EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32020D1074

Provedbena odluka Komisije (EU) 2020/1074 оd 17. srpnja 2020. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (Vjerodostojan je samo tekst na danskom jeziku)

C/2020/4821

SL L 234, 21.7.2020, p. 29–35 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 31/07/2024

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec_impl/2020/1074/oj

21.7.2020   

HR

Službeni list Europske unije

L 234/29


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2020/1074

оd 17. srpnja 2020.

o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora

(Vjerodostojan je samo tekst na danskom jeziku)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (1), a posebno njezin Prilog III. stavak 2. treći podstavak,

budući da:

(1)

Odlukom 2002/915/EZ (2) Komisija je odobrila odstupanje koje je Danska zatražila u skladu s Direktivom 91/676/EEZ, kojim se na određenim stočarskim gospodarstvima dopušta primjena stajskoga gnojiva koje sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru godišnje. Odstupanje je produljeno odlukama Komisije 2005/294/EZ (3) i 2008/664/EZ (4) te provedbenim odlukama Komisije 2012/659/EU (5), (EU) 2017/847 (6) i (EU) 2018/1928 (7).

(2)

Odstupanje odobreno Provedbenom odlukom (EU) 2018/1928 za razdoblje 2017.–2018. odnosilo se na 1 312 stočarskih gospodarstava, 396 000 grla stoke (što odgovara 39,6 milijuna kg dušika (N) u stajskom gnojivu) i 198 195 hektara obradivog zemljišta, što odgovara udjelima od 3,9 % ukupnog broja gospodarstava, 18,1 % ukupne količine dušika (N) u upotrijebljenom stajskom gnojivu, odnosno 8,2 % ukupnih poljoprivrednih površina.

(3)

Danska je dopisom od 20. ožujka 2020. Komisiji podnijela zahtjev za produljenje odstupanja na temelju stavka 2. trećeg podstavka Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ.

(4)

Danska je uvela program djelovanja u skladu s člankom 5. Direktive 91/676/EEZ na temelju dijelova Izvršnog propisa br. 760 od 30. lipnja 2019. o regulaciji okoliša u stočarstvu te skladištenju i uporabi gnojiva, Zakona br. 338 od 2. travnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi i o mjerama za smanjenje hranjivih tvari, kako je izmijenjen, Izvršnog propisa br. 762 od 29. srpnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi u razdoblju planiranja 2019.–2020. i Izvršnog propisa br. 66 od 28. siječnja 2020. o mjerama za smanjenje količine hranjivih tvari i mjerama u području poljoprivrede za razdoblje planiranja 2020.–2021. Uz te mjere, Danska provodi ciljani propis iz 2019. u skladu sa Zakonom br. 338 od 2. travnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi i o mjerama za smanjenje hranjivih tvari, kako je izmijenjen. Dansko zakonodavstvo uključuje i opći propis o fosforu u skladu sa Zakonom br. 256 od 21. ožujka 2017. o stočarstvu i uporabi gnojiva te Propisom br. 865 od 23. lipnja 2017. o stoci, stajskom gnojivu, silaži itd. za tržišnu upotrebu, trenutačno obuhvaćenim Propisom br. 760 od 30. srpnja 2019.

(5)

Dansko zakonodavstvo kojim se provodi Direktiva 91/676/EEZ uključuje ograničenja za primjenu dušika. Zakonodavstvo kojim se ograničava primjena fosfora stupilo je na snagu u kolovozu 2017.

(6)

Dansko zakonodavstvo uključuje kombinirani ciljani program za dobrovoljne i obvezne postrne usjeve za razdoblje obuhvaćeno ovom Odlukom. Prema tom bi programu obvezne odredbe za postrne usjeve trebale stupiti na snagu automatski ako se dobrovoljnim sporazumima za postrne usjeve ne uspiju ostvariti ciljevi u pogledu okoliša. Područja pod postrnim usjevima trebala bi, osim s nacionalnim zahtjevom za obvezne postrne usjeve, biti u skladu i sa Zakonom br. 338 od 2. travnja 2019., kako je izmijenjen. Program je potreban kako bi se osiguralo da primjenom postojećeg odstupanja ne dođe do pogoršanja kvalitete vode.

