(1)

Provedbenom uredbom (EU) 2019/159 Europska komisija („Komisija”) uvela je konačne zaštitne mjere za određene proizvode od čelika („konačna uredba”) (3). Mjere uvedene tom uredbom sastoje se od carinskih kvota za 26 kategorija proizvoda od čelika, koje su utvrđene na dovoljno visokoj razini da se očuvaju tradicionalni trgovinski tokovi. Carinska pristojba od 25 % primjenjivala bi se samo iznad te utvrđene količinske razine tradicionalnih trgovinskih tokova, i to po kategoriji proizvoda.

(2)

U uvodnoj izjavi 161. i članku 9. konačne uredbe navodi se da će, na temelju interesa Unije, Komisija „možda morati prilagoditi razinu ili raspodjelu carinske kvote […] u slučaju promjene okolnosti tijekom razdoblja primjene mjera” i da bi takva revizija trebala započeti „najkasnije 1. srpnja 2019.”.

(3)

S obzirom na to razmatranje, Komisija je 17. svibnja 2019. (4) pokrenula reviziju konačne uredbe i pozvala zainteresirane strane da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze o pet razloga revizije koje je Komisija utvrdila za 26 predmetnih kategorija proizvoda u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije. U skladu s njezinim odjeljkom 3. ti su se razlozi revizije odnosili na:

(4)

Komisija je zaprimila podneske više od 150 različitih zainteresiranih strana. Zainteresirane strane ujedno su mogle podnositi primjedbe i protuargumente na podneske drugih zainteresiranih strana. Komisija je posljedično zaprimila više od 50 dodatnih podnesaka s protuargumentima.

(5)

Slijedom temeljite analize svih zaprimljenih podnesaka, Komisija je došla do sljedećih zaključaka. Oni su u odjeljku 2. u nastavku raspodijeljeni u pet različitih pododjeljaka koji odgovaraju pet razloga revizije utvrđenima u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 3.

(6)

Kako je već najavljeno u uvodnoj izjavi 161. konačne uredbe, Komisijina revizija postojećih mjera odnosila se na bilo koju kategoriju proizvoda na koju se primjenjuju mjere, uključujući (ali ne ograničavajući se) na kategorije proizvoda 3, 4, 6 i 16. Komisija je tijekom ispitnog postupka koji je doveo do donošenja konačnih zaštitnih mjera za te određene kategorije proizvoda zaprimila velik broj primjedbi. Te kategorije proizvoda ujedno su bile predmet brojnih razmjena u okviru bilateralnih savjetovanja s trgovinskim partnerima Unije.

(7)

S obzirom na to, Komisija je svakodnevno pratila svih 26 kategorija proizvoda.

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije najavila da će istražiti jesu li se od donošenja konačnih mjera promijenile okolnosti, uključujući postoje li dokazi o znatnom povećanju ili smanjenju potražnje Unije ili uvođenju mjera trgovinske zaštite za određene kategorije proizvoda. U tim bi slučajevima bilo potrebno prilagoditi razinu ili dodjelu carinske kvote koja je na snazi.

(9)

Komisija je objasnila da je, kako bi utvrdila znatne promjene u potražnji, proučila kretanje korištenja predmetne carinske kvote kako bi saznala jesu li kvote iscrpljene ili njihovo korištenje ne odražava tradicionalne trgovinske tokove.

(10)

Pri pokretanju ispitnog postupka revizije Komisija je takve moguće neuobičajene strukture trgovine utvrdila u kategorijama proizvoda 4B, 5, 13, 15, 16, 17 i 25. Za te su kategorije određene godišnje kvote za pojedine zemlje ili odgovarajuće preostale kvote, za koje se predvidjelo da će trajati do kraja lipnja 2019., već bile iscrpljene ili su trebale biti iscrpljene u roku od samo dva mjeseca od uvođenja konačnih zaštitnih mjera.

(11)

Komisija je za potrebe svoje revizije detaljno analizirala kretanje 26 kategorija proizvoda, ne samo na temelju svojeg svakodnevnog praćenja, nego, konkretnije, i njihova kretanja tijekom razdoblja od 2. veljače 2019. do kraja lipnja 2019. Komisija je tom analizom nastojala utvrditi proizlazi li bilo koji od mogućih neuobičajenih obrazaca korištenja iz stvarnog znatnog povećanja potražnje Unije ili su ti obrasci korištenja carinskih kvota posljedica špekulativnih stvaranja zaliha ili pak preusmjeravanja trgovine zbog narušavajućih trgovinskih mjera koje su uvedene u inozemstvu.

(12)

Puno je zainteresiranih strana u svojim podnescima zatražilo povećanje razine carinskih kvota ili drukčiji sustav dodjele ili korištenja kvota za kategorije proizvoda koje uvoze. Tek je nekoliko zainteresiranih strana podnijelo smislene dokaze kojima se potkrepljuje zaključak o mogućoj neravnoteži između raspoloživih količinskih ograničenja utvrđenih carinskim kvotama i postojeće (ili rastuće) potražnje EU-a ili drugih promijenjenih okolnosti. Većina tih primjedbi bila je usmjerena na sljedeće kategorije proizvoda koje će se u ovom odjeljku razmotriti zasebno: kategoriju 1 (toplovaljani limovi i trake), kategoriju 4B (limovi s metalnom prevlakom za automobilsku industriju), kategoriju 16 (žičane šipke) i kategoriju 25 (velike zavarene cijevi).

(13)

Za druge kategorije proizvoda navedene u klauzuli o reviziji ili u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije (odnosno za kategorije proizvoda 3 (elektrolimovi), 5 (limovi s organskom prevlakom), 6 (proizvodi od bijelog lima), 13 (čelične šipke za armiranje betona), 15 (nehrđajuće žičane šipke) i 17 (profili)), zaprimljen je manji broj primjedaba. Ni u jednom se zaprimljenom podnesku nije pružio dokaz koji bi uputio na problem manjka ponude (odnosno niska količinska ograničenja utvrđena predmetnim carinskim kvotama) zbog povećane potražnje ili na bilo koje druge promijenjene okolnosti. Međutim, u brojnim je podnescima naveden problem istiskivanja u pogledu kategorije proizvoda 13 koja će se također zasebno analizirati u nastavku u pododjeljku 2.B ovog odjeljka.

(14)

Na kraju prvog godišnjeg razdoblja primjene mjera, za 24 od 26 kategorija proizvoda stvarni obujam uvoza na dan 30. lipnja 2019. bio je ispod odgovarajuće količinske razine utvrđene carinskim kvotama, bilo u okviru jedne ili više kvota za pojedine zemlje i/ili u okviru globalne carinske kvote. Drugim riječima, na kraju lipnja 2019. ukupne kvote (za pojedine zemlje i preostale) koje su stavljene na raspolaganje u okviru mjera u potpunosti su iscrpljene samo za dvije kategorije proizvoda, odnosno za kategoriju 13 (čelične šipke za armiranje betona) i kategoriju 14 (nehrđajuće šipke).

(15)

Sveukupno je ostalo neiskorišteno 1,3 milijuna tona carinskih kvota raspoloživih za razdoblje od 2. veljače do 30. lipnja 2019. Osim toga, Komisija je potvrdila da je tijekom razdoblja kad su na snazi bile privremene mjere (18. srpnja 2018. – 1. veljače 2019.) ostalo neiskorišteno otprilike dva milijuna tona kvota. Stoga tijekom prve godine primjene zaštitnih mjera nije bilo iskorišteno više od 3,2 milijuna tona bescarinskog uvoza.

(16)

Komisija je na temelju toga zaključila da razine carinskih kvota koje su utvrđene u skladu s trenutačnim zaštitnim mjerama nisu nepropisno ograničile trgovinske tokove, nego se njima zapravo osiguralo da tradicionalni trgovinski tokovi ostanu razmjerni tržišnim potrebama Unije. Zainteresirane strane nisu podnijele dokaze o navodnom manjku ponude zbog povećane potražnje.

(17)

Za sve je kategorije proizvoda na koje se primjenjuju konačne zaštitne mjere, osim za kategoriju 1, sustav carinskih kvota koji je donijela Komisija bio kombinacija carinskih kvota za pojedine zemlje i preostalih carinskih kvota. Komisija je time željela očuvati tradicionalan obujam trgovine ne samo u pogledu obujma nego i u pogledu podrijetla.

(18)

Međutim, Komisija je smatrala da taj najpoželjniji sustav carinskih kvota zbog sljedećih posebnih okolnosti nije primjeren za kategoriju proizvoda 1. Doista, pet povijesno glavnih zemalja izvoznica (5), koje su činile gotovo 60 % uvoza u razdoblju od 2015. do 2017., u istom je razdoblju podlijegalo antidampinškim i/ili kompenzacijskim mjerama (6). To je bitno utjecalo na njihove razine uvoza.

(19)

Stoga je Komisija zaključila da te zemlje u pravilu više neće moći izvoziti u Uniju prema povijesnoj razini, odnosno na temelju prosječne razine njihova uvoza u Uniju u posljednje tri godine (2015. – 2017.). Prema tome, Komisija je zaključila da je u interesu Unije da se donese jedinstveni sustav globalnih carinskih kvota, kojim se upravlja na tromjesečnoj osnovi, kako bi se izbjegao rizik od nestašice koji bi neopravdano mogla prouzročiti dodjela kvota za pojedine zemlje.

(20)

Neke su zainteresirane strane, uključujući industriju Unije i nekoliko zemalja izvoznica, u svojim primjedbama tijekom te revizije od Komisije zatražile da uvede sustav carinskih kvota za pojedine zemlje i za kategoriju proizvoda 1. Te strane tvrde da bi trenutačna kretanja uvoza stvorila neravnotežu u tokovima uvoza na štetu određenih zemalja dobavljača koja bi pak stvorila određene tržišne poremećaje.

(21)

Komisija je kao odgovor na to analizirala kretanje uvoza kategorije proizvoda 1 tijekom 2018. i prve polovice 2019. Primijetila je da se izvoz Rusije, kao zemlje dobavljača, iako su se na nju primjenjivale antidampinške mjere (što je dovelo da bitnog smanjenja njezina obujma uvoza 2017.), u razdoblju od siječnja 2018. do lipnja 2019. oporavio i nadoknadio velik dio njezina povijesnog obujma trgovine. Rusija je u razdoblju od veljače do lipnja 2019. koristila 16 % carinskih kvota (7). Osim toga, druge zemlje na koje su se primjenjivale antidampinške mjere, odnosno Brazil i Ukrajina, nastavile su izvoziti u Uniju (8), iako u znatno ograničenijim količinama nego prije uvođenja antidampinških pristojbi.

(22)

S obzirom na prethodno opisano kretanje uvoza, osobito iz Rusije, koji se nije mogao predvidjeti prilikom donošenja konačnih zaštitnih mjera, Komisija je sada utvrdila da je razina uvoza na koji su mjere trgovinske zaštite bitno utjecale znatno niža od očekivane. Nadalje, uzimajući u obzir dosljedno visoku stopu iskorištenosti carinske kvote u dvama tromjesečjima na koja se primjenjuju konačne zaštitne mjere (veljača – lipanj 2019.) u drugim zemljama izvoznicama, osobito u Turskoj, Indiji i Republici Srbiji čiji udjeli redom iznose 40 %, 15 % i 12 %, mogući rizik od manjka opskrbe koja se očekivala prilikom uvođenja konačnih mjera sada je znatno niža.

(23)

U skladu s time, s obzirom na prethodno navedene promijenjene okolnosti, Komisija je smatrala da je u interesu Unije da se izmijeni dodjela carinske kvote za kategoriju proizvoda 1 i uvede mehanizam kojim se osigurava očuvanje podrijetla trgovinskih tokova i koji je što sličniji onome koji se upotrebljava za druge kategorije proizvoda.

(24)

Komisija je navela da poteškoće povezane s uvođenjem takvog sustava proizlaze iz prirode kategorije proizvoda 1. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 19., kad bi se utvrđivanje carinskih kvota za pojedine zemlje temeljilo na prethodnom prosječnom uvozu u razdoblju 2015.–2017., to bi dovelo do znatnog manjka ponude. S druge strane, kad bi se 2018. smatralo prvom punom godinom s antidampinškim i kompenzacijskim mjerama na snazi, to bi moglo dovesti do nepravilne podjele. Razlog tomu je da su na obujam uvoza 2018. utjecali i stupanje na snagu zaštitnih mjera (u srpnju 2018.), kao i obujam uvoza koji je posljedica preusmjeravanja trgovine iz trećih zemalja koje je u konačnoj uredbi već bilo utvrđeno u pogledu kategorije 1.

(25)

Komisija je u tim okolnostima, i u nedostatku stvarno reprezentativnih podataka o uvozu tijekom dovoljno dugog i pouzdanog razdoblja, smatrala da bi najprimjereniji način za osiguranje očuvanja tradicionalnih trgovinskih tokova za kategoriju 1, u pogledu obujma i u pogledu podrijetla, bio ograničenje udjela u globalnoj kvoti koji bilo koja pojedina zemlja izvoznica može ostvariti u određenom tromjesečju.

(26)

Kako bi odredila tu gornju granicu, Komisija je analizirala povijesne podatke o uvozu (2013.–2017.) (9) za kategoriju proizvoda 1 i utvrdila da u tom razdoblju nijedna zemlja izvoznica u prosjeku nije premašila 25 %, kao i da je najveći udio u bilo kojoj pojedinoj godini ostvarila Turska 2017. s 28 %. Komisija je u skladu s time smatrala da se nijednoj pojedinoj zemlji izvoznici ne smije dopustiti da tijekom preostalog razdoblja trajanja mjera premaši udio od 30 % globalne carinske kvote raspoložive po tromjesečju.

(27)

Taj bi prag zemljama izvoznicama trebao ostaviti dovoljno prostora da popune tržišne udjele koje ne ostvare zemlje dobavljači koje podliježu antidampinškim ili kompenzacijskim mjerama te, istodobno, u što većoj mjeri očuvaju tradicionalne trgovinske tokove i korisnicima u Uniji osiguraju dovoljnu raznolikost opskrbe kako bi se smanjio sav mogući rizik od manjka opskrbe (10).

(28)

Komisija je smatrala da će tom prilagodbom dodjele carinske kvote postići primjerenu ravnotežu među legitimnim pravima različitih strana u skladu s interesom Unije.

(29)

Komisija je u konačnoj uredbi odlučila da je u interesu Unije da se kategorija 4 (limovi s metalnom prevlakom) podijeli na dvije potkategorije: 4A i 4B. Cilj je te podjele bio u najvećoj mogućoj mjeri očuvati tradicionalnu razinu uvoza za automobilski sektor EU-a. Doista, s obzirom na velik broj vrsta proizvoda u kategoriji 4, Komisija je utvrdila ozbiljan rizik od toga da vrste čelika potrebne za automobilski sektor EU-a budu istisnute drugim „standardnim” potkategorijama. Podsjeća se da većina standardnih vrsta iz te kategorije trenutačno podliježe antidampinškim mjerama, za razliku od specijaliziranijih proizvoda koji nisu obuhvaćeni odgovarajućim zahtjevom za antidampinške mjere.

(30)

Komisija je u okviru revizije od zainteresiranih strana zaprimila brojne podneske na koje je utjecala podjela na dvije potkategorije, među ostalim od udruženja automobilske industrije EU-a (ACEA), od vlada i od proizvođača izvoznika iz Koreje i Kine. U tim je podnescima istaknuto da trenutačna potpodjela nije potpuno djelotvorna u ispunjavanju postavljenih ciljeva. Te su zainteresirane strane tvrdile i da definicije proizvoda nisu dovoljno jasne u pogledu njihove klasifikacije po potkategorijama i osobito da je uvoz takozvanih čelika za automobilsku industriju istisnut standardnim kategorijama na štetu automobilske industrije.

(31)

Zainteresirane strane podnijele su različite prijedloge kako bi se poboljšala djelotvornost carinskih kvota za tu kategoriju. Konkretno, ACEA i kineska vlada zatražile su da Komisija za uvoz razreda čelika u okviru kategorije 4B koji su namijenjeni upotrebi u automobilskoj industriji odobri izuzeće uporabe u posebne svrhe. Druge zainteresirane strane, kao što su korejska, tajvanska i kineska vlada, zatražile su da se alternativno poveća razina carinske kvote, kao i da se uvede sustav kojim bi se za automobilski sektor osigurala djelotvorna zaštita tradicionalnog obujma od uvoza drugih vrsta čelika. Industrija čelika u Uniji složila se pak da bi trebalo istražiti moguće izbjegavanje antidampinških mjera za kategoriju 4A i da treba pronaći rješenje za automobilski sektor, pri čemu iz područja primjene mjera ipak nije isključila kategoriju 4B.

(32)

Analiza Komisije nakon revizije konačnih mjera potvrđuje da su tradicionalni trgovinski tokovi za proizvode obuhvaćene kategorijom 4B doista narušeni. Prema Eurostatovim statističkim podacima o uvozu, Kina (kojoj je dodijeljena jedna od najvećih carinskih kvota za pojedine zemlje) u potpunosti je iscrpila svoju carinsku kvotu za pojedine zemlje u jednom tromjesečju (2. veljače – 31. ožujka 2019.) te je potom u zadnjem tromjesečju istog razdoblja (1. travnja – 30. lipnja 2019.) iskoristila velik dio globalne carinske kvote (više od 75 %).

(33)

Štoviše, Komisija je navela da je Kina u samo jednom danu iscrpila svoju carinsku kvotu za pojedine zemlje za drugu godinu primjene mjera (1. srpnja 2019. – 30. lipnja 2020.). Stoga je upitno sastoji li se taj uvoz doista od takozvanih „čelika za automobilsku industriju”. Navedeno iscrpljivanje godišnje carinske kvote za pojedine zemlje u jednom danu u svakom je slučaju pokazalo da su tradicionalni trgovinski tokovi za tu potkategoriju premješteni. Taj bi se trend vjerojatno dodatno pogoršao da se nije provela prilagodba funkcioniranja carinske kvote za kategoriju 4B kako bi se osiguralo pridržavanje postavljenog cilja očuvanja tradicionalne razine uvoza iz različitih zemalja dobavljača za automobilsku industriju.

(34)

Komisija je i dalje smatrala da nema razloga za isključenje bilo koje kategorije proizvoda koja podliježe mjerama, niti putem izričitog isključenja kategorije proizvoda 4B niti izuzeća uporabe u posebne svrhe. (11) Komisija je stoga odbila zatraženo izuzeće uporabe u posebne svrhe za čelike za automobilsku industriju.

(35)

Međutim, Komisija je priznala da je u interesu Unije da se odvoje tradicionalni trgovinski tokovi vrsta proizvoda koje se upotrebljavaju u automobilskom sektoru EU-a. Jedan od načina postizanja tog cilja jest da se korištenje kategorije 4B ograniči samo na uvoz za koji se može dokazati uporaba u posebne svrhe u automobilskom sektoru.

(36)

Komisija je u skladu s time smatrala da je u interesu Unije da se funkcioniranje carinskih kvota za kategoriju 4 prilagodi na sljedeći način. Kako bi se iskoristila carinska kvota za kategoriju 4B, kategorije proizvoda od čelika obuhvaćene tom kategorijom, koje se zapravo upotrebljavaju u proizvodnji automobilskih dijelova, treba staviti u postupak uporabe u posebne svrhe iz članka 254. Uredbe (EU) br. 952/2013 (12). Nakon što se iscrpi carinska kvota dodijeljena za kategoriju 4B, primjenjivala bi se carinska stopa iznad kvote od 25 %.

(37)

Međutim, budući da se određene oznake KN koje su trenutačno razvrstane u kategoriju 4B ne upotrebljavaju isključivo u automobilskoj industriji, ipak je bilo potrebno prilagoditi dodjelu oznaka između kategorija 4A i 4B kako bi se osiguralo očuvanje relevantnog izvoza neautomobilskih proizvoda. U tu je svrhu opseg kategorije 4A proširen i revidiran na sljedeći način: sve oznake KN koje su prethodno bile razvrstane samo u kategoriju 4B sada su i dio kategorije 4A. Stoga se opseg kategorije 4A proširuje. Istodobno se opseg kategorije 4B ne mijenja.

(38)

U skladu s time bi se uvoz proizvoda obuhvaćenih oznakama iz kategorije 4B koji nisu namijenjeni upotrebi u automobilskoj industriji ubuduće trebao provoditi samo u okviru kategorije 4A. Suprotno tomu, sav uvoz proizvoda namijenjenih upotrebi u automobilskoj industriji trebao bi se provoditi u okviru kategorije proizvoda 4B i ispunjavati zahtjeve iz postupka uporabe u posebne svrhe kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 36.

(39)

Zbog te bi se prilagodbe Indiji odobrila jedinstvena carinska kvota za pojedine zemlje za kategoriju 4A (koja obuhvaća obujam carinske kvote za pojedine zemlje dodijeljene za kategoriju 4A i kategoriju 4B) jer su informacije dostupne Komisiji upućivale na to da ta zemlja ne izvozi proizvode za upotrebu u automobilskom sektoru.

(40)

Na temelju informacija primljenih u okviru savjetovanja s Republikom Korejom, Komisija je prilagodila razinu svoje carinske kvote za pojedine zemlje u kategorijama 4A i 4B. Dio carinske kvote u kategoriji 4B koji odgovara oznakama KN koje su prethodno bile navedene isključivo u ovoj kategoriji i koji nije bio namijenjen za uporabu u automobilskoj industriji sada se prenosi na carinsku kvotu za Republiku Koreju u kategoriji 4A tako da se i dalje može izvoziti na tržište Unije. Komisija je smatrala da je u interesu Unije nužno da se ta prilagodba uvede kako bi se poboljšala djelotvornost konačnih mjera u pogledu te kategorije i osiguralo da se uvoz automobilske industrije EU-a neopravdano ne ograničava.

(41)

Komisija je zaprimila više tvrdnji o toj kategoriji proizvoda. Kao prvo, od Komisije se zatražilo da razinu carinskih kvota prilagodi naviše kako bi se izbjegao svaki mogući manjak opskrbe na tržištu Unije. Konkretno, neke su zainteresirane strane zatražile da se razina carinskih kvota poveća za do 20 % ili da se kao osnova za reviziju razine carinskih kvota upotrijebi razina uvoza u razdoblju od 2016. do 2018. Druge su strane tvrdile da carinske kvote treba u cijelosti prilagoditi kako bi odražavale rast potražnje u Uniji.

(42)

Kao drugo, neke su zainteresirane strane tvrdile da proizvođači Unije nisu povećali (niti su u mogućnosti dodatno povećati) kapacitet ili proizvodnju na potrebnu razinu da bi se zadovoljila trenutačna i buduća potražnja za žičanom šipkom u Uniji. Štoviše, tvrdile su i da proizvođači žičane šipke u Uniji primarno opskrbljuju povezane daljnje korisnike i tako smanjuju raspoložive količine žičane šipke namijenjene otvorenom tržištu, čime se ugrožava položaj tih neovisnih korisnika, odnosno onih koji nisu vertikalno integrirani. Posljedično, neovisni korisnici suočavaju se s velikim ograničenjima u pogledu pristupa dovoljnim količinama žičane šipke.

(43)

Kao treće, neke su zainteresirane strane tvrdile da iscrpljivanje određenih carinskih kvota ne može biti posljedica praksi stvaranja zaliha za tu kategoriju proizvoda i da se uvoz zapravo odvijao na redovnoj i dosljednoj razini dok se relevantne carinske kvote nisu iscrpile.

(44)

Kao četvrto, više je zainteresiranih strana od Komisije zatražilo da određenim izvorima odobri carinske kvote za pojedine zemlje jer bi oni tržište Unije opskrbljivali određenim potkategorijama proizvoda. Slično tomu, neke su zainteresirane strane tvrdile da određene potkategorije treba isključiti ili da bi Komisija tu kategoriju proizvoda trebala podijeliti te novim potkategorijama dodijeliti posebne carinske kvote.

