(1)

Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Slovenija utvrđena kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i Preporuku za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Europsko vijeće potvrdilo 22. ožujka 2018. Vijeće je 14. svibnja 2018. donijelo Preporuku o ekonomskoj politici europodručja (3) („Preporuka za europodručje”).

(2)

Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na blisku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Slovenija bi trebala osigurati punu i pravodobnu provedbu Preporuke za europodručje, kako se navodi u preporukama u nastavku, a posebno u preporuci 1.

(3)

Izvješće za Sloveniju za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Slovenije u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. (4), mjere poduzete kao odgovor na preporuke za pojedinu zemlju donesene prethodnih godina te napredak Slovenije u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 7. ožujka 2018. U svojoj analizi Komisija zaključuje da u Sloveniji ne postoje makroekonomske neravnoteže.

(4)

Slovenija je 13. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018., a 26. travnja 2018. svoj Program stabilnosti za 2018. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(6)

Slovenija je trenutačno obuhvaćena preventivnim dijelom Pakta o stabilnosti i rastu te podliježe prijelaznom pravilu o dugu. Program stabilnosti za 2018. podnijela je tehnička vlada i on se temelji na pretpostavci nepromijenjene politike. Vlada u Programu očekuje da će se ukupni suficit povećati na 0,4 % BDP-a u 2018. te dosegnuti 0,9 % BDP-a u 2021. Ne očekuje se da će se, na pretpostavci nepromijenjene politike, 2021. ostvariti srednjoročni proračunski cilj, odnosno suficit od 0,25 % BDP-a. Prema Programu stabilnosti za 2018. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti na 69,3 % BDP-a u 2018. te se nastaviti smanjivati i u 2021. iznositi 58,3 % BDP-a. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerodostojan je.

(7)

Vijeće je 11. srpnja 2017. preporučilo Sloveniji da osigura da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda (6) u 2018. ne premaši 0,6 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % BDP-a. Istovremeno je navedeno da će se ocjenom nacrta proračunskog plana za 2018. i naknadnom ocjenom proračunskih rezultata za 2018. morati uzeti u obzir da je cilj postići smjer fiskalne politike koji doprinosi jačanju postojećeg oporavka te osiguravanju održivosti javnih financija. Nakon ocjene jačine oporavka u Sloveniji koju je Komisija izradila u okviru svojeg mišljenja o nacrtu proračunskog plana Slovenije za 2018., u kojoj se uvažavaju izazovi održivosti s kojima se Slovenija suočava, potreban je strukturni fiskalni napor od najmanje 0,6 % BDP-a u 2018., bez mogućnosti dodatnih odstupanja tijekom godine dana. To odgovara stopi nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda koja ne premašuje 1,5 %. Uzimajući to u obzir u ukupnoj ocjeni i na temelju proljetne prognoze Komisije za 2018., postoji rizik značajnog odstupanja od preporučenog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2018.

(8)

Budući da u Sloveniji udio duga opće države u BDP-u premašuje 60 % i da predviđeni pozitivni proizvodni jaz iznosi 4,1 % BDP-a, stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda u 2019. ne bi trebala biti viša od 2,2 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 1,0 % BDP-a u skladu s matricom zahtjeva u okviru Pakta o stabilnosti i rastu. Istodobno postoje čvrste naznake o tome da su podcijenjeni neiskorišteni kapaciteti gospodarstva jer se očekuje da će inflacija 2019. dosegnuti 2 %, razina podzaposlenosti veća je nego prije krize, a ulaganja se oporavljaju nakon znatnog smanjenja u godinama krize. Osim toga, instrument za testiranje vjerodostojnosti upućuje na visok stupanj nesigurnosti u pogledu procjena proizvodnog jaza utemeljenih na zajedničkoj metodologiji. Na toj se osnovi čini se da je primjerena godišnja strukturna prilagodba od 0,65 % BDP-a, što odgovara najvećoj stopi rasta neto primarnih državnih rashoda od 3,1 %. Ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od značajnog odstupanja od tog zahtjeva u 2019. te u 2018. i u 2019. kad se zajedno uzmu u obzir. Predviđa se da će Slovenija poštovati prijelazno pravilo o dugu u 2018. i pravilo o dugu u 2019. Općenito, Vijeće smatra da bi se od 2018. trebale poduzeti potrebne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(9)

