EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32022R0670

Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/670 оd 2. veljače 2022. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pružanja usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu (Tekst značajan za EGP)

C/2022/492

SL L 122, 25.4.2022, p. 1–16 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2022/670/oj

25.4.2022   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/670

оd 2. veljače 2022.

o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pružanja usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (1), a posebno njezin članak 7.,

budući da:

(1)

U članku 3. točki (b) Direktive 2010/40/EU kao prioritetna mjera utvrđeno je pružanje usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu za razvoj i uporabu specifikacija i normi.

(2)

Prema članku 6. stavku 1. Direktive 2010/40/EU, Komisija mora donijeti specifikacije potrebne kako bi se osigurala usklađenost, interoperabilnost i kontinuitet pri uvođenju i operativnoj uporabi inteligentnih prometnih sustava (ITS) za pružanje usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu. Komisija te specifikacije utvrđuje u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/962 (2) radi poboljšanja dostupnosti, razmjene, ponovne uporabe i ažuriranja podataka potrebnih za pružanje kvalitetnih i kontinuiranih usluga prometnih informacija u realnom vremenu u cijeloj Uniji.

(3)

Podaci su i dalje kontekstualna osnova za generiranje prometnih informacija u realnom vremenu. Budući da se uvođenje ITS-a ubrzava u cijeloj Uniji, potrebna je kontinuirana potpora u obliku povećanog i neometanog pristupa postojećim i novim vrstama podataka relevantnima za pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu, uz veću zemljopisnu pokrivenost. Stoga je potrebno ažurirati zahtjeve za pružanje podataka kako bi se i dalje osigurala učinkovita ponovna uporaba u informacijskim uslugama za krajnje korisnike. Ti ažurirani zahtjevi mogu utjecati na cijeli podatkovni lanac, od nabave podataka, oblikovanja i agregiranja do distribucije i uključivanja u usluge prometnih informacija.

(4)

Člankom 5. Direktive 2010/40/EU predviđa se da se specifikacije donesene u skladu s člankom 6. te Direktive trebaju primjenjivati na aplikacije i usluge ITS-a ako se one uvode, ne dovodeći u pitanje pravo svake države članice da sama odluči o uvođenju takvih aplikacija i usluga na svojem državnom području.

(5)

Te bi se specifikacije trebale primjenjivati na pružanje svih usluga prometnih informacija u realnom vremenu, ne dovodeći u pitanje posebne specifikacije donesene u drugim aktima na temelju Direktive 2010/40/EU, posebno Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 885/2013 (3) i Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 886/2013 (4).

(6)

Tržište za pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu već postoji u Uniji i u interesu je korisnika i potrošača kao i pružatelja tih usluga da se stvore odgovarajući uvjeti za to tržište kako bi se moglo očuvati i dalje razvijati na inovativne načine. Kad je riječ o pružanju usluga prometnih informacija u realnom vremenu, Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđena su minimalna pravila za ponovnu uporabu informacija javnog sektora u cijeloj Uniji. S obzirom na ponovnu uporabu podataka u posjedu tijela nadležnih za ceste i javnih operatora cestovnog prometa, pravila utvrđena ovom Uredbom, posebno ona koja se odnose na ažuriranje podataka, primjenjuju se ne dovodeći u pitanje pravila utvrđena Direktivom (EU) 2019/1024. Kad je riječ o ponovnoj uporabi podataka u posjedu privatnih vlasnika podataka, pravilima utvrđenima ovom Uredbom ne nameće se besplatna razmjena podataka. Podaci koje posjeduju privatni vlasnici podataka mogu podlijegati sporazumima o licenciranju kojima se uređuje njihova ponovna uporaba.

(7)

Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) uspostavlja se infrastruktura prostornih podataka Europske unije kako bi se omogućila njihova razmjena i javni pristup prostornim podacima (uključujući prostorne podatke koji se odnose na prometne mreže) u cijeloj Uniji radi podupiranja politika Unije u području okoliša te politika ili aktivnosti koje mogu imati utjecaj na okoliš. Specifikacije koje su navedene u ovoj Uredbi trebale bi biti u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Direktivi 2007/2/EZ i njezinim provedbenim aktima, posebno u Uredbi Komisije (EU) br. 1089/2010 (7). Proširenjem primjene tih specifikacija na sve vrste podataka o infrastrukturi ujedno bi se moglo promicati daljnje usklađivanje u tom području.

(8)

Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (8) utvrđuje se infrastruktura cestovnog prometa koja je dio osnovne i sveobuhvatne transeuropske prometne mreže. Vanjski utjecaji prometa i druge poteškoće pri upravljanju prometom, poput zagušenja, onečišćenja zraka ili buke, nisu ograničeni na transeuropsku cestovnu mrežu ili na autoceste. Zapravo, značajan udio čestih prometnih gužvi odvija se u gradskim područjima. Nadalje, usluge prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu trebale bi omogućiti putovanje od vrata do vrata i ne bi trebale biti ograničene na sveobuhvatnu mrežu transeuropske cestovne mreže i druge autoceste. Stoga bi države članice trebale primjenjivati ove specifikacije na cijelu cestovnu mrežu, osim na ceste koje nisu u vlasništvu javnog tijela nadležnog za ceste ili promet. Ceste u vlasništvu javnog tijela nadležnog za ceste ili promet, ali dodijeljene privatnom subjektu u obliku koncesije za upravljanje, ne bi trebale biti dio ove iznimke.

(9)

Tijela nadležna za ceste ili operatori cestovnog prometa trebali bi staviti na raspolaganje posebne vrste podataka koje se smatraju važnima za daljnji razvoj pouzdanih usluga prometnih informacija i za poboljšanje sigurnosti prometa, kao što su prometni propisi, ograničenja i zatvaranje cesta ili voznih trakova. Zbog njihove važnosti dostupnost tih vrsta podataka mora biti utvrđena kao početna ključna točka u provedbi u usporedbi s drugim vrstama podataka.

(10)

Kako bi se omogućio potreban razvoj u području dostupnosti i normizacije podataka, trebalo bi razmotriti postupnu provedbu. Tom bi se postupnom provedbom trebalo omogućiti izvedivo i postupno povećanje zemljopisne pokrivenosti i dostupnosti podataka. U tu svrhu države članice trebale bi definirati primarnu cestovnu mrežu na svojem državnom području. Kako bi definirale tu primarnu cestovnu mrežu, države članice mogu ponovno upotrijebiti definiciju mreže kako se zahtijeva člankom 1. Direktive 2008/96/EZ (9) Europskog parlamenta i Vijeća.

