(1)

Sporazum o pridruživanju između Unije i Ukrajine (2), uključujući područje produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, stupio je na snagu 1. rujna 2017.

(2)

U proljeće 2014. Ukrajina je započela s provedbom ambicioznog programa reformi s ciljem stabiliziranja gospodarstva i poboljšanja životnih uvjeta građana. Među glavnim prioritetima strategije nalaze se borba protiv korupcije te ustavne, izborne i pravosudne reforme. Provedbu tih reformi podržalo se uzastopnim programima makrofinancijske pomoći, u okviru kojih je Ukrajina primila pomoć u obliku zajmova u ukupnom iznosu od 6,6 milijarde EUR. Hitnom makrofinancijskom pomoći, koja je stavljena na raspolaganje Odlukom (EU) 2022/313 Europskog parlamenta i Vijeća (3) u kontekstu sve većih napetosti na granici s Rusijom, Ukrajini su pruženi zajmovi u iznosu od 1,2 milijarde EUR, isplaćeni u dva obroka od po 600 milijuna EUR u ožujku i svibnju 2022. Izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije u iznosu do 1 milijarde EUR na temelju Odluke (EU) 2022/1201 Europskog parlamenta i Vijeća (4) pružena je brza i hitna potpora ukrajinskom proračunu te je ta pomoć u cijelosti isplaćena u dvije tranše 1. i 2. kolovoza 2022. Ta je pomoć činila prvu fazu planirane ukupne izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini u iznosu do 9 milijardi EUR koju je Komisija najavila u svojoj Komunikaciji od 18. svibnja 2022. naslovljenoj „Strategija pomoći i obnove za Ukrajinu”, a Europsko vijeće potvrdilo 23. i 24. lipnja 2022. Ova Odluka čini drugu fazu u provedbi te planirane izvanredne makrofinancijske pomoći Unije. Njome se utvrđuje osnova za stavljanje Ukrajini na raspolaganje dodatnog iznosa do 5 milijardi EUR makrofinancijske pomoći u obliku zajmova po izrazito povoljnim uvjetima. Nakon ove Odluke trebalo bi, nakon što se utvrde modaliteti te pomoći, brzo uslijediti donošenje daljnje odluke o provedbi treće faze planirane ukupne izvanredne makrofinancijske pomoći Unije u iznosu do dodatnih 3 milijarde EUR.

(3)

Neopravdan i ničim izazvan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine koji traje od 24. veljače 2022. Ukrajini je uzrokovao gubitak pristupa tržištu i drastičan pad javnih prihoda, dok su se javni rashodi za rješavanje humanitarne situacije i održavanje neprekinutog rada državnih službi znatno povećali. U toj vrlo neizvjesnoj i nestabilnoj situaciji najbolje procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o potrebama Ukrajine za financiranjem upućuju na izvanredan manjak u financiranju od oko 39 milijardi USD u 2022., od čega bi se oko polovine moglo pokriti ako se u cijelosti isplati dosad obećana međunarodna potpora. Unijino brzo pružanje makrofinancijske pomoći Ukrajini na temelju ove Odluke smatra se, s obzirom na sadašnje izvanredne okolnosti, prikladnim kratkoročnim odgovorom na znatne rizike za makrofinancijsku stabilnost Ukrajine. Ovim dodatnim iznosom do 5 milijardi EUR izvanredne makrofinancijske pomoći Unije na temelju ove Odluke treba se pružiti potpora makrofinancijskoj stabilizaciji Ukrajine, ojačati neposredna otpornost te zemlje i održati njezina sposobnost oporavka, čime bi se doprinijelo održivosti javnog duga Ukrajine i njezinoj sposobnosti da u konačnici otplati svoje financijske obveze.