(45)

Kao peto, neke su strane zatražile da se ta kategorija podijeli kako bi potkategorije koje se upotrebljavaju u automobilskom sektoru imale vlastitu carinsku kvotu.

(46)

Konačno, jedna je zainteresirana strana tvrdila da ne može proizvoditi određenu vrstu proizvoda jer se zaštitnim mjerama ograničila potrebna količina određene vrste žičane šipke; nekoliko je strana zatražilo i da se u zadnjem tromjesečju svakog razdoblja (1. travnja – 30. lipnja) neiskorištene carinske kvote za pojedine zemlje prenesu na preostale carinske kvote.

(47)

Komisija je u okviru revizije pomno procijenila sve te podneske. Kao prvo, Komisija je utvrdila da se, iako je u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije potvrdila da su za tu kategoriju u zadnjem tromjesečju prvog godišnjeg razdoblja (odnosno od 1. travnja do 30. lipnja 2019.) osobito brzo iskorištene i određene carinske kvote za pojedine zemlje i globalna carinska kvota, ne čini da je sveukupna opskrba tog proizvoda pretjerano ograničena. Nisu postojali znakovi znatno povećane potražnje koji bi upućivali na promjenu okolnosti. Analiza iskorištenosti carinske kvote zapravo je pokazala da su, dok su neke zemlje vrlo brzo iskoristile svoje pojedinačne carinske kvote, u posljednja dva tjedna (13) zadnjeg tromjesečja prve godine primjene mjera i dalje postojale neiskorištene količine carinskih kvota za najmanje tri zemlje podrijetla (Moldova, Švicarska i Ukrajina) koje su činile 6 % ukupne carinske kvote dodijeljene za to razdoblje. Na kraju prve godine u kojoj su mjere bile na snazi i dalje su postojale neiskorištene količine carinske kvote iz jednog izvora (Ukrajina).

(48)

U skladu s nekim podnescima, potražnja je u građevinskom sektoru u EU-u, koji je jedan od glavnih potrošača žičane šipke, 2018. rasla po stopi od 2,8 % te se očekuje da će u razdoblju 2019.–2021. i dalje rasti po stopi od 1,6 %. Međutim, struktura rasta već je bila uključena u procjenu koja je dovela do utvrđivanja trenutačne količinske razine carinskih kvota. Komisija je prilikom uvođenja konačnih mjera doista dodala 5 % tradicionalnoj razini uvoza kako bi ažurirala povijesne podatke i uzela u obzir uobičajeno povećanje potražnje u narednim godinama. Štoviše, čak i ako se liberalizacija zaštitnih mjera nakon prve godine njihove primjene smanji (14), de facto će dodatno povećati razinu raspoloživih carinskih kvota kako bi se suočilo s navodnim povećanjem potražnje izvan predviđenog rasta. Komisija na temelju toga smatra da je trenutačna razina carinske kvote za kategoriju proizvoda 16 bila primjerena i da na tržištu Unije nije postojao rizik od nestašice.

(49)

Kad je riječ o tvrdnji da proizvođači Unije umjetno ograničavaju ponudu, prema informacijama dostupnima Komisiji (koje uključuju provjerene odgovore na upitnik koje su proizvođači Unije podnijeli u okviru ispitnog postupka koji je doveo do konačnih mjera), proizvodnja i prodaja industrije Unije (na slobodnom tržištu) neprestano su se povećavale u razdoblju od 2013. do 2017. U istom se razdoblju povećala i prodaja povezanim društvima (ograničena prodaja), iako u znatno manjem obujmu. Podaci su pokazali da je obujam prodaje na slobodnom tržištu (u Uniji) bio više od tri puta veći od ograničene prodaje u Uniji u istom razdoblju. Osim toga, ne postoje dokazi o tome da bi se takav jasan i dosljedan trend koji je zabilježen posljednjih godina nedavno drastično preokrenuo. Stoga su dostupni dokazi proturječili toj tvrdnji.

(50)

Kad je riječ o mogućem stvaranju zaliha, dokazi su proturječili tvrdnji da se uvoz iz svih zemalja podrijetla odvijao na redovnoj i dosljednoj razini. Zapravo, iako je to bio slučaj za puno zemalja podrijetla, kao i za preostalu carinsku kvotu u trećem tromjesečju (od veljače do ožujka 2019.), preostali najvažniji izvori (Turska i Rusija) u par su dana ili tjedana iscrpili carinsku kvotu raspoloživu za pet mjeseci. Taj je neuobičajeni obrazac potvrđen i za prve dane drugog razdoblja primjene mjera (Turska je do 19. srpnja 2019. iskoristila 60 % svoje godišnje carinske kvote za pojedine zemlje). Štoviše, Komisija je primijetila i da su preostalu carinsku kvotu u zadnjem tromjesečju prvog razdoblja primjene mjera (1. travnja – 30. lipnja 2019.) već drugog dana tog tromjesečja (odnosno 2. travnja 2019.) iscrpile isključivo dvije zemlje (Turska i Rusija), dok je u prethodnom tromjesečju (2. veljače – 31. ožujka 2019.) tu preostalu carinsku kvotu iskoristilo više zemalja, i to ujednačenim tempom tijekom cijelog tromjesečja. Takvo neuobičajeno brzo iscrpljivanje razine carinske kvote u nekim zemljama podrijetla ne može se smatrati „redovnim i dosljednim razinama trgovine”.

(51)

Kad je riječ o zahtjevu za podjelu kategorije 16, Komisija je podsjetila da je u Uredbi (EU) 2019/159 iznimno podijelila dvije kategorije i objasnila razloge za tu odluku. Nakon detaljne analize podnesaka zaprimljenih u tom pogledu, Komisija je utvrdila da nije dokazana nikakva promjena okolnosti koja bi opravdala podjelu bilo koje dodatne kategorije. Komisija napominje da se u podnescima automobilske industrije EU-a (ACEA) čak ni ne navodi potreba za mogućom prilagodbom u toj kategoriji. Nadalje, Komisija je napomenula da sama činjenica da se određene vrste iz kategorije proizvoda upotrebljavaju u automobilskom sektoru ne znači da su automatski kvalificirane za različito postupanje na temelju mjera. Naprotiv, trebalo bi dokazati da je provedba takve prilagodbe u interesu Unije. Prema tome, podneseni dokazi nisu bili dovoljni da bi Komisija zaključila da je prilagodba doista u interesu Unije.

(52)

Kad je riječ o utjecaju konačnih zaštitnih mjera na mogućnost proizvodnje određenog proizvoda za koji je potrebna određena vrsta žičane šipke, Komisija je navela da su dostavljeni dokazi pokazali dosljedan i strmi silazni trend prodaje tog proizvoda od 2013. do 2018., odnosno prije uvođenja zaštitnih mjera. Stoga ta tvrdnja nije bila potkrijepljena dovoljnim dokazima.

(53)

Prema tome, Komisija smatra da nisu postojali dovoljni dokazi koji bi opravdali povećanje carinske kvote za tu kategoriju proizvoda.

(54)

Neke su zainteresirane strane tvrdile da bi postojeću dodjelu carinskih kvota za kategoriju 25 trebalo izmijeniti zbog promijenjenih okolnosti. Konkretno, neke su strane tvrdile da je velik projekt plinovoda (Sjeverni tok 2), za koji su 2017. iz Rusije uvezene velike količine cijevi, sada u završnoj fazi i da stoga dodjela carinskih kvota za taj proizvod nije primjerena jer ne odražava trenutačno stanje na tržištu. Ta je tvrdnja potkrijepljena zabilježenim trendovima uvoza iz Rusije. Posljedično su te strane tvrdile da za tu kategoriju više nisu potrebne carinske kvote za pojedine zemlje, nego da je potrebna jedinstvena globalna carinska kvota kako bi se izbjegao manjak opskrbe za druge nadolazeće projekte.

(55)

S jedne strane, Rusija je zemlja s najvećom pojedinačnom carinskom kvotom za tu kategoriju (koja čini otprilike 70 % ukupne carinske kvote). Analiza relevantnih podataka o uvozu koju je Komisija provela u okviru revizije pokazala je da uvoz iz Rusije dosljedno pada od velikog porasta 2017. Nakon tog porasta razina uvoza iz Rusije već se drastično smanjila 2018. (iako je i dalje bila relativno visoka). Međutim, taj se silazni trend ubrzao u razdoblju primjene konačnih zaštitnih mjera. Analiza iskorištenosti carinske kvote pokazala je da je Rusija zbog toga u prvoj godini primjene mjera u velikoj mjeri slabo iskoristila svoju carinsku kvotu za pojedine zemlje (30 % iskorištenosti) (15). Ta je slaba iskorištenost carinske kvote odražavala potrebu za inženjerskim projektom iz uvodne izjave 54.

(56)

S druge strane, druge zemlje dobavljači za tu su kategoriju proizvoda u potpunosti iscrpile svoje carinske kvote za pojedine zemlje i iskoristile do 79 % globalne carinske kvote (pri čemu je obujam te globalne carinske kvote relativno mali).

(57)

S obzirom na promijenjene okolnosti povezane s inženjerskim projektom iz uvodne izjave 54. i na najnovije kretanje zabilježenog korištenja carinske kvote, Komisija je smatrala da je postojeću carinsku kvotu potrebno zamijeniti jedinstvenom globalnom carinskom kvotom. Smatralo se da je ta promjena u sustavu carinskih kvota u skladu s interesom Unije jer je prikladnija za ograničavanje rizika od mogućeg manjka opskrbe zbog neprimjerene dodjele carinskih kvota te istodobno osigurava primjerenu raznolikost opskrbe i jednake mogućnosti svim mogućim dobavljačima u pogledu sudjelovanja u bilo kojem novom inženjerskom projektu za koji je ta kategorija proizvoda potrebna.

(58)

Komisija je navela da bi u suprotnom, odnosno ako bi se zadržala dodjela carinskih kvota po zemljama koje trenutačno podliježu konačnim mjerama, sudjelovanje dobavljača iz drugih mogućih zemalja podrijetla u postupku nabave za druge projekte u tijeku ili buduće projekte moglo biti neopravdano narušeno. Isti bi problem mogao nastati i ako Komisija utvrdi gornju granicu po zemlji dobavljaču, kao što je to odlučila učiniti za kategoriju 1. Komisija je stoga smatrala da zadržavanje izvorne situacije ne bi bilo u interesu Unije i da je promjena u dodjeli carinskih kvota za tu kategoriju opravdana.

(59)

Kao i svim globalnim kvotama u okviru postojećih mjera, globalnom carinskom kvotom za kategoriju 25 trebalo bi upravljati na tromjesečnoj osnovi.

(60)

Dok se u prethodnim uvodnim izjavama detaljno raspravljalo o prednostima mogućih prilagodbi carinske kvote za kategorije proizvoda na koje se odnosila većina primjedbi zainteresiranih strana, u ovom se pododjeljku u sažetijem obliku razmatraju tvrdnje o preostalim kategorijama proizvoda u obliku argumenata koji imaju opću vrijednost za odgovarajuće kategorije o kojima su iznesene tvrdnje.

(61)

Neke su zainteresirane strane zatražile da se povećaju one carinske kvote za pojedine zemlje koje su iscrpljene prije kraja relevantnog razdoblja. Neke su od tih strana tvrdile da je sama činjenica da je carinska kvota za pojedine zemlje iscrpljena dovoljan dokaz koji opravdava povećanje carinske kvote. Slično tomu, neke su od tih strana navele i da je razina carinskih kvota utvrđena konačnim mjerama preniska jer su za neke kategorije proizvoda razine uvoza 2018. bile relativno više od količinskih razina predmetnih carinskih kvota.

(62)

Kao prvo, Komisija je navela da su, osim za dvije kategorije proizvoda, za preostale 24 kategorije i dalje postojale neiskorištene količine u okviru carinske kvote za jednu ili više zemalja podrijetla ili u okviru preostale carinske kvote, ili pak u okviru obje. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 15., ukupne neiskorištene količine carinske kvote u razdoblju tijekom kojeg su na snazi bile privremene mjere (od 18. srpnja 2018. do 1. veljače 2019.) i u prvom razdoblju primjene konačnih mjera (od 2. veljače 2019. do 30. lipnja 2019.) iznosile su više od 3 milijuna tona. Komisija se stoga nije složila s tvrdnjama da je utvrđena sveukupna količinska razina carinskih kvota bila preniska. Nadalje, činjenica da su se određene carinske kvote za određenu kategoriju proizvoda iscrpile prije kraja relevantnog razdoblja nije sama po sebi činila promijenjene okolnosti koje bi opravdale automatsko povećanje carinske kvote s obzirom na to da nisu pruženi dodatni dokazi o tome da je razlog iscrpljivanja bilo povećanje potražnje koje nije bilo predviđeno prilikom donošenja konačnih mjera. Komisija je podsjetila da je svrha zaštitnih mjera bila uvesti mjere za hitne slučajeve u pogledu povećanog uvoza određenih proizvoda. Suprotno tomu, brojnim se tvrdnjama u reviziji jednostavno zatražilo povećanje količinske razine carinske kvote, a da se pritom nisu pružili nikakvi dokazi o promjeni okolnosti (kao što je, na primjer, nepostojanje rizika od preusmjeravanja trgovine). Stoga su se tvrdnje iznesene na temelju toga smatrale neosnovanima.

(63)

Neke su zainteresirane strane od Komisije zatražile da promijeni razdoblje za izračun carinske kvote. U mnogim su slučajevima te strane zatražile da se za izračun najnovije, a obično i najveće razine uvoza upotrijebi razdoblje 2016. – 2018.

(64)

Komisija je u Uredbi (EU) 2019/159 i s obzirom na članak 15. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (16) („Uredba (EU) 2015/478”), kao i načela proporcionalnosti i nediskriminacije, navela da su carinske kvote izračunane na temelju prosječne razine uvoza u posljednje tri reprezentativne godine (2015. – 2017.). Komisija je podsjetila da je, kao što je objašnjeno u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije, cilj te revizije bio formulirati vrlo konkretne prilagodbe postojećih mjera ako ima dovoljno dokaza da su se od njihova donošenja okolnosti promijenile. Nadalje, zainteresirane strane u svakom slučaju nisu uspjele pokazati zašto razdoblje koje je odabrala Komisija ne bi bilo u skladu s relevantnim pravilima ili načelima prava Unije. Komisija je prema tome zaključila da se u okviru revizije neće preispitati razdoblje upotrijebljeno za utvrđivanje predmetne carinske kvote.

(65)

Neke su zainteresirane strane istaknule činjenicu da određene carinske kvote za pojedine zemlje nisu u potpunosti iskorištene. U nekim je slučajevima razina iskorištenosti zapravo bila zanemariva. Te su strane od Komisije zatražile da taj obujam preraspodijeli među drugim dobavljačima koji su možda iscrpili svoje carinske kvote.

(66)

Komisija je priznala da određene carinske kvote za pojedine zemlje nisu u potpunosti iskorištene i da je u nekim posebnim slučajevima razina iskorištenosti bila neuobičajeno niska. Komisija je podsjetila da je dodjela carinskih kvota određenim zemljama provedena na temelju povijesnog uvoza kako bi se očuvali tradicionalni trgovinski tokovi. U tom pogledu nijedna zainteresirana strana nije dostavila dovoljno dokaza o tome da je neuobičajeno niska razina iskorištenosti posljedica trajno promijenjenih okolnosti u pogledu relevantnih vrsta proizvoda. Zainteresirane strane nisu pružile ni odgovarajuće dokaze u korist argumenata da neiskorištene kvote dovode do problema s manjkom ponude za odgovarajuće kategorije proizvoda, tako da se postojeća dodjela predmetnih carinskih kvota više nije mogla smatrati primjerenom niti je mogla opravdavati reviziju. Stoga je Komisija zaključila da ne postoji dovoljno razloga koji bi opravdali to da se bilo kojem povijesnom dobavljaču oduzme njegova vlastita kvota.

(67)

Kad je riječ o neiskorištenim preostalim kvotama na kraju svakog od prvih triju tromjesečja razdoblja, neke su zainteresirane strane od Komisije zatražile da isto tako sve neiskorištene carinske kvote na kraju jednog razdoblja prenese u sljedeće razdoblje.

(68)

Komisija ne može prihvatiti taj zahtjev. Valja napomenuti da se razina carinskih kvota raspoloživih po razdoblju izračunava na godišnjoj osnovi. Stoga bi se prijenosom neiskorištenih kvota iz jednog razdoblja u drugo carinske kvote raspoložive u svakom razdoblju povećale na razinu veću od razine povijesno tradicionalnog uvoza te bi se na taj način mogla umanjiti djelotvornost mjera.

(69)

Slično tomu, neke su zainteresirane strane od Komisije zatražile da zemljama odobri carinske kvote za pojedine zemlje, čak i u situacijama u kojima bi uvoz iz tih zemalja u određenoj kategoriji bio niži od 5 % tijekom razdoblja koje se smatra relevantnim za dodjelu carinske kvote (2015.–2017.).

(70)

Komisija je podsjetila da je metoda dodjele carinske kvote jednaka za sve kategorije proizvoda i za sve izvore. Kriterij za dodjelu carinske kvote za pojedine zemlje, kako je utvrđen u Uredbi (EU) 2019/159, bio je taj da uvoz zemlje treba činiti najmanje 5 % prosječnog uvoza u kategoriji proizvoda u razdoblju 2015.–2017. U zaprimljenim podnescima u tom se pogledu ne navodi nikakav objektivan razlog za promjenu tog pristupa. Štoviše, prema pravilima WTO-a, odobravanje carinskih kvota za pojedine zemlje samo kad nije postignut prag od 5 % predstavljalo bi diskriminaciju među zainteresiranim stranama. Stoga Komisija nije mogla prihvatiti te zahtjeve.

(71)

Druge su zainteresirane strane istaknule različite odredbe iz bilateralnih trgovinskih sporazuma koje je Europska unija potpisala s određenim trgovinskim partnerima kako bi bili izuzeti od mjera ili kako bi se prema njima postupalo povlašteno u pogledu uvoza.

(72)

Komisija je navela da je mogućnost donošenja zaštitnih mjera predviđena u svim bilateralnim trgovinskim sporazumima na koje se te strane pozivaju. Stoga se na temelju toga ne može zahtijevati nikakvo izuzeće. Komisija se nije složila ni sa stajalištem da bi nekim zemljama trebala odobriti povlašteno postupanje, a drugima ne. Takvim se bilateralnim sporazumima Uniji ne propisuje i ne nalaže nikakva obveza takvog različitog postupanja prema drugim zainteresiranim stranama koje podliježu mjerama. Isto tako, nijedna zainteresirana strana nije mogla istaknuti nijednu takvu odredbu u relevantnim sporazumima. Stoga Komisija nije mogla prihvatiti te zahtjeve.

(73)

Unatoč tomu, druge su zainteresirane strane tvrdile da je povećanje carinske kvote potrebno jer industrija Unije ne može opskrbljivati tržište Unije dovoljnim količinama, što bi stoga moglo dovesti do manjka na tržištu.

(74)

Komisija je podsjetila da su za većinu kategorija proizvoda i dalje postojale neiskorištene kvote, kako na kraju razdoblja u kojem su na snazi bile privremene mjere (1. veljače 2019.), tako i na kraju prvog razdoblja u kojem su na snazi bile konačne mjere (30. lipnja 2019.). Stoga je Komisija smatrala da su takve tvrdnje u suprotnosti sa stvarnom iskorištenosti kvote. Štoviše, te strane nisu podnijele nikakve dokaze o postojanju ikakvog manjka opskrbe ni za koju od relevantnih kategorija proizvoda. Stoga je Komisija odbila te zahtjeve.

(75)

Neke su zainteresirane strane svoje tvrdnje u pogledu povećanja carinskih kvota u određenim kategorijama povezale s navodnim povećanjem potražnje u sektorima gospodarstva u kojima se te kategorije upotrebljavaju.

(76)

Komisija je navela da su u tim tvrdnjama istaknuta povećanja potražnje do kojih je došlo prije uvođenja konačnih mjera. Komisija je u tom pogledu podsjetila da je takva moguća povećanja već obuhvatila dodatkom od 5 % tradicionalnim razinama uvoza, koji se primjenjivao od stupanja na snagu konačnih zaštitnih mjera. Kad je riječ o kretanju potražnje u narednim godinama, informacije dostupne Komisiji nisu upućivale ni na kakvo znatno povećanje potražnje, nego zapravo na smanjenje stvarne potrošnje čelika. (17)

(77)

Neke su zainteresirane strane od Komisije zatražile da isključi određene potkategorije proizvoda ili podijeli trenutačne kategorije proizvoda. U prilog tim tvrdnjama navele su da je u interesu Unije da osigura da uvoz određenih „ciljnih” potkategorija proizvoda ne bude istisnut uvozom drugih standardnijih potkategorija proizvoda.

(78)

Komisija je u tom pogledu istaknula da opseg revizije ne obuhvaća isključivanje ili uključivanje kategorija ili potkategorija proizvoda na koje se primjenjuju mjere. Kad je riječ o zahtjevima za podjelu nekih kategorija proizvoda, Komisija se pozvala na svoje objašnjenje iz prethodne uvodne izjave 34.

(79)

Neke su zainteresirane strane ustrajale na tome da bi Komisija trebala uvesti sustav licenciranja za upravljanje carinskim kvotama.

(80)

Komisija je u tom pogledu istaknula da je pri osmišljavanju sustava carinskih kvota najvažnije bilo osigurati da je njegova provedba razumno izvediva. S obzirom na širok opseg proizvoda trenutačnih mjera, uvođenjem sustava licenciranja dodao bi se stupanj složenosti čije usporedive neto prednosti u odnosu na nedostatke još nisu jasne. Osim ako se dokaže suprotno, Komisija je smatrala da je sustav carinskih kvota koji je trenutačno na snazi primjeren. Komisija ističe da u okviru revizije nisu podneseni nikakvi dokazi koji bi doveli u pitanje primjerenost trenutačnog sustava upravljanja carinskim kvotama.

(81)

Neke su zainteresirane strane od Komisije zatražile da trenutačno upravljanje carinskim kvotama za pojedine zemlje izmijeni na način da se njima upravlja na tromjesečnoj osnovi. Te su strane tvrdile da bi se time smanjio rizik od praksi stvaranja zaliha i osigurala ravnomjernija upotreba kvota.

(82)

Komisija je smatrala da je trenutačni sustav, u kojem se carinskim kvotama za pojedine zemlje za povijesne dobavljače upravlja na godišnjoj osnovi, u interesu Unije jer uvoznicima i korisnicima Unije ni u kojem određenom trenutku nepotrebno i umjetno ne ograničava izbor opskrbe. Stoga Komisija nije smatrala da ga treba promijeniti.

(83)

Neke su zainteresirane strane zatražile i da se zemljama koje su iscrpile svoje carinske kvote za pojedine zemlje omogući neposredan pristup preostaloj kvoti. Ta je mogućnost trenutačno ograničena na četvrto tromjesečje svakog razdoblja.

(84)

Komisija je podsjetila da je mogućnost pristupa preostaloj carinskoj kvoti u zadnjem tromjesečju razdoblja uvedena kako bi se smanjio rizik da preostale kvote ostanu neiskorištene i kako bi se izbjegao mogući manjak opskrbe na tržištu Unije. Kao što je prethodno navedeno, Komisija je svakodnevno pratila korištenje preostalih carinskih kvota. Komisija je stoga navela, osim u pogledu nalaza o istiskivanju iz odjeljka 2.B u nastavku, da je iskorištenost kvote za većinu preostalih kvota vrlo visoka (u brojnim je slučajevima u potpunosti iscrpljena). Komisija je navela i da većina carinskih kvota za pojedine zemlje nije bila u potpunosti iskorištena ni u nekoliko kategorija s vrlo niskom razinom iskorištenosti preostale carinske kvote. Komisija je stoga zaključila, s obzirom na te elemente, da se omogućavanjem pristupa zadnjem tromjesečju razdoblja dosad djelotvorno osiguralo očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova u pogledu podrijetla (18), uz istodobno maksimalno smanjenje rizika od manjka opskrbe.