(7)

Na temelju informacija koje je Danska dostavila s obzirom na odstupanje odobreno Provedbenom odlukom (EU) 2018/1928 vidljivo je da tim odstupanjem nije prouzročeno pogoršanje kvalitete vode u usporedbi s područjima koja nisu obuhvaćena odstupanjem. Podaci o provedbi Direktive 91/676/EEZ za razdoblje od 2012. do 2015. (8) pokazuju da za podzemne vode 83,4 % mjesta za praćenje ima srednju vrijednost koncentracije nitrata manju od 50 mg/l, a 27,5 % manju od 25 mg/l. Kad je riječ o slatkim površinskim vodama, na 99,4 % mjesta za praćenje srednja je vrijednost koncentracije nitrata manja od 50 mg/l, dok je na 85,8 % mjesta za praćenje ona manja od 25 mg/l. Iz podataka dobivenih praćenjem vidljiv je općenit stabilan trend koncentracije nitrata u podzemnim vodama i slatkim površinskim vodama u usporedbi s prethodnim razdobljem izvješćivanja (od 2008. do 2011.). Podaci o eutrofikaciji pokazuju da je 25 % praćenih jezera dobilo oznaku vrlo dobrog/dobrog stanja, a 75 % oznaku manje od dobrog stanja i da su dvije od 119 praćenih estuarijskih/priobalnih voda dobile oznaku dobrog stanja.

(8)

Nakon razmatranja zahtjeva Danske na osnovi elemenata opisanih u stavku 2. trećem podstavku Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ te s obzirom na iskustvo stečeno odstupanjem kako je predviđeno odlukama 2002/915/EZ, 2005/294/EZ i 2008/664/EZ te provedbenim odlukama 2012/659/EU, (EU) 2017/847 i (EU) 2018/1928, Komisija smatra da se količinom stajskoga gnojiva koju je Danska predvidjela, to jest 230 kg dušika po hektaru godišnje, neće dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva iz Direktive 91/676/EEZ ako budu ispunjeni određeni strogi uvjeti u pogledu postrnih usjeva, gornjih graničnih vrijednosti fosfora, plodoreda, primjene stajskoga i ostalih gnojiva te uzorkovanja i analize tla.

(9)

Na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima je dopuštena primjena stajskoga gnojiva koje sadržava do 230 kg dušika po hektaru godišnje pravodobnim se ažuriranjem godišnjih planova gnojidbe osigurava dosljednost u odnosu na stvarne poljoprivredne prakse, a stalnim biljnim pokrovom na obradivim površinama i postrnim usjevima osigurava se nadoknada gubitka nitrata u podzemnom sloju u jesen te se ograničavaju zimski gubici dušika.

(10)

Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) utvrđuju se opća pravila za uspostavljanje infrastrukture za prostorne informacije u Uniji za potrebe politika Unije u području okoliša te politika ili aktivnosti koje mogu utjecati na okoliš. Ako je primjenjivo, prostorne informacije prikupljene u kontekstu ove Odluke trebale bi biti u skladu s odredbama te direktive. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećala dosljednost podataka, Danska bi se prilikom prikupljanja potrebnih podataka u skladu s ovom Odlukom trebala koristiti informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s poglavljem II. glavom V. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za nitrate osnovanog u skladu s člankom 9. Direktive 91/676/EEZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odstupanje

Odstupanje koje je dopisom od 20. ožujka 2020. zatražila Danska kako bi se dopustila primjena veće količine dušika iz stajskoga gnojiva na zemljištu od one predviđene u stavku 2. drugom podstavku prvoj rečenici Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ (dalje u tekstu „odstupanje”) odobrava se u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima od 4. do 12.

Članak 2.

Područje primjene

Odstupanje se primjenjuje na stočarska gospodarstva na kojima se na barem 80 % površine dostupne za primjenu stajskoga gnojiva uzgajaju usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta te za koja je izdano odobrenje u skladu s člankom 6.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„stočarsko gospodarstvo” znači gospodarstvo s godišnjom proizvodnjom dušika iz stajskoga gnojiva većom od 300 kg od čega najmanje dvije trećine potječu od stoke;

2.

„usjevi koji se podsijavaju travom” znači žitarice za silažu, kukuruz za silažu, jare žitarice, ozime žitarice ili jari ječam i grašak, koje treba podsijati travom prije ili nakon žetve;

3.

„usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta” znači bilo koje od sljedećega:

(a)

trava;

(b)

travnati postrni usjevi;

(c)

krmna repa;

(d)

usjevi koji se podsijavaju travom;

(e)

cikorija;

4.

„trava” znači trajni ili privremeni travnjak;

5.

„profil tla” znači sloj tla ispod razine tla do dubine od 0,90 m ili do prosječne najviše razine podzemnih voda ako je ta razina za manje od 0,90 m ispod razine tla.

Članak 4.

Uvjeti za odstupanje

Odstupanje se odobrava pod sljedećim uvjetima:

1.

Propis br. 865 od 23. lipnja 2017. o stoci, stajskom gnojivu, silaži itd. za tržišnu upotrebu stupio je na snagu 1. kolovoza 2017. te su njime utvrđene izravne gornje granične vrijednosti za primjenu fosfora diljem zemlje ovisno o vrsti gnojiva. Gornje granične vrijednosti odnose se na primjenu fosfora iz svih vrsta gnojiva: organskih gnojiva, uključujući stajsko gnojivo, digestata bioplina, otplinjene biljne biomase, mulja dobivenog pročišćivanjem otpadne vode te industrijskih gnojiva. Strože gornje granične vrijednosti za primjenu fosfora primjenjuju se u slivnim područjima vodenog okoliša osjetljivog na fosfor.

2.

Uspostavlja se sustav pokazatelja i praćenja količine fosfora koja se primjenjuje na poljoprivrednim zemljištima u Danskoj. Ako sustav pokazatelja ili sustav praćenja pokaže da bi se stvarnom godišnjom prosječnom stopom gnojidbe fosforom na poljoprivrednim tlima u Danskoj mogle prekoračiti ili su već prekoračene razine prosječne nacionalne gnojidbe fosforom dopuštene za razdoblje od 2018. do 2025., gornje granične vrijednosti za najveću dopuštenu primjenu fosfora smanjuju se na odgovarajući način.

3.

Danski Zakon br. 338 od 2. travnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi i o mjerama za smanjenje hranjivih tvari, kako je izmijenjen, stupio je na snagu 5. travnja 2019. te je njime uspostavljen kombinirani ciljani program za dobrovoljne i obvezne mjere s obzirom na potrebu za smanjenjem količine nitrata u podzemnim i u priobalnim vodama. Taj je program od 2020. dio provedbe obveza iz Direktive br. 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) u Danskoj. Tim se mjerama predviđa uspostava postrnih usjeva ili alternativnih mjera predviđenih nacionalnim zakonodavstvom. Na temelju tog programa obvezne odredbe za smanjenje razina dušika stupaju na snagu automatski ako se dobrovoljnim sporazumima za smanjenje razina dušika ne uspiju ostvariti dostatni ciljevi u pogledu okoliša.

4.

Postrni usjevi u okviru tog programa pridodaju se postrnim usjevima zasađenima u skladu s nacionalnim obveznim zahtjevom za 10,7 ili 14,7 % postrnih usjeva na zemljištu za usjeve na stočarskim gospodarstvima ili nacionalnim obveznim zahtjevima iz odgovarajućih izvršnih propisa te se ne mogu uvesti na površini koja se upotrebljava za ispunjavanje zahtjeva za ekološki značajnu površinu za postrne usjeve.

Članak 5.

Zahtjevi za odobrenje

1.   Stočari mogu nadležnim tijelima podnijeti zahtjev za godišnje odobrenje za primjenu stajskoga gnojiva koje sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru po razdoblju planiranja.

Vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva odgovara nacionalnom roku za prijavu za osnovno plaćanje u okviru ZPP-a i uključuje kvotu za gnojivo i plan za postrne usjeve.

2.   Podnošenjem zahtjeva iz stavka 1. podrazumijeva se da podnositelj zahtjeva izjavljuje da su ispunjeni uvjeti iz članaka 7., 8. i 9.

Članak 6.

Izdavanje odobrenja

Odobrenja za primjenu određene količine stajskoga gnojiva sa stočarskoga gospodarstva, uključujući gnojivo koje izlučuju same životinje i obrađeno gnojivo, koje sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru po razdoblju planiranja, izdaju se u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima 7., 8. i 9.

