(1)

Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) također donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem Finska nije utvrđena kao jedna od država članica za koje je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 22. ožujka 2018. Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja (3) („Preporuka za europodručje”).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Finska bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, kako je navedena u preporukama u nastavku, a posebno u preporuci 3.

(3)

Izvješće za Finsku za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Finske u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. (4), mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Finske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020.

(4)

Finska je 13. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018. i svoj Program stabilnosti za 2018. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita svoj sporazum o partnerstvu i relevantne programe i predloži izmjene u vezi s njima. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Na Finsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. U svojem Programu stabilnosti za 2018. vlada planira da će ukupni saldo u 2018. iznositi – 0,6 % BDP-a, što znači da se neće promijeniti u odnosu na prethodnu godinu. Vlada predviđa poboljšanje salda u 2019. koji bi u 2020 i 2021. trebao ostvariti neznatan suficit. Srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 0,5 % BDP-a, nadmašen je u 2017. Međutim predviđa se da će ponovno izračunani strukturni deficit (6) biti neznatno veći i iznositi 0,6 % BDP-a u razdoblju 2018. – 2019. te da će se nakon toga smanjiti. Udio duga opće države u BDP-u dosegnuo je vrhunac od 63,6 % BDP-a u 2015. te se u 2017. smanjio na 61,4 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti za 2018. očekuje se daljnje smanjenje udjela duga koji će 2021. dosegnuti 56,7 % BDP-a. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije uglavnom je vjerodostojan. Glavni rizici za proračunske projekcije odnose se na moguće neočekivano velike početne troškove za provedbu planirane reforme socijalnih i zdravstvenih usluga.

(7)

U Programu stabilnosti za 2018. podsjeća se na povećanje troškova povezanih s iznimnim priljevom izbjeglica i na njihov značajni učinak na proračun u razdoblju 2015. – 2016. Prema Programu stabilnosti za 2017. predviđalo se da će se troškovi u 2017. smanjiti za 0,15 % BDP-a. Taj iznos nije potvrđen u Programu stabilnosti za 2018. te ga Komisija stoga nije uzela u obzir. Uz to, Finskoj je u 2017. odobreno privremeno odstupanje od 0,5 % BDP-a od potrebnog kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju kako bi se u obzir uzele velike strukturne reforme, posebno mirovinska reforma iz 2017. i Pakt o konkurentnosti, s pozitivnim učinkom na dugoročnu održivost javnih financija. Finskoj je u 2017. odobreno i privremeno odstupanje od 0,1 % BDP-a kako bi se u obzir uzeli nacionalni rashodi za ulaganja u projekte koje sufinancira Unija. U pogledu potonjeg odstupanja, jedan od kriterija prihvatljivosti je da se ukupna javna ulaganja ne smanjuju. Stvarni podaci za 2017.pokazuju pad javnih ulaganja u 2017. u usporedbi s prethodnom godinom, dok se procjenjuje da su ulaganja povezana sa sredstvima Unije ostala stabilna. Stoga se više ne smatra da Finska ispunjava uvjete za privremeno odstupanje od 0,1 % BDP-a u pogledu nacionalnih rashoda za ulaganja u projekte koje sufinancira Unija u 2017. Preostala privremena odstupanja od kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja prenose se u sljedeće razdoblje od tri godine. Stoga privremena odstupanja zbog neuobičajenih događaja i klauzula o strukturnoj reformi iznose 0,67 % BDP-a u 2018. i 0,5 % BDP-a u 2019.

(8)

Vijeće je Finskoj preporučilo da osigura da odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja u 2018. bude ograničeno na odstupanje povezano s proračunskim učinkom neuobičajenih događaja (odobreno za 2016.) kao i odobrena odstupanja koja se odnose na provedbu strukturnih reformi i ulaganja (odobreno za 2017.). To je u skladu s najvećom stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda od 1,9 % u 2018., što odgovara dopuštenom pogoršanju strukturnog salda od 0,1 % BDP-a. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2018. postoji rizik od određenog odstupanja od preporučene fiskalne prilagodbe u 2018. Međutim, zbog rezultata koji su za 2017. bili bolji od očekivanog, trenutačno se predviđa da će odstupanje od ostvarenja srednjoročnog cilja biti manje od odobrenih odstupanja povezanih s neuobičajenim događajima i klauzulama o strukturnim reformama. Ako se to potvrdi, uzet će se u obzir u ex post ocjeni za 2018.

(9)

Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2018. Finska bi u 2019. trebala osigurati da je odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja u 2019. ograničeno na odstupanje povezano s učinkom na proračun u odnosu na provedbu strukturnih reformi za koje je u 2017. odobreno privremeno odstupanje. To je u skladu s najvećom stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda od 2,9 %, što odgovara dopuštenom pogoršanju strukturnog salda od 0,2 % BDP-a. Ne bude li promjene u politikama, predviđa se da će Finska ispuniti taj zahtjev za 2019. Predviđa se da će Finska ispuniti zahtjeve referentnog mjerila za smanjenje duga u 2018 i u 2019. Općenito, Vijeće smatra da Finska treba biti spremna poduzeti dodatne mjere za osiguranje usklađenosti u 2018. i predviđa se da će u 2019. poštovati odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(10)

Zbog starenja stanovništva i sve manjeg broja aktivnog stanovništva predviđa se povećanje rashoda za mirovine, zdravstvo i dugotrajnu skrb s 22 % BDP-a u 2016. na 24 % BDP-a do 2030. Cilj administrativne reforme i reforme socijalnih i zdravstvenih usluga, o kojima se trenutačno raspravlja u parlamentu, jest smanjenje rasta rashoda u tom području. Ostali ciljevi su jamčenje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i smanjenje lista čekanja za pacijente, posebno u zapostavljenim ili udaljenim područjima. Postotak samoprijavljenih nezadovoljenih medicinskih potreba veći je od prosjeka Unije. Osobe koje nisu radno aktivne posebno imaju poteškoća s dobivanjem potrebne medicinske skrbi. Od 2020. socijalne i zdravstvene usluge u Finskoj pružat će se na novoj razini regionalne javne uprave, tj. na razini okruga. Reforma će omogućiti udruživanje sredstava kako bi se omogućilo njihovo učinkovitije korištenje na razini okruga. Produktivnost bi se trebala povećati i većim korištenjem digitalnih i elektroničkih usluga. Konačno, socijalne usluge i usluge primarne zdravstvene skrbi bile bi dostupne i u javnim i u privatnim centrima za socijalnu i zdravstvenu skrb. To bi pacijentima omogućilo veću slobodu odabira, a očekuju se i uštede kao posljedica tržišnog natjecanja među pružateljima usluga. Ostvarivanje tih ambicioznih ciljeva ovisit će i o odabirima tijekom provedbene faze reforme.

(11)

U Finskoj je u 2017. ukupna stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine iznosila 74 % te je relativno niska u usporedbi s nordijskim usporednim gospodarstvima. I sudjelovanje na tržištu rada bilo je niže, posebno za žene, niskokvalificirane muškarce i osobe migrantskog podrijetla. Stopa strukturne nezaposlenosti u 2017. bila je visoka te se odnosila na oko 7,5 % ukupne radne snage. Kad je riječ o rastu zaposlenosti, finska nadležna tijela i dalje imaju poteškoće u donošenju većeg broja mjera kojima se potiče prihvaćanje zaposlenja i aktivnih politika tržišta rada, unatoč nedavno donesenim mjerama.

(12)

Zamke neaktivnosti i nezaposlenosti i dalje su prepreka većoj aktivaciji radne snage. Znatna zamka neaktivnosti proizlazi iz sustava naknada i kombinacija različitih vrsta naknada. Socijalna pomoć i naknada za stanovanje bitne su sastavnice te zamke. Te i druge naknade brzo se postupno ukidaju s porastom dohotka, što dovodi do rizika da prihvaćanje zaposlenja neće biti dovoljno financijski privlačno. Smatra se da složenost pravila za isplatu naknada u kombinaciji s administrativnim praksama stvara znatne zamke nezaposlenosti, odnosno „birokratske klopke”. Nesigurnost u vezi s iznosom naknada i vremenom koje je potrebno da bi se ponovno ostvarilo prava na njih smanjuje privlačnost kratkoročnog zaposlenja ili rada u nepunom radnom vremenu. Naposljetku, usprkos nedavnom povećanju broja novoizgrađenih stambenih nekretnina, nedostatak cjenovno pristupačnog stanovanja u gradovima koji bilježe velik porast stanovništva mogao bi biti dodatna prepreka mobilnosti radne snage. U tijeku je provedba mjere o uvođenju osnovnog dohotka, čiji se prvi rezultati očekuju u 2019. i na temelju koje će se dobiti određene informacije za reviziju sustava socijalne sigurnosti. Proučava se reforma sustava roditeljskog dopusta kako bi se povećala stopa zaposlenosti žena u reproduktivnoj dobi i promicala rodna ravnopravnost. Registrom koji je trenutačno u pripremi i kojim bi se prikazivala razina prihoda u stvarnom vremenu mogla bi se poboljšati učinkovitosti javnih usluga i raspodjele naknada.