(85)

Na temelju konačnih zaštitnih mjera, nakon što se iscrpi carinska kvota za pojedine zemlje u određenoj kategoriji proizvoda, odgovarajućoj se zemlji u zadnjem tromjesečju omogućuje pristup globalnoj carinskoj kvoti (odnosno od 1. travnja 2019. do 30. lipnja 2019.). Iako je globalna carinska kvota načelno osmišljena za preostale zemlje koje nemaju pravo na carinske kvote za pojedine zemlje, taj je mehanizam stvoren kako bi se osiguralo da preostale carinske kvote ne ostanu neiskorištene na kraju svake godine primjene mjera.

(86)

U Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije istaknuto je da su za određene kategorije proizvoda jedna ili više zemalja kojima je dodijeljena carinska kvota za pojedine zemlje u zadnjem tromjesečju brzo iscrpile preostalu carinsku kvotu i tako istisnule tradicionalne tokove uvoza iz drugih izvora. Komisija se stoga obvezala istražiti je li ta činjenica negativno utjecala na interes Unije, posebno u pogledu potrebe za održavanjem tradicionalnih trgovinskih tokova i, ako je potrebno, odlučiti o mogućim instrumentima za ispravljanje te situacije.

(87)

S jedne strane, mnoge su se zainteresirane strane, uključujući zemlje dobavljače, izvoznike, korisnike i industriju Unije, žalile na učinak isključivanja koji bi u pogledu njihovih interesa mogao nastati zbog trenutačnog sustava pristupa preostaloj kvoti u zadnjem tromjesečju. Te su strane od Komisije zatražile da odmah poduzme mjere kako bi ispravila navodnu predmetnu neravnotežu, i to na način da se zemlji koja već podliježe carinskoj kvoti za pojedine zemlje ne bi smjelo dopustiti da istisne druge uobičajene dobavljače, čak i ako su razmjerno manje važni s obzirom na obujam uvoza. Te su strane stoga zatražile da se u zadnjem tromjesečju odgovarajuće godine primjene mjera ograniči korištenje globalne preostale carinske kvote. S druge strane, manji je broj zainteresiranih strana podnio argumente u suprotnom smislu, pri čemu se nije složio ni s kakvim promjenama u funkcioniranju postojećeg mehanizma. Prema njihovu mišljenju, svaka bi promjena sustava ugrozila potpuno iskorištavanje preostalih carinskih kvota.

(88)

Komisija je provela temeljitu procjenu mehanizma koji je trenutačno na snazi za upravljanje globalnim preostalim carinskim kvotama, uključujući prijenos neiskorištenih kvota iz jednog tromjesečja u drugo i pristup u četvrtom tromjesečju koji imaju zemlje koje su iscrpile svoje odgovarajuće kvote za pojedine zemlje. Ta je procjena pokazala da postojeći mehanizam općenito funkcionira dobro i da omogućava neometano maksimalno iskorištavanje preostale carinske kvote. U velikoj većini kategorija proizvoda koje podliježu konačnim mjerama, činjenica da su dobavljači koji su iscrpili svoje kvote za pojedine zemlje koristili globalnu carinsku kvotu, čak i ako su ponekad mogli iskoristiti velik udio globalne carinske kvote u zadnjem tromjesečju, nije spriječila manje povijesne dobavljače obuhvaćene preostalom carinskom kvotom da nastave izvoziti u istom razdoblju. U tim se okolnostima činilo da je neograničeni pristup globalnoj carinskoj kvoti u zadnjem tromjesečju i dalje ključna značajka sustava carinskih kvota u interesu Unije koju bi kao takvu trebalo zadržati.

(89)

Međutim, analiza Komisije pokazala je i da su u dvije kategorije proizvoda (odnosno u kategorijama proizvoda 13 i 16) (19) dvije zemlje kojima je dodijeljena carinska kvota za pojedine zemlje (Turska i Rusija) ukupnu globalnu carinsku kvotu gotovo isključivo iscrpile u zadnjem tromjesečju prvog razdoblja primjene mjera (1. travnja – 30. lipnja 2019.), a u nekim slučajevima i u samo nekoliko dana.

(90)

To je osobito bio slučaj u kategoriji proizvoda 13 (čelične šipke za armiranje betona), za koju je globalna carinska kvota iscrpljena 27. svibnja 2019., odnosno više od mjesec dana prije kraja tromjesečja, i to unatoč prijenosu 23 % neiskorištene carinske kvote iz trećeg tromjesečja 2018. Raspoloživ obujam zapravo su u potpunosti iskoristile dvije zemlje kojima je dodijeljena carinska kvota za pojedine zemlje (Turska i Rusija) i koje su istisnule druge uobičajene manje dobavljače koji su prethodno redovito koristili globalnu carinsku kvotu, kao što su Bjelarus i Srbija.

(91)

Za kategoriju proizvoda 16 (nelegirane i ostale legirane žičane šipke) globalna carinska kvota iscrpljena je na samom početku zadnjeg tromjesečja prvog razdoblja primjene mjera (odnosno 2. travnja 2019.) jer ju je uvelike iskoristila Turska i u manjoj mjeri Rusija (one su iskoristile 62 % odnosno 33 % ukupne preostale carinske kvote raspoložive za četvrto tromjesečje). Manje zemlje dobavljači, kao što su Bosna i Hercegovina, Japan i Južna Koreja, stoga više nisu mogle izvoziti, a da ne plate 25 % carinske stope iznad kvote (20).

(92)

S obzirom na tu analizu, Komisija je utvrdila da je za te dvije kategorije proizvoda mehanizam koji je uspostavljen za potpuno iskorištavanje carinskih kvota doveo do neželjenih učinaka. Razlog tomu jest to što je uspostavljeni mehanizam uglavnom omogućavao većim dobavljačima da razinu izvoza povećaju iznad razine svojih tradicionalnih trgovinskih tokova na štetu manjih dobavljača koji bi inače nastavili izvoziti do iscrpljenja preostale kvote.

(93)

Komisija je smatrala da je to protivno interesu Unije zbog dva razloga. Kao prvo, isključivanje manjih zemalja izvoznica protivno je cilju očuvanja tradicionalnih trgovinskih tokova i u pogledu podrijetla. Kao drugo, takvo kretanje korisničku industriju Unije lišava opskrbe određenim specijaliziranim vrstama čelika iz tih kategorija koje u ograničenim količinama izvoze samo manje zemlje dobavljači.

(94)

Komisija je stoga smatrala da je potrebno utvrditi količinsku gornju granicu za pojedinačna podrijetla proizvoda. Odnosno, u zadnjem tromjesečju dvaju preostalih razdoblja konačnih mjera korištenje globalne carinske kvote za kategorije proizvoda 13 i 16 (odnosno kategorije u kojima su zabilježeni negativni učinci istiskivanja) bit će ograničeno na 30 % po zemlji dobavljaču. U okviru tog ograničenja najmanje bi četiri zemlje dobavljači mogle iskoristiti carinsku kvotu.

(95)

Komisija smatra da je taj prag primjeren zbog sljedećih razloga: podaci o uvozu koji su procijenjeni tijekom dvaju tromjesečja na koja su se 2019. primjenjivale konačne mjere pokazali su da su najviše četiri zemlje izvoznice (u svakoj od dviju kategorija) izvozile minimalno značajne količine (21) u Uniju. Komisija smatra da takva gornja granica ne bi nijednom konkretnom izvoru umjetno ograničila pristup preostaloj carinskoj kvoti i da bi korisnicima u Uniji zajamčila dovoljnu raznolikost izvora opskrbe.

(96)

Prema mišljenju Komisije, prilagodbom mehanizma carinske kvote postigla bi se primjerena ravnoteža između, s jedne strane, cilja maksimalne iskorištenosti carinske kvote i, s druge strane, cilja osiguravanja minimalnog količinskog prostora za manje zemlje dobavljače kako bi nastavile izvoziti u okviru globalne carinske kvote, a da ih pritom ne isključe veći dobavljači koji su u okviru svoje carinske kvote za pojedine zemlje već izvezli obujam koji čini njihove tradicionalne trgovinske tokove. Tim bi se mehanizmom osiguralo i očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova u kategorijama 13 i 16 u interesu Unije, ne samo u pogledu obujma nego i u pogledu podrijetla.

(97)

Neke su zainteresirane strane prigovorile tvrdnjama o postojanju istiskivanja i umjesto toga tvrdile da je takvo ponašanje određenih zemalja u pogledu izvoza jednostavno potvrda da je dodijeljena carinska kvota niža od one koju zahtijeva tržište.

(98)

Komisija je u tom pogledu navela, kako je opisano u odjeljku 2.A, da se na temelju njezine analize podataka prikupljenih tijekom primjene konačnih mjera čini da je sveukupna razina carinskih kvota zasad primjerena i da je, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 89. do 93., negativne učinke istiskivanja utvrdila samo u dvije kategorije proizvoda. Komisija za te kategorije uspostavlja odgovarajuću korektivnu mjeru kojom se uzimaju u obzir tradicionalni trgovinski tokovi svih zemalja dobavljača te usklađuje interes potrošnje Unije u odnosu na te trgovinske tokove.

(99)

Komisija je istražila i je li funkcioniranje postojećih zaštitnih mjera za čelik prouzročilo ikakve znatne rizike za stabilizaciju ili gospodarski razvoj određenih povlaštenih trgovinskih partnera u mjeri koja bi štetila ciljevima integracije iz njihovih sporazuma s Unijom. To se posebno odnosi na situaciju nekih zemalja s kojima je Unija sklopila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

(100)

U okviru ispitnog postupka revizije, države zapadnog Balkana, odnosno Bosna i Hercegovina, Republika Sjeverna Makedonija i Republika Srbija, istaknule su zabrinutosti i iznijele tvrdnje slične onima koje su već iznijele prije donošenja konačnih zaštitnih mjera.

(101)

Te zemlje navode da konačne zaštitne mjere ograničavaju širenje njihove industrije čelika i njihovu mogućnost izvoza u Uniju, što nosi rizik od gubitka radnih mjesta, slabi njihov gospodarski razvoj i ugrožava ciljeve integracije i stabilizacije iz njihovih sporazuma s Unijom. Konkretno, tvrde da je njihova carinska kvota za pojedine zemlje u određenim kategorijama premala i da je treba povećati. Tvrde i da trenutačna dodjela carinskih kvota ne pridonosi očuvanju tradicionalnih trgovinskih tokova i da bi carinske kvote stoga trebalo preraspodijeliti. Te zemlje zahtijevaju bržu liberalizaciju carinskih kvota, pri čemu tvrde da se potražnja Unije povećala.

(102)

Srbija je osobito ponovila da prosječni obujam uvoza u posljednje tri godine koje je Komisija upotrijebila za utvrđivanje razina carinskih kvota, odnosno razdoblje 2015. – 2017., nije reprezentativan za povijesnu trgovinu s Unijom. Srbija je tvrdila da to osobito vrijedi s obzirom na to da je njezina jedina čeličana u tom razdoblju mirovala i da su njezini novi vlasnici tek nedavno uspjeli njezinu tradicionalnu proizvodnju i prodaju vratiti na uobičajene razine. Srbija je tvrdila da takva niža razina kvote ugrožava održivost čeličane i ima ozbiljne negativne učinke na razvoj cijele regije zapadnog Balkana. Konačno, države zapadnog Balkana zahtijevaju i da ih se na temelju njihova posebnog odnosa s Unijom isključi iz područja primjene mjera na istoj osnovi kao i zemlje članice Europskog gospodarskog prostora (EGP).