(11)

S obzirom na raznolikost izvora podataka, od infrastrukture na temelju senzora do vozila koja djeluju kao senzori, važno je da su specifikacije usklađene s relevantnim kategorijama i vrstama podataka koje obuhvaćaju više mogućih izvora podataka i tehnologiju koja se upotrebljava za stvaranje ili ažuriranje podataka.

(12)

Ako mjere predviđene ovom Uredbom uključuju obradu osobnih podataka, trebale bi se provoditi u skladu s pravom Unije o zaštiti osobnih podataka i privatnosti, a osobito s Uredbom (EU) 2016/679 (10) Europskog parlamenta i Vijeća i, prema potrebi, Direktivom 2002/58/EZ (11) Europskog parlamenta i Vijeća. Dijelovi Direktive 2002/58/EZ primjenjuju se i na obradu neosobnih podataka.

(13)

Kako bi se razvilo usklađeno i neprekinuto pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu, države članice trebale bi se osloniti na postojeća tehnička rješenja i norme europskih i međunarodnih organizacija za normizaciju poput DATEX II (CEN/TS 16157 i naknadno nadograđene verzije) i ISO normi. Za one vrste podataka za koje ne postoji standardizirani format, trebalo bi potaknuti države članice i dionike na suradnju kako bi se postigao dogovor o definiciji i formatu podataka te o metapodacima.

(14)

Nekoliko metoda dinamičnog utvrđivanja lokacije već postoji u Uniji te se primjenjuje u državama članicama. Uporaba različitih metoda utvrđivanja lokacije i dalje bi trebala biti dopuštena. Države članice i dionike, međutim, trebalo bi poticati da surađuju radi postizanja dogovora o dopuštenim metodama za utvrđivanje položaja, ako je potrebno uz pomoć europskih tijela za normizaciju.

(15)

Dostupnost i redovito ažuriranje podataka od strane tijela nadležnih za ceste i operatora cestovnog prometa ključni su za omogućivanje izrade ažuriranih i točnih digitalnih zemljopisnih karata koje su ključne za pouzdane aplikacije ITS-a. Proizvođače digitalnih zemljopisnih karata trebalo bi poticati da pravovremeno integriraju ažuriranja relevantnih podataka u svoju postojeću kartu i usluge ažuriranja zemljopisne karte. Kako bi se uskladili s javnim politikama kao što je sigurnost na cestama, pružatelji usluga i proizvođači digitalnih zemljopisnih karata trebali bi surađivati s javnim tijelima da isprave netočnosti u svojim podacima.

(16)

Dostupnost točnih i ažuriranih podataka ključna je za pružanje usluga prometnih informacija u realnom vremenu u cijeloj Uniji. Relevantne podatke prikupljaju i pohranjuju tijela nadležna za ceste, operateri cestovnog prometa, nositelji podataka generiranih u vozilu, dionici povezani s punjenjem i opskrbom, operatori naplate cestarine i pružatelji usluga prometnih informacija u realnom vremenu. Kako bi se olakšala jednostavna razmjena i ponovna uporaba tih podataka za pružanje takvih usluga, tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa, nositelji podataka generiranih u vozilu, dionici povezani s punjenjem i opskrbom, operatori naplate cestarine i pružatelji usluga prometnih informacija u realnom vremenu trebali bi učiniti podatke, odgovarajuće metapodatke i informacije o kvaliteti podataka dostupnima drugim tijelima nadležnima za ceste, operatorima cestovnog prometa, dionicima povezanima s punjenjem i opskrbom, operatorima naplate cestarine, pružateljima usluga prometnih informacija u realnom vremenu i proizvođačima digitalnih zemljopisnih karata putem nacionalne ili zajedničke pristupne točke. Pristupna točka može biti u obliku repozitorija, registra, internetskog portala ili slično, ovisno o vrsti podataka. Nacionalne ili zajedničke pristupne točke mogu upućivati i na druga mjesta na kojima se može pristupiti podacima, a da pritom same ne pružaju uslugu smještaja podataka. Države članice trebale bi objediniti postojeće javne i privatne pristupne točke u jednu točku kojom bi se omogućio pristup svim vrstama relevantnih i raspoloživih podataka koje su obuhvaćene područjem primjene ovih specifikacija. Države članice mogu nastaviti koristiti pristupne točke uspostavljene na temelju Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/962 te bi se trebale moći odlučiti da se koriste pristupnim točkama uspostavljenima u okviru drugih delegiranih akata donesenih na temelju Direktive 2010/40/EU kao nacionalnim pristupnim točkama za podatke obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe.

(17)

Kako bi se tijelima nadležnima za ceste, operatorima cestovnog prometa, operatorima cestovnog prometa, dionicima povezanima s punjenjem i opskrbom, operatorima naplate cestarine, pružateljima usluga i proizvođačima digitalnih zemljopisnih karata omogućilo uspješno i isplativo pronalaženje i uporaba odgovarajućih podataka, potrebno je primjereno opisati sadržaj i strukturu tih podataka uporabom odgovarajućih metapodataka.

(18)

Usluge prometnih informacija u realnom vremenu moraju biti točne kako bi se krajnjim korisnicima pružile najpouzdanije i najpravodobnije moguće informacije. Kako bi se povećale koristi za sudionike u cestovnom prometu u smislu povećane sigurnosti na cestama i smanjenja zagušenja prometa, te bi usluge trebale odražavati i prioritete tijela nadležnih za ceste, kako je izraženo primjerice u digitalno dostupnim planovima protoka prometa.

(19)

Tim se specifikacijama ne bi trebalo obvezivati dionike da počnu prikupljati neke podatke koje još ne prikupljaju ili da digitaliziraju podatke koji još nisu raspoloživi u digitalnom strojno čitljivom formatu. Posebni zahtjevi koji se odnose na ažuriranje podataka trebali bi se primjenjivati samo na podatke koji se stvarno prikupljaju i na raspolaganju su u digitalnom strojno čitljivom formatu. Jednako tako, države članice trebalo bi poticati da traže troškovno učinkovite načine za digitalizaciju postojećih podataka o infrastrukturi i podataka o propisima i ograničenjima koji odgovaraju njihovim potrebama.

(20)

Tim specifikacijama ne bi trebalo obvezati tijela nadležna za ceste ili operatore cestovnog prometa na oblikovanje ili provedbu planova protoka prometa i privremenih mjera upravljanja prometom. Njima ne bi trebalo obvezati pružatelje usluga da međusobno razmjenjuju bilo kakve podatke s drugim pružateljima usluga. Pružatelji usluga trebali bi moći sklapati međusobne komercijalne ugovore za ponovnu uporabu relevantnih podataka.

