(1)

Objave informacija o održivosti u sektoru financijskih usluga trebale bi biti dovoljno jasne, sažete i uočljive kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje utemeljenih odluka. U tu bi svrhu krajnji ulagatelji trebali imati pristup pouzdanim podacima koje mogu pravodobno i učinkovito iskoristiti i analizirati. Informacije u tim objavama trebalo bi stoga preispitati i revidirati u skladu s direktivama, uredbama i nacionalnim odredbama iz članka 6. stavka 3. i članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088. Osim toga, trebalo bi utvrditi pravila o objavama na internetskim stranicama ako je takva objava propisana Uredbom (EU) 2019/2088.

(2)

Sadržaj i prikaz informacija u objavama povezanima s održivosti koje se odnose na financijske proizvode u kojima se upućuje na košaricu indeksa trebali bi krajnjim ulagateljima omogućiti detaljan uvid u obilježja tih financijskih proizvoda. Stoga se informacije u objavama o održivosti koje se odnose na indeks koji je utvrđen kao referentna vrijednost, a sastoji se od košarice indeksa, trebaju odnositi i na košaricu i na svaki indeks u toj košarici.

(3)

Za krajnje ulagatelje koje zanimaju rezultati održivosti koje postižu sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici važna je sveobuhvatnost informacija koje sudionici na financijskim tržištima objave o glavnim štetnim učincima svojih odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti i informacija koje financijski savjetnici objave o glavnim štetnim učincima svojih savjeta o ulaganjima ili osiguranju na čimbenike održivosti. Te bi se informacije stoga trebale odnositi na izravna i neizravna ulaganja u imovinu.

(4)

Potrebno je osigurati da se objavljene informacije mogu jednostavno uspoređivati i da se pokazatelji glavnih štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti mogu lako razumjeti. Takva usporedivost i razumljivost mogu se poboljšati uvede li se razlika između pokazatelja glavnih štetnih učinaka koji uvijek dovode do glavnih štetnih učinaka, s jedne strane, i dodatnih pokazatelja štetnih učinaka na čimbenike održivosti koji su glavni za sudionike na financijskim tržištima, s druge strane. Važno je međutim omogućiti da se štetni učinci odluka o ulaganjima na klimu ili druge čimbenike održivosti smatraju jednako važnima kao štetni učinci odluka o ulaganjima na socijalna, radna i ljudska prava te na čimbenike održivosti koji se odnose na suzbijanje korupcije ili podmićivanja. Stoga bi se dodatni pokazatelji glavnih štetnih učinaka trebali odnositi barem na jedan od tih čimbenika. Kako bi se osigurala koherentnost s drugim objavama informacija o održivosti, pokazatelji glavnih štetnih učinaka trebali bi, ako je relevantno, sadržavati standardizirane parametre i temeljiti se na pokazateljima iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (2) i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2139 (3).

(5)

Kako bi se dodatno poboljšala usporedivost informacija koje se objavljuju, informacije o glavnim štetnim učincima trebale bi se odnositi na ista referentna razdoblja od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine i trebale bi se svake godine objavljivati do istog datuma, 30. lipnja. Moguće je, međutim, da će se portfelji ulaganja sudionika na financijskim tržištima redovito mijenjati tijekom tih referentnih razdoblja. Stoga bi glavne štetne učinke trebalo određivati barem na četiri specifična datuma u određenom referentnom razdoblju, a prosječni bi rezultat trebalo objavljivati jedanput godišnje. Kako bi se ulagateljima omogućilo da uspoređuju kako su sudionici na financijskim tržištima tijekom vremena uzimali u obzir glavne štetne učinke, sudionici na financijskim tržištima trebali bi objavljivati povijesnu godišnju usporedbu svojih izvještaja za barem pet prethodnih referentnih razdoblja, ako su dostupni.

(6)

Tretman sudionika na financijskim tržištima koji u određenoj godini po prvi put uzimaju u obzir glavne štetne učinke trebao bi biti pravedan, a istodobno bi trebalo omogućiti da krajnji ulagatelji prije donošenja odluka o ulaganjima dobiju dostatne informacije. Stoga bi ti sudionici na financijskim tržištima trebali objavljivati informacije o mjerama koje planiraju ili ciljevima koje su utvrdili za sljedeće referentno razdoblje kako bi se izbjegli ili smanjili glavni štetni učinci koje su utvrdili. Iz istog bi razloga trebali objavljivati i informacije o svojim politikama identifikacije i utvrđivanja važnosti glavnih štetnih učinaka na čimbenike održivosti te o međunarodnim standardima koje će primjenjivati u tom referentnom razdoblju.

(7)

Krajnji ulagatelji bi, neovisno o državi članici svoje rezidentnosti, trebali moći uspoređivati objavljene glavne štetne učinke na čimbenike održivosti. Stoga bi sudionici na financijskim tržištima trebali za te ulagatelje objaviti sažetak svojih objava i na jeziku koji je uobičajen u međunarodnim financijama i na službenim jezicima država članica u kojima se financijski proizvodi tih sudionika na financijskim tržištima stavljaju na raspolaganje.

