radi dopune vizualnih pregleda mogu se koristiti posebno istrenirani psi tragači.
Članak 4.
Krizni planovi
1. Uz obveze utvrđene u članku 25. Uredbe (EU) 2016/2031 sve države članice utvrđuju krizni plan u kojem se utvrđuju mjere koje treba poduzeti na njihovu državnom području u pogledu:
|
(a) |
iskorjenjivanja navedenog štetnog organizma kako je utvrđeno u članku 8.; |
|
(b) |
premještanja navedenog bilja unutar područja Unije kako je utvrđeno u članku 10.; |
|
(c) |
službenih inspekcija koje treba provesti pri premještanju navedenog bilja unutar područja Unije i bilja domaćina na područje Unije kako je utvrđeno u člancima 10. i 11.; |
|
(d) |
minimalnih resursa koji se stavljaju na raspolaganje te postupaka za stavljanje na raspolaganje tih dodatnih resursa u slučaju sumnje na prisutnost navedenog štetnog organizma ili potvrde njegove prisutnosti; |
|
(e) |
pravila koja detaljno opisuju postupke za identificiranje vlasnika bilja koje treba ukloniti, obavješćivanje o nalogu za uklanjanje i pristup privatnim posjedima. |
2. Države članice prema potrebi ažuriraju svoje krizne planove do 31. prosinca svake godine.
POGLAVLJE III.
DEMARKIRANA PODRUČJA
Članak 5.
Uspostavljanje demarkiranih područja
1. Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena, predmetna država članica bez odgode uspostavlja demarkirano područje koje se sastoji od:
|
(a) |
područja koje uključuje zaraženo bilje i sve navedeno bilje koje bi se moglo zaraziti u krugu od 100 m oko zaraženog bilja („zaraženo područje”); |
|
(b) |
sigurnosnog područja širine od najmanje 2 km od granice zaraženog područja. |
2. Razgraničenje demarkiranog područja temelji se na znanstvenim načelima, biologiji određenog štetnog organizma, stupnju zaraze, specifičnoj rasprostranjenosti bilja domaćina na predmetnom području i dokazima o udomaćivanju navedenog štetnog organizma.
3. Za potrebe poduzimanja mjera iskorjenjivanja iz članka 8. i ako nadležno tijelo zaključi da je iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma moguće, širina sigurnosnog područja može se smanjiti na najmanje 1 km pri čemu se moraju uzeti u obzir okolnosti izbijanja kao što su njegova veličina i lokacija, stupanj zaraze ili broj i distribucija bilja domaćina.
4. Za potrebe poduzimanja mjera za obuzdavanje širenja iz članka 9. sigurnosno područje mora biti široko najmanje 4 km.
Širina sigurnosnog područja može se smanjiti na najmanje 2 km pri čemu se moraju uzeti u obzir okolnosti izbijanja kao što su njegova veličina i lokacija, stupanj zaraze ili broj i distribucija bilja domaćina.
5. Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena na sigurnosnom području demarkiranog područja za obuzdavanje širenja, primjenjuju se članci 17. i 18. Uredbe (EU) 2016/2031.
Članak 6.
Odstupanja od uspostavljanja demarkiranih područja
1. Odstupajući od članka 5., nadležna tijela mogu odlučiti da neće uspostaviti demarkirano područje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
(a) |
postoje dokazi da je navedeni štetni organizam unesen na određeno područje na bilju na kojem je otkriven i da je to bilje bilo zaraženo prije unošenja na predmetno područje ili je riječ o izoliranom slučaju te se ne očekuje da će dovesti do udomaćivanja; i |
|
(b) |
na temelju rezultata posebnog istraživanja te poduzetih mjera iskorjenjivanja utvrđeno je da se navedeni štetni organizam nije udomaćio te da širenje i uspješno razmnožavanje navedenog štetnog organizma nije moguće zbog njegove biologije. |
2. Ako primjenjuje odstupanje predviđeno u stavku 1., nadležno tijelo:
|
(a) |
odmah poduzima mjere kojima se osigurava brzo iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma i otklanja mogućnost njegova širenja; |
|
(b) |
tijekom barem jednog životnog ciklusa navedenog štetnog organizma i jedne dodatne godine te najmanje četiri uzastopne godine prati područje širine od najmanje 1 km oko zaraženog bilja ili od mjesta na kojem je pronađen navedeni štetni organizam, a to praćenje mora biti redovito i intenzivno barem tijekom prve godine; |
|
(c) |
uništava sav zaraženi biljni materijal; |
|
(d) |
osigurava sljedivost do izvora zaraze i sljedivost bilja povezanog sa zarazom, u mjeri u kojoj je to moguće, te pregledava to bilje radi otkrivanja znakova zaraze, među ostalim ciljanim uzorkovanjem destrukcijskom metodom; |
|
(e) |
informira javnost o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam; i |
|
(f) |
poduzima sve druge mjere koje mogu pomoći u iskorjenjivanju navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir normu ISPM br. 9 (6) i primjenjujući integrirani pristup u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (7). |
Članak 7.