(4)

Izvanredna makrofinancijska pomoć Unije na temelju ove Odluke znatno će doprinijeti pokrivanju potreba Ukrajine za financiranjem, kako su ih procijenili MMF i druge međunarodne financijske institucije, uzimajući u obzir sposobnost Ukrajine da se financira vlastitim sredstvima. Pri određivanju iznosa izvanredne makrofinancijske pomoći Unije u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi bilateralnih i multilateralnih donatora, potreba za osiguranjem pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i prethodna primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost ukupnog sudjelovanja Unije. Treba priznati predanost ukrajinskih tijela bliskoj suradnji s MMF-om na osmišljavanju i provedbi kratkoročnih hitnih mjera i njihovu namjeru da surađuju s MMF-om na izradi odgovarajućeg gospodarskog programa kad uvjeti to dopuste. Takav je program službeno zatražen u kolovozu 2022. Cilj izvanredne makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti održavanje makrofinancijske stabilnosti i otpornosti u ratnim okolnostima. Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost izvanredne makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima i ciljevima mjera poduzetih u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(5)

Izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Ukrajini. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom provedbe makrofinancijske pomoći kako bi se koordinirala vanjska politika Unije i osigurala njezina dosljednost.

(6)

Kao preduvjet za odobravanje izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava, te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Rat, koji traje, te posebno sadašnje izvanredno stanje, ne bi smjeli ugroziti ta načela unatoč koncentraciji moći u izvršnoj grani vlasti.

(7)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i suzbijanja prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti povezanih s tom pomoći. Nadalje, u sporazumu o zajmu trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud revizije, te da Ured europskog javnog tužitelja izvršava svoje nadležnosti u skladu s člancima 129. i 220. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (5) („Financijska uredba”).

(8)

Izvanredna makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti povezana sa strogim zahtjevima u pogledu izvješćivanja i uvjetima politike koje treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju. Tim strogim zahtjevima u pogledu izvješćivanja trebalo bi, u sadašnjim ratnim okolnostima, nastojati osigurati da se sredstva upotrebljavaju na učinkovit, transparentan i odgovoran način. Uvjetima politike trebalo bi nastojati ojačati neposrednu otpornost Ukrajine i dugoročnu održivost njezina duga i tako smanjiti rizike povezane s otplatom njezinih sadašnjih i budućih financijskih obveza.

(9)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(10)

Zajmovi pruženi na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 trebali bi zajedno imati maksimalno prosječno dospijeće od 25 godina.

(11)

S obzirom da iz zajmova na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 proizlaze isti rizici za proračun Unije te bi oni zajedno trebali imati maksimalno prosječno dospijeće od 25 godina, na ukupni iznos od 6 milijardi EUR makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 trebala bi se primjenjivati zajednička metodologija za upravljanje financijskim i proračunskim posljedicama. Posebno bi trebalo utvrditi istu razinu proračunskog pokrića kao odgovarajuću zaštitu od mogućnosti da Ukrajina neke ili sve zajmove ne otplati u dogovoreno vrijeme. Rezervacijama koje se stavljaju na raspolaganje iz proračuna Unije za dva skupa zajmova izvanredne makrofinancijske pomoći Unije trebalo bi upravljati kao jedinstvenim skupom rezervacija. Takvim upravljanjem povećat će se otpornost i fleksibilnost proračuna Unije u slučaju neplaćanja. Odluku (EU) 2022/1201 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Izvanredna makrofinancijska pomoć na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 financijska je obveza Unije u okviru ukupnog opsega Jamstva za vanjsko djelovanje u skladu s Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Na ukupan iznos od najviše 6 milijardi EUR zajmova izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini trebalo bi primijeniti stopu od 9 % uplaćenih rezervacija dostupnih za zajmove makrofinancijske pomoći u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje. Iznos rezervacija trebao bi se financirati iz financijske omotnice programirane za makrofinancijsku pomoć predviđenu Uredbom (EU) 2021/947 u ukupnom iznosu od 540 milijuna EUR. Za taj bi iznos trebalo preuzeti obveze i uplatiti ga u zajednički fond za rezervacije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (8).

(13)

U skladu s člankom 210. stavkom 3. Financijske uredbe nepredviđene obveze koje proizlaze iz proračunskih jamstava ili financijske pomoći koji terete proračun smatraju se održivima ako je njihov predviđeni višegodišnji razvoj u skladu s ograničenjima utvrđenima Uredbom (EU, Euratom) 2020/2093 i s gornjom granicom godišnjih odobrenih sredstava za plaćanje utvrđenom u članku 3. stavku 1. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 (9). Kako bi se Uniji omogućilo da na financijski siguran način Ukrajini pruži znatnu potporu u obliku izvanredne makrofinancijske pomoći Unije u iznosima bez presedana, a pritom očuva svoju visoku kreditnu sposobnost, a time i vlastitu sposobnost djelotvornog financiranja u kontekstu njezinih kako unutarnjih tako i vanjskih politika, ključno je na odgovarajući način zaštititi proračun Unije od nastanka tih nepredviđenih obveza i osigurati njihovu financijsku održivost u smislu članka 210. stavka 3. Financijske uredbe.

(14)

U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja zajednički fond za rezervacije trebalo bi ojačati sredstvima koja su razmjerna rizicima koji proizlaze iz nepredviđenih obveza povezanih s tom dosad najvećom izvanrednom makrofinancijskom pomoći Unije jednom korisniku. Bez takvog pojačanja ne bi se moglo iz proračuna Unije na financijski siguran način pružiti tu dosad najveću pomoć, koja je Ukrajini potrebna zbog rata. Kako bi se zaštitio proračun Unije, zajmovi izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini u iznosu do 6 milijardi EUR trebali bi se pokriti u iznosu od 70 % uplaćenim rezervacijama (na razini od 9 %) koji se mogu dopuniti jamstvima država članica kako bi se osiguralo proračunsko pokriće za gubitke do daljnjih 61 % vrijednosti zajma.

(15)

Sredstva predviđena Uredbom (EU, Euratom) 2020/2093 pod velikim su pritiskom s obzirom na Unijine opće prioritete potrošnje. Stoga je primjereno potražiti alternativno rješenje za dodatna sredstva koje ne utječe na redovne rashode predviđene u financijskom programiranju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027.

(16)

Dobrovoljni doprinosi država članica u obliku jamstava identificrani su kao prikladan instrument dodatne zaštita povrh početno uplaćenih rezervacija. Jamstva država članica trebala bi biti dobrovoljna te bi trebala činiti prikladan zaštitni mehanizam za proračun Unije po iscrpljenju, ili skorom iscrpljenju, u cijelosti rezervacija iz zajedničkog fonda za rezervacije u vezi s financijskim obvezama na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201. Odstupajući od članka 211. stavka 1. prvog podstavka Financijske uredbe, doprinose u okviru tih jamstava trebalo bi uključiti u iznos odobrene financijske obveze. Odstupajući od članka 211. stavka 4. drugog podstavka Financijske uredbe, te bi iznose trebalo uzeti u obzir pri izračunu rezervacija dobivenih primjenom stope rezervacija iz članka 211. stavka 1. Financijske uredbe.

(17)

Jamstva koja daju države članice trebala bi pokrivati zajam izvanredne makrofinancijske pomoći na temelju ove Odluke i Odluke (EU) 2022/1201 („pokrivena makrofinancijska pomoć”). Ta bi jamstva trebala biti neopoziva, bezuvjetna i na poziv. Tim bi se jamstvima trebala osigurati sposobnost Unije da otplati sredstva uzeta u zajam na tržištima kapitala ili od financijskih institucija. Jamstva bi se trebala aktivirati samo ako su ispunjeni strogi uvjeti u pogledu primjerenosti dostupnih rezervacija i ako Unija od Ukrajine ne primi plaćanje povezano sa zajmovima izvanredne makrofinancijske pomoći odobrenima u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći na vrijeme da ispuni svoje financijske obveze koje proizlaze iz obveznica ili ako se izmijeni raspored otplate zajmova odobrenih u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći. Jamstva koja daju države članice trebala bi se aktivirati za iznos koji odgovara iznosu koji proizlazi iz gubitaka povezanih s financijskom pomoći Ukrajini u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći te za nadopunu zajedničkog fonda za rezervacije do potrebne razine uplaćenih rezervacija. Jamstva država članica trebala bi se aktivirati po iscrpljenju, ili skorom iscrpljenju, u cijelosti iznosa početnih rezervacija izdvojenih za izvanrednu makrofinancijsku pomoć u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći. Odstupajući od članka 211. stavka 4. točke (c) Financijske uredbe, iznosi vraćeni na temelju sporazumâ o zajmu u vezi s izvanrednom makrofinancijskom pomoći Ukrajini u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći trebali bi se vratiti državama članicama koje su platile jamstva.