(8)

Financijski savjetnici koriste informacije o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti koje objave sudionici na financijskim tržištima. Stoga bi informacije koje objave financijski savjetnici o tome jesu li i kako u svojim savjetima o ulaganjima ili osiguranju vodili računa o glavnim štetnim učincima na čimbenike održivosti trebale sadržavati jasan opis načina obrade informacija od sudionika na financijskim tržištima i uvrštenja u njihove savjete o ulaganjima ili osiguranju. Te kriterije ili pragove trebali bi osobito objavljivati financijski savjetnici koji se oslanjaju na kriterije ili pragove koji se odnose na glavne štetne učinke na čimbenike održivosti, a korišteni su za odabir financijskih proizvoda ili savjetovanje o financijskim proizvodima.

(9)

Parametri ugljičnog otiska nisu još potpuno razvijeni. Sudionici na financijskim tržištima koji, u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU) 2019/2088, u svojim objavama na razini subjekta navode stupanj usklađenosti svojih financijskih proizvoda s ciljevima Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama („Pariški sporazum”) trebali bi stoga takve objave temeljiti na budućim klimatskim scenarijima.

(10)

Financijski proizvodi mogu promicati okolišna ili socijalna obilježja tako da se uzmu u obzir glavni štetni učinci na odluke o ulaganjima. U financijskim proizvodima koji za cilj imaju održivo ulaganje obvezno je, u okviru objava informacija o načelu „ne nanosi bitnu štetu”, uzeti u obzir pokazatelje održivosti u vezi sa štetnim učincima iz članka 7. stavaka 4. i 6. Uredbe (EU) 2019/2088. Zato bi sudionici na financijskim tržištima trebali u svojim objavama o održivosti naznačiti kako u tim financijskim proizvodima uzimaju u obzir glavne štetne učinke svojih odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti.

(11)

U članku 10. stavku 1. drugom podstavku Uredbe (EU) 2019/2088 propisuje se da sudionici na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode koji promiču okolišna ili socijalna obilježja objavljuju informacije o tim obilježjima bez dovođenja u zabludu krajnjih ulagatelja. To podrazumijeva da sudionici na financijskim tržištima ne bi smjeli informacije o održivosti, među ostalim kategorizacijom proizvoda, objavljivati na način koji ne odražava kako financijski proizvod uistinu promiče ta okolišna ili socijalna obilježja. Stoga bi sudionici na financijskim tržištima trebali objavljivati samo one kriterije za odabir temeljne imovine koji su obvezujući u postupku donošenja odluke u ulaganju, a ne kriterije koje po vlastitom nahođenju mogu zanemariti ili poništiti.

(12)

Financijski proizvodi koji promiču okolišna ili socijalna obilježja mogu se iskoristiti za ulaganja u široku lepezu temeljne imovine, od kojih neka sama po sebi nisu održiva ulaganja niti pridonose specifičnim okolišnim ili socijalnim obilježjima koja financijski proizvod promiče. Takva su ulaganja npr. instrumenti zaštite od rizika, neprovjerena ulaganja u svrhu diversifikacije, ulaganja za koja nedostaje podataka ili novca koji se drži kao dodatna likvidna sredstva. Sudionici na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje takve financijske proizvode trebali bi stoga biti potpuno transparentni o dodjeli temeljnih ulaganja za te kategorije ulaganja.

(13)

Financijski proizvodi mogu promicati okolišna ili socijalna obilježja na brojne načine, među ostalim u predugovornoj ili periodičnoj dokumentaciji, u svojem nazivu proizvoda ili marketinškoj komunikaciji o strategiji ulaganja, standardima financijskog proizvoda, oznakama koje nose ili primjenjivim uvjetima za automatsko upisivanje. Da bi se osigurala usporedivost i sveobuhvatnost okolišnih ili socijalnih obilježja koja se promiču, sudionici na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode koji promiču okolišna ili socijalna obilježja trebali bi potvrditi informacije o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja u prilozima dokumentima ili informacijama iz članka 6. stavka 3. i članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088 o predugovornim i periodičnim objavama.

(14)

Financijski proizvodi koji promiču okolišna ili socijalna obilježja različito su ambiciozni u smislu održivosti. Zato bi, ako ti financijski proizvodi djelomično promiču održivo ulaganje, sudionici na financijskim tržištima trebali potvrditi tu činjenicu u prilozima dokumentima ili informacijama iz članka 6. stavka 3. i članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088 o predugovornim i periodičnim objavama kako bi krajnji ulagatelji mogli razumjeti različite stupnjeve održivosti i u tom smislu donositi utemeljene odluke o ulaganjima.

(15)

Iako bi financijske proizvode koji za cilj imaju održivo ulaganje trebalo koristiti samo za održiva ulaganja, takvi proizvodi se do izvjesne mjere mogu koristiti i za druga ulaganja, kada je to neophodno zbog specifičnih sektorskih pravila. Stoga je primjereno propisati objave informacija o iznosu i svrsi svih drugih ulaganja, tako da se može provjeriti onemogućuju li ta ulaganja ostvarenje cilja održivog ulaganja određenog financijskog proizvoda.