Vlada je predložila prijedloge reforme zdravstvenog sustava. Nacrt zakona o zdravstvenoj skrbi i zdravstvenom osiguranju, koji je središnji element reforme kojim će se osigurati dugoročno financiranje zdravstvenog sustava, upućen je Gospodarsko-socijalnom vijeću na savjetovanje u prosincu 2017., ali nije donesen prije izbora, što znači da njegovo donošenje nije izvjesno. Trenutačno je u izradi nacrt zakona o dugotrajnoj skrbi, na temelju kojeg bi dugotrajna skrb postala novi stup socijalne sigurnosti koji bi bio komplementaran drugim sustavima socijalne sigurnosti (zdravstvena skrb, socijalna skrb, mirovinsko osiguranje). I dalje je neizvjesno kako će Slovenija povećati troškovnu učinkovitost, dostupnost i kvalitetu skrbi u budućnosti. U 2017. doneseni su prijedlozi izmjene Zakona o liječnicima, Zakona o zdravstvenim djelatnostima, Zakona o pravima pacijenata i Zakona o interventnim mjerama namijenjenima osiguranju financijske stabilnosti javnih zdravstvenih ustanova i sad ih je potrebno provesti kako bi se osigurala dostupnost i kvalitetna skrb. Poduzeti su početni koraci za provedbu nacionalnog plana zdravstvene skrbi za razdoblje od 2016. do 2025. Postupno se uvode ambulante obiteljske medicine, planira se uspostava sustava ocjene zdravstvenih tehnologija do 2020., a rješenjima e-zdravstva poboljšat će se praćenje na nacionalnoj razini. Osim toga, očekuje se da će prednosti bolje koordinacije javne nabave u zdravstvu pridonijeti povećanju troškovne učinkovitosti nabave.

(10)

U srpnju 2017. Gospodarsko-socijalno vijeće jednoglasno je donijelo dokument pod nazivom „Polazišne točke za modernizaciju sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja u Republici Sloveniji”. U njemu su prikazane razne mjere kojima bi se mogle osigurati adekvatne mirovine te održiv i transparentan mirovinski sustav. Međutim, još nema konkretnog akcijskog plana za donošenje tih mjera te unatoč dogovoru socijalnih partnera i vlade o donošenju reforme do 2020., još nije utvrđeno razdoblje postupnog uvođenja reforme. Preostaju sljedeći izazovi: osigurati dugoročnu održivost i primjerenost mirovinskog sustava prilagođavanjem zakonske dobi za umirovljenje i promicanjem umirovljenja u kasnijoj dobi; povećati pokrivenost dopunskim mirovinskim osiguranjem; na primjeren način uzeti u obzir promjenjivost karijera i smanjiti rizike od siromaštva u starijoj dobi.

(11)

Nastavio se gospodarski rast i dodatno se poboljšala situacija na tržištu rada i socijalni trendovi. Smanjio se broj osoba suočenih s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti, no taj je broj za starije osobe i dalje iznad prosjeka Unije, posebno za žene. Zaposlenost je nastavila rasti, a nezaposlenost se dodatno smanjila. Međutim, prisutne su naznake manjka radne snage u nizu strukovnih zanimanja. Dugotrajna nezaposlenost i dalje je veća od razina zabilježenih prije krize, a dugotrajno nezaposleni čine više od polovine svih nezaposlenih. S posebno velikim izazovima suočavaju se radnici starije dobi, čije su stope aktivnosti i zaposlenosti i dalje među najnižima u Uniji. Slovensko društvo brzo stari, što znači da se smanjuje broj radno sposobnog stanovništva i ponuda na tržištu rada. Kao odgovor na taj trend vlada je pripremila strategiju pod nazivom „Strategija aktivnog starenja”, ali nedostaju konkretni planovi djelovanja.