(21)

Države članice i dionike ITS-a trebalo bi poticati da surađuju kako bi se dogovorili o zajedničkim definicijama kvalitete podataka radi uporabe zajedničkih pokazatelja za kvalitetu podataka u cijelom lancu vrijednosti prometnih podataka, kao što su cjelovitost, točnost i ažurnost podataka, o načinu dobivanja podataka i metodama utvrđivanja lokacije, kao i o provjerama kvalitete koje se primjenjuju. Ujedno bi ih trebalo potaknuti da nastave rad na uspostavi povezanih metoda mjerenja i praćenja kvalitete različitih vrsta podataka. Države članice trebalo bi poticati da međusobno razmjenjuju znanja, iskustva i najbolje prakse u tom području u okviru tekućih i budućih koordinacijskih projekata.

(22)

Uzima se u obzir da uporaba podataka i usluga prometnih informacija u realnom vremenu koje generiraju privatni pružatelji usluga i nositelji podataka može predstavljati troškovno učinkovit način za tijela nadležna za ceste i operatore cestovnog prometa da poboljšaju upravljanje prometom kao i upravljanje infrastrukturom i njezino održavanje. Javna bi tijela pri primanju tih podataka ili usluga trebala upotrebljavati zajedničke poštene, razumne i nediskriminirajuće uvjete za navedene zadaće kako bi se smanjile prepreke pristupu i stvorila transparentnost uvjeta za ponovnu uporabu. Države članice i relevantne dionike potiče se da definiraju zajedničke poštene, razumne i nediskriminirajuće uvjete primjenjive na ponovnu uporabu relevantnih vrsta podataka za izvršavanje tih javnih zadaća.

(23)

Privatni pružatelji usluga mogu upotrebljavati podatke koje prikupljaju tijela nadležna za ceste i operatori cestovnog prometa kao ulazne podatke za vlastite usluge prometnih informacija u realnom vremenu. Posebne uvjete koji se primjenjuju na ponovnu uporabu tih podataka trebalo bi prepustiti predmetnim strankama ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive (EU) 2019/1024 (12). Privatni pružatelji usluga trebali bi ponovno upotrebljavati određene vrste podataka koje dostavljaju tijela nadležna za ceste i operatori cestovnog prometa, kao što su planovi protoka prometa, prometni propisi i ograničenja te privremene mjere upravljanja prometom kako bi se korisnicima cesta osigurala dostupnost relevantnih informacija putem usluga prometnih informacija u realnom vremenu.

(24)

Kako bi se osigurala ispravna provedba tih specifikacija, države članice trebale bi procijeniti usklađenost sa zahtjevima u pogledu pristupačnosti, razmjene, ponovne uporabe i ažuriranja podataka od strane tijela nadležnih za ceste, operatora cestovnog prometa, proizvođača digitalnih zemljopisnih karata, operatora naplate cestarine, dionika povezanih s punjenjem i opskrbom, nositelja podataka generiranih u vozilu i pružatelja usluga. U tu svrhu nadležna tijela trebala bi se moći osloniti na izjave o sukladnosti utemeljene na dokazima koje su predala tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa, proizvođači digitalnih zemljopisnih karata, operatori naplate cestarine, dionici povezani s punjenjem i opskrbom, nositelji podataka generiranih u vozilu i pružatelji usluga. Države članice trebale bi surađivati kako bi uskladile svoj pristup procjeni usklađenosti u tekućim i budućim koordinacijskim projektima koji pomažu u provedbi specifikacija ove Uredbe.

(25)

Tim se specifikacijama ne ograničava sloboda izražavanja radiopostaja ako ih se ne obvezuje da zauzmu bilo kakav poseban stav s obzirom na informacije koje treba objaviti i ako se državama članicama ostavlja dovoljno prostora kako bi se uzele u obzir njihove nacionalne ustavne tradicije u pogledu slobode izražavanja radiopostaja.

(26)

Uzimajući u obzir opseg potrebnih promjena Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2015/962 trebalo bi staviti izvan snage,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju specifikacije potrebne kako bi se osigurala dostupnost, razmjena, ponovna uporaba i ažuriranje podataka od strane vlasnika i korisnika podataka za pružanje usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu te kako bi se osiguralo da su te usluge točne i dostupne krajnjim korisnicima preko granica.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na cijelu cestovnu mrežu koja je javno dostupna za promet motornim vozilima. Iznimno se ne primjenjuje na privatne ceste, osim ako su dio sveobuhvatne mreže TEN-T ili ako su određene kao autocesta ili primarna cesta.

3.   Ova se Uredba primjenjuje u skladu s člankom 5. Direktive 2010/40/EU.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka 4. Direktive 2010/40/EU.

Primjenjuju se i sljedeće definicije:

(1)

„osnovna transeuropska cestovna mreža” znači cestovna prometna infrastruktura koja je dio osnovne mreže kako je definirano u Uredbi (EU) br. 1315/2013;

(2)

„sveobuhvatna transeuropska cestovna mreža” znači cestovna prometna infrastruktura koja je dio sveobuhvatne mreže kako je definirano u Uredbi (EU) br. 1315/2013;

(3)

„autocesta” znači cesta koju je kao takvu označila država članica u kojoj se nalazi;

(4)

„dostupnost podataka” znači mogućnost traženja i dobivanja podataka u bilo kojem trenutku u digitalnom strojno čitljivom obliku;

(5)

„statični podaci” znači podaci koji se ne mijenjaju često ili redovito;

(6)

„dinamički podaci” znači podaci koji se mijenjaju često ili redovito;

(7)

„ažuriranje podataka” znači svaka preinaka postojećih podataka, uključujući brisanje ili umetanje novih ili dodatnih elemenata;

(8)

„prometne informacije u realnom vremenu” znači informacije koje proizlaze iz svih podataka o infrastrukturi, podataka o propisima i ograničenjima, podataka o stanju mreže i podataka o uporabi mreže u realnom vremenu ili njihove kombinacije;

(9)

„usluga prometnih informacija u realnom vremenu” znači usluga ITS-a koja krajnjim korisnicima odmah pruža prometne informacije u realnom vremenu;

(10)

„tijelo nadležno za ceste” znači svako javno tijelo koje je nadležno za planiranje, nadzor ili upravljanje cestama u okviru svoje mjesne nadležnosti;

(11)

„operator cestovnog prometa” znači svaki javni ili privatni subjekt koji je odgovoran za održavanje i upravljanje cestama te upravljanje prometnim tokovima;

(12)

„pružatelj usluge” znači svaki javni ili privatni pružatelj usluga prometnih informacija u realnom vremenu, isključujući one koji samo prenose informacije korisnicima podataka;

(13)

„operater naplate cestarine” znači svaki javni ili privatni subjekt koji preuzima ulogu pružatelja usluge naplate cestarine ili subjekta za naplatu cestarine kako je definirano u Direktivi (EU) 2019/520 Europskog parlamenta i Vijeća (13);

(14)

„vlasnik podataka” znači svaka pravna osoba, ispitanik ili javni ili privatni subjekt koji ima pravo odobriti pristup vrstama podataka navedenima u Prilogu ili ih dijeliti pod svojom kontrolom, u skladu s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom;

(15)

„korisnik podataka” znači svako tijelo nadležno za ceste, operator cestovnog prometa, operator naplate cestarine, pružatelj usluga i proizvođač digitalnih zemljopisnih karata ili bilo koji drugi subjekt koji upotrebljava podatke za izradu prometnih informacija u realnom vremenu ili, ako je to dopušteno u skladu s uvjetima koje je odredio vlasnik podataka, koristi podatke u druge svrhe povezane s mobilnošću;

(16)

„krajnji korisnik” znači svi korisnici cesta, fizičke ili pravne osobe koje imaju pristup uslugama prometnih informacija u realnom vremenu;

(17)

„pristupna točka” znači digitalno sučelje u kojem su podaci navedeni u Prilogu zajedno s odgovarajućim metapodacima dostupni korisnicima podataka za ponovnu uporabu ili u kojem su izvori tih podataka i njihovi metapodaci dostupni za ponovnu uporabu korisnicima podataka;

(18)

„metapodaci” znači strukturiran opis sadržaja podataka za lakše pronalaženje i uporabu tih podataka;

(19)

„usluge pronalaženja” znači usluge kojima se omogućuje pretraživanje traženih podataka na temelju sadržaja odgovarajućih metapodataka te prikazivanje takvih sadržaja;

(20)

„privremene mjere upravljanja prometom” znači privremene mjere namijenjene rješavanju određenog prometnog poremećaja i osmišljene, na primjer, za kontrolu i usmjeravanje protoka prometa;

(21)

„planovi protoka prometa” znači trajne mjere upravljanja prometom koje su oblikovali upravitelji prometa za kontrolu i usmjeravanje protoka prometa kao odgovor na stalne ili česte prometne poremećaje;

(22)

„prometni znakovi” znači svaki cestovni znak, signalizacija, uređaj, obavijest ili cestovna oznaka koja upozorava na opasnost, savjetuje osobe o mjerama opreza koje treba poduzeti protiv takve opasnosti, ukazuje na postojanje propisa o cestovnom prometu ili provodi takav propis u skladu s Bečkom konvencijom o prometnim znakovima i signalizaciji;

(23)

„primarne ceste” znači cesta izvan gradskih područja koja povezuje velike gradove ili regije, ili oboje, koja nije klasificirana kao dio sveobuhvatne transeuropske cestovne mreže ili kao autocesta;

(24)

„privatne ceste” znači cesta koja nije u vlasništvu javnog tijela nadležnog za ceste ili promet, osim cesta u vlasništvu javnog tijela nadležnog za ceste ili promet, koje su dodijeljene na upravljanje privatnom subjektu u obliku koncesije za upravljanje;

(25)

„podaci o infrastrukturi” znači podaci koji opisuju cestovnu mrežu ili opremu na cestovnoj mreži ili duž nje;

(26)

„podaci o propisima i ograničenjima” znači podaci koji se odnose na prometnu regulaciju ili ograničenje koje se primjenjuje na vozila na cestovnoj mreži;

(27)

„podaci o stanju mreže” znači podaci kojima se opisuju privremene situacije koje bi mogle spriječiti ili usporiti putovanje ili koje mogu obavijestiti krajnjeg korisnika u opasnim situacijama;

(28)

„podaci o korištenju mreže u realnom vremenu” znači podaci koji opisuju trenutačnu uporabu cestovne mreže i mogućnosti uporabe na cestovnoj mreži;

(29)

„vrste ključnih podataka” znači vrste podataka koje se smatraju ključnima za povećanje pouzdanosti usluga prometnih informacija u realnom vremenu te sigurno i učinkovito putovanje od vrata do vrata i buduće usluge mobilnosti;

(30)

„podaci generirani u vozilu” znači svi podaci koje generira vozilo ili uređaj ugrađen u vozilo ili osobni uređaji koji nude aplikacije ITS-a dok je vozilo u uporabi;

(31)

„korisnik podataka generiranih u vozilu” znači svaki subjekt koji sudjeluje u prikupljanju, agregiranju ili drugim vrstama obrade podataka generiranih u vozilu kako bi ispunio zahtjeve u pogledu privatnosti;

(32)

„FRAND (pošteni, razumni i nediskriminirajući) uvjeti” znači uvjeti licencije dogovoreni u dobroj vjeri, kojima se omogućuje pristup uslugama ili podacima u zamjenu za poštenu naknadu pod istim ili sličnim uvjetima koji su utvrđeni s drugim korisnicima.

Članak 3.

Nacionalne pristupne točke

1.   Svaka država članica uspostavlja nacionalnu pristupnu točku. Nacionalne pristupne točke čine jedinstvenu točku pristupa podacima navedenima u Prilogu za korisnike podataka, uključujući ažurirane podatke koje su dostavili vlasnici podataka kako je navedeno u člancima od 4. do 11. i koje se odnose na državno područje predmetne države članice.

2.   Postojeće nacionalne ili zajedničke pristupne točke koje su uspostavljene radi usklađivanja s člankom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/962 ili sa zahtjevima koji proizlaze iz drugih delegiranih akata donesenih na temelju Direktive 2010/40/EU mogu se upotrebljavati kao nacionalne pristupne točke za potrebe ove Uredbe ako države članice to smatraju primjerenim.

3.   Nacionalne pristupne točke pružaju usluge pronalaženja korisnicima podataka, primjerice usluge kojima se omogućuje pretraživanje traženih podataka na temelju sadržaja odgovarajućih metapodataka te prikazivanje takvih sadržaja.

4.   Javni i privatni vlasnici podataka dostavljaju metapodatke kako bi se korisnicima podataka omogućilo da otkriju i upotrijebe skupove podataka putem nacionalnih pristupnih točaka.

5.   Dvije ili više država članica može osnovati zajedničku pristupnu točku.

6.   Svaki subjekt koji dostavlja podatke putem nacionalne pristupne točke može to učiniti putem posrednika u skladu s primjenjivim sporazumima, na primjer putem baze podataka ili agregatora podataka koji je treća strana. Time se izvornog vlasnika podataka ne oslobađa odgovornosti za kvalitetu izvornih podataka koji se dostavljaju.

Članak 4.