Ukidanje demarkiranih područja
1. Demarkirano područje može se ukinuti ako se na temelju nadzora iz članka 8. stavka 1. točke (h) navedeni štetni organizam ne pronađe na demarkiranom području tijekom barem jednog životnog ciklusa navedenog štetnog organizma i jedne dodatne godine, a ukupno najmanje četiri uzastopne godine.
Za potrebe prvog podstavka, točna duljina životnog ciklusa navedenog štetnog organizma ovisi o dokazima koji su na raspolaganju za predmetno područje ili sličnu klimatsku zonu.
2. Demarkirano područje može se ukinuti i ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 6. stavku 1.
POGLAVLJE IV.
MJERE ISKORJENJIVANJA I MJERE ZA OBUZDAVANJE ŠIRENJA
Članak 8.
Mjere iskorjenjivanja
1. Na demarkiranim područjima za iskorjenjivanje nadležna tijela poduzimaju sve sljedeće mjere:
|
(a) |
hitna sječa zaraženog bilja i bilja za koje se sumnja da je zaraženo te potpuno uklanjanje njegova korijenja; |
|
(b) |
hitna sječa sveg navedenog bilja i uklanjanje njegova korijenja u krugu od 100 m oko zaraženog bilja te pregled tog navedenog bilja radi otkrivanja znakova zaraze, osim ako je zaraženo bilje otkriveno izvan razdoblja leta navedenog štetnog organizma, kad se sječa bilja i uklanjanje korijenja provode prije početka sljedećeg razdoblja leta; |
|
(c) |
uklanjanje, pregled i sigurno odlaganje bilja posječenog u skladu s točkama (a) i (b) i njihova korijenja, uz poduzimanje svih potrebnih mjera opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma tijekom i nakon sječe; |
|
(d) |
zabrana svakog premještanja potencijalno zaraženog materijala s demarkiranog područja; |
|
(e) |
istraga izvora zaraze praćenjem podrijetla bilja, u mjeri u kojoj je to moguće, te pregled tog bilja radi otkrivanja znakova zaraze, među ostalim ciljanim uzorkovanjem destrukcijskom metodom; |
|
(f) |
prema potrebi, zamjena navedenog bilja drugim biljnim vrstama koje nisu osjetljive; |
|
(g) |
zabrana sadnje novog navedenog bilja na otvorenom na području iz točke (b), osim na mjestima proizvodnje iz članka 10. stavka 1.; |
|
(h) |
nadzori bilja domaćina na demarkiranom području koji se provode u skladu s člankom 3. stavcima 2. i 3. s posebnim naglaskom na sigurnosno područje radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma, uključujući, prema potrebi, ciljano uzorkovanje destrukcijskom metodom koje obavlja nadležno tijelo, uz navođenje broja uzoraka u izvješću iz članka 13. stavka 1.; |
|
(i) |
ako se koristi kontrolno bilje, inspekcija tog bilja najmanje jednom mjesečno i njegovo uništavanje i pregled najkasnije nakon dvije godine; |
|
(j) |
informiranje javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i o mjerama donesenima za sprečavanje njegova unošenja na područje Unije i širenja unutar njega, uključujući uvjete u pogledu premještanja navedenog bilja iz demarkiranog područja; |
|
(k) |
prema potrebi, posebne mjere za rješavanje iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da mogu spriječiti, omesti ili odgoditi iskorjenjivanje, a posebno onih koje su povezane s dostupnošću i prikladnim iskorjenjivanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, javno ili privatno vlasništvo te osobu ili subjekt koji je za njega odgovoran; |
|
(l) |
sve druge mjere koje mogu doprinijeti iskorjenjivanju navedenog štetnog organizma, u skladu s Međunarodnom normom za fitosanitarne mjere („ISPM”) br. 9 (8) i primjeni sustavnog pristupa u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (9). |
U slučaju prvog podstavka točke (a), ako nije moguće ukloniti duboko ukorijenjene panjeve i površinsko korijenje, oni se melju na najmanje 40 cm ispod površine tla ili se pokrivaju materijalom za zaštitu od kukaca.