Članak 7.

Uvjeti za primjenu stajskoga gnojiva i ostalih gnojiva

1.   Ukupnim unosom dušika ne smije se premašiti predviđena potreba usjeva za hranjivim tvarima, uzimajući u obzir količinu hranjivih tvari dobivenih iz tla. Njime se ne smiju premašiti najveće dopuštene količine primjene kako su utvrđene Izvršnim propisom br. 762 od 29. srpnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi za razdoblje planiranja 2019.–2020. i odgovarajućim propisima za sljedeća razdoblja planiranja.

2.   Plan gnojidbe priprema se za cjelokupnu površinu stočarskoga gospodarstva. Plan se čuva na gospodarstvu. Obuhvaća razdoblje od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine. Plan gnojidbe uključuje sljedeće elemente:

(a)

plan plodoreda kojim se utvrđuje:

i.

površina parcela s usjevima s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta;

ii.

površina parcela s usjevima koji nisu navedeni u točki i.;

iii.

skica na kojoj je prikazana lokacija parcela iz točke i., odnosno točke ii.;

(b)

broj grla stoke na stočarskom gospodarstvu;

(c)

opis objekata i sustava za skladištenje stajskoga gnojiva, uključujući kapacitet raspoloživog spremnika za stajsko gnojivo;

(d)

izračun dušika i fosfora iz stajskoga gnojiva proizvedenog na stočarskom gospodarstvu;

(e)

opis obrade stajskoga gnojiva, ako je primjenjivo, i očekivanih svojstava obrađenog stajskoga gnojiva;

(f)

količina, vrsta i karakteristike stajskoga gnojiva otpremljenog sa stočarskog gospodarstva ili dostavljenog na njega;

(g)

predviđena količina dušika i fosfora potrebna za usjev na svakoj parceli;

(h)

izračun primjene dušika i fosfora iz stajskoga gnojiva za svaku parcelu;

(i)

izračun primjene dušika i fosfora iz umjetnog i drugog gnojiva za svaku parcelu;

(j)

naznačeno razdoblje primjene stajskoga gnojiva i umjetnih gnojiva.

Plan gnojidbe revidira se u roku od najviše sedam dana nakon svake promjene u poljoprivrednoj praksi na stočarskom gospodarstvu. Plan gnojidbe podnosi se nadležnim tijelima najkasnije do 31. ožujka svake godine.

3.   Stajsko gnojivo se ne primjenjuje u razdoblju od 31. kolovoza do 1. ožujka na travnjacima koji će se sljedećeg proljeća preorati.

4.   Količine dušika za primjenu u gnojidbi za usjeve na zemljištu koje je prethodno bilo pokriveno privremenim travnjakom umanjuju se za vrijednost dušika prethodnih usjeva u skladu s Izvršnim propisom br. 762 od 29. srpnja 2019. o upotrebi gnojiva u poljoprivredi za razdoblje planiranja 2019.–2020. i odgovarajućim propisima za sljedeća razdoblja planiranja koji se odnose na standarde gnojidbe, tablicu normi za gnojidbu poljoprivrednih kultura i povrća te naknadnim izmjenama.

Članak 8.

Uvjeti za uzorkovanje i analize tla

1.   Uzorci se uzimaju iz gornjih 30 cm tla poljoprivrednog zemljišta te se analizira njihov sadržaj dušika i fosfora.

2.   Uzorkovanje i analize provode se najmanje jednom u četiri godine za svaku površinu stočarskoga gospodarstva koja je homogena s obzirom na plodored i karakteristike tla.

3.   Za svakih pet hektara poljoprivrednog zemljišta provodi se najmanje jedno uzorkovanje i analiza.

4.   Rezultati analiza moraju biti na raspolaganju za inspekciju na stočarskom gospodarstvu.

Članak 9.

Uvjeti za gospodarenje zemljištem

1.   Na najmanje 80 % površine dostupne za primjenu stajskoga gnojiva uzgajaju se usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta.

2.   Travnati postrni usjevi ne oru se prije 1. ožujka godine koja slijedi onoj u kojoj su uvedeni.

3.   Travnjaci se oru u proljeće. Usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta siju se što prije, a najkasnije u roku od tri tjedna nakon što je trava izorana.