(16)

Brojni financijski proizvodi ovise o strategiji isključivanja na temelju okolišnih ili socijalnih kriterija. Krajnji ulagatelji bi trebali dobiti informacije potrebne za procjenu učinaka takvih kriterija na odluke o ulaganjima i učinaka takvih strategija isključivanja na sastav nastalog portfelja. Tržišna praksa pokazuje da su se neke strategije isključivanja pokazale djelotvornima, iako te strategije ustvari dovode do isključenja samo ograničenog broja ulaganja. Stoga se treba osvrnuti na „manipulativni zeleni marketing” koji je osobito praksa stjecanja nepoštene konkurentske prednosti preporučivanjem financijskog proizvoda kao prihvatljivog za okoliš ili održivog, iako ustvari taj financijski proizvod ne ispunjava osnovne okolišne ili druge standarde održivosti. Kako bi se spriječili zavaravajuća prodaja i manipulativni zeleni marketing, a krajnjim ulagateljima omogućilo bolje razumijevanje učinaka strategija isključivanja koje se primjenjuju u nekim financijskim proizvodima, sudionici na financijskim tržištima trebali bi sve preuzete obveze u smislu isključenih ulaganja, osobito kao obvezujuće elemente strategije ulaganja, potvrditi u informacijama o raspodjeli imovine i o pokazateljima održivosti koji se primjenjuju za mjerenje učinaka takvih strategija.

(17)

Cilj je Uredbe (EU) 2019/2088 smanjiti asimetriju informacija u odnosu nalogodavac – nalogoprimatelj koje se odnose na promicanje okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivog ulaganja. Zato se tom uredbom za sudionike na financijskim tržištima propisuju predugovorne i redovite objave krajnjim ulagateljima kada djeluju kao nalogoprimatelji tih krajnjih ulagatelja. Da bi taj zahtjev bio potpuno djelotvoran, sudionici na financijskim tržištima trebali bi tijekom životnog ciklusa financijskog proizvoda pratiti usklađenost tog proizvoda s okolišnim ili socijalnim obilježjima ili s ciljem održivog ulaganja. Stoga bi sudionici na financijskim tržištima trebali u svojim objavama na internetskim stranicama objasniti mehanizme unutarnje ili vanjske kontrole koji su uvedeni radi kontinuiranog praćenja takve usklađenosti.

(18)

U Uredbi (EU) 2019/2088 navodi se da je procjena praksi dobrog upravljanja sastavni dio financijskih proizvoda koji promiču okolišna ili socijalna obilježja ili za cilj imaju održivo ulaganje. Zato bi sudionici na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode koji promiču okolišna ili socijalna obilježja ili za cilj imaju održivo ulaganje trebali objavljivati informacije o svojim politikama za procjenu praksi dobrog upravljanja u društvima u koja se ulaže.

(19)

U članku 8. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) 2019/2088 propisuje se da sudionici na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode koji promiču okolišna ili socijalna obilježja i u kojima je indeks određen kao referentna vrijednost, objavljuju informacije o tome je li i na koji je način taj indeks usklađen s tim obilježjima. S druge strane, u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) 2019/2088 propisuje se da sudionici na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode koji za cilj imaju održivo ulaganje i utvrđen indeks kao referentnu vrijednost objavljuju informacije o tome kako je taj indeks usklađen s tim ciljem ulaganja i zašto se i kako razlikuje od šireg tržišnog indeksa. Zato bi sudionici na financijskim tržištima za takve proizvode trebali jasno pokazati da je utvrđeni indeks primjeren za ostvarenje navedenog cilja održivog ulaganja i da se strategijom tog financijskog proizvoda osigurava njegova kontinuirana usklađenost s tim indeksom. Stoga bi za takve financijske proizvode glavne metodološke informacije trebalo objaviti na razini indeksa.

(20)

Sudionici na financijskim tržištima mogu primjenjivati razne metode ulaganja ne bi li osigurali da financijski proizvodi koje stavljaju na raspolaganje ostvaruju okolišna ili socijalna obilježja ili cilj održivog ulaganja. Sudionici na financijskim tržištima mogu izravno ili neizravno ulagati u vrijednosne papire koje su izdala društva u koja se ulaže. Sudionici na financijskim tržištima trebali bi biti transparentni o udjelima svojih izravnih i neizravnih ulaganja. Sudionici na financijskim tržištima osobito bi trebali objasniti kako je korištenje izvedenica u skladu s okolišnim ili socijalnim obilježjima koje financijski proizvod promiče ili s ciljem održivog ulaganja.

(21)

Da bi se krajnjim ulagateljima zajamčila jasnoća, u predugovornim informacijama o financijskim proizvodima koji promiču okolišna ili socijalna obilježja trebalo bi jasno, u obliku izjave, naznačiti da takvi proizvodi nemaju za cilj održivo ulaganje. U istu bi svrhu, a i da bi se osigurali jednaki uvjeti kao za financijske proizvode koji za cilj imaju održivo ulaganje, u predugovornim, internetskim i periodičnim informacijama o proizvodima koji promiču okolišna ili socijalna obilježja trebalo navesti i udio održivih ulaganja.

(22)

U članku 2. točki 17. Uredbe (EU) 2019/2088 održivo ulaganje je definirano kao ulaganje u ekonomsku djelatnost kojom se doprinosi ostvarenju okolišnih ili socijalnih ciljeva ili ulaganje u ljudski kapital ili gospodarski ili socijalno ugrožene zajednice, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne nanosi bitna šteta bilo kojem od tih ciljeva i da društva u koja se ulaže slijede prakse dobrog upravljanja. Načelo „ne nanosi bitnu štetu” osobito je važno za financijske proizvode koji za cilj imaju održivo ulaganje jer je njihov cilj usklađenosti s tim načelom nužan kriterij na temelju kojeg se procjenjuje je li ulaganjem ostvaren cilj održivog ulaganja. To je načelo međutim relevantno i za financijske proizvode koji promiču okolišna ili socijalna obilježja ako se koriste za održiva ulaganja jer bi sudionici na financijskim tržištima trebali objaviti udio izvršenih održivih ulaganja. Sudionici na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode koji promiču okolišna ili socijalna obilježja i koji djelomično čine održiva ulaganja ili financijske proizvode koji za cilj imaju održivo ulaganje trebali bi stoga objaviti informacije koje se odnose na načelo „ne nanosi bitnu štetu”. Načelo „ne nanosi bitnu štetu” povezano je s objavama informacija o glavnim štetnim učincima odluka o ulaganju na čimbenike održivosti. Zato bi u objavama informacija o financijskim proizvodima o načelu „ne nanosi bitnu štetu” trebalo objasniti kako se vodilo računa o pokazateljima štetnih učinaka. Osim toga, budući da su te objave blisko povezane s Uredbom (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (4), primjereno je propisati dodatne informacije o usklađenosti ulaganja s minimalnim zaštitnim mjerama iz te uredbe.

(23)

Da bi krajnji ulagatelji mogli bolje razumjeti ponuđene strategije ulaganja, sudionici na financijskim tržištima trebali bi objave informacija o održivosti na internetskim stranicama iskoristiti za detaljniju obradu tema koje su sažeto objavljene u predugovornoj dokumentaciji i navesti dodatne informacije relevantne za krajnje ulagatelje. Prije zaključenja ugovora sudionici na financijskim tržištima trebali bi obavijestiti krajnje ulagatelje o činjenici da se detaljnije informacije o proizvodu mogu pronaći na određenoj internetskoj stranici i dati im poveznicu na te informacije.

(24)

Objave o informacijama o proizvodima na internetskim stranicama trebale bi sadržavati dodatne detalje o strategiji ulaganja primijenjenoj za dotični financijski proizvod, uključujući politiku za procjenu dobrog upravljanja u društvima u koja se ulaže, te metodologije na temelju kojih je mjereno ostvaruje li financijski proizvod okolišna ili socijalna obilježja ili cilj održivog ulaganja. Osim toga, sudionici na financijskim tržištima trebali bi na svojim internetskim stranicama objaviti jasan, sažet i razumljiv sažetak informacija uvrštenih u periodične izvještaje.

(25)

Što se tiče sadržaja informacija u periodičnim objavama propisanima člankom 11. Uredbe (EU) 2019/2088, sudionici na financijskim tržištima trebali bi objaviti minimalan skup standardiziranih i usporedivih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja o tome kako svaki financijski proizvod ostvaruje okolišna ili socijalna obilježja koja promiče ili cilj održivog ulaganja koji nastoji ostvariti. Ti bi pokazatelji trebali biti relevantni za strukturu i strategiju ulaganja financijskog proizvoda kako je opisano u predugovornim informacijama o financijskom proizvodu. Da bi se osigurala usklađenost predugovornih i periodičnih objava, sudionici na financijskim tržištima trebali bi u svojim periodičnim objavama osobito iskazati specifične pokazatelje održivosti navedene u predugovornim informacijama i koji su korišteni za mjerenje ostvarenja okolišnih ili socijalnih obilježja i cilja održivog ulaganja.

(26)

Krajnjim ulagateljima treba omogućiti jasan pregled ulaganja financijskog proizvoda. Sudionici na financijskim tržištima trebali bi stoga u periodične izvještaje propisane člankom 11. Uredbe (EU) 2019/2088 uvrstiti informacije o učincima 15 najuspješnijih ulaganja financijskog proizvoda. Ta najuspješnija ulaganja trebalo bi odabrati na temelju obračuna ulaganja za najveći udio ulaganja u referentnom razdoblju, pri čemu se obračuni provode u odgovarajućim intervalima kako bi bili reprezentativni za to referentno razdoblje. Međutim, ako je pola ukupnih ulaganja financijskog proizvoda manje od 15 ulaganja, sudionici na financijskim tržištima trebali bi dostaviti informacije samo o tim ulaganjima. Osim toga, da bi se osigurala adekvatna usporedivost tijekom vremena, sudionici na financijskim tržištima trebali bi objavljivati povijesnu godišnju usporedbu svojih izvještaja za barem pet prethodnih referentnih razdoblja, pod uvjetom da su dostupni izvještaji za ta referentna razdoblja.

(27)

Sudionici na financijskim tržištima koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode u kojima se za ostvarenje okolišnih ili socijalnih obilježja ili cilja održivog ulaganja koristi neka referentna vrijednost, trebali bi biti transparentni o tome kako, u nastojanju da se ostvare ta obilježja ili cilj, uspijevaju održati usklađenost financijskog proizvoda s utvrđenom referentnom vrijednosti. Iz tog razloga, a i da bi se potaknula usklađenost s objavama informacija o okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima na razini referentne vrijednosti propisanima Uredbom (EU) 2016/1011 Europskog Parlamenta i Vijeća (5), sudionici na financijskim tržištima trebali bi u svojim periodičnim izvještajima usporediti uspješnost dotičnog financijskog proizvoda i utvrđene referentne vrijednosti za sve relevantne pokazatelje održivosti na temelju kojih se može dokazati da je utvrđena referentna vrijednost usklađena s okolišnim ili socijalnim obilježjima tog financijskog proizvoda ili njegovim ciljem održivog ulaganja. Krajnji ulagatelji bi na temelju te usporedbe mogli jasno utvrditi rezultate održivosti financijskog proizvoda u odnosu na rezultate nekog redovnog proizvoda.