Nadzori iz stavka 1. točke (h) intenziviraju se u usporedbi s nadzorima iz članka 3.
Nadzori na sigurnosnom području temelje se na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se primjenjuju na sigurnosnom području moraju omogućiti da se s barem 95-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.
2. Odstupajući od stavka 1. prvog podstavka točke (b), ako nadležno tijelo zaključi da sječa nije primjerena za ograničeni broj pojedinačnog bilja zbog njegove posebne društvene, kulturne ili okolišne vrijednosti, to pojedinačno bilje podvrgava se mjesečnim pojedinačnim pregledima kako bi se pronašli znakovi zaraze i poduzimaju se mjere koje nisu sječa, a koje osiguravaju visoku razinu zaštite kako bi se spriječilo moguće širenje navedenog štetnog organizma s tog bilja.
Razlozi za donošenje takvog zaključka i mjere poduzete na temelju tog zaključka dostavljaju se Komisiji u izvješću na temelju članka 13.
Članak 9.
Mjere za obuzdavanje širenja
1. Ako rezultati nadzora iz članka 8. stavka 1. točke (h) potvrde prisutnost navedenog štetnog organizma na nekom području tijekom više od četiri uzastopne godine i postoje dokazi da se navedeni štetni organizam više ne može iskorijeniti, nadležna tijela mogu ograničiti mjere na obuzdavanje širenja navedenog štetnog organizma.
Na demarkiranim područjima za obuzdavanje širenja nadležna tijela poduzimaju sljedeće mjere:
|
(a) |
hitan početak sječe zaraženog bilja i bilja sa simptomima zaraze navedenim štetnim organizmom i potpuno uklanjanje njihova korijenja te dovršetak svih aktivnosti prije početka sljedećeg razdoblja leta; |
|
(b) |
uklanjanje, pregled i odlaganje posječenog bilja i njegova korijenja uz poduzimanje potrebnih mjera opreza radi sprečavanja širenja navedenog štetnog organizma nakon sječe; |
|
(c) |
zabrana svakog premještanja potencijalno zaraženog materijala s demarkiranog područja; |
|
(d) |
prema potrebi, zamjena navedenog bilja drugim biljem koje nije osjetljivo; |
|
(e) |
zabrana sadnje novog navedenog bilja na otvorenome na zaraženom području, osim na mjestima proizvodnje iz članka 10. stavka 1.; |
|
(f) |
nadzori bilja domaćina na sigurnosnom području koji se provode u skladu s člankom 3. stavcima 2. i 3. radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma, u prikladno vrijeme i uključujući, prema potrebi, ciljano uzorkovanje destrukcijskom metodom; |
|
(g) |
ako se koristi kontrolno bilje, inspekcija tog bilja najmanje jednom mjesečno i njegovo uništavanje i pregled najkasnije nakon dvije godine; |
|
(h) |
informiranje javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i mjerama donesenima za sprečavanje njegova unošenja na područje Unije i širenja unutar njega, uključujući uvjete u pogledu premještanja navedenog bilja iz demarkiranog područja uspostavljenog u skladu s člankom 5.; |
|
(i) |
prema potrebi, posebne mjere za rješavanje svih iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da mogu spriječiti, omesti ili odgoditi obuzdavanje širenja, a posebno onih koje su povezane s dostupnošću i prikladnom sječom i uništavanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo, bez obzira na njegovu lokaciju, vlasništvo te osobu koja je za njega odgovorna; |
|
(j) |
sve druge mjere koje mogu pomoći u obuzdavanju širenja navedenog štetnog organizma. |
U slučaju drugog podstavka točke (a), ako nije moguće ukloniti duboko ukorijenjene panjeve i površinsko korijenje, oni se melju na najmanje 40 cm ispod površine tla ili se pokrivaju materijalom za zaštitu od kukaca.
Nadzori iz drugog podstavka točke (f) intenziviraju se u usporedbi s nadzorima iz članka 3.
Ti se nadzori temelje na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se primjenjuju moraju omogućiti da se s barem 95-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.
2. Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim demarkiranim područjima za obuzdavanje širenja koja namjeravaju odrediti ili izmijeniti.
POGLAVLJE V.
PREMJEŠTANJA UNUTAR PODRUČJA UNIJE
Članak 10.