(12)

Zbog starenja stanovništva naglašena je potreba za povećanjem stope sudjelovanja u obrazovanju odraslih, koja je od 2010. u padu i posebno je niska među niskokvalificiranim i starijim radnicima. Poboljšanjem vještina u okviru cjeloživotnog učenja povećale bi se prilike za zapošljavanje, posebno niskokvalificiranih i starijih radnika. Stopa zaposlenosti niskokvalificiranih radnika poboljšala se, ali je i dalje ispod razine zabilježene prije krize i ispod prosjeka Unije. Evaluacija aktivnih politika tržišta rada pokazala je da većina programa ostvaruje dobre rezultate, ali rashodi u tom području i stopa sudjelovanja nezaposlenih u programima i dalje su ograničeni. Iako je reforma tržišta rada iz 2013. očito pridonijela zapošljavanju određenih ranjivih skupina, još nije riješen problem rada na određeno vrijeme.

(13)

Donesene su mjere kojima je cilj poboljšati mogućnosti financiranja poduzeća u Sloveniji i pružiti im alternative bankovnim kreditima. Međutim, oslanjanje na bankovne kredite stalni je izazov u pogledu financiranja, posebno za mala i srednja poduzeća, za koja je pristup financiranju i dalje prepreka rastu. Postojeće mjere još nisu rezultirale poboljšanim financiranjem, posebno u slučaju inovacijskih poduzeća. U Sloveniji posluje tek mali broj poduzeća koja se brzo šire i takvim poduzećima nedostaje potpora za njihovo širenje. Upotreba poduzetničkog kapitala kao jednog od oblika financiranja vlasničkim kapitalom raste, ali s vrlo niske početne razine. Inovacijskim poduzećima potrebno je učinkovitije javno istraživanje, koje je trenutačno otežano zbog poteškoća u privlačenju domaćih i stranih talenata te manjka plaćanja na temelju rezultata. Razina privatnih ulaganja u Sloveniji i dalje je relativno niska u odnosu na usporedive zemlje, što znači da je potrebno usmjeriti napore u daljnje poboljšanje okvirnih uvjeta za ulaganja, posebno u područjima s velikim potencijalom za povećanje produktivnosti.

(14)

Još uvijek veliko regulatorno i administrativno opterećenje otežava poslovanje. Administrativne prepreke smatraju se jednim od najproblematičnijih čimbenika za poslovanje u Sloveniji. To se uglavnom odnosi na nesigurnost i složenost poreznih postupaka, ali nije ograničeno na to područje – primjerice, još uvijek je potrebno oko godinu dana da se trgovački predmeti počnu razmatrati pred sudom. Slovenija je izradila instrument kako bi smanjila administrativno opterećenje te napreduje u pogledu primjene tog instrumenta. Međutim, znatan dio te primjene još nije ostvaren.

(15)

Isto tako, Slovenija je tek počela rješavati problem visoke razine restriktivnih propisa u određenim uslužnim sektorima. Provedene su reforme za liberalizaciju reguliranih profesija odnosno zahtjeva za arhitekte i inženjere strojarstva, ali još nisu riješena druga pitanja koja su utvrdile službe Komisije. Reforme bi koristile i slovenskim proizvodnim poduzećima koja ovise o konkurentskim uslugama.

(16)

Učinkovita javna nabava ključna je za kontrolu troškova i poboljšanje kvalitete slovenskog zdravstvenog sektora. Proširenje centralizirane javne nabave, te drugi oblici objedinjavanja nabave, primjerice zajednička javna nabava koju provode bolnice, ključno je za osiguranje kvalitetnih zaliha inovativnih proizvoda po konkurentskim cijenama.

(17)

Slovenija ima poteškoća s rješavanjem problema neučinkovitosti javne nabave. Razina tržišnog natjecanja među ponuditeljima relativno je niska, na što upućuje mali broj primljenih ponuda po natječaju i visoki udio pregovaračkih postupaka bez prethodne objave poziva na nadmetanje. Posljednje navedenim također se smanjuje transparentnost. Profesionalizacija sudionika u postupcima nabave je niska i malobrojni su zaštitni mehanizmi protiv korupcije i tajnih dogovora među ponuditeljima. Posebno, neovisnost Državnog povjerenstva za reviziju ograničena je zbog postupka imenovanja njezinih članova. Iako su prema procjenama nadležnih tijela gospodarski kriminal i korupcija posljednjih godina uzrokovali znatnu štetu, još se čeka provedba određenih reformi za suzbijanje korupcije.

(18)

Prisutnost državnih poduzeća u slovenskom gospodarstvu i dalje je visoka, posebno u financijskom sektoru. Objavljeni planovi privatizacije sporo se provode. Provedbom privatizacije povećala bