(1)

Javno-privatna partnerstva u obliku zajedničkih tehnoloških inicijativa prvotno su bila predviđena u Odluci br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(2)

Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uspostavljen je Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) („Obzor 2020.”). Cilj je tog programa ostvariti veći učinak u području istraživanja i inovacija kombiniranjem sredstava iz programa Obzor 2020. i privatnog sektora u okviru javno-privatnih partnerstava u područjima u kojima su područje primjene i opseg resursa za istraživanja i inovacije opravdani širim ciljevima Unije u pogledu konkurentnosti, poticati privatna ulaganja i pomagati u suočavanju s društvenim izazovima u ograničenom broju slučajeva s jasnom europskom dodanom vrijednošću. Ta bi se partnerstva trebala temeljiti na dugoročnoj obvezi, uključujući uravnoteženi doprinos svih partnera, trebala bi biti odgovorna za ostvarenje svojih ciljeva i usklađena sa strateškim ciljevima Unije povezanima s istraživanjima, razvojem i inovacijama. Upravljanje tim partnerstvima i njihovo funkcioniranje trebalo bi biti otvoreno, transparentno, djelotvorno, učinkovito i uključivo omogućavanjem sudjelovanja brojnih dionika aktivnih u svojim specifičnim područjima.

(3)

U skladu s Uredbom (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Odlukom Vijeća 2013/743/EU (5) zajedničkim poduzećima osnovanima u okviru programa Obzor 2020. moguće je pružiti potporu u skladu s uvjetima iz te odluke.

(4)

Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) uspostavljen je Instrument za povezivanje Europe (CEF). CEF-om bi se trebalo omogućiti da se projekti od zajedničkog interesa pripremaju i provode u okviru politike transeuropskih mreža u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. CEF-om bi se posebno trebala poduprijeti provedba projekata od zajedničkog interesa kojima je cilj razvoj i izgradnja novih infrastruktura i usluga ili nadogradnja postojećih infrastruktura i usluga, u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. CEF-om bi se trebalo doprinijeti i podupiranju projekata s europskom dodanom vrijednošću i značajnim društvenim dobrobitima, a koje tržište ne financira na adekvatni način.

(5)

Uredbom (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7) utvrđene su smjernice za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i posebni uvjeti za telekomunikacijski sektor.

(6)

Računalstvo visokih performansi smatra se projektom od zajedničkog interesa u području infrastrukture digitalnih usluga za koji je utvrđeno da je prihvatljiv za financiranje podložno članku 6. stavku 1. Uredbe (EU) br. 283/2014, to jest radi se o pristupu ponovno iskoristivim informacijama iz javnog sektora kako se navodi u točki 3. podtočki (d) Priloga toj uredbi. U skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1316/2013 Komisija može dio provedbe CEF-a povjeriti tijelima iz članka 62. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(7)

U Komunikaciji Komisije pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” („strategija Europa 2020.”), koju su podržali Europski parlament i Vijeće, naglašena je potreba za stvaranjem povoljnih uvjeta za ulaganje u znanje i inovacije kako bi se ostvario pametan, održiv i uključiv rast u Uniji.

(8)

U Komunikaciji Komisije pod nazivom „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” od 19. travnja 2016. poziva se na uspostavu europske podatkovne infrastrukture koja će se temeljiti na vrhunskim mogućnostima računalstva visokih performansi i razvoju cjelokupnog ekosustava europskog računalstva visokih performansi u okviru kojeg će se moći razvijati nova europska tehnologija i realizirati eksaskalarna superračunala. Zbog važnosti tog područja i izazova s kojima se suočavaju dionici u Uniji potrebno je djelovati kako bi se osigurali potrebni resursi i kapaciteti, uključujući one koji već postoje poput nacionalnih superračunala i superračunalnih centara, radi zatvaranja lanca koji počinje istraživanjima i razvojem, a završava isporukom i puštanjem u rad eksaskalarnih sustava računala visokih performansi. Stoga bi na razini Unije trebalo uspostaviti mehanizam koji bi služio za objedinjavanje i usmjeravanje potpore namijenjene uspostavi infrastrukture europskog računalstva visokih performansi svjetske klase te za istraživanja i inovacije u području računalstva visokih performansi koje provode države članice, Unija i privatni sektor. Tom bi se infrastrukturom trebao omogućiti pristup korisnicima iz javnog sektora i iz industrije, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), te korisnicima iz akademske zajednice, uključujući znanstvene zajednice iz novonastalog europskog oblaka za otvorenu znanost.

(9)

U Komunikaciji Komisije od 10. svibnja 2017. o „Preispitivanju provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta na sredini provedbenog razdoblja – Povezano jedinstveno digitalno tržište za sve” računalstvo visokih performansi utvrđeno je kao ključan element za digitalizaciju industrije i podatkovno gospodarstvo. Za razvoj, nabavu i upravljanje superračunalima koja bi bila među trima najboljima na svijetu potrebna su znatna ulaganja, no ni jedna europska zemlja zasebno ne raspolaže resursima potrebnima za razvoj potpunog ekosustava računalstva visokih performansi. Stoga, kako bi se zadovoljila sve veća potreba za računalstvom visokih performansi i izgradilo snažan i inovativan ekosustav znanosti i industrije širom Unije u području računalstva visokih performansi, potrebno je da države članice, Unija i privatni sektor koordiniraju svoje napore i dijele svoje resurse. U Komunikaciji se predlaže stvaranje pravnog instrumenta kojim se osigurava okvir za nabavu integrirane eksaskalarne superračunalne i podatkovne infrastrukture.

(10)

Kako bi Unija raspolagala računalnim mogućnostima potrebnima za održavanje vrhunske razine istraživanja, trebalo bi koordinirati ulaganja država članica u računalstvo visokih performansi i povećati upotrebu tehnologije računalstva visokih performansi u industriji i na tržištu u javnom i privatnom sektoru. Unija bi trebala povećati svoju učinkovitost kad je riječ o pretvaranju tehnološkog napretka u sustave europskog računalstva visokih performansi koji su usmjereni na potražnju i primjenu te koji su konkurentni na tržištu, uspostavi učinkovite veze između opskrbe tehnologijom, zajedničkog projektiranja s korisnicima i zajedničke nabave vrhunskih sustava te stvaranju globalnog konkurentnog ekosustava u tehnologiji i aplikacijama računalstva visokih performansi. Istodobno bi Unija trebala pružiti mogućnost svojoj opskrbnoj industriji da iskoristi učinak poluge takvih ulaganja, što dovodi do njihova porasta u područjima primjene velikog opsega i novonastalim područjima primjene kao što su personalizirana medicina, povezana i automatizirana vožnja ili druga vodeća tržišta koja se temelje na umjetnoj inteligenciji, tehnologiji lanca blokova (blockchain), „računalstvu na rubu” te općenitije na digitalizaciji industrije Unije.

(11)

Zajedničko poduzeće najbolji je instrument kojim se mogu ostvariti ciljevi strategije europskog računalstva visokih performansi kako su utvrđeni u inicijativi Europski oblak i prevladati postojeća ograničenja, a koji istodobno omogućuje najveći gospodarski i društveni učinak i učinak na okoliš uz najbolju zaštitu interesa Unije. U njemu se mogu objediniti resursi Unije, država članica i privatnog sektora. Promicanjem tehnologije, osobito ako je konkurentna i europska, ono može provesti okvir javne nabave i upravljati vrhunskim sustavima računalstva visokih performansi. Ono može pokrenuti programe istraživanja i inovacija za razvoj europskih tehnologija i njihovu naknadnu integraciju u eksaskalarne superračunalne sustave i doprinijeti razvoju konkurentne europske industrije u području opskrbe tehnologijom.

(12)

Zajedničko poduzeće trebalo bi se osnovati i započeti s radom najkasnije početkom 2019. kako bi se ostvario cilj uvođenja predeksaskalarne infrastrukture u Uniji do 2020. i kako bi se razvile potrebne tehnologije i aplikacije za realizaciju eksaskalarnih mogućnosti otprilike od 2022. do 2023., istodobno promičući konkurentan ekosustav za europsko računalstvo visokih performansi. Budući da ciklus razvoja nove generacije tehnologije obično traje od četiri do pet godina, da bismo ostali konkurentni na globalnom tržištu, što prije moramo započeti s mjerama za ostvarivanje eksaskalarnog cilja.

(13)

Javno-privatnim partnerstvom u obliku Zajedničkog poduzeća trebala bi se objediniti financijska i tehnička sredstva koja su ključna za svladavanje složenosti sve bržeg razvoja inovacija u tom području. Stoga bi članovi Zajedničkog poduzeća trebali biti Unija, države članice i zemlje pridružene programu Obzor 2020. koje su postigle dogovor o zajedničkoj europskoj inicijativi u području računalstva visokih performansi te udruženja koja predstavljaju svoje sastavne subjekte i druge organizacije i koja izričito i aktivno rade na postizanju rezultata u području istraživanja i inovacija i zadržavanju znanja i iskustva u području računalstva visokih performansi u Europi. Zajedničko poduzeće trebalo bi biti otvoreno za pristup novim članovima.

(14)

Unija, države sudionice i privatni članovi Zajedničkog poduzeća trebali bi pojedinačno dati financijski doprinos za pokrivanje administrativnih troškova Zajedničkog poduzeća. U skladu s višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2014. – 2020. doprinos Unije administrativnim troškovima može se koncentrirati na početku razdoblja za pokrivanje tekućih troškova samo do 2023. Države sudionice i privatni članovi Zajedničkog poduzeća trebali bi od 2024. u potpunosti pokrivati administrativne troškove Zajedničkog poduzeća.

(15)

S ciljem ponovnog zauzimanja vodećeg položaja u području tehnologija računalstva visokih performansi i razvoja potpunog ekosustava računalstva visokih performansi u Uniji, dionici iz industrijskog i istraživačkog sektora u privatnom udruženju Europska tehnološka platforma za računalstvo visokih performansi (ETP4HPC) uspostavili su 2014. ugovorno javno-privatno partnerstvo s Unijom. Njegova je misija uspostaviti europski vrijednosni lanac u području vrhunske tehnologije računalstva visokih performansi koji bi trebao biti konkurentan na svjetskoj razini i poticati sinergiju između triju glavnih sastavnica ekosustava računalstva visokih performansi, a to su razvoj tehnologije, aplikacije i superračunalna infrastruktura. Uzimajući u obzir njegovo iskustvo i ulogu u okupljanju relevantnih privatnih dionika u području računalstva visokih performansi, privatno udruženje ETP4HPC trebalo bi imati pravo na članstvo u Zajedničkom poduzeću.

(16)

S ciljem jačanja podatkovnog vrijednosnog lanca, unaprjeđenja podatkovne zajednice i postavljanja temelja za uspješno podatkovno gospodarstvo u Uniji, dionici iz industrijskog i istraživačkog sektora okupljeni u Udruženju za vrijednost velike količine podataka (BDVA) uspostavili su 2014. ugovorno javno-privatno partnerstvo s Unijom. Uzimajući u obzir njegovo iskustvo i ulogu u okupljanju relevantnih privatnih dionika u području velike količine podataka, BDVA bi trebala imati pravo na članstvo u Zajedničkom poduzeću.

(17)

Privatna udruženja ETP4HPC i BDVA u pisanom su obliku izrazila svoju spremnost da doprinesu tehnološkoj strategiji Zajedničkog poduzeća i iskoriste svoje stručno znanje i iskustvo za ostvarenje ciljeva Zajedničkog poduzeća. Primjereno je da privatna udruženja izjavom o suglasnosti prihvate Statut naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

(18)

Neprofitno udruženje Partnerstvo za napredno računalstvo u Europi (PRACE) ima 25 zemalja članica čije predstavničke organizacije čine paneuropsku superračunalnu infrastrukturu, pružajući pristup resursima i uslugama računalstva i upravljanja podacima za znanstvene i inženjerske primjene velikih razmjera na najvišoj razini performansi. Zajedničko poduzeće može surađivati s PRACE-om kako bi se omogućio pristup i upravljalo pristupom združenoj i međusobno povezanoj superračunalnoj i podatkovnoj infrastrukturi i njezinim uslugama te zbog korištenja mogućnostima osposobljavanja i razvoja vještina.

(19)

Mrežom GÉANT povezano je 38 nacionalnih istraživačkih i obrazovnih partnera stvarajući tako paneuropsku mrežu za znanstvenu izvrsnost, istraživanja, obrazovanje i inovacije. Svojim integriranim katalogom usluga povezanosti, suradnje i identiteta GÉANT korisnicima pruža izuzetno pouzdani, neometani pristup računalstvu, analizama, pohrani, aplikacijama i ostalim resursima kako bi se osiguralo da Europa zadrži vodeći položaj u istraživanjima. Zajedničko poduzeće može surađivati s mrežom GÉANT za potrebe povezanosti među superračunalima Zajedničkog poduzeća kao i s ostalim europskim infrastrukturama superračunalstva i podatkovnim infrastrukturama.

(20)

Zajedničko poduzeće trebalo bi se baviti jasno definiranim temama koje bi akademskoj zajednici i europskoj industriji u cijelosti omogućile projektiranje, razvoj i uporabu najinovativnijih tehnologija u području računalstva visokih performansi i uspostavu, na razini Unije, integrirane umrežene infrastrukture s vrhunskim mogućnostima računalstva visokih performansi, velikom brzinom povezivosti i vodećim primjenama i podatkovnim i softverskim uslugama za potrebe svojih znanstvenika i drugih vodećih korisnika iz industrije, uključujući MSP-ove i javni sektor. Zajedničko poduzeće trebalo bi uložiti napore kako bi se smanjio nedostatak vještina koje se odnose na računalstvo visokih performansi širom Unije poticanjem mjera podizanja svijesti i sudjelujući u stvaranju novog znanja i ljudskog kapitala.

(21)

Zajedničko poduzeće trebalo bi postaviti temelje dugoročne vizije i pripremiti teren za izgradnju prve hibridne infrastrukture računalstva visokih performansi u Europi kojom bi se klasične računalne arhitekture integrirale s kvantnim računalnim uređajima, pri čemu bi se, primjerice, kvantno računalo upotrebljavalo kao akcelerator za dretve u računalstvu visokih performansi. Kako bi se istraživačkim timovima i europskoj industriji pomoglo da zadrže vodeću ulogu u izrazito konkurentnom međunarodnom kontekstu zahvaljujući vrhunskim rezultatima, kako bi se osiguralo brzo i opsežno iskorištavanje europskog istraživanja i tehnologije u industriji širom Unije, čime bi se osigurao važan učinak prelijevanja na društvo, te kako bi se usklađivanjem strategija i ulaganja sa zajedničkim europskim interesom osigurala podjela rizika i udruživanje snaga, potrebna je strukturirana i koordinirana financijska potpora na europskoj razini.

(22)

Kako bi ostvarilo svoje ciljeve u pogledu projektiranja, razvoja i uporabe najinovativnijih tehnologija u području računalstva visokih performansi, Zajedničko poduzeće trebalo bi osigurati financijsku potporu osobito u obliku bespovratnih sredstava i javne nabave nakon javnih i konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga i poziva na podnošenje ponuda na temelju godišnjih planova rada. Ta bi financijska potpora trebala biti posebno usmjerena na dokazane tržišne nedostatke koji sprečavaju razvoj dotičnog programa te bi trebala imati poticajan učinak na promjenu ponašanja primatelja.

(23)

Kako bi ostvarilo svoje ciljeve u pogledu povećanja inovacijskog potencijala industrije, a posebno potencijala MSP-ova, doprinošenja smanjenju nedostatka vještina koje se odnose na računalstvo visokih performansi, potpore povećanju znanja i ljudskog kapitala i jačanja mogućnosti računalstva visokih performansi, Zajedničko poduzeće trebalo bi podupirati stvaranje i posebno umrežavanje i koordinaciju nacionalnih centara za kompetencije u području računalstva visokih performansi širom Unije. Tim centrima za kompetencije trebalo bi industriji, akademskoj zajednici i javnoj upravi na njihov zahtjev pružiti usluge računalstva visokih performansi. Njima bi se ponajprije trebao promicati i pružati pristup inovativnom ekosustavu računalstva visokih performansi, olakšati pristup superračunalima, riješiti pitanje znatnog manjka kvalificiranih tehničkih stručnjaka poduzimanjem mjera podizanja razine osviještenosti, osposobljavanja i aktivnosti informiranja te započeti s aktivnostima umrežavanja s dionicima i drugim centrima za kompetencije radi poticanja raširenijih inovacija, na primjer razmjenom i promicanjem slučajeva najbolje prakse ili iskustava primjene, dijeljenjem prostorija za osposobljavanje i iskustava, olakšavanjem zajedničkog razvoja i razmjene paralelnih kodova, ili podupiranjem razmjene inovativnih aplikacija i alata za privatne i javne korisnike, posebno MSP-ove.

(24)

Zajedničko poduzeće trebalo bi osigurati okvir koji je usmjeren na potražnju i na potrebe korisnika te omogućiti pristup zajedničkog projektiranja za nabavu integrirane, vrhunske eksaskalarne superračunalne i podatkovne infrastrukture u Uniji kako bi njezini korisnici imali na raspolaganju strateške računalne resurse koji su im potrebni da zadrže konkurentnost i pronađu rješenja za društvene, okolišne, gospodarske i sigurnosne izazove. U tu svrhu Zajedničko poduzeće trebalo bi doprinijeti nabavi predeksaskalarnih i petaskalarnih superračunala. Superračunala Zajedničkog poduzeća trebala bi se nalaziti u državi sudionici koja je država članica.

(25)

Program Obzor 2020. trebao bi doprinijeti premošćivanju jaza u području istraživanja i inovacija u Uniji poticanjem sinergija s europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF). Stoga bi Zajedničko poduzeće trebalo nastojati razviti blisku interakciju s ESIF-om, što posebno može pomoći u jačanju lokalnih, regionalnih i nacionalnih kapaciteta za istraživanja i inovacije.

(26)

Zajedničko poduzeće trebalo bi pružiti prihvatljiv okvir državama sudionicama koje su države članice za upotrebu ESIF-a za nabavu superračunala. Uporaba ESIF-a za aktivnosti Zajedničkog poduzeća ključna je za razvoj integriranog i umreženog vrhunskog računalstva visokih performansi i podatkovne infrastrukture u Uniji jer se koristi od takve infrastrukture protežu mnogo šire od korisnika iz država članica. Ako države sudionice odluče upotrebljavati ESIF za doprinos troškovima nabave petaskalarnih i predeksaskalarih superračunala, Zajedničko poduzeće trebalo bi uzeti u obzir udio Unije u ESIF-u te države sudionice, istodobno računajući samo nacionalni udio u ESIF-u kao nacionalni doprinos proračunu Zajedničkog poduzeća. U svakom slučaju, doprinos Unije iz sredstava programa Obzor 2020. i CEF-a trebao bi pokrivati do 50 % troškova nabave plus do 50 % operativnih troškova predeksaskalarnih superračunala radi usklađivanja s ciljem Zajedničkog poduzeća da doprinese udruživanju sredstava za opremanje Unije predeksaskalarnim superračunalima svjetske klase. U slučaju petaskalarnih superračunala doprinos Unije iz sredstava programa Obzor 2020. i CEF-a pokrivao bi do 35 % troškova nabave superračunala radi usklađivanja s postojećim financijskim sredstvima za javnu nabavu u području inovacija u programu Obzor 2020. Preostale troškove petaskalarnih superračunala i predeksaskalarnih superračunala trebale bi podmiriti države sudionice.

(27)

Zajedničko poduzeće trebalo bi biti vlasnik predeksaskalarnih superračunala koje je nabavilo. Upravljanje svim predeksaskalarnim superračunalima trebalo bi povjeriti subjektu domaćinu. Subjekt domaćin može predstavljati jednu državu sudionicu koja je država članica ili konzorcij domaćina. Subjekt domaćin trebao bi moći pružiti točnu procjenu i provjeriti operativne troškove superračunala, osiguravajući na primjer funkcionalnu odvojenost i, u mjeri u kojoj je to moguće, fizičku odvojenost predeksaskalarnih superračunala Zajedničkog poduzeća od nacionalnih ili regionalnih računalnih sustava kojima upravlja. Subjekta domaćina trebao bi odabrati Upravni odbor Zajedničkog poduzeća („Upravni odbor”) slijedom poziva na iskaz interesa koji evaluiraju neovisni stručnjaci. Nakon odabira subjekta domaćina država sudionica u kojoj subjekt domaćin ima poslovni nastan ili konzorcij domaćin trebali bi moći odlučiti pozvati druge države sudionice na sudjelovanje i doprinos financiranju eksaskalarnih superračunala koje treba instalirati u odabranom subjektu domaćinu. Udio Unijina vremena pristupa predeksaskalarnom superračunalu trebao bi biti izravno proporcionalan financijskom doprinosu Unije izvršenom iz sredstava programa Obzor 2020. i CEF-a za ukupni trošak vlasništva tog superračunala i ne bi trebao premašivati 50 % ukupnog vremena pristupa tom superračunalu. Doprinosi država sudionica u konzorciju domaćinu predeksaskalarnom superračunalu trebali bi se prenijeti u udjele vremena pristupa tom superračunalu. Države članice trebale bi se dogovoriti o raspodjeli svojih udjela vremena pristupa predeksaskalarnom superračunalu. Zajedničko poduzeće trebalo bi ostati vlasnikom predeksaskalarnih superračunala sve do njihove amortizacije.

Vlasništvo bi se zatim moglo prenijeti na subjekta domaćina radi stavljanja izvan pogona, zbrinjavanja ili bilo koje druge uporabe. U slučaju dogovora da se vlasništvo prenese na subjekta domaćina prije isteka punog razdoblja amortizacije predeksaskalarnog superračunala ili zbog likvidacije Zajedničkog poduzeća, subjekt domaćin trebao bi nadoknaditi Zajedničkom poduzeću preostalu vrijednost superračunala.

(28)

Zajedničko poduzeće trebalo bi zajedno s državama sudionicama nabaviti petaskalarna superračunala. Upravljanje svim petaskalarnim superračunalima trebalo bi povjeriti subjektu domaćinu. Subjekt domaćin može predstavljati jednu državu sudionicu koja je država članica ili konzorcij domaćin država sudionica. Udio vlasništva Zajedničkog poduzeća trebalo bi odgovarati udjelu Unije u financijskom doprinosu troškovima nabave iz sredstava programa Obzor 2020. i CEF-a. Subjekta domaćina trebao bi odabrati Upravni odbor slijedom poziva na iskaz interesa koji evaluiraju neovisni stručnjaci. Udio Unijina vremena pristupa svakom petaskalarnom superračunalu trebalo bi biti izravno proporcionalan financijskom doprinosu Unije iz sredstava programa Obzor 2020. i CEF-a za troškove nabave tog petaskalarnog superračunala. Zajedničko poduzeće trebalo bi prenijeti vlasništvo na subjekta domaćina nakon potpune amortizacije petaskalarnih superračunala ili pri njegovoj likvidaciji. U potonjem slučaju subjekt domaćin trebao bi nadoknaditi Zajedničkom poduzeću preostalu vrijednost superračunala.

(29)

Pri projektiranju i radu predeksaskalarnih i petaskalarnih superračunala koje podupire Zajedničko poduzeće trebalo bi se uzeti u obzir energetsku učinkovitost i okolišnu održivost.

(30)

Kako bi se odgovorilo na sve veću potražnju korisnika za superračunalnim resursima, države sudionice mogu Zajedničkom poduzeću osigurati vrijeme pristupa jednom ili više njihovih nacionalnih superračunala koje je dostupno, to jest koje još nije dobilo namjenu i ne sufinancira ga Zajedničko poduzeće. U tom slučaju države sudionice trebale bi Zajedničkom poduzeću dobrovoljno osigurati razuman udio vremena pristupa nacionalnim superračunalima koja imaju prihvatljivu razinu učinkovitosti kako bi Zajedničko poduzeće moglo razumno odgovoriti na potražnju korisnika. Takvo osiguravanje vremena pristupa nacionalnom superračunalu ne bi trebalo računati kao financijski doprinos ili doprinos u naravi države sudionice Zajedničkom poduzeću.

(31)

Predeksaskalarna i petaskalarna superračunala trebala bi se upotrebljavati prije svega za potrebe javnih istraživanja i inovacija i biti na raspolaganju korisnicima iz akademske zajednice, industrije ili javnog sektora. Dodjela vremena pristupa superračunalima za korisnike trebala bi se ponajprije temeljiti na otvorenim pozivima na iskaz interesa koje je pokrenulo Zajedničko poduzeće i koje evaluiraju neovisni stručnjaci. Ako to odluči Upravni odbor, trebalo bi biti moguće odobriti mali postotak vremena pristupa bez poziva na iskaz interesa u određenim iznimnim slučajevima kao što su strateške europske inicijative ili u hitnim slučajevima i situacijama upravljanja krizom. Zajedničkom poduzeću trebalo bi dopustiti da se u ograničenoj mjeri bavi gospodarskim djelatnostima u komercijalne svrhe. Pristup bi trebalo odobriti korisnicima s poslovnim nastanom u Uniji ili u zemlji pridruženoj programu Obzor 2020. Prava pristupa trebala bi se svim korisnicima dodijeliti pravično i transparentno. Upravni odbor trebao bi za svako superračunalo definirati i pratiti prava pristupa koja odgovaraju Unijinu udjelu u vremenu pristupa.

(32)

Superračunalima Zajedničkog poduzeća trebalo bi upravljati i koristiti se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 (9), Direktivom 2002/58/EZ (10) i Direktivom (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(33)

Korisnicima koji se bave gospodarskim djelatnostima trebalo bi dopustiti ograničenu uporabu superračunala u neistraživačke civilne svrhe. Vrijeme pristupa trebalo bi odobriti prije svega korisnicima s poslovnim nastanom u Uniji ili u zemlji pridruženoj programu Obzor 2020. Prava pristupa trebala bi se dodijeliti na transparentan način.

(34)

Za upravljanje zajedničkim poduzećem trebala bi biti odgovorna dva tijela: Upravni odbor i Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor. Upravni bi se odbor trebao sastojati od predstavnika Unije i država sudionica. Upravni odbor trebao bi biti odgovoran za oblikovanje strateške politike i odluke o financiranju u vezi s djelatnostima Zajedničkog poduzeća, posebno za sve djelatnosti javne nabave. Industrijski i znanstveni savjetodavni odbor trebao bi uključivati predstavnike akademske zajednice i industrije kao korisnike i dobavljače tehnologije. Trebao bi pružati neovisne savjete upravnom odboru u vezi sa strateškim programom za istraživanja i inovacije i nabavom superračunala i upravljanjem superračunalima u vlasništvu Zajedničkog poduzeća.

(35)

Kad je riječ o općim administrativnim zadaćama Zajedničkog poduzeća, prava glasa država sudionica trebala bi biti ravnopravno raspodijeljena među njima. Kad je riječ o zadaćama koje se odnose na uspostavu dijela plana rada u vezi s nabavom superračunala, odabir subjekta domaćina te istraživačke i inovacijske aktivnosti Zajedničkog poduzeća, prava glasa država sudionica koje su države članice trebala bi se temeljiti na načelu kvalificirane većine. Države sudionice koje su zemlje pridružene programu Obzor 2020. trebale bi imati i prava glasa za zadaće koje se odnose na istraživačke i inovacijske aktivnosti. Kad je riječ o zadaćama koje se odnose na nabavu superračunala i upravljanje njima, samo one države sudionice i Unija koje resursima doprinose nabavi petaskalarnih superračunala i ukupnom trošku vlasništva predeksaskalarnih superračunala trebale bi imati prava glasa proporcionalna njihovu doprinosu.

(36)

Financijskim doprinosom Unije trebalo bi upravljati u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i relevantnim pravilima neizravnog upravljanja koja su utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046. Pravila o pokretanju postupaka javne nabave koja se primjenjuju na Zajedničko poduzeće trebaju se utvrditi u njegovim financijskim pravilima.

(37)

Radi poticanja inovativnog i konkurentnog ekosustava europskog računalstva visokih performansi Zajedničko poduzeće trebalo bi na odgovarajući način upotrebljavati instrumente javne nabave i bespovratnih sredstava, uključujući zajedničku nabavu, pretkomercijalnu nabavu i javnu nabavu inovativnih rješenja.

(38)

Pri ocjeni općeg učinka Zajedničkog poduzeća trebalo bi uzeti u obzir ulaganja privatnih članova kao doprinose u naravi koji se sastoje od njihovih troškova pri provedbi mjera umanjenih za doprinose Zajedničkog poduzeća.

(39)

Kako bi se očuvali ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja za sva poduzeća aktivna na unutarnjem tržištu, financiranje iz okvirnih programa Unije trebalo bi biti u skladu s načelima o državnim potporama kako bi se osigurala učinkovitost javne potrošnje i spriječilo narušavanje tržišta u obliku istiskivanja privatnog financiranja, stvaranja neučinkovitih tržišnih struktura ili održavanja neučinkovitih poduzeća.

(40)

Sudjelovanje u neizravnim mjerama koje financira Zajedničko poduzeće trebalo bi biti u skladu s Uredbom (EU) br. 1290/2013. Nadalje, Zajedničko poduzeće trebalo bi osigurati dosljednu primjenu tih pravila na temelju relevantnih mjera koje je donijela Komisija. Kako bi se osiguralo odgovarajuće sufinanciranje neizravnih mjera od strane država sudionica u skladu s Uredbom (EU) br. 1290/2013, države sudionice trebale bi stremiti doprinošenju iznosom koji je barem jednak povratu koji Zajedničko poduzeće osigurava za prihvatljive troškove korisnika pri provođenju mjera. S tim ciljem trebalo bi na odgovarajući način odrediti maksimalne stope financiranja iz godišnjeg plana rada Zajedničkog poduzeća u skladu s člankom 28. Uredbe (EU) br. 1290/2013.

(41)

Pružanje financijske potpore aktivnostima iz CEF-a trebalo bi biti u skladu s pravilima CEF-a.

(42)

Financijske interese Unije i ostalih članova Zajedničkog poduzeća trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cijelog ciklusa rashoda, uključujući sprječavanje, otkrivanje i istragu nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, primjenu administrativnih i financijskih sankcija u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046.

(43)

Zajedničko poduzeće trebalo bi poslovati otvoreno i transparentno tako da pravovremeno dostavlja sve relevantne informacije i da promiče svoje aktivnosti, uključujući aktivnosti informiranja i obavješćivanja, široj javnosti. Poslovnici tijela Zajedničkog poduzeća trebali bi biti javno dostupni.

(44)

Radi pojednostavljenja trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje svih strana. Trebalo bi izbjegavati dvostruke revizije te nerazmjernu količinu dokumentacije i opseg izvješćivanja. Za mjere koje se financiraju sredstvima iz programa Obzor 2020., revizije primatelja sredstava Unije na temelju ove Uredbe trebalo bi obavljati u skladu s Uredbom (EU) br. 1291/2013. Za mjere koje se financiraju sredstvima iz CEF-a, revizije primatelja sredstava Unije na temelju ove Uredbe trebalo bi obavljati u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013.

(45)

Unutarnji revizor Komisije trebao bi u pogledu Zajedničkog poduzeća imati jednake ovlasti kakve ima u pogledu Komisije.

(46)

Komisija, Zajedničko poduzeće, Revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) trebali bi imati pristup svim potrebnim informacijama i prostorijama za provedbu revizija i istraga o bespovratnim sredstvima, ugovorima i sporazumima koje je potpisalo Zajedničko poduzeće.

(47)

U svim pozivima na podnošenje prijedloga i svim pozivima na podnošenje ponuda u okviru ove Uredbe trebalo bi uzeti u obzir trajanje programa Obzor 2020. odnosno CEF-a, osim u opravdanim slučajevima.

(48)

Zajedničko poduzeće također bi se trebalo koristiti elektroničkim sredstvima kojima upravlja Komisija kako bi se osigurala otvorenost i transparentnost te kako bi se olakšalo sudjelovanje. Stoga bi pozivi na podnošenje prijedloga koje Zajedničko poduzeće objavljuje u okviru programa Obzor 2020. također trebali biti objavljeni na jedinstvenom portalu namijenjenom sudionicima te drugim elektroničkim sredstvima informiranja u okviru programa Obzor 2020. kojima upravlja Komisija. Nadalje, Zajedničko poduzeće trebalo bi staviti na raspolaganje relevantne podatke o, među ostalim, prijedlozima, podnositeljima zahtjeva, bespovratnim sredstvima i sudionicima kako bi se uključili u elektroničke sustave izvješćivanja i obavješćivanja u okviru programa Obzor 2020. kojima upravlja Komisija, u odgovarajućem formatu i u vremenskim intervalima koji odgovaraju Komisijinim obvezama izvješćivanja.

(49)

Privremenu i konačnu evaluaciju Zajedničkog poduzeća trebala bi provoditi Komisija uz pomoć neovisnih stručnjaka. U duhu transparentnosti, odgovarajuće izvješće neovisnih stručnjaka trebalo bi biti javno dostupno, u skladu s primjenjivim pravilima.

(50)

S obzirom na to da ciljevi ove Uredbe, to jest jačanje kapaciteta istraživanja i inovacija, nabavu petaskalarnih i predeksaskalarnih superračunala te pristup infrastrukturi računalstva visokih performansi i podatkovnoj infrastrukturi u Uniji s pomoću Zajedničkog poduzeća, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog izbjegavanja nepotrebnog udvostručavanja, zadržavanja kritične mase i osiguravanja optimalnog iskorištavanja javnog financiranja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,