Premještanja unutar područja Unije
1. Navedeno bilje podrijetlom iz demarkiranih područja uspostavljenih u skladu s člankom 5. smije se premještati izvan demarkiranih područja i iz zaraženih područja na sigurnosna područja samo ako ga prati biljna putovnica sastavljena i izdana u skladu s člancima od 78. do 95. Uredbe (EU) 2016/2031 te ako je tijekom razdoblja od najmanje dvije godine prije premještanja ili, u slučaju bilja mlađeg od dvije godine, tijekom cijelog svojeg životnog ciklusa uzgajano na mjestu proizvodnje koje ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
|
(a) |
registrirano je u skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2016/2031; |
|
(b) |
na njemu se svake godine u prikladno vrijeme obavljaju najmanje dvije službene inspekcije radi otkrivanja znakova prisutnosti navedenog štetnog organizma te pritom nisu pronađeni takvi znakovi; |
|
(c) |
nalazi se na demarkiranom području na kojem se na području širine od najmanje 1 km oko tog mjesta svake godine u prikladno vrijeme provode službeni nadzori radi otkrivanja prisutnosti ili znakova navedenog štetnog organizma i pritom nije otkrivena prisutnost ni znakovi navedenog štetnog organizma te na kojem se bilje uzgaja na mjestu:
|
Inspekcije iz prvog podstavka točke (b) uključuju ciljano uzorkovanje destrukcijskom metodom na korijenju i stabljikama bilja. Veličina uzorka za inspekciju mora biti takva da omogući barem otkrivanje razine zaraze od 1 % s razinom pouzdanosti od 99 %.
Ciljano uzrokovanje destrukcijskom metodom iz prvog podstavka točke (c) provodi se na razini utvrđenoj u tablici iz Priloga II.
Nadzori iz prvog podstavka točke (c) temelje se na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji se primjenjuju moraju omogućiti da se s barem 95-postotnom razinom pouzdanosti utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.
Podloge koje se uzgajaju na mjestu proizvodnje koje ispunjava sve zahtjeve iz prvog podstavka mogu se cijepiti plemkama koje nisu uzgojene u uvjetima iz prvog podstavka, ali čiji promjer nije veći od 1 cm na najdebljem dijelu.
2. Navedeno bilje koje ne potječe s demarkiranih područja, nego je uneseno na mjesto proizvodnje na takvim područjima, može se premještati unutar područja Unije samo ako to mjesto proizvodnje ispunjava zahtjeve utvrđene u stavku 1. prvom podstavku točki (c) i samo ako bilje prati biljna putovnica kako je utvrđeno u stavku 1.
3. Navedeno bilje uvezeno iz trećih zemalja za koje je poznato da je u njima prisutan navedeni štetni organizam, u skladu s poglavljem VI., može se premještati unutar područja Unije samo ako ga prati biljna putovnica kako je navedeno u stavku 1.
POGLAVLJE VI.
UNOŠENJE NAVEDENOG BILJA PODRIJETLOM IZ TREĆE ZEMLJE NA PODRUČJE UNIJE
Članak 11.
Bilje podrijetlom iz treće zemlje za koju je poznato da u njoj nije prisutan navedeni štetni organizam
Navedeno bilje podrijetlom iz treće zemlje za koju je poznato da u njoj nije prisutan navedeni štetni organizam smije se unositi na područje Unije samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
(a) |
nacionalna organizacija predmetne treće zemlje za zaštitu bilja obavijestila je Komisiju u pisanom obliku da je za navedeni štetni organizam poznato da nije prisutan u toj zemlji; i |
|
(b) |
bilje domaćine prati fitosanitarni certifikat u kojem se u rubrici „Dodatna deklaracija” navodi da navedeni štetni organizam nije prisutan u predmetnoj trećoj zemlji. |
Članak 12.
Navedeno bilje podrijetlom iz trećih zemalja za koje je poznato da je u njima prisutan navedeni štetni organizam
1. Navedeno bilje podrijetlom iz trećih zemalja za koje je poznato da je u njima prisutan navedeni štetni organizam mora pratiti fitosanitarni certifikat u kojem se u rubrici „Dodatna deklaracija” navodi jedno od sljedećeg:
|
(a) |
da je bilje tijekom cijelog svojeg životnog ciklusa uzgajano na mjestu proizvodnje koje je registrirala i koje nadzire nacionalna organizacija za zaštitu bilja u zemlji podrijetla te da se to mjesto proizvodnje nalazi u nezaraženom području koje je ta organizacija uspostavila u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere i na temelju službenih nadzora; |
|
(b) |
da je bilje u razdoblju od najmanje dvije godine prije izvoza ili, u slučaju bilja mlađeg od dvije godine, tijekom cijelog svojeg životnog ciklusa, uzgajano na mjestu proizvodnje:
|
|
(c) |
da je bilje uzgojeno iz podloga koje ispunjavaju zahtjeve iz točke (b) na koje su cijepljene plemke koje ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
|
U rubrici „mjesto podrijetla” upisuje se naziv područja slobodnog od štetnog organizma iz prvog podstavka točke (a).