4.   Plodored ne uključuju mahunarke ili druge biljke koje vezuju atmosferski dušik, osim sljedećih:

(a)

djeteline i lucerne, na travnjacima, koje zajedno pokrivaju manje od 50 % površine travnjaka;

(b)

ječma i graška podsijanog travom.

Članak 10.

Praćenje

1.   Nadležna tijela osiguravaju izradu karata na kojima je prikazano sljedeće:

(a)

postotak stočarskih gospodarstava u svakoj općini za koja su izdana odobrenja;

(b)

postotak grla stoke u svakoj općini za koja su izdana odobrenja;

(c)

postotak poljoprivredne površine u svakoj općini za koju su izdana odobrenja.

Te se karte ažuriraju svake godine.

Nadležna tijela svake godine prikupljaju i ažuriraju podatke o plodoredu i poljoprivrednoj praksi na stočarskim gospodarstvima za koja su izdana odobrenja na temelju ove Odluke.

2.   Nadležna tijela prate kvalitetu vode u području korijena, površinske vode i podzemne vode te dostavljaju Komisiji podatke o dušiku i fosforu u profilu tla te o koncentraciji nitrata u površinskim i podzemnim vodama, i pod uvjetima odstupanja i pod uvjetima bez odstupanja.

Praćenje se provodi na zemljištu poljoprivrednog gospodarstva u okviru nacionalnog programa praćenja poljoprivrednog slivnog područja. Mjesta za praćenje moraju biti reprezentativna za glavne vrste tla, prevladavajuće prakse gnojidbe i glavne usjeve.

Pojačano praćenje kvalitete vode provodi se u područjima s pjeskovitim tlima. Uz to se na najmanje 3 % svih poljoprivrednih gospodarstava za koja je izdano odobrenje prate koncentracije nitrata u površinskim i podzemnim vodama.

3.   Nadležna tijela provode istraživanja i kontinuirane analize hranjivih tvari u okviru nacionalnog programa praćenja poljoprivrednog slivnog područja te dostavljaju podatke o lokalnoj upotrebi zemljišta, plodoredima i poljoprivrednoj praksi na stočarskim gospodarstvima kojima je izdano odobrenje.

Informacije i podaci prikupljeni analizom hranjivih tvari iz članka 7. te praćenjem iz stavka 2. ovog članka upotrebljavaju se za izračune na temelju modela gubitka dušika i fosfora sa stočarskih gospodarstava za koje je izdano odobrenje na temelju znanstvenih načela.

4.   Nadležna tijela moraju odrediti i evidentirati postotke zemljišta na koje se primjenjuje odstupanje, a koje je pokriveno:

(a)

djetelinom ili lucernom na travnjacima;

(b)

ječmom i graškom podsijanim travom.

Članak 11.

Provjera

1.   Nadležna tijela osiguravaju da se zahtjevi za odobrenje podvrgavaju administrativnoj kontroli. Ako se kontrolom ustanovi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz članaka 7., 8. i 9., zahtjev se odbija, a podnositelj zahtjeva obavješćuje se o razlozima odbijanja.

2.   Nadležna tijela uspostavljaju program za inspekcije poljoprivrednih gospodarstava kojima je izdano odobrenje.

Program se temelji na analizi rizika uzimajući u obzir rezultate kontrola prethodnih godina u pogledu uvjeta utvrđenih u člancima 7., 8. i 9. te rezultate kontrola usklađenosti s nacionalnim propisima kojima se prenosi Direktiva 91/676/EEZ.

3.   Inspekcije se sastoje od inspekcija na terenu i kontrole na licu mjesta s obzirom na ispunjavanje uvjeta iz članaka 7., 8. i 9. te godišnje obuhvaćaju najmanje 7 % stočarskih gospodarstava za koja je izdano odobrenje. Ako se utvrdi da se na stočarskom gospodarstvu ne ispunjavaju ti uvjeti, nositelj odobrenja novčano se kažnjava u skladu s nacionalnim pravom te nema pravo na odobrenje za razdoblje planiranja u godini nakon nalaza.

4.   Nadležnim se tijelima dodjeljuju potrebne ovlasti i sredstva za provjeru ispunjavanja uvjeta za odstupanje koje se odobrava u skladu s ovom Odlukom.