(28)

Krajnjim ulagateljima treba omogućiti da iskoriste prednosti objava informacija o održivosti koje se odnose na neki financijski proizvod koji nudi sudionik na financijskim tržištima iz neke druge države članice. Sudionici na financijskim tržištima trebali bi stoga sažetak informacija dostavljenih u tim objavama o održivosti objaviti na jeziku koji je uobičajen u međunarodnim financijama. Ako se financijski proizvod stavlja na raspolaganje izvan države članice u kojoj sudionik na financijskim tržištima ima poslovni nastan, sažetak tih informacija trebalo bi objaviti i na jednom od službenih jezika države članice u kojoj se taj financijski proizvod stavlja na raspolaganje.

(29)

Treba osigurati usporedivost izjave o glavnim štetnim učincima, predugovornih i periodičnih objava propisanih Uredbom (EU) 2019/2088 te da te informacije krajnjim ulagateljima budu lako razumljive. Stoga je primjereno utvrditi standardne obrasce za prikaz tih informacija. Iz istog bi razloga obrasci trebali sadržavati sažeta objašnjenja najvažnijih pojmova u tim obrascima.

(30)

U nekim financijskim proizvodima krajnjim ulagateljima se može nuditi niz temeljnih opcija ulaganja. Treba osigurati da krajnji ulagatelji budu informirani o potencijalnim rezultatima održivosti takvih proizvoda te obvezati sudionike na financijskim tržištima na dostavljanje informacija o tim opcijama kojima se promiču okolišna ili socijalna obilježja ili koje za cilj imaju održivo ulaganje. Iz tih bi informacija trebalo biti jasno da u financijskim proizvodima koji promiču okolišna ili socijalna obilježja stupanj ostvarenja tih okolišnih ili socijalnih obilježja tim proizvodima ovisi o udjelu opcija koje krajnji ulagatelj odabere, a koje promiču ta obilježja, kao i o razdoblju u kojem krajnji ulagatelj ulaže u te opcije. Iz tih bi informacija trebalo biti jasno i da u financijskim proizvodima koji za cilj imaju održivo ulaganje sve temeljne opcije ulaganja moraju za cilj imati održivo ulaganje. U nekim se financijskim proizvodima krajnjim ulagateljima nudi niz temeljnih opcija ulaganja, pri čemu je jedna ili više takvih opcija prihvatljiva kao financijski proizvod koji promiče okolišna ili socijalna obilježja. Da bi se zajamčila potpuna transparentnost, važno je osigurati da informacijama o tim financijskim proizvodima budu obuhvaćene i te opcije. Ima financijskih proizvoda u kojima jedna ili više temeljnih opcija ulaganja jesu financijski proizvodi koji za cilj imaju održivo ulaganje. I u tom bi slučaju informacijama o tim proizvodima trebale biti obuhvaćene i te opcije. Ima i financijskih proizvoda s jednom ili više temeljnih opcija ulaganja koje za cilj imaju održivo ulaganje, ali u kojima te opcije nisu financijski proizvodi kako su definirani u članku 2. točki 12. Uredbe (EU) 2019/2088. Budući da su te opcije dio ukupnog financijskog proizvoda iz područja primjene Uredbe (EU) 2019/2088 i da za cilj imaju održivo ulaganje, primjereno je propisati minimalne informacije koje treba dostaviti o njihovu cilju održivog ulaganja.

(31)

Predugovorne objave informacija o financijskim proizvodima u kojima se nudi niz temeljnih opcija ulaganja trebale bi sadržavati odgovarajuću količinu informacija o održivosti financijskog proizvoda u cjelini. Trebalo bi omogućiti da krajnji ulagatelji dobiju sažet popis temeljnih opcija ulaganja koje se odnose na održivost i jasnu uputu o tome gdje mogu pronaći informacije o tim opcijama koje se odnose na održivost. Taj bi popis trebao sadržavati odgovarajuću kategorizaciju tih temeljnih opcija ulaganja u smislu cilja održivog ulaganja i promicanja okolišnih ili socijalnih obilježja.

(32)

Uključe li se informacije o održivosti izravno u obliku priloga predugovornim objavama iz Uredbe (EU) 2019/2088, krajnji ulagatelji možda ne bi dobili jasnu i sažetu objavu jer se u financijskom proizvodu može nuditi široka lepeza temeljnih opcija ulaganja i odgovarajući broj priloga s informacijama. U takvim bi slučajevima trebalo dopustiti da se takve informacije dostavljaju upućivanjem na druge objave u skladu s direktivama, uredbama ili nacionalnim pravom. Slično tome bi se u periodičnim objavama o financijskim proizvodima u kojima se nudi niz temeljnih opcija ulaganja periodične informacije trebale odnositi samo na opcije u koje se ulaže jer se na temelju opcija u koje se zaista ulaže određuje u kojoj mjeri financijski proizvod ostvaruje okolišna ili socijalna obilježja koja promiče ili svoj cilj održivog ulaganja.