Dostupnost, razmjena i ponovna uporaba podataka o infrastrukturi

1.   Kako bi se olakšalo pružanje kompatibilnih, interoperabilnih i kontinuiranih usluga prometnih informacija u realnom vremenu u cijeloj Uniji, tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa, operatori naplate cestarine i dionici povezani s punjenjem i opskrbom gorivom dostavljaju podatke o infrastrukturi navedene u Prilogu koje prikupljaju u standardiziranom formatu kao što je specifikacija podataka iz direktive INSPIRE o prometnim mrežama, TN-ITS (CEN/TS17268 i naknadno nadograđene verzije) ili DATEX II (EN 16157, CEN/TS 16157 i naknadno nadograđene verzije). Svako ažuriranje tih podataka provodi se u skladu s člankom 8.

Ako treba utvrditi dodatne ili alternativne norme, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

države članice surađuju kako bi definirale te dodatne ili alternativne standarde,

digitalni strojno čitljivi formati moraju biti u skladu s postojećim normama iz prve rečenice ovog stavka.

2.   Podaci iz stavka 1. i povezani metapodaci, uključujući informacije o njihovoj kvaliteti, moraju biti dostupni za razmjenu i ponovnu uporabu svakom korisniku podataka unutar Unije:

(a)

bez diskriminacije;

(b)

uz poštovanje minimalnih zahtjeva kvalitete o kojima se države članice dogovaraju u suradnji s relevantnim dionicima;

(c)

unutar roka koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka za stvaranje prometnih informacija u stvarnom vremenu;

(d)

preko nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.

3.   Korisnici podataka koji upotrebljavaju podatke iz stavka 1. i vlasnici podataka surađuju kako bi osigurali da se o svim netočnostima podataka bez odgode obavijesti vlasnik podataka od kojeg podaci potječu.

Članak 5.

Dostupnost, razmjena i ponovna uporaba podataka o propisima i ograničenjima

1.   Kako bi se olakšalo pružanje kompatibilnih, interoperabilnih i kontinuiranih usluga prometnih informacija u realnom vremenu u cijeloj Uniji, tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa i operatori naplate cestarine dostavljaju podatke o propisima i ograničenjima navedenima u Prilogu koje prikupljaju u formatu DATEX II (EN 16157, CEN/TS 16157 i naknadno nadograđene verzije) ili TN-ITS-u (CEN/TS 17268 i naknadno nadograđene verzije). Svako ažuriranje tih podataka provodi se u skladu s člankom 9.

Ako treba utvrditi dodatne ili alternativne norme, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

države članice surađuju kako bi definirale te dodatne ili alternativne standarde,

digitalni strojno čitljivi formati moraju biti u skladu s postojećim normama iz prve rečenice ovog stavka.

2.   Podaci iz stavka 1. i povezani metapodaci, uključujući informacije o njihovoj kvaliteti, moraju biti dostupni za razmjenu i ponovnu uporabu svakom korisniku podataka unutar Unije:

(a)

bez diskriminacije;

(b)

uz poštovanje minimalnih zahtjeva kvalitete o kojima se države članice dogovaraju u suradnji s relevantnim dionicima;

(c)

unutar roka koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka za stvaranje prometnih informacija u stvarnom vremenu;

(d)

preko nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.

3.   Korisnici podataka koji upotrebljavaju podatke iz stavka 1. i vlasnici podataka surađuju kako bi osigurali da se o svim netočnostima podataka bez odgode obavijesti vlasnik podataka od kojeg podaci potječu.

4.   Pružatelji usluga obrađuju i uključuju u relevantne usluge koje pružaju, bez dodatnih troškova za krajnjeg korisnika, podatke o svim planovima protoka prometa te prometnim propisima i ograničenjima koje su izradila nadležna tijela i koji su dostupni putem nacionalne ili zajedničke pristupne točke u digitalnom strojno čitljivom formatu.

Članak 6.

Dostupnost, razmjena i ponovna uporaba podataka o stanju mreže

1.   Kako bi se olakšalo pružanje kompatibilnih, interoperabilnih i kontinuiranih usluga prometnih informacija u realnom vremenu u cijeloj Uniji, tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa, nositelji podataka generiranih u vozilu i pružatelji usluga dostavljaju podatke o stanju mreže navedene u Prilogu koje prikupljaju u formatu DATEX II (EN 16157, CEN/TS 16157 i naknadno nadograđene verzije). Svako ažuriranje tih podataka provodi se u skladu s člankom 10.

Ako treba utvrditi dodatne ili alternativne norme, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

države članice surađuju kako bi definirale te dodatne ili alternativne standarde,

digitalni strojno čitljivi formati moraju biti u skladu s postojećim normama iz prve rečenice ovog stavka.

2.   Podaci iz stavka 1. i povezani metapodaci, uključujući informacije o njihovoj kvaliteti, moraju biti dostupni za razmjenu i ponovnu uporabu svakom korisniku podataka unutar Unije:

(a)

na nediskriminirajućoj osnovi kad to propisuju tijela nadležna za ceste i operatori cestovnog prometa;

(b)

uz poštovanje minimalnih zahtjeva kvalitete o kojima se države članice dogovaraju u suradnji s relevantnim dionicima;

(c)

unutar roka koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka za stvaranje prometnih informacija u stvarnom vremenu;

(d)

preko nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.;

(e)

bez obveze nositelja podataka generiranih u vozilu i privatnih pružatelja usluga da odobre pristup svojim podacima ili da ih dijele s privatnim korisnicima podataka. Razmjena i ponovna uporaba njihovih podataka može podlijegati uvjetima koje određuje privatni vlasnik podataka.

3.   Korisnici podataka koji upotrebljavaju podatke iz stavka 1. i vlasnici podataka surađuju kako bi osigurali da se o svim netočnostima podataka bez odgode obavijesti vlasnik podataka od kojeg podaci potječu.

4.   Pružatelji usluga obrađuju i uključuju u relevantne usluge koje pružaju, bez dodatnih troškova za krajnjeg korisnika, podatke o svim privremenim mjerama upravljanja prometom koje su izradila nadležna tijela i koji su dostupni putem nacionalne ili zajedničke pristupne točke u digitalnom strojno čitljivom formatu.

5.   U svrhu izravnog pružanja odgovarajućih informacija krajnjim korisnicima i optimizacije održavanja cesta i sigurnosti na cestama, tijela nadležna za ceste i operatori cestovnog prometa mogu zatražiti od nositelja podataka generiranih u vozilu i pružatelja usluga da dostave vrste podataka o stanju mreže koje prikupljaju i ažuriraju u skladu s člankom 10. Ako, kao odgovor na zahtjev tijela nadležnog za ceste ili operatori cestovnog prometa, vlasnik podataka omogući pristup podacima, primjenjuju se uvjeti FRAND (pošteni, razumni i nediskriminirajući). Podaci se dostavljaju u formatu DATEX II (EN 16157, CEN/TS 16157 i naknadno nadograđenim verzijama) ili u bilo kojem digitalnom strojno čitljivom formatu o kojem su se dogovorile države članice, zajedno s odgovarajućim metapodacima, uključujući informacije o njihovoj kvaliteti.

6.   Podaci o stanju mreže koje su arhivirala tijela nadležna za ceste ili operatori cestovnog prometa mogu se upotrebljavati za potrebe upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture i procjene sigurnosti cestovnog prometa na razini cijele mreže. Osim ako je to zabranjeno sporazumima o licenciranju, ti podaci moraju biti dostupni za razmjenu i ponovnu uporabu, na nediskriminirajućoj osnovi, putem nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.

7.   U okviru primjenjivih sporazuma o licenciranju, prediktivni podaci o stanju mreže koje su izračunala tijela nadležna za ceste ili operatori cestovnog prometa stavljaju se na raspolaganje za razmjenu i ponovnu uporabu na nediskriminirajućoj osnovi putem nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.

8.   Države članice surađuju na utvrđivanju zajedničkih standarda za razmjenu i ponovnu uporabu podataka na koje se upućuje u stavcima 6. i 7.

Članak 7.

Dostupnost, razmjena i ponovna uporaba podataka o korištenju mreže u realnom vremenu

1.   Kako bi se olakšalo pružanje kompatibilnih, interoperabilnih i kontinuiranih usluga prometnih informacija u realnom vremenu u cijeloj Uniji, tijela nadležna za ceste, operatori cestovnog prometa, pružatelji usluga, nositelji podataka generiranih u vozilu i dionici povezani s punjenjem i opskrbom dostavljaju podatke o korištenju mreže u realnom vremenu navedene u Prilogu koje prikupljaju u formatu DATEX II (EN 16157, CEN/TS 16157 i naknadno nadograđene verzije). Svako ažuriranje tih podataka provodi se u skladu s člankom 11.

Ako treba utvrditi dodatne ili alternativne norme, primjenjuju se sljedeći uvjeti:

države članice surađuju kako bi definirale te dodatne ili alternativne standarde,

digitalni strojno čitljivi formati moraju biti u skladu s postojećim normama iz prve rečenice ovog stavka.

2.   Podaci iz stavka 1. i povezani metapodaci, uključujući informacije o njihovoj kvaliteti, moraju biti dostupni za razmjenu i ponovnu uporabu svakom korisniku podataka unutar Unije:

(a)

na nediskriminirajućoj osnovi kad to propisuju tijela nadležna za ceste i operatori cestovnog prometa;

(b)

uz poštovanje minimalnih zahtjeva kvalitete o kojima se države članice dogovaraju u suradnji s relevantnim dionicima;

(c)

unutar roka koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka za stvaranje prometnih informacija u stvarnom vremenu;

(d)

preko nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.;

(e)

bez obveze nositelja podataka generiranih u vozilu i privatnih pružatelja usluga da odobre pristup svojim podacima ili da ih dijele s privatnim korisnicima podataka. Razmjena i ponovna uporaba njihovih podataka može podlijegati uvjetima koje određuje privatni vlasnik podataka.

3.   Radi izravnog pružanja odgovarajućih informacija krajnjim korisnicima i optimizacije upravljanja prometom i sigurnosti na cestama, tijela nadležna za ceste i operatori cestovnog prometa mogu zatražiti od nositelja podataka generiranih u vozilu i pružatelja usluga da dostave vrste podataka o korištenju mreže u realnom vremenu koje prikupljaju i ažuriraju u skladu s člankom 11. Ako, kao odgovor na zahtjev tijela nadležnog za ceste ili operatori cestovnog prometa, vlasnik podataka omogući pristup podacima, primjenjuju se uvjeti FRAND (pošteni, razumni i nediskriminirajući). Podaci se dostavljaju u formatu DATEX II (EN 16157, CEN/TS 16157 i naknadno nadograđenim verzijama) ili u bilo kojem digitalnom strojno čitljivom formatu o kojem su se dogovorile države članice, zajedno s odgovarajućim metapodacima, uključujući informacije o njihovoj kvaliteti.

4.   Podaci o korištenju mreže u realnom vremenu koje su arhivirala tijela nadležna za ceste ili operatori cestovnog prometa mogu se upotrebljavati za potrebe upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture i procjene sigurnosti cestovnog prometa na razini cijele mreže. Osim ako je to zabranjeno sporazumima o licenciranju, ti podaci moraju biti dostupni za razmjenu i ponovnu uporabu, na nediskriminirajućoj osnovi, putem nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.

5.   U okviru primjenjivih sporazuma o licenciranju, prediktivni podaci o korištenju mreže u realnom vremenu koje su izračunala tijela nadležna za ceste ili operatori cestovnog prometa stavljaju se na raspolaganje za razmjenu i ponovnu uporabu na nediskriminirajućoj osnovi putem nacionalne ili zajedničke pristupne točke iz članka 3.

6.   Države članice surađuju na utvrđivanju zajedničkih standarda za razmjenu i ponovnu uporabu podataka na koje se upućuje u stavcima 4. i 5.

Članak 8.

Ažuriranje podataka o infrastrukturi

1.   Ažuriranja podataka o infrastrukturi odnose se na barem sljedeće parametre:

(a)

vrstu podataka kako je navedeno u točki 1. Priloga na koju se ažuriranje odnosi;

(b)

lokaciju stanja na koje se odnosi ažuriranje;

(c)

vrstu ažuriranja (izmjena, umetanje ili brisanje);

(d)

opis ažuriranja koji sadržava ažurirane vrijednosti i polja i ažurirane informacije te, prema potrebi, razloge zamjene zastarjelih vrijednosti i polja;

(e)

datum ažuriranja podataka;

(f)

datum i vrijeme kad se promjena u određenom stanju dogodila ili se predviđa da će se dogoditi;

(g)

kvalitetu ažuriranja podataka kako je definirano u zahtjevima kvalitete o kojima se države članice dogovaraju u suradnji s relevantnim dionicima.

Lokacija stanja na koje se odnosi ažuriranje određuje se standardiziranom ili bilo kojom drugom često korištenom i općeprihvaćenom metodom dinamičnog utvrđivanja lokacije kojom se omogućuje nedvosmisleno dekodiranje i tumačenje te lokacije.

2.   Relevantni vlasnici podataka osiguravaju ažuriranje podataka o infrastrukturi u roku koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka u uslugama prometnih informacija u realnom vremenu i, ako je poznato i moguće, korisnicima podataka pružaju ta ažuriranja unaprijed.

3.   Relevantni vlasnici podataka moraju pravodobno ispraviti netočnosti koje su otkrili u svojim podacima ili one na koje su im ukazali korisnici i krajnji korisnici.

4.   Kad pružaju informacije krajnjim korisnicima, proizvođači digitalnih karata i pružatelji usluga osiguravaju da se relevantna ažuriranja podataka o infrastrukturi obrađuju u roku koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka u uslugama prometnih informacija u realnom vremenu.

Članak 9.

Ažuriranje podataka o propisima i ograničenjima

1.   Ažuriranja podataka o propisima i ograničenjima odnosi se na barem sljedeće parametre:

(a)

vrstu podataka kako je navedeno u točkama 2. i 3. Priloga na koju se ažuriranje odnosi;

(b)

lokaciju stanja na koje se odnosi ažuriranje;

(c)

vrstu ažuriranja (izmjena, umetanje ili brisanje);

(d)

opis ažuriranja, uključujući razdoblje pojave događaja i uvedenih uvjeta, na primjer za određene vrste vozila, na koje se ažuriranje odnosi;

(e)

datum ažuriranja podataka;

(f)

datum i vrijeme kad se promjena u određenom stanju dogodila ili se predviđa da će se dogoditi;

(g)

kvalitetu ažuriranja podataka kako je definirano u zahtjevima kvalitete o kojima se države članice dogovaraju u suradnji s relevantnim dionicima.

Lokacija stanja na koje se odnosi ažuriranje određuje se standardiziranom ili bilo kojom drugom često korištenom i općeprihvaćenom metodom dinamičnog utvrđivanja lokacije kojom se omogućuje nedvosmisleno dekodiranje i tumačenje te lokacije.

2.   Relevantni vlasnici podataka osiguravaju ažuriranje podataka o propisima i ograničenjima u roku koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka u uslugama prometnih informacija u realnom vremenu i, ako je poznato i moguće, korisnicima podataka pružaju ta ažuriranja unaprijed.

3.   Relevantni vlasnici podataka moraju pravodobno ispraviti netočnosti koje su otkrili u svojim podacima ili one na koje su im ukazali korisnici i krajnji korisnici.

4.   Kad pružaju informacije krajnjim korisnicima, proizvođači digitalnih karata i pružatelji usluga osiguravaju da se relevantna ažuriranja podataka o propisima i ograničenjima obrađuju u roku koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka u uslugama prometnih informacija u realnom vremenu.

5.   Prometne informacije u realnom vremenu moraju se na odgovarajući način izmijeniti ili povući u najkraćem mogućem roku nakon promjene predmetnih podataka.

Članak 10.

Ažuriranje podataka o stanju mreže

1.   Ažuriranja podataka o stanju mreže odnose se na barem sljedeće parametre:

(a)

vrstu podataka kako je navedeno u točkama 4. i 5. Priloga na koju se ažuriranje odnosi i, prema potrebi, njegov kratak opis;

(b)

lokaciju događaja ili stanja na koje se odnosi ažuriranje;

(c)

vrijeme pojavljivanja događaja ili stanja na koje se odnosi ažuriranje;

(d)

kvalitetu ažuriranja podataka kako je definirano u zahtjevima kvalitete o kojima se države članice dogovaraju u suradnji s relevantnim dionicima.

Lokacija događaja ili stanja na koje se odnosi ažuriranje određuje se standardiziranom ili bilo kojom drugom često korištenom i općeprihvaćenom metodom dinamičnog utvrđivanja lokacije koja omogućuje nedvosmisleno dekodiranje i tumačenje te lokacije.

2.   Relevantni vlasnici podataka osiguravaju ažuriranje podataka o stanju mreže u roku koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka u uslugama prometnih informacija u realnom vremenu i, ako je poznato i moguće, pružaju ta ažuriranja unaprijed.

3.   Relevantni vlasnici podataka moraju pravodobno ispraviti netočnosti koje su otkrili u svojim podacima ili one na koje su im ukazali korisnici i krajnji korisnici.

4.   Prometne informacije u realnom vremenu moraju se na odgovarajući način izmijeniti ili povući u najkraćem mogućem roku nakon promjene predmetnih podataka.

5.   Kad pružaju informacije krajnjim korisnicima, pružatelji usluga osiguravaju da se relevantna ažuriranja podataka o stanju mreže obrađuju u roku koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka u uslugama prometnih informacija u realnom vremenu.

Članak 11.

Ažuriranje podataka o korištenju mreže u realnom vremenu

1.   Ažuriranja podataka o korištenju mreže u realnom vremenu uključuju barem sljedeće parametre:

(a)

vrstu podataka kako je navedeno u točki 6. Priloga na koju se ažuriranje odnosi i, prema potrebi, njegov kratak opis;

(b)

lokaciju događaja ili stanja na koje se odnosi ažuriranje;

(c)

kvalitetu ažuriranja podataka kako je definirano u zahtjevima kvalitete o kojima se države članice dogovaraju u suradnji s relevantnim dionicima.

Lokacija događaja ili stanja na koje se odnosi ažuriranje određuje se standardiziranom ili bilo kojom drugom često korištenom i općeprihvaćenom metodom dinamičnog utvrđivanja lokacije koja omogućuje nedvosmisleno dekodiranje i tumačenje te lokacije.

2.   Prometne informacije u realnom vremenu ili relevantni podaci moraju se na odgovarajući način izmijeniti ili povući u najkraćem mogućem roku nakon promjene predmetnih podataka.

3.   Kad pružaju informacije krajnjim korisnicima, pružatelji usluga osiguravaju da se ažuriranja podataka o korištenju mreže u realnom vremenu obrađuju u roku koji omogućuje pouzdanu i učinkovitu uporabu podataka u uslugama prometnih informacija u realnom vremenu.

Članak 12.

Procjena sukladnosti

1.   Države članice procjenjuju poštuju li vlasnici i korisnici podataka zahtjeve iz članaka od 3. do 11. u skladu sa stavcima 2. i 3.

2.   Kako bi obavila procjenu, nadležna tijela država članica mogu od svih vlasnika i korisnika podataka zatražiti sljedeće dokumente:

(a)

opis podataka, digitalne zemljopisne karte ili usluge prometnih informacija u realnom vremenu koje nude kao i informacije o njihovoj kvaliteti i uvjetima za ponovnu uporabu tih podataka;

(b)

na dokazima utemeljenu izjavu o sukladnosti sa zahtjevima iz članaka od 3. do 11.

3.   Države članice nasumično provjeravaju ispravnost izjava iz točke (b) stavka 2.

Članak 13.