(18)

Ako se financijske obveze Unije koje proizlaze iz obveznica za izvanrednu makrofinancijsku pomoć Ukrajini u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći privremeno pokriju rezervacijama izdvojenima u zajednički fond za rezervacije radi ispunjavanja drugih financijskih obveza Unije, aktiviranje jamstava koje daju države članice mogla bi se upotrijebiti za nadopunu rezervacija za te financijske obveze.

(19)

S obzirom na izvanrednu prirode makrofinancijske pomoći poduprte jamstvima, primjereno je rezervacijama koje se drže za ispunjavanje financijskih obveza koje proizlaze iz makrofinancijske pomoći u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći te za sve isplate zajmova pokrivenih jamstvom na temelju Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10) izvršene nakon 15. srpnja 2022. upravljati odvojeno od drugih financijskih obveza u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje i Jamstvenog fonda za vanjsko djelovanje. Stoga je primjereno da se rezervacije izdvojene u zajednički fond za rezervacije iskoriste isključivo za ispunjavanje financijskih obveza koje proizlaze iz izvanredne makrofinancijske pomoći u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći, umjesto da se primjenjuje opće pravilo utvrđeno u članku 31. stavku 6. Uredbe (EU) 2021/947. Nadalje, primjereno je da se rezervacije izdvojene u zajednički fond za rezervacije za zajmove pokrivene jamstvom na temelju Odluke br. 466/2014/EU koji su isplaćeni nakon 15. srpnja 2022. iskoriste isključivo za financijske obveze po tim zajmovima te da se na te rezervacije primjenjuju pravila iz Financijske uredbe umjesto da se primijenjuje opće pravilo utvrđeno u članku 31. stavku 8. Uredbe (EU) 2021/947. Usto bi rezervacije izdvojene za tu izvanrednu makrofinancijsku pomoć na temelju ove Odluke trebalo isključiti iz primjene stvarne stope rezervacija, odstupajući od članka 213. Financijske uredbe.

(20)

Relativni udio doprinosâ svake države članice ukupnom iznosu za koji se jamči (ključ za uplatu doprinosa) trebao bi odgovarati relativnim udjelima država članica u ukupnom bruto nacionalnom dohotku Unije. Aktiviranje jamstva trebalo bi biti razmjerno, uz primjenu tog ključa za uplatu doprinosa.

(21)

Važno je da države članice dovrše svoje nacionalne postupke kako bi jamstva stupila na snagu kao pitanje od najvećeg prioriteta. S obzirom na hitnost situacije, vrijeme potrebno za dovršetak tih postupaka ne bi smjelo odgoditi isplatu hitno potrebne izvanredne makrofinancijske pomoći Ukrajini na temelju ove Odluke. Zajmovi makrofinancijske pomoći na temelju ove Odluke organizirat će se brzo nakon stupanja na snagu ove Odluke, donošenja memoranduma o razumijevanju i potpisivanja sporazuma o zajmu.

(22)

S obzirom na tešku situaciju uzrokovanu agresivnim ratom Rusije i kako bi se Ukrajini pružila potpora na njezinu putu prema dugoročnoj stabilnosti, primjereno je odstupiti od članka 220. stavka 5. točke (e) Financijske uredbe i omogućiti Uniji da pokrije troškove kamatnih stopa povezanih sa zajmovima na temelju ove Odluke te izuzme Ukrajinu od plaćanja administrativnih troškova koje bi Ukrajina inače snosila. Trebalo bi odobriti subvenciju kamatnih stopa, kao instrument koji se smatra prikladnim za osiguranje djelotvornosti potpore u smislu članka 220. stavka 1. Financijske uredbe, i trebalo bi je financirati iz proračuna Unije barem tijekom razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. Tijekom razdoblja od 2021. do 2027. subvencija kamatnih stopa trebala bi se pokrivati iz financijske omotnice iz članka 6. stavka 2. točke (a) prve alineje Uredbe (EU) 2021/947.

(23)

Ukrajina bi do kraja ožujka svake godine trebala moći zatražiti subvenciju kamatnih stopa i izuzeće od plaćanja administrativnih troškova. Kako bi se omogućila fleksibilnost u otplati glavnice, trebalo bi također biti moguće obnoviti povezana uzimanja zajmove ugovorena u ime Unije, odstupajući od članka 220. stavka 2. Financijske uredbe.

(24)

Suočena s hitnim financijskim potrebama Ukrajine, Komisija je u srpnju 2022. pristala na prenamjenu i isplatu dodatnih 1,59 milijardi EUR zajmova Europske investicijske banke Ukrajini koji su pokriveni jamstvom u okviru mandata za vanjsko kreditiranje za razdoblje 2014.–2020. Međutim, budući da su ti zajmovi namijenjeni ukrajinskoj državi i subjektima u državnom vlasništvu, s njima je povezana jednaka razina rizika za proračun Unije kao sa zajmovima makrofinancijske pomoći. Stoga bi se u proračunu Unije na te izloženosti trebao primjenjivati isti predostrožni pristup kao na zajmove makrofinancijske pomoći u okviru pokrivene makrofinancijske pomoći. Stoga se u ovoj Odluci na 1,59 milijardi prenamijenjenih zajmova u okviru mandata za vanjsko kreditiranje te na sve daljnje isplate zajmova u okviru mandata za vanjsko kreditiranje Ukrajini primjenjuje stopa rezervacija od 70 %. Ta bi se stopa rezervacija trebala primjenjivati umjesto stope rezervacija utvrđene u članku 31. stavku 8. trećoj rečenici Uredbe (EU) 2021/947. Rezervacije po stopi od 70 % za isplate zajmova u okviru mandata za vanjsko kreditiranje Ukrajini u iznosu od 1,59 milijardi EUR financirat će se iz proračuna Unije.

(25)

Redovito preispitivanje rezervacija za zajmove makrofinancijske pomoći i zajmove u okviru mandata za vanjsko kreditiranje trebalo bi se provoditi svakih šest mjeseci, počevši od 30. lipnja 2023. ili ranije, ako je primjereno. U okviru tog preispitivanja posebno bi trebalo procijeniti je li se situacija u Ukrajini promijenila na način koji bi opravdao povećanje ili smanjenje stope rezervacija. Komisija može ponovno procijeniti stopu rezervacija na ad hoc osnovi, posebno ako je to opravdano zbog nekog bitnog događaja. Kako bi stopa rezervacija ostala primjerena financijskim rizicima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s povećanjem ili smanjenjem, kako je primjereno, stope rezervacije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (11). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(26)

S obzirom na to da cilj ove Odluke, odnosno pružanje izvanredne makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini posebno radi potpore njezinoj gospodarskoj otpornosti i stabilnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(27)

Uzimajući u obzir hitnost situacije koja proizlazi iz izvanrednih okolnosti uzrokovanih ničim izazvanim i neopravdanim agresivnim ratom Rusije, smatra se primjerenim pozvati se na iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(28)

U svjetlu situacije u Ukrajini ova bi Odluka trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,