(33)

Uredbom (EU) 2020/852 izmijenjena je Uredba (EU) 2019/2088 utoliko što se propisuje da sudionici na financijskim tržištima u predugovorne i periodične objave financijskih proizvoda koji za cilj imaju održivo ulaganje i kojima se ulaže u ekonomsku djelatnost koja pridonosi okolišnom cilju u smislu članka 2. točke 17. te uredbe uključe informacije o okolišnom cilju iz Uredbe (EU) 2020/852 te opis načina i mjere u kojoj su ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod usmjerena u okolišno održive ekonomske djelatnosti iz članka 3. te uredbe. Osim toga, Uredbom (EU) 2019/2088 propisuje se i da sudionici na financijskim tržištima u predugovorne i periodične objave financijskih proizvoda koji promiču okolišna ili socijalna obilježja uključe informacije propisane za financijske proizvode koji za cilj imaju održivo ulaganje i kojima se ulaže u ekonomsku djelatnost koja u smislu te uredbe pridonosi okolišnom cilju. Krajnjim ulagateljima treba omogućiti jednostavnu usporedbu financijskih proizvoda na osnovi razine ulaganja u okolišno održive ekonomske djelatnosti. Sudionici na financijskim tržištima trebali bi stoga, za potrebe članka 6. stavaka 1. i 2. te članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088, u priloge dokumentima ili informacijama iz članka 6. stavka 3. i članka 11. stavka 2. te uredbe uključiti grafičke prikaze takvih ulaganja na temelju standardiziranih pokazatelja, s tržišnom vrijednosti ulaganja u okolišno održive ekonomske djelatnosti u brojniku i tržišnom vrijednosti svih ulaganja u nazivniku. Kako bi se krajnjim ulagateljima omogućile pouzdane informacije, u brojniku bi trebala biti tržišna vrijednost ulaganja u društva u koja se ulaže koja predstavlja udio okolišno održivih ekonomskih djelatnosti tih društava u koja se ulaže te prihode od dužničkih vrijednosnih papira ako je prema uvjetima tih dužničkih vrijednosnih papira te prihode nužno iskoristiti za okolišno održive ekonomske djelatnosti. Kako bi se obuhvatila sva ulaganja kojima se mogu financirati okolišno održive ekonomske djelatnosti, u brojnik bi trebalo moći uključiti infrastrukturnu imovinu, nekretnine, sekuritizacijsku imovinu i ulaganja u druge financijske proizvode iz članka 5. prvog stavka i članka 6. prvog stavka Uredbe (EU) 2020/852. Budući da nema pouzdanih metodologija na temelju kojih se može utvrditi u kojoj su mjeri izloženosti koje proizlaze iz izvedenica izloženosti prema okolišno održivim ekonomskim djelatnostima, takve izloženosti ne bi trebale biti uključene u brojnik. U nazivniku bi trebala biti tržišna vrijednost svih ulaganja.

(34)

Zasad nema odgovarajuće metodologije na temelju koje bi se moglo izračunati u kojoj su mjeri izloženosti prema središnjim državama, središnjim bankama i nadnacionalnim izdavateljima („izloženosti prema državi”) izloženosti prema okolišno održivim ekonomskim djelatnostima. Radi bolje informiranosti krajnjih ulagatelja, primjereno je izračunati i grafički prikazati opseg ulaganja u okolišno održive ekonomske djelatnosti na dva načina. Prvi je da se u brojnik dopusti uključiti ulaganja u dužničke vrijednosne papire koje izdaju središnje države, središnje banke i nadnacionalni izdavatelji ako je prema uvjetima tih dužničkih vrijednosnih papira primitke nužno iskoristiti za okolišno održive ekonomske djelatnosti, a u nazivnik uključiti ulaganja u dužničke vrijednosne papire koje izdaju središnje države, središnje banke i nadnacionalni izdavatelji, neovisno o korištenju primitaka. Kako bi se krajnjim ulagateljima omogućile dodatne informacije za donošenje odluka o ulaganju, sudionici na financijskim tržištima trebali bi objasniti zašto određene izloženosti prema državi nisu izloženosti prema okolišno održivim ekonomskim djelatnostima, među ostalim ako je razlog nepostojanje odgovarajućih metodologija na temelju kojih se može izračunati u kojoj su mjeri te izloženosti izloženosti prema okolišno održivim ekonomskim djelatnostima. Drugi je način da se iz brojnika i nazivnika isključe izloženosti prema središnjim državama, što bi dodatno poboljšalo usporedivost financijskih proizvoda i krajnjim ulagateljima omogućilo da procijene u kojoj se mjeri financijskim proizvodima ulaže u okolišno održive ekonomske djelatnosti, bez izloženosti prema državi.

(35)

Sudionici na financijskim tržištima trebali bi se moći osloniti na treće osobe koje pružaju podatke ako poduzeća još nisu ispunila obvezu iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852 koja se odnosi na objavu informacije o tome kako su i u kojoj mjeri njihove aktivnosti povezane s ekonomskim djelatnostima koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člancima 3. i 9. te uredbe. Sudionici na financijskim tržištima trebali bi ulaganja u društva u koja se ulaže na koja se ne primjenjuje zahtjev o objavljivanju informacija iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852 procjenjivati na temelju javno objavljenih podataka. Samo ako takvi podaci nisu dostupni, sudionicima na financijskim tržištima trebalo bi dopustiti korištenje podataka dobivenih izravno od društava u koja se ulaže ili od trećih osoba, u svakom slučaju pod uvjetom da su tako dobiveni podaci istovjetni podacima objavljenima u skladu s tim člankom 8.

(36)

Potrebno je osigurati da se uz financijske proizvode dosljedno objavljuju informacije o tome u kojoj su mjeri ulaganja u društva u koja se ulaže, a koja su nefinancijska poduzeća, ulaganja u okolišno održive ekonomske djelatnosti u skladu s člancima 3. i 9. Uredbe (EU) 2020/852. U tu bi svrhu sudionici na financijskim tržištima trebali odlučiti hoće li za izračun ključnog pokazatelja uspješnosti po financijskom proizvodu koristiti udio u prihodima, kapitalne ili operativne rashode i tu bi odluku trebali objaviti u prilozima dokumentima ili informacijama iz članka 6. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/2088. Kako bi se osigurala usporedivost financijskih proizvoda i krajnjim ulagateljima olakšalo razumijevanje, ključni pokazatelj uspješnosti trebali bi biti prihodi. Kapitalni ili operativni rashodi trebali bi se koristiti samo ako je to opravdano značajkama financijskog proizvoda, osobito ako kapitalni ili operativni rashodi dolično predstavljaju stupanj ulaganja tih financijskih proizvoda u okolišno održive ekonomske djelatnosti, i pod uvjetom da se to objasni. Ako se ulaže u financijska poduzeća, kako su definirana u članku 1. točki 8. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2178 (6), usporedivost bi trebalo postići zahtjevom da se isti ključni pokazatelj uspješnosti primijeni za istu vrstu financijskog poduzeća. Za društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja obavljaju djelatnosti neživotnog osiguranja trebalo bi omogućiti kombinaciju ključnih pokazatelja uspješnosti ulaganja i osiguranja u jedan ključni pokazatelj uspješnosti. Radi promicanja transparentnosti prema krajnjim ulagateljima potrebno je propisati da se periodičnim objavama informacija o tome kako se i u kojoj mjeri ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod usmjeravaju na okolišno održive ekonomske djelatnosti omogući usporedba s ciljanim udjelima ulaganja u te ekonomske djelatnosti iskazanima u predugovornim objavama informacija. Kako bi se osigurala usporedivost i transparentnost, u periodičnim objavama trebalo bi navesti u kojoj su mjeri ulaganja u te ekonomske djelatnosti usmjerena na temelju prihoda te kapitalnih i operativnih rashoda.

(37)

Odredbe ove Uredbe blisko su uzajamno povezane jer se sve odnose na informacije koje su sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici dužni objaviti u objavama o održivosti u sektoru financijskih usluga propisanima Uredbom (EU) 2019/2088. Kako bi se osigurala usklađenost tih odredaba, koje bi trebale stupiti na snagu istodobno, te kako bi se sudionicima na financijskim tržištima i financijskim savjetnicima omogućio sveobuhvatan pregled njihovih obveza u skladu s tom uredbom, učinkovito je u jednu uredbu uključiti sve regulatorne tehničke standarde propisane člankom 2.a stavkom 3., člankom 4. stavkom 6. trećim podstavkom i stavkom 7. drugim podstavkom, člankom 8. stavkom 3. četvrtim podstavkom, člankom 9. stavkom 5. četvrtim podstavkom, člankom 10. stavkom 2. četvrtim podstavkom i člankom 11. stavkom 4. četvrtim podstavkom.

(38)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji su Komisiji dostavili Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (europska nadzorna tijela).

(39)

Zajednički odbor europskih nadzornih tijela iz članka 54. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7), članka 54. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i članka 54. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9) proveo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirao je moguće povezane troškove i koristi te zatražio savjet Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća i Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(40)

Sudionicima na financijskim tržištima i financijskim savjetnicima treba omogućiti da se prilagode zahtjevima utvrđenima u ovoj Delegiranoj uredbi. Stoga bi datum početka njezine primjene trebalo odgoditi do 1. siječnja 2023. Potrebno je, međutim, propisati da sudionici na financijskim tržištima koji uzimaju u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti kako je navedeno u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) 2019/2088, ili kako je propisano člankom 4. stavkom 3. ili 4. te uredbe, do 31. prosinca 2022., prvi put objave informacije o tim učincima na svojim internetskim stranicama u zasebnom odjeljku pod naslovom „Izjava o glavnim štetnim učincima odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti” do 30. lipnja 2023. za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022.,

(1)

„opseg 1, 2 i 3 emisija stakleničkih plinova” znači opseg emisija stakleničkih plinova iz točke 1. podtočke (e) podpodtočaka od i. do iii. Priloga III. Uredbi (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća (18);

(2)

„emisije stakleničkih plinova” znači emisije stakleničkih plinova kako su definirane u članku 3. točki 1. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (19);

(3)

„ponderirani prosjek” znači omjer pondera ulaganja sudionika na financijskom tržištu u društvo u koje se ulaže u odnosu na vrijednost tog poduzeća;

(4)

„vrijednost poduzeća” znači zbroj, na kraju fiskalne godine, tržišne kapitalizacije redovnih dionica, tržišne kapitalizacije povlaštenih dionica i knjigovodstvene vrijednosti ukupnog duga i nekontrolirajućih udjela, bez odbitka novca i novčanih ekvivalenata;

(5)

„trgovačka društva aktivna u sektoru fosilnih goriva” znači društva koja ostvaruju prihode od istraživanja, rudarstva, vađenja, proizvodnje, prerade, skladištenja, rafiniranja ili distribucije fosilnih goriva, što uključuje prijevoz, skladištenje i trgovinu, kako su definirana u članku 2. točki 62. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (20);

(6)

„obnovljivi izvori energije” znači obnovljivi nefosilni izvori energije kao što je energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke, valova i slična energija iz oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin;