Članak 12.

Izvješćivanje

Nadležna tijela svake godine najkasnije do 31. prosinca Komisiji podnose izvješće koje sadržava sljedeće informacije:

(a)

karte na kojima su za svaku općinu prikazani postoci stočarskih gospodarstava, grla stoke i poljoprivrednog zemljišta obuhvaćenih pojedinačnim odstupanjima te karte o lokalnoj upotrebi zemljišta iz članka 10. stavka 1.;

(b)

rezultate praćenja podzemnih i površinskih voda u pogledu koncentracija nitrata i fosfora, uključujući informacije o trendovima kvalitete vode, i pod uvjetima odstupanja i pod uvjetima bez odstupanja, te učinak odstupanja na kvalitetu vode iz članka 10. stavka 2.;

(c)

rezultate praćenja tla u pogledu koncentracija dušika i fosfora u vodi u području korijena, kao i koncentracija dušika i fosfora u tlu, i pod uvjetima odstupanja i pod uvjetima bez odstupanja iz članka 10. stavka 2.;

(d)

rezultate istraživanja o lokalnoj upotrebi zemljišta, plodoredima i poljoprivrednim praksama iz članka 10. stavka 3.;

(e)

rezultate izračuna na temelju modela opsega gubitka dušika i fosfora sa stočarskih gospodarstava za koja je izdano odobrenje iz članka 10. stavka 3.;

(f)

tablice s prikazom postotka poljoprivrednog zemljišta na koje se primjenjuje odstupanje, a koje je prekriveno djetelinom ili lucernom na travnjacima te ječmom/graškom podsijanim travom iz članka 10. stavka 4.;

(g)

ocjenu provedbe uvjeta za odstupanje na temelju kontrola na razini poljoprivrednoga gospodarstva i informacije o stočarskim gospodarstvima koja ne ispunjavaju uvjete na temelju rezultata administrativnih kontrola i inspekcija na terenu iz članka 11.;

(h)

trendove u pogledu broja grla stoke i proizvodnje stajskoga gnojiva za svaku kategoriju stoke u Danskoj te na stočarskim gospodarstvima za koja je odobreno odstupanje;

(i)

informacije o provedbi uvjeta za odstupanje iz članka 4.

Ako je primjenjivo, prostorni podaci sadržani u izvješću moraju biti u skladu s odredbama Direktive 2007/2/EZ. Prilikom prikupljanja potrebnih podataka Danska se, prema potrebi, koristi informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s člankom 67. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Članak 13.

Razdoblje primjene

Ova Odluka primjenjuje se do 31. srpnja 2024.

Članak 14.

Adresat

Ova je Odluka upućena Kraljevini Danskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. srpnja 2020.

Za Komisiju

Član Komisije

Virginijus SINKEVIČIUS


(1)  SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

(2)  Odluka Komisije 2002/915/EZ od 18. studenoga 2002. o zahtjevu za odstupanje iz stavka 2. točke (b) Priloga III. Direktivi Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora i njezina članka 9. (SL L 319, 23.11.2002., str. 24.).

(3)  Odluka Komisije 2005/294/EZ od 5. travnja 2005. o zahtjevu za odstupanje iz stavka 2. točke (b) Priloga III. Direktivi Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora i njezina članka 9. (SL L 94, 13.4.2005., str. 34.).

(4)  Odluka Komisije 2008/664/EZ od 8. kolovoza 2008. o izmjeni Odluke 2005/294/EZ o zahtjevu za odstupanje iz stavka 2. točke (b) Priloga III. Direktivi Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora i njezina članka 9. (SL L 217, 13.8.2008., str. 16.).

(5)  Provedbena odluka Komisije 2012/659/EU od 23. listopada 2012. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Kraljevina Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 295, 25.10.2012., str. 20.).

(6)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/847 оd 16. svibnja 2017. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 125, 18.5.2017., str. 35.)

(7)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1928 оd 6. prosinca 2018. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 313, 10.12.2018., str. 45.)

(8)  SWD(2018) 246 final – Radni dokument službi Komisije uz dokument Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o provedbi Direktive Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora na temelju izvješća država članica za razdoblje 2012.–2015.

(9)  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(11)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).


Top