Izvješćivanje

1.   Države članice najkasnije do 1. siječnja 2023. Komisiji dostavljaju popis i kartu vizualizacije cesta uključenih u mrežu primarnih cesta.

2.   Države članice dostavljaju Komisiji sljedeće informacije u okviru izvješća o napretku iz članka 17. stavka 3. Direktive 2010/40/EU:

(a)

napredak u pogledu dostupnosti, razmjene i ponovne uporabe vrsta podataka navedenih u Prilogu;

(b)

zemljopisni opseg podataka dostupnih putem nacionalne pristupne točke, promjene u primarnoj cestovnoj mreži i sadržaju podataka usluga prometnih informacija u realnom vremenu i njihovoj kvaliteti, uključujući kriterije za utvrđivanje kvalitete te načine njezina praćenja;

(c)

rezultate procjene sukladnosti iz članka 12. sa zahtjevima utvrđenima u člancima od 3. do 11.;

(d)

prema potrebi, opis promjena nacionalne ili zajedničke pristupne točke.

Članak 14.

Prijelazne odredbe

U prijelaznom razdoblju koje završava 31. prosinca 2027. obveze koje se odnose na vrste podataka iz točaka 1., 3., 5. i 6. Priloga ne primjenjuju se na ceste koje nisu sljedeće:

(a)

sveobuhvatna transeuropska cestovna mreža;

(b)

ostale autoceste koje nisu uključene u sveobuhvatnu transeuropsku cestovnu mrežu;

(c)

primarne ceste.

Članak 15.

Stavljanje izvan snage

Delegirana uredba (EU) 2015/962 stavlja se izvan snage od 1. siječnja 2025.

Članak 16.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2025.

Međutim, članak 13. primjenjuje se od 1. siječnja 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. veljače 2022.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN


(1)  SL L 207, 6.8.2010, str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/962 оd 18. prosinca 2014. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pružanja usluga prometnih informacija u cijeloj Europskoj uniji u realnom vremenu (SL L 157, 23.6.2015., str. 21.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 885/2013 od 15. svibnja 2013. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na pružanje usluga informiranja o sigurnim i zaštićenim parkirališnim mjestima za kamione i gospodarska vozila (SL L 247, 18.9.2013., str. 1.).

(4)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 886/2013 od 15. svibnja 2013. o dopuni Direktive 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na podatke i postupke za pružanje korisnicima, gdje je to moguće, besplatnih osnovnih općih prometnih informacija povezanih s cestovnom sigurnosti (SL L 247, 18.9.2013., str. 6.).

(5)  Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

(6)  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(7)  Uredba Komisije (EU) br. 1089/2010 od 23. studenoga 2010. o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o međuoperativnosti skupova prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima (SL L 323, 8.12.2010., str. 11.).

(8)  Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013, str. 1).

(9)  Direktiva 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture (SL L 319, 29.11.2008., str. 59.).

(10)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(11)  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(12)  Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

(13)  Direktiva (EU) 2019/520 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine i olakšavanju prekogranične razmjene informacija o neplaćanju cestarina u Uniji (SL L 91, 29.3.2019., str. 45.).


PRILOG

(kako je navedeno u člancima 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 13. i 14.)

(1)   

Vrste podataka o infrastrukturi:

(a)

veze cestovne mreže te njihova fizička svojstva:

i.

geometrija;

ii.

širina ceste;

iii.

broj voznih trakova;

iv.

nagibi;

v.

raskrižja;

(b)

razred ceste;

(c)

lokacija postaja za naplatu cestarine;

(d)

lokacija područja usluga i odmorišta;

(e)

lokacija mjesta za punjenje električnih vozila i uvjeti njihove uporabe;

(f)

lokacija postaja za komprimirani prirodni plin, ukapljeni prirodni plin, ukapljeni naftni plin;

(g)

lokacija mjesta i postaja za opskrbu drugim vrstama goriva;

(h)

lokacija područja isporuke.

(2)   

Najvažnije vrste podataka o propisima i ograničenjima:

(a)

statički i dinamički prometni propisi, ako je primjenjivo:

i.

uvjeti pristupa za tunele;

ii.

uvjeti pristupa za mostove;

iii.

trajna ograničenja pristupa;

iv.

ograničenja brzine;

v.

propisi u vezi s isporukom tereta;

vi.

zabrane pretjecanja za teška teretna vozila;

vii.

ograničenja mase/duljine/širine/visine;

viii.

jednosmjerne ulice;

ix.

granice ograničenja, zabrana ili obveza koje vrijede u određenim zonama, trenutačni status pristupa i uvjeti kretanja u reguliranim prometnim zonama;

x.

smjer vožnje na voznim trakovima kojima se vozi u oba smjera;

(b)

planovi protoka prometa.

(3)   

Druge vrste podataka o propisima i ograničenjima:

(a)

lokacija i identifikacija prometnih znakova koji odražavaju prometne propise i utvrđuju opasnosti:

i.

uvjeti pristupa za tunele;

ii.

uvjeti pristupa za mostove;

iii.

trajna ograničenja pristupa;

iv.

drugi prometni znakovi koji odražavaju prometne propise;

(b)

statički i dinamički prometni propisi, ako je primjenjivo, osim prometnih propisa iz točke 2.;

(c)

identifikacija cesta za koje se naplaćuje cestarina, fiksna naknada za korištenje cesta koja se primjenjuje i dostupni načini plaćanja (uključujući maloprodajne kanale i načine provedbe);

(d)

promjenjive naknade za korištenje cesta i dostupni načini plaćanja, uključujući maloprodajne kanale i načine provedbe.

(4)   

Najvažnije vrste podataka o stanju mreže:

(a)

zatvorene ceste;

(b)

zatvoreni vozni trakovi;

(c)

radovi na cesti;

(d)

privremene mjere upravljanja prometom.

(5)   

Druge vrste podataka o stanju mreže:

(a)

zatvoreni mostovi;

(b)

nesreće i nezgode;

(c)

loši uvjeti na cesti;

(d)

vremenski uvjeti koji utječu na površinu ceste i vidljivost.

(6)   

Vrste podataka o korištenju mreže u realnom vremenu:

(a)

intenzitet prometa;

(b)

brzina prometa;

(c)

mjesto i trajanje prometnih zastoja;

(d)

vrijeme putovanja;

(e)

vrijeme čekanja na graničnim prijelazima;

(f)

raspoloživost područja isporuke;

(g)

raspoloživost mjesta i postaja za punjenje električnih vozila;

(h)

raspoloživost mjesta i postaja za opskrbu alternativnim gorivima;

(i)

cijena ad hoc punjenja/opskrbe.


Top