Nadzori iz prvog podstavka točke (a) temeljili su se na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji su korišteni omogućili su da se s dostatnom razinom pouzdanosti utvrdi niska razina prisutnosti zaraženog bilja.
Nadzori iz prvog podstavka točke (b) podtočke iv. druge alineje temeljili su se na Općim smjernicama Agencije za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku, a plan nadzora i sustav uzorkovanja koji su korišteni omogućili su da se s barem 95-postotnom razinom pouzdanosti utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %. Ako su otkriveni znakovi prisutnosti navedenog štetnog organizma, odmah su poduzete mjere iskorjenjivanja radi ponovnog uspostavljanja slobode od štetnog organizma na sigurnosnom području.
Veličina uzorka za inspekciju iz prvog podstavka točke (b) podtočke v. mora biti takva da omogući barem otkrivanje razine zaraze od 1 % s razinom pouzdanosti od 99 %.
2. Navedeno bilje koje se na područje Unije unosi u skladu sa stavkom 1. pregledava se na mjestu ulaska ili na odobrenim kontrolnim točkama.
Pri inspekcijskom pregledu primjenjuju se metode kojima se nastoje otkriti znakovi prisutnosti navedenog štetnog organizma, posebno na korijenju i stabljikama, među ostalim i ciljano uzorkovanje destrukcijskom metodom. Veličina uzorka za inspekciju mora biti takva da omogući barem otkrivanje razine zaraze od 1 % s razinom pouzdanosti od 99 %, pri čemu se u obzir uzima norma ISPM br. 31 (10).
3. Ciljano uzrokovanje destrukcijskom metodom iz ovog članka provodi se na razini utvrđenoj u tablici iz Priloga II.
POGLAVLJE VII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
Izvješćivanje o mjerama
Države članice do 30. travnja svake godine Komisiji i drugim državama članicama dostavljaju izvješće o mjerama poduzetima tijekom prethodne godine u skladu s ovom Uredbom i o rezultatima mjera utvrđenih u člancima od 3. do 9.
Rezultati nadzora provedenih na temelju članaka 8. i 9. dostavljaju se Komisiji upotrebom jednog od predložaka utvrđenih u Prilogu I.
Članak 14.
Usklađenost
Države članice dužne su, prema potrebi radi usklađivanja s ovom Uredbom, staviti izvan snage ili izmijeniti mjere koje su donijele radi zaštite svojeg državnog područja od unošenja i širenja navedenog štetnog organizma. O stavljanju tih mjera izvan snage ili njihovim izmjenama odmah obavješćuju Komisiju.
Članak 15.
Stavljanje izvan snage
Provedbena odluka 2012/138/EU stavlja se izvan snage, uz iznimku njezinih članaka 2. i 3. te Priloga I., koji se stavljaju izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2024.
Članak 16.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članci 11. i 12., uz iznimku članka 12. stavka 1. trećeg i četvrtog podstavka, primjenjuju se od 1. siječnja 2024.
Članak 4. primjenjuje se od 1. kolovoza 2023.
Sljedeće odredbe primjenjuju se od 1. siječnja 2025.:
|
(a) |
članak 3. stavak 1. drugi podstavak; |
|
(b) |
članak 8. stavak 1. četvrti podstavak; |
|
(c) |
članak 9. stavak 1. peti podstavak; |
|
(d) |
članak 10. stavak 1. četvrti podstavak; |
|
(e) |
članak 12. stavak 1. treći i četvrti podstavak. |
Ova Uredba primjenjuje se do 31. prosinca 2029.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 28. listopada 2022.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.
(2) Provedbena odluka Komisije 2012/138/EU od 1. ožujka 2012. u pogledu hitnih mjera za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Anoplophora chinensis (Forster) i njegovog širenja unutar Unije (SL L 64, 3.3.2012., str. 38.).
(3) EFSA, General guidelines for statistically sound and risk-based surveys of plant pests (Opće smjernice za statistički pouzdane nadzore organizama štetnih za bilje utemeljene na riziku), 8. rujna 2020., doi:10.2903/sp.efsa.2020.EN-1919.