(13)

Prakse određivanja plaća mijenjaju se i sve su više usmjerene na pregovaranje na razini sektora i na lokalnoj razini. Budući da se poduzeća često suočavaju s vrlo različitim ograničenjima, time bi se omogućila veća diferencijacija plaća među poduzećima, što bi osiguralo da je rast realnih plaća u skladu s rastom produktivnosti, uz istodobno poticanje zapošljavanja. Na temelju nedavnih sporazuma o plaćama sklopljenima krajem 2017. i početkom 2018., poslodavci koji pripadaju nekom udruženju imaju više mogućnosti za pregovaranje na lokalnoj razini. Za poslodavce koji ne pripadaju nekom udruženju neke prepreke i dalje postoje. Uočeni su neki od prvih pozitivnih rezultata jer postojeća situacija u okviru nedavnih pregovora o plaćama ukazuje na rješenje koje će na troškovnu konkurentnost utjecati uglavnom neutralno. U praksi, unatoč nepostojanju službenog usklađivanja sporazuma o plaćama, postoje neke naznake o nastanku finskog modela, u kojem je rast plaća u sektoru nerazmjenjivih dobara povezan s rastom plaća dogovorenih u sektoru razmjenjivih dobara.

(14)

Budući da se razine aktivnosti i zaposlenosti postupno povećavaju na razine zabilježene prije krize, izgledno je da će niža zapošljivost nezaposlenih i neaktivnih osoba postati ozbiljan problem koji bi mogao usporiti oporavak tržišta rada, čime se ugrožava dugoročna održivost finskog sustava socijalne sigurnosti. Zbog toga su potrebne odgovarajuće i integrirane usluge aktivacije i ponovne integracije na tržište rada za nezaposlene i neaktivne osobe. Istovremeno, sredstva namijenjena javnim službama za zapošljavanje, posebno za aktivnosti savjetovanja, niža su od prosjeka Unije. Usluge koje se nude nezaposlenima, posebno onima s manje prilika za zapošljavanje, raspodijeljene su među većim brojem zasebnih pružatelja tih usluga. Integracijom ili boljom koordinacijom lakše bi se stvorio neprekinuti lanac pružanja usluga („sve na jednom mjestu” za nezaposlene/neaktivne). Potrebni su stalni napori kako bi se osigurao ponovni ulazak neaktivnih osoba na tržište rada, posebno onih u dobi od 25 do 49 godina i osoba migrantskog podrijetla. Migrantskim stanovništvom moglo bi se djelomično nadoknaditi postojeće smanjenje radno sposobnog stanovništva, pod uvjetom da se dobro integriraju na tržište rada i u finsko društvo. Konačno, manjak radne snage sve je veći, što je vjerojatno odraz kontinuiranih strukturnih promjena u gospodarstvu, kao što je starenje stanovništva. To upućuje na potrebu za stalnim ulaganjima u obrazovanje i strukovno osposobljavanje odraslih kako bi se omogućila profesionalna mobilnost i smanjila neusklađenost vještina.

(15)

Vlada je donijela mjere za promicanje poduzetništva i novoosnovanih poduzeća te je poboljšala i dostupnost kredita i jamstava za izvoz malim i srednjim poduzećima. Nezaposleni sada imaju pravo na naknade za nezaposlenost tijekom prvih mjeseci kada osnivaju poduzeće. Taj program ima najveće mogućnosti za uspjeh ako se kombinira s osposobljavanjem i podučavanjem, iako njegov učinak može biti ograničen zbog kratkog trajanja. Osim toga, u socijalnoj zaštiti poduzetnika i samozaposlenih osoba još uvijek postoje određeni nedostaci, a rizik od siromaštva za samozaposlene u Finskoj visok je u odnosu na zaposlenike.

(16)

Dug kućanstava i dalje bilježi nezapamćeno visoku razinu (67 % BDP-a u 2016.). Ta su dugovanja pretežno ugovorena s promjenjivom kamatnom stopom, što predstavlja rizik ako kamatne stope porastu u srednjoročnom razdoblju. Potrošački kredit ubrzano raste, a sve veći udio tih kredita odobravaju strane banke, financijske institucije osim kreditnih institucija, društva koja nude male kredite ili se ti krediti temelje na pozajmljivanju u ravnopravnim partnerstvima. Finsko tijelo nadležno za financijski nadzor donijelo je niz mjera kojima se ograničava rast zaduženosti kućanstava. Međutim, aktivno razduživanje ne očekuje se u bližoj budućnosti, posebice s obzirom na to da su kamatne stope još uvijek niske, a povjerenje potrošača je na visokoj razini. Nepostojanje sveobuhvatnog (u kojem su prikupljeni pozitivni i negativni podaci o dužnicima) registra odobrenih kredita može bankama onemogućiti da imaju jasan pregled nad ukupnom zaduženošću kućanstava.

(17)

Komisija je u okviru Europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Finske i objavila je u Izvješću za Finsku za 2018. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2018. i Nacionalni program reformi za 2018. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Finskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Finskoj, nego i opseg njihove usklađenosti s pravilima i smjernicama Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(18)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2018. i njegovo je mišljenje (7) posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

1.

2.

3.