(103)

Isto su tako iznijele nekoliko tvrdnji i zahtjeva u pogledu određenih kategorija proizvoda, odnosno kategorija 1, 2, 5, 6, 16, 20 i 21.

(104)

Kad je riječ o zahtjevu za isključenje iz područja primjene mjera, Komisija želi podsjetiti da se u skladu s člankom 2. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama zaštitne mjere primjenjuju na ispitivani uvozni proizvod, neovisno o njegovu podrijetlu. Jedine iznimke od tih pravila odnose se na posebnu situaciju određenih članica zemalja u razvoju ili, ovisno o slučaju, obveze koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma. Međutim, u tom je slučaju utvrđeno da sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju koje je EU sklopio sa zemljama zapadnog Balkana potvrđuju da se na uvoz mogu primjenjivati zaštitne mjere donesene u skladu sa Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama.

(105)

Kad je riječ o zahtjevima za povećanje carinske kvote u više kategorija proizvoda na temelju navodno povećane potražnje, Komisija je te tvrdnje već razmotrila u svojoj temeljitoj analizi iskorištenosti carinske kvote opisanoj u prethodnom odjeljku 2.A. Komisija je zaključila da je razina kvota primjerena i proporcionalna za očuvanje tradicionalnih trgovinskih tokova i da ne postoje dokazi o znatnom povećanju potražnje Unije koji bi opravdali promjenu razine carinske kvote. Nadalje, činjenica da je u većini kategorija proizvoda na kraju prve godine primjene zaštitnih mjera (30. lipnja 2019.) i dalje postojao dostupan obujam značila je da te mjere općenito ne ograničavaju mogućnost trećih zemalja da izvoze čelik u Uniju. Stoga Komisija nije mogla zaključiti da je trenutačna carinska kvota prouzročila štetne učinke u pogledu postizanja predviđenih ciljeva integracije.

(106)

Jedna je od zemalja zapadnog Balkana tvrdila da bi se mjerama trebao zajamčiti određeni obujam izvoza, osobito u kategorijama proizvoda 1 i 6, što je smatrala potrebnim kako bi svoju domaću industriju održala održivom, a gospodarstvo stabilnim. Međutim, analiza iskorištenosti pojedinačne carinske kvote u te dvije kategorije proizvoda pokazala je da mogućnost te zemlje da izvozi u EU nije bila neopravdano ograničena mjerama. Naprotiv, prosječni obujam izvoza te zemlje u trećem i četvrtom tromjesečju prve godine primjene zaštitnih mjera (od 2. veljače do 30. lipnja 2019.) upućivao je na to da je ta zemlja čak i nadmašila svoje prethodna predviđanja.

(107)

Kad je riječ o kategorijama proizvoda 6, 20 i 21, zemlje zapadnog Balkana koje su iscrpile svoje carinske kvote za pojedine zemlje tvrdile su da njihove carinske kvote treba povećati kako bi se poništio negativan učinak zaštitnih mjera na njihova gospodarstva.

(108)

Komisija je slijedom tih tvrdnji provela temeljitu analizu kretanja njihova iscrpljivanja predmetne carinske kvote, kao i iskorištenosti preostale carinske kvote u zadnjem tromjesečju prve godine primjene mjera (1. travnja – 30. lipnja 2019.). Ta je analiza pokazala da su neke zemlje zapadnog Balkana, iako su doista iscrpile svoje carinske kvote za pojedine zemlje prije kraja prvog razdoblja primjene mjera (odnosno prije 30. lipnja 2019.), mogle nastaviti izvoziti u Uniju u okviru relevantnih preostalih kvota do njihova iscrpljenja, a to se dogodilo samo nekoliko tjedana prije objave novih kvota za drugo razdoblje primjene mjera 1. srpnja 2019. Ta je činjenica, zajedno s dodatnom maržom izvoza koju je od 1. srpnja 2019. omogućilo povećanje kvote proizašlo iz liberalizacije mjera, navela Komisiju da zaključi da te tvrdnje nisu dovoljno potkrijepljene i da nije potrebno povećati odgovarajuću carinsku kvotu.

(109)

Nadalje, Komisija je navela da će prilagodbe u funkcioniranju sustava carinskih kvota koje su predložene u prethodnim odjeljcima (2.A i 2.B), kao što je ograničenje od 30 % po zemlji u pogledu korištenja globalne carinske kvote za kategorije proizvoda 1, 13 i 16 (22), i koje će stupiti na snagu slijedom ove revizije, u svakom slučaju pridonijeti i rješavanju nekih pitanja koja su istaknule zemlje zapadnog Balkana, osobito u pogledu zaštite tradicionalnih tokova izvoza povijesnih dobavljača Unije.

(110)

Naposljetku, jedna je zemlja tvrdila da bi joj na temelju njezina obujma izvoza 2017., koji je iznosio nešto više od praga od 5 %, trebalo dodijeliti carinsku kvotu za pojedine zemlje u kategoriji proizvoda 16. Međutim, kako je Komisija već objasnila u uvodnoj izjavi 147. Uredbe (EU) 2019/159, dodjela carinskih kvota za pojedine zemlje za sve se druge zemlje izvoznice temelji na prosječnom uvozu u zadnje tri godine, odnosno od 2015. do 2017., a ne samo na zadnjoj godini tog razdoblja. Stoga se taj zahtjev nije mogao prihvatiti.

(111)

U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2015/478 i međunarodnim obvezama Unije, osobito člankom 9. stavkom 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama, zaštitne mjere ne bi se trebale primjenjivati ni na jedan proizvod podrijetlom iz neke zemlje u razvoju, koja je članica WTO-a, sve dok njezin udio u uvozu tog proizvoda u Uniju ne prelazi 3 %, pod uvjetom da na zemlje u razvoju, koje su članice WTO-a, s manje od 3 % udjela u uvozu, ukupno ne otpada više od 9 % ukupnog uvoza dotičnog proizvoda u Uniju. Štoviše, u interesu je Unije da prilagodi popis zemalja u razvoju koje su isključene iz područja primjene mjera kako bi se izbjeglo da određene zemlje u razvoju neopravdano ostvare pravo na originalno isključenje.

(112)

Komisija se nakon donošenja konačnih zaštitnih mjera u Uredbi (EU) 2019/159 obvezala da će redovito revidirati popis zemalja u razvoju koje su potencijalno isključene iz područja primjene mjera na temelju ažuriranih statističkih podataka o uvozu.

(113)

Kako bi utvrdila popis isključenja iz konačnih mjera, Komisija je upotrijebila najnovije podatke koji su tada bili dostupni, odnosno podatke iz druge polovice 2017. i prve polovice 2018. Za potrebe ažuriranja tog popisa u okviru ispitnog postupka revizije, Komisija je upotrijebila ažuriraniji i konsolidirani skup statističkih podataka, odnosno podatke za cijelu 2018. Komisija je kao novo referentno razdoblje uzela cijelu 2018. jer je riječ o najreprezentativnijem razdoblju s konsolidiranim statističkim podacima. Osim toga, upotrebom cijele godine izbjegavaju se svi sezonski učinci. Za potrebe relevantnih izračuna nije se uzeo u obzir uvoz iz zemalja isključenih na temelju članka 6. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/159.

(114)

Na temelju podataka za cijelu 2018., uvoz iz sljedećih zemalja, koje su dosad bile isključene iz područja primjene mjera, premašio je prag od 3 % u nekim kategorijama proizvoda. Stoga bi se slijedom revizije na njih sada trebale primjenjivati mjere:

(115)

uvoz iz Indonezije u kategorijama proizvoda 8 (nehrđajući toplovaljani limovi i trake) i 9 (nehrđajući hladnovaljani limovi i trake), koji redom čine 10,12 % i 3,77 %,

(116)

kad je riječ o kategoriji proizvoda 24 (ostale bešavne cijevi), ukupan udio u uvozu svih zemalja u razvoju s manje od 3 % udjela u uvozu premašio je prag od 9 % u 2018. (10,74 %). Stoga će se zaštitne mjere primjenjivati na sav uvoz kategorije proizvoda 24 iz svih zemalja u razvoju.

(117)

Komisija je potom procijenila bi li zemlje u razvoju u pogledu kategorija 8, 9 i 24 ispunjavale uvjete za carinsku kvotu za pojedine zemlje (23). Komisija je u tu svrhu procijenila je li u razdoblju 2015. – 2017. uvoz tih kategorija iz dotičnih zemalja činio najmanje 5 % ukupnog uvoza u tom razdoblju u bilo kojoj kategoriji. Rezultati su pokazali da nijedna od njih ne ispunjava uvjete za carinsku kvotu za pojedine zemlje. Stoga će sve te zemlje biti obuhvaćene preostalom carinskom kvotom u odgovarajućim kategorijama.

(118)

Kad je riječ o isključenjima iz područja primjene zaštitnih mjera, ishod revizije je sljedeći:

(119)

uvoz iz Brazila u kategorijama proizvoda 8 (nehrđajući toplovaljani limovi i trake) i 17 (profili od željeza ili nelegiranog čelika) isključit će se iz područja primjene mjera jer je razina uvoza 2018. pala ispod 3 % (2,22 % za kategoriju 8 i 2,52 % za kategoriju 17),

(120)

uvoz iz Ukrajine u kategorijama proizvoda 1 (nelegirani i ostali legirani toplovaljani limovi i trake) i 19 (materijal za željezničke pruge) neće se podvrgnuti mjerama jer je razina uvoza 2018. pala ispod 3 % (1,68 % za kategoriju 1 i 0,6 % za kategoriju 19),

(121)

uvoz iz Egipta u kategoriji proizvoda 12 (nelegirane i ostale legirane šipke i laki profili) neće se podvrgnuti mjerama jer je razina uvoza 2018. pala ispod 3 % (2,41 %),

(122)

uvoz iz Indije u kategoriji proizvoda 8 (nehrđajući toplovaljani limovi i trake) neće se podvrgnuti zaštitnim mjerama jer je razina uvoza 2018. pala ispod 3 % (2,87 %),

(123)

uvoz iz Turske u kategoriji proizvoda 10 (nehrđajući toplovaljani kvarto-lim) neće se podvrgnuti zaštitnim mjerama jer je razina uvoza 2018. pala ispod 3 % (2,58 %).

(124)

uvoz iz Kine u kategoriji proizvoda 22 (bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika) neće se podvrgnuti zaštitnim mjerama jer je razina uvoza u 2018. pala ispod 3 % (2,61 %).

(125)

Carinske kvote za pojedine zemlje dodijeljene tim zemljama u razvoju, članicama WTO-a, koje će nakon revizije biti isključene iz mjera prenijet će se u preostalu carinsku kvotu. Točan količinski iznos carinske kvote koji će se prenijeti izračunat će se nakon završetka prvog tromjesečja relevantnog razdoblja (odnosno razdoblja od 1. srpnja do 30. rujna 2019.) kako bi se procijenilo koliko je carinske kvote za pojedine zemlje eventualno već iskorišteno. Nakon izračuna, raspoloživa carinska kvota prenijet će se u relevantnu preostalu carinsku kvotu u roku od 20 radnih dana.

(126)

Nakon tog ponovnog izračuna Komisija je ažurirala popis isključenja na temelju ažuriranih podataka o uvozu kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 114. do 124. za svaku od 26 kategorija proizvoda koje podliježu mjerama (potpuni ažurirani popis nalazi se u Prilogu II.).

(127)

Komisija je zaprimila više podnesaka o tom pitanju revizije. Konkretno, zainteresirane strane su predložile da se za izračun količine uvoza odaberu druga razdoblja. Neke su strane zatražile i da ih se izuzme, bez obzira na to što su priznale da je moguće da prelaze relevantan prag. Ostale zainteresirane strane, koje su dosad bile isključene iz zaštitnih mjera, tvrdile su da bi im trebalo odobriti razdoblje za prilagodbu na novu situaciju u kojem bi podlijegale mjerama. Jedna je zainteresirana strana tvrdila da Komisija ne može nijednu zemlju u razvoju koja je prethodno bila isključena podvrgnuti mjerama jer bi to bilo protivno obvezama WTO-a u pogledu postupnog ublažavanja mjere tijekom njezina vijeka. Naposljetku, neke su zainteresirane strane zatražile da im se dodijeli carinska kvota za pojedine zemlje ako ih se podvrgne zaštitnim mjerama.

(128)

Komisija je navela sljedeće. Kao prvo, Komisija je u Uredbi (EU) 2019/159 i u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka revizije jasno navela da će ažurirati popis zemalja u razvoju koje će biti izuzete od konačnih mjera na temelju najnovijih dostupnih podataka. Stoga su sve zainteresirane strane bile dovoljno unaprijed obaviještene da će se provesti takva revizija. Štoviše, Komisija se oslonila na javno dostupne podatke o uvozu. Prema tome, sve su zainteresirane strane razumno mogle predvidjeti je li vjerojatno da će biti podvrgnute mjerama s obzirom na novija kretanja njihova uvoza u određenoj kategoriji proizvoda. Stoga su tvrdnje da je potrebno razdoblje prilagodbe odbačene.

(129)

Kao drugo, u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2015/478, koji je jednak članku 9. stavku 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama, uvoz takvih zemalja isključit će se iz predmetnih mjera „sve dok udio te zemlje u uvozu dotičnog proizvoda u Uniju ne prelazi 3 %, pod uvjetom da na zemlje u razvoju, koje su članice WTO-a, s manje od 3 % udjela u uvozu, ukupno ne otpada više od 9 % ukupnog uvoza dotičnog proizvoda u Uniju.”

(130)

Stoga izuzeće za zemlje u razvoju nije bezuvjetno tijekom cijelog razdoblja trajanja mjera. Komisija je na temelju toga odlučila revidirati popis izuzeća na temelju najnovijih podataka. Nadalje, Komisija nije mogla prihvatiti tvrdnju da zemlja koja je isključena u fazi donošenja konačnih mjera ne može biti predmet mjera u okviru revizije jer bi to bilo restriktivnije. Komisija je zapravo navela da se konačne zaštitne mjere postupno liberaliziraju, među ostalim i zbog revizije (vidjeti odjeljak 2.E). Predmetne mjere stoga nisu restriktivnije nego što su bile na kraju prve godine primjene mjera. Time što se zemlja u razvoju, koja više ne ispunjava pravni kriterij za isključenje, podvrgava mjerama samo se ispunjavaju obveze EU-a i WTO-a na temelju članka 18. Uredbe (EU) 2015/478 i članka 9. stavka 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama. Stoga je taj zahtjev odbačen.

(131)

Komisija je podsjetila i da, sve dok su ispunjeni relevantni pragovi, nema nikakvu diskrecijsku ovlast u pogledu odluke treba li zemlju podvrgnuti mjerama ili ne. Svako drugo tumačenje, koja predlažu neke zainteresirane strane, činilo bi povredu članka 18. Uredbe (EU) 2015/478.

(132)

Komisija je naposljetku procijenila bi li bilo koja od zemalja koje su sada predmet mjera u određenoj kategoriji proizvoda ispunjavala uvjete za carinsku kvotu za pojedine zemlje. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 117., došla je do zaključka da nijedna od tih zemalja ne ispunjava uvjete za carinsku kvotu za pojedine zemlje.

(133)

EUROFER i neke države članice zatražile su da Komisija ukloni ili smanji liberalizaciju konačnih zaštitnih mjera zbog navodne stagnacije na tržištu čelika u Uniji. Prema tvrdnjama EUROFER-a, te razine liberalizacije uvelike su premašile izglede za rast za sektor čelika u Uniji te bi stoga ozbiljno ugrozile djelotvornost mjera. Taj zahtjev EUROFER-a podržala je i ESTA te je predložila da Komisija umjesto uklanjanja liberalizacije smanji carinsku stopu iznad kvote s 25 % na 20 %.

(134)

Komisija je podsjetila da je u Uredbi (EU) 2019/159 utvrđeno da će se, kako bi se te mjere liberalizirale postupno, razine svih kvota za oslobođenje od carine povećati za 5 % na kraju prve i na kraju druge godine primjene mjera. Odnosno 1. srpnja 2019. i 1. srpnja 2020. (24)

(135)

Komisija je podsjetila i da je svrha ove revizije upravo bila provesti sve primjerene prilagodbe mjera koje bi mogle biti potrebne kako bi te zaštitne mjere bile u skladu s kretanjima na tržištu čelika u EU-u, na temelju interesa Unije.

(136)

Člankom 5. stavkom 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama određuje se da: „Svaka članica može primjenjivati zaštitne mjere samo u onom opsegu koliko je to potrebno da bi se spriječila ili popravila ozbiljna šteta i da bi se olakšala prilagodba.” To je načelo preneseno u pravo EU-a člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/478. Člankom 7. stavkom 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama određuje se pak da će se zaštitne mjere primjenjivati „samo kroz ono razdoblje koliko je to nužno da bi se spriječila ili popravila ozbiljna šteta i da bi se olakšala prilagodba.” Člankom 19. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/478 to se načelo prenosi u pravo EU-a. Članak 7. stavak 4. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama obvezuje članice da primjenjuju zaštitne mjere kako bi ih progresivno ublažile u pravilnim razmacima i kako bi se olakšala prilagodba u situaciji kad se […] predviđa trajanje neke zaštitne mjere duže od godinu dana. Isti je zahtjev naveden u članku 19. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/478.

(137)

Iako je liberalizacija zaštitnih mjera nakon njihove prve godine primjene pravna obveza na temelju prava Unije i WTO-a, tim se pravilima ne utvrđuje nikakav konkretan zahtjev u pogledu oblika ili konkretnog tempa liberalizacije, osim da se ta liberalizacija treba odvijati progresivno u pravilnim razmacima tijekom razdoblja primjene.

(138)

Međutim, u svakom slučaju i radi dosljednosti, liberalizacija bilo koje zaštitne mjere, i pogledu oblika i u pogledu tempa, ne bi smjela dovesti u pitanje željeni učinak samih zaštitnih mjera. Razlog tomu jest taj što bi mjere trebale štititi domaće tržište od uvoza tako dugo dok je potrebno kako bi se u skladu s člankom 7. stavkom 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama spriječila ili popravila ozbiljna šteta i olakšala prilagodba. Ne bi bilo primjereno da uvjeti liberalizacije predmetnih mjera ugrožavaju taj cilj.

(139)

Kako bi procijenila je li tempo liberalizacije količinskog praga carinske kvote od 5 % + 5 % usklađen s postojećim zaštitnim mjerama, Komisija je smatrala da treba provesti dvije vrste analiza. S jedne strane, Komisija je provela retrospektivnu analizu kojom je, s obzirom na sve informacije prikupljene tijekom ispitnog postupka revizije, htjela procijeniti primjerenost postojećeg količinskog praga carinske kvote za sprečavanje ili popravljanje ozbiljne štete za industriju čelika u EU-u. S druge strane, Komisija je provela analizu usmjerenu na budućnost kojom je provjerila je li predviđena liberalizacija od 5 % + 5 % u skladu s predviđanjima najnovijih općih gospodarskih i industrijskih izgleda u Uniji.

(140)

U tom se pogledu podsjeća da se u Uredbi (EU) 2019/159 izračun količinskog praga carinske kvote u prvoj godini primjene mjera temeljio na prosječnom uvozu tijekom razdoblja 2015.–2017. Tom je prosjeku dodano povećanje od 5 % na račun povećane potražnje na tržištu EU-a. To je de facto dovelo do količinske razine koja je bila gotovo jednaka obujmu svih uvoza proizvoda na koje se primjenjuju mjere u kalendarskoj godini 2017. (30,1 milijun tona kao količinski prag u odnosu na 30,09 milijuna tona uvoza tijekom 2017.). Na temelju dokaza prikupljenih za razdoblje ispitnog postupka (odnosno za razdoblje 2013.–2017.) Komisija je utvrdila da se, zbog trenda koji je doveo do te razine uvoza, industrija čelika u EU-u nalazi u situaciji prijetnje ozbiljne štete. (25)

(141)

Analiza iz Uredbe (EU) 2019/159 (koja se temeljila na tada najnovijim podacima nakon 2017., odnosno statističkim podacima do rujna 2018.) potvrdila je da je daljnje povećanje uvoza pogoršalo izglede za industriju Unije. (26)

(142)

S obzirom na to, pouzdani statistički podaci o ukupnom uvozu proizvoda od čelika tijekom kalendarske godine 2018. bili su dostupni tek nakon prvog tromjesečja 2019. (odnosno otprilike tri mjeseca nakon što je Komisija donijela odluku o konačnim zaštitnim mjerama). Ti statistički podaci pokazali su da je ukupan uvoz proizvoda od čelika na koje se primjenjuju mjere dosegnuo rekordnih 33,4 milijuna tona 2018., što je puno više od ukupne razine uvoza dosegnute tijekom 2017., kao i puno više od prosječnog količinskog praga utvrđenog na temelju razdoblja ispitnog postupka (27).

(143)

S obzirom na te nalaze, ako Komisija potvrdi tempo liberalizacije od 5 % + 5 % iz Uredbe (EU) 2019/159, ukupan obujam kvota stavljenih na raspolaganje za drugu i treću godinu primjene mjera (odnosno za razdoblja 2019.–2020. i 2020.–2021.) iznosio bi 31,6 milijuna tona odnosno 33,2 milijuna tona. Takav scenarij liberalizacije značio bi da bi Komisija tijekom treće godine primjene zaštitnih mjera (odnosno od 1. srpnja 2020. do 30. lipnja 2021.) dopustila da uvoz dosegne gotovo isti obujam kao onaj zabilježen 2018. (odnosno otprilike 33,4 milijuna tona). Taj bi obujam iznosio 3,3 milijuna tona više od razine iz 2017. za koju je Komisija smatrala da predstavlja prijetnju ozbiljne štete te kao takva izrazito narušava funkcioniranje tržišta Unije.

(144)

Automatskim prihvaćanjem te razine uvoza, bez mogućnosti procjene mogućih učinaka tog uvoza, stoga bi se doveo u pitanje koristan učinak predmetnih mjera. Doista, kako je istaknuto u konačnoj uredbi (28), na razinu uvoza iz 2018. utjecalo je znatno preusmjeravanje trgovine zbog mjera SAD-a iz odjeljka 232., kao i uvoz izvan mjera koji se nije mogao uzeti u obzir prilikom pripreme privremenih mjera u srpnju 2018. (uključujući velike razine obujma koje su na tržište Unije ušle na temelju klauzule o otpremi iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/1013) (29).

(145)

Drugim riječima, s obzirom na cijeli skup podataka iz 2018., tempo liberalizacije od 5 % + 5 % ne bi bio u skladu s konačnim zaštitnim mjerama propisanima radi rješavanja pitanja nepredviđenog znatnog uvoza dotičnog proizvoda. Bez prilagodbe liberalizacije konačnih mjera Komisija bi dopustila nezapamćenu razinu uvoza čelika u Uniju u trećoj godini primjene mjera, bez mogućnosti rješavanja pitanja tog narušavajućeg obujma uvoza, i time potencijalno pridonijela daljnjem ostvarenju „prijetnje ozbiljne štete”.

(146)

Stoga je Komisija zaključila da kumulativnu liberalizaciju od 5 % + 5 %, koju su zatražile zainteresirane strane, bez mogućnosti preispitivanja učinaka te liberalizacije, treba smatrati neproporcionalnom da bi se spriječila ili popravila ozbiljna šteta i da bi se olakšala prilagodba u smislu članka 7. stavka 1. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i članka 19. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) 2015/478.

(147)

Prema tome, Komisija je smatrala da treba smanjiti stopu liberalizacije koja se trenutačno očekuje. U tom se pogledu za drugu i treću godinu primjene zaštitnih mjera primjerenom smatra kumulativna liberalizacija od 3 % + 3 %. Naime, ta manje izražena stopa liberalizacije imat će za učinak to da će ukupna razina kvota u trećoj godini primjene mjera ostati na 31,6 milijuna tona, odnosno 1,5 milijuna tona niža od narušenog rekorda iz 2018. Treba navesti i da bi se tom prilagodbom u potpunosti očuvao učinak liberalizacije jer bi na temelju te stope liberalizacije razina kvota u drugoj godini primjene zaštitnih mjera iznosila 31 milijun tona (otprilike milijun tona više od razine uvoza zabilježene tijekom 2017.). Komisija je smatrala da ta stopa predstavlja ujednačenije uložene napore kako bi se industriji Unije olakšala prilagodba, s povećanjima kvote od 0,9 i 0,9 na kraju prve i druge godine primjene mjera (odnosno 30. lipnja 2019. i 30. lipnja 2020.). Slijedom toga bi se uvoz mogao povećati za 1,5 milijuna tona kako bi eventualno dosegnuo razinu iz 2018., ali tek nakon potpunog ukidanja konačnih mjera na kraju trogodišnjeg razdoblja predviđenog u pravu WTO-a i Unije.

(148)

Naposljetku valja navesti da je, u pogledu budućnosti, ta snižena stopa liberalizacije u skladu s najnovijim objavljenim općim gospodarskim i industrijskim izgledima, u okviru kojih se predviđa smanjenje rasta u Uniji i svjetskom gospodarstvu.

(149)

Stoga je MMF u izvješću Svjetski gospodarski izgledi u travnju 2019. naveo: „Globalni rast usporit će s 3,6 % u 2018. na 3,3 % u 2019., a zatim se vratiti na 3,6 % u 2020. Rast u europodručju usporit će s 1,8 % u 2018. na 1,3 % u 2019. (0,6 postotnog boda niže od predviđenog u listopadu) i 1,5 % u 2020. Iako se očekuje da će se rast oporaviti u prvoj polovici 2019. nakon što nestanu neki privremeni čimbenici koji koče aktivnost, očekuje se da će prijelaz iz nepovoljne druge polovice 2018. zadržati stopu rasta u 2019.”

(150)

Komisija je pak u svojoj proljetnoj ekonomskoj prognozi navela sljedeće: „Procjenjuje se da će rast BDP-a u europodručju usporiti s 1,9 % u 2018. na 1,2 % u ovoj godini te se potom povećati na 1,5 % u 2020., kada će stopi rasta pogodovati veći broj radnih dana. Očekuje se da će BDP u svim državama članicama rasti tijekom razdoblja prognoze. Međutim, s obzirom na nepovoljno razdoblje na kraju 2018., te su procjene znatno niže nego prošle jeseni i nešto niže nego u zimskoj privremenoj prognozi.”

(151)

Kad je riječ o industrijskim izgledima, predviđa se da će usporavanje proizvodne aktivnosti u EU-u u proteklim mjesecima biti gore nego što je bilo predviđeno na početku godine. To pogoršanje uvjeta poslovanja u industrijskom sektoru smanjuje potražnju za čelikom. Nadalje, u EUROFER-ovim izgledima za čelik za razdoblje 2019. – 2020. od 18. srpnja 2019. predviđa se da će se stvarna potrošnja čelika u EU-u smanjiti za 0,4 % u 2019., što bi bilo prvo smanjenje na godišnjoj razini od 2013.

(152)

Produbljivanje recesije u proizvodnji potvrđuju i novija izvješća industrije. U izvješću Global Steel Users Purchasing Managers Index (PMI) koje je 5. srpnja 2019. objavio IHS Markit u tom se pogledu navodi sljedeće: „Korisnici čelika u Europi i dalje su suočeni sa znatnim usporavanjem koje je prouzročeno slabom automobilskom proizvodnjom i sve lošijim uvjetima svjetske trgovine.” Slično tomu, IHS Markit u izvješću Flash Eurozone PMI, objavljenom 24. srpnja 2019., na sljedeći je način opisao gospodarske uvjete: „Proizvodni sektor postaje sve veći razlog za zabrinutost. Konkretno, geopolitički problemi, Brexit, sve veće trgovinske tenzije i sve lošiji rezultati u automobilskom sektoru gurnuli su proizvodnju u dublju recesiju, pri čemu ispitivanja upućuju na to da se proizvodni sektor tromjesečno smanjuje za otprilike 1 %.”

(153)

Posljedično potrošači čelika proteklih mjeseci i dalje bilježe pad novih narudžbi zbog slabije potražnje za trajnim proizvodima. Smanjena proizvodnja u industrijama koje upotrebljavaju čelik i smanjenje njihove potražnje negativno utječu na potražnju za čelikom.

(154)

Izgledi nisu ništa drukčiji u pogledu potražnje u automobilskoj industriji. Pokazatelji godišnjeg rasta proizvodnje koje su Oxford Economics i FERI objavili za drugo tromjesečje 2019. pokazali su najslabije rezultate u automobilskoj industriji od svjetske financijske krize, s vjerojatnim negativnim rastom proizvodnje tijekom prve polovice 2019. na svjetskoj razini i u zapadnoj Europi, kao i u pogledu registracije automobila u zapadnoj Europi. FERI naglašava i da „potrošači ostaju po strani zbog pojačanog osjećaja nesigurnosti u pogledu budućnosti prijevoza.” Nedostatak jasnoće u pogledu prijelaza s tradicionalnih motora s izgaranjem na nova goriva neriješen je izazov zbog kojeg se odgađaju očekivanja u pogledu oporavka u automobilskoj industriji. U međuvremenu, pad proizvodnje u automobilskoj industriji pridonosi cjelokupnoj recesiji u proizvodnoj djelatnosti. Nedavna istraživanja upućuju na „kontinuiranu recesiju u svjetskom sektoru proizvodnje automobila i automobilskih dijelova. Proizvodnja je pala osmi mjesec zaredom, kao i nove narudžbe. Količina ulaznih elemenata koje nabavljaju proizvođači automobila i automobilskih dijelova smanjila se po najbržoj stopi u gotovo sedam godina. Slabiji rezultati u svibnju zabilježeni su u još pet sektora, od kojih su svi osim nekretninskog povezani s proizvodnjom. U toj se skupini naročito ističu industrijski proizvodi te metalurgija i rudarstvo, u kojima je proizvodnja pala peti odnosno osmi mjesec zaredom.”

(155)

Oxford Economics i FERI navode i da se rast nastavio znatno usporavati u sektorima inženjerstva i metalnih proizvoda tijekom prve polovine 2019., u skladu sa slabijom potražnjom zbog smanjenja svjetske trgovine i kapitalnih izdataka u Europi. Konačno, iako građevinski sektor, uz velike razlike među zemljama, kontinuiranim rastom postiže bolje rezultate od drugih industrija u Europi koje upotrebljavaju čelik, njegov je rast umjeren, a jačanje u Europi sputano nizom ograničenja, kao što su nedostatak kvalificirane radne snage i postupno pooštravanje uvjeta kreditiranja zbog rasta kamatnih stopa.

(156)

Komisija je u skladu s time smatrala da bi u interesu Unije bilo smanjiti stopu liberalizacije na kumulativnih 3 % + 3 % za drugu i treću godinu primjene mjera. U tu će se svrhu 1. listopada 2019. (odnosno na početku drugog tromjesečja druge godine primjene mjera) preostale kvote za drugu godinu primjene mjera smanjiti kako bi ukupno povećanje za tu godinu bilo 3 %. Osim toga, na kraju druge godine primjene mjera, odnosno 1. srpnja 2020., sve bi se bescarinske kvote trebale dodatno smanjiti za novih 3 %.

(157)

Osim primjedbi na razinu liberalizacije, Komisija je zaprimila i primjedbe o drugim pitanjima obuhvaćenima ovim odjeljkom. Na njih se odgovorilo na sljedeći način:

(158)

Neke su zainteresirane strane tvrdile da njihov pojedinačni izvoz u Uniju ne može nanijeti štetu ni prijetiti nanošenjem štete proizvođačima Unije. Osim toga, tvrdile su da samo jedna zemlja ne može predstavljati rizik od preusmjeravanja trgovine.

(159)

Komisija u tom pogledu podsjeća da se, u skladu s pravilima Unije i WTO-a, trenutačne mjere primjenjuju erga omnes i stoga obuhvaćaju uvoz iz svih izvora, uz iznimku malog broja propisno opravdanih odobrenih izuzeća. Analiza pitanja jesu li postojali apsolutno povećanje uvoza, prijetnja ozbiljne štete ili rizik od preusmjeravanja trgovine stoga se ne može provesti pojedinačno po zemlji izvoznici, nego se provodi na temelju ukupnog uvoza. Stoga se tu tvrdnju smatra neosnovanom.

(160)

Pojedine su zainteresirane strane istaknule nedavne promjene u mjerama za čelik u drugim jurisdikcijama kako bi pokazale da je rizik od preusmjeravanja trgovine smanjen. U tom su pogledu navele isključenja Meksika i Kanade iz mjera SAD-a iz odjeljka 232., okončanje, bez primjene mjera, ispitnog postupka o zaštitnim mjerama u pogledu čelika iz Turske te činjenicu da je opseg zaštitnih mjera koje je uvela Kanada bio ograničeniji od prvotno očekivanog.

(161)

Komisija nije smatrala da se rizik od preusmjeravanja trgovine koji proizlazi iz mjera SAD-a iz odjeljka 232. smanjio ili da je čak nestao zbog nedavnih promjena. S druge strane, Kanada i Meksiko nisu bili među glavnim povijesnim dobavljačima čelika za Uniju. To je potkrijepljeno činjenicom da nijednoj od tih dviju zemalja nije dodijeljena carinska kvota za pojedine zemlje. S druge strane, takva bi promjena u okviru primjene mjera SAD-a mogla imati upravo suprotne učinke. Naime, ako dva najveća dobavljača čelika za SAD mogu nastaviti izvoziti u SAD bez carine, time bi se dodatno smanjile mogućnosti za druge konkurentske zemlje izvoznice da opskrbljuju tržište SAD-a. Stoga bi rizik od preusmjeravanja trgovine prema Uniji čak mogao biti i veći. Kad je riječ o ispitnim postupcima o zaštitnim mjerama u pogledu čelika iz Turske i Kanade, Komisija napominje da to nije znatno utjecalo na nalaze o riziku od preusmjeravanja trgovine u Uniji. Naime, kad je riječ o Turskoj, situacija se nije promijenila s obzirom na to da ta zemlja nije uvela mjere.

(162)

Neke su zainteresirane strane tvrdile da bi Komisija trebala uključiti i/ili isključiti određene kategorije i/ili potkategorije proizvoda iz područja primjene mjera.

(163)

Komisija navodi da je opseg proizvoda na koje se primjenjuju postojeće zaštitne mjere utvrđen u Uredbi (EU) 2019/159 i da izmjena opsega nije obuhvaćena ovom revizijom.

(164)

Neke su strane ustrajale i na tome da mjere na snazi ne ispunjavaju standarde iz Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama i da bi ih stoga trebalo ukinuti.

(165)

Komisija ističe da su uredbe kojima se propisuju privremene i konačne zaštitne mjere bile dostatno obrazložene u pogledu njihovih pravnih osnova. Komisija upućuje na objašnjenja u tim pravnim aktima.

(166)

Naposljetku, nekoliko je zainteresiranih strana zatražilo od Komisije da uspostavi mehanizam koji bi se bavio pitanjem povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije („Brexit”).

(167)

Komisija napominje da u fazi donošenja prilagodbi na temelju ove revizije još nisu poznati uvjeti pod kojima će se Ujedinjena Kraljevina povući iz Unije. Stoga se u ovoj fazi ne mogu učiniti nikakve prilagodbe povezane s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Komisija će hitno preispitati situaciju s obzirom na bilo kakve promjene u pogledu Brexita.

(168)

Konačno, Komisija je navela da je ova revizija o izmjeni trenutačnih zaštitnih mjera u skladu i s obvezama koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma potpisanih s određenim trećim zemljama,