(4) Adopted Standards (ISPMs) - International Plant Protection Convention (ippc.int)
(5) EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane), 2020. Story map for survey of Anoplophora chinensis (Kartica za nadzor štetnog organizma Anoplophora chinensis). EFSA, povezana publikacija 2020.:EN-1825. Dostupno na internetu: https://arcg.is/19HTyn. Posljednji put ažurirano: 24. ožujka 2020.
(6) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim.
(7) Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim.
(8) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 15. prosinca 2011.
(9) Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 8. siječnja 2014.
(10) Metodologije za uzorkovanje pošiljki – Referentna norma ISPM br. 31 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim.
PRILOG I.
Predlošci za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora na demarkiranim područjima provedenih na temelju članaka 8. i 9.
DIO A
1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima godišnjih nadzora
2. Upute za ispunjavanje predloška
Ako se ispunjava ovaj predložak, ne ispunjava se predložak iz dijela B ovog Priloga.
|
Za stupac 1. |
: |
navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 2. |
: |
navesti veličinu DP-a prije početka nadzora. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 3. |
: |
navesti veličinu DP-a nakon nadzora. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 4. |
: |
navesti pristup: iskorjenjivanje ili obuzdavanje širenja. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 5. |
: |
navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz ZP, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 6. |
: |
navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog (ili više) sljedećih unosa za opis:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 7. |
: |
navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 8. |
: |
navesti područja rizika uključena u nadzor, od onih iz stupca 7. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 9. |
: |
navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 10. |
: |
navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova, jedan redak po biljnoj vrsti/rodu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 11. |
: |
navesti mjesece u kojima je proveden nadzor. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 12. |
: |
navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupce 13. i 14. |
: |
navesti rezultate, ako je primjenjivo, navodeći dostupne informacije u odgovarajućim stupcima. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 15. |
: |
navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor za nalaze na SP-u. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 16. („Napomene”). |
DIO B
1. Predložak za izvješćivanje o rezultatima statistički utemeljenih godišnjih nadzora
2. Upute za ispunjavanje predloška
Ako se ispunjava ovaj predložak, ne ispunjava se predložak iz dijela A ovog Priloga.
Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:
|
— |
ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice, |
|
— |
metodu otkrivanja i osjetljivost metode, |
|
— |
čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina. |
|
Za stupac 1. |
: |
navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 2. |
: |
navesti veličinu DP-a prije početka nadzora. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 3. |
: |
navesti veličinu DP-a nakon nadzora. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 4. |
: |
navesti pristup: iskorjenjivanje ili obuzdavanje širenja. Unijeti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova po štetnom organizmu i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 5. |
: |
navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, unijeti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje SP-a na kojem je proveden nadzor (npr. 20 km uz ZP, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 6. |
: |
navesti broj i opis mjesta nadzora odabirom jednog (ili više) sljedećih unosa za opis:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 7. |
: |
navesti mjesece u kojima su provedeni nadzori. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 8. |
: |
avesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta/rodova domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 9. |
: |
navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina i abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije NUTS, urbana područja, šume, ružičnjaci, poljoprivredna gospodarstva ili hektari. Odabir epidemioloških jedinica mora se obrazložiti u temeljnim pretpostavkama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 10. |
: |
navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 11. |
: |
navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 12. |
: |
„osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivne biljke domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova na zaraženoj biljci) i dijagnostičke osjetljivosti (koju obilježava vizualni pregled i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 13. |
: |
navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije domaćina. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac B |
: |
navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za svaki štetni organizam. Upisati „nije primjenjivo” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. „Metode otkrivanja”. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 18. |
: |
navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 17.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 21. |
: |
navesti broj uzoraka s pozitivnim, negativnim ili neodređenim rezultatom. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog raznih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 22. |
: |
navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 25. („Napomene”). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 23. |
: |
navesti osjetljivost nadzora kako je definirana u normi ISPM 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Za stupac 24. |
: |
navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora i predstavlja kompromis koji su osobe odgovorne za upravljanje rizikom pronašle između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor. Za nadzor za otkrivanje prisutnosti obično se utvrđuje vrijednost od 1 %. |
PRILOG II.
Razine uzorkovanja destrukcijskom metodom
|
Broj biljaka u partiji |
Razina uzorkovanja destrukcijskom metodom (broj biljaka koje se moraju posjeći) |
|
1 – 4 500 |
10 % veličine partije |
|
> 4 500 |
450 |