(7)

„neobnovljivi izvori energije” znači izvori energije osim onih iz točke 6.;

(8)

„intenzitet potrošnje energije” znači omjer potrošnje energije po jedinici aktivnosti, outputa ili kojeg drugog parametra društva u koje se ulaže i ukupne potrošnje energije tog društva;

(9)

„sektori koji znatno utječu na klimu” znači sektori navedeni u odjeljcima od A do H i u odjeljku L Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (21);

(10)

„zaštićeno područje” znači određena područja u Zajedničkoj bazi podataka o određenim područjima (CDDA) koju održava Europska agencija za okoliš;

(11)

„područje izrazite bioraznolikosti izvan zaštićenih područja” znači izrazito biološki raznoliko zemljište iz članka 7.b stavka 3. Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (22);

(12)

„emisije u vodu” znači izravne emisije prioritetnih tvari kako su definirane u članku 2. točki 30. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23) i izravne emisije nitrata, fosfata i pesticida;

(13)

„područja s velikim nedostatkom vode” znači regije u kojima je postotak ukupne količine povučene vode visok (40–80 %) ili iznimno visok (veći od 80 %) u alatu Atlasa o riziku voda „Aqueduct” Svjetskog instituta za resurse (WRI);

(14)

„opasni otpad i radioaktivni otpad” znači opasni otpad i radioaktivni otpad;

(15)

„opasni otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 2. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24);

(16)

„radioaktivni otpad” znači radioaktivni otpad kako je definiran u članku 3. točki 7. Direktive Vijeća 2011/70/Euratom (25);

(17)

„nereciklirani otpad” znači svaki otpad koji nije recikliran u smislu „recikliranja” iz članka 3. točke 17. Direktive 2008/98/EZ;

(18)

„djelatnosti koje negativno utječu na područja osjetljiva na bioraznolikost” znači djelatnosti koje imaju sve sljedeće značajke:

(19)

„područja osjetljiva na bioraznolikost” znači mreža zaštićenih područja Natura 2000, lokaliteti na popisu svjetske baštine UNESCO-a i ključna područja biološke raznolikosti („KBA”), kao i druga zaštićena područja, kako je navedeno u Dodatku D Prilogu II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2139 (29);

(20)

„ugrožene vrste” znači ugrožene vrste, uključujući floru i faunu, uvrštene na Europski crveni popis ili Crveni popis IUCN-a, kako je navedeno u odjeljku 7. Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) 2021/2139;

(21)

„krčenje šuma” znači privremena ili trajna prenamjena šumskog zemljišta uzrokovana ljudskim djelovanjem u nešumsko zemljište;

(22)

„načela Globalnog sporazuma UN-a” znači deset načela Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda;

(23)

„neusklađena razlika u plaćama između muškaraca i žena” znači razlika između prosječne bruto plaće po satu muških i ženskih zaposlenika, izraženo u postotku prosječne bruto plaće po satu muških zaposlenika;

(24)

„uprava” znači upravno, upravljačko ili nadzorno tijelo društva;

(25)

„politika ljudskih prava” znači preuzeta obveza politike o ljudskim pravima odobrena na razini uprave da ekonomske djelatnosti društva u koje se ulaže moraju biti u skladu s Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;

(26)

„zviždač” znači „prijavitelj” kako je definiran u članku 5. točki 7. Direktive (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća (30);

(27)

„neorganske onečišćujuće tvari” znači emisije koje su u rasponu ili ispod razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama kako su definirane u članku 3. točki 13. Direktive 2010/75/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (31), za industriju baznih anorganskih kemikalija – krute i ostale tvari;

(28)

„onečišćujuće tvari u zraku” znači izravne emisije sumporova dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx), nemetanskih hlapivih organskih spojeva (NMHOS) i sitnih lebdećih čestica (PM2,5) kako su definirani u članku 3. točkama od 5. do 8. Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (32), amonijaka (NH3) iz te direktive i teških metala iz Priloga I. toj direktivi;

(29)

„tvari koje oštećuju ozonski omotač” znači tvari navedene u Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj.

(1)

„emisije stakleničkih plinova” izračunavaju se prema sljedećoj formuli:

(2)

„ugljični otisak” izračunava se prema sljedećoj formuli:

(3)

„intenzitet emisija stakleničkih plinova društava u koja se ulaže” izračunava se prema sljedećoj formuli:

(4)

„intenzitet emisija stakleničkih plinova država” izračunava se prema sljedećoj formuli:

(5)

„neučinkovite nekretnine” izračunavaju se prema sljedećoj formuli:

(1)

„tekuća vrijednost ulaganja” znači vrijednost u EUR ulaganja sudionika na financijskom tržištu u društvo u koje se ulaže;

(2)

„vrijednost poduzeća” znači zbroj, na kraju fiskalne godine, tržišne kapitalizacije redovnih dionica, tržišne kapitalizacije povlaštenih dionica i knjigovodstvene vrijednosti ukupnog duga i nekontrolirajućih udjela, bez odbitka novca i novčanih ekvivalenata;

(3)

„tekuća vrijednost svih ulaganja” znači vrijednost u EUR svih ulaganja sudionika na financijskom tržištu;

(4)

pojmovi „zgrada gotovo nulte energije” (ZGNE), „potražnja za primarnom energijom” (PPE) i „energetski certifikat” (EC) imaju značenja iz članka 2. točaka 2., 5. i 12. Direktive 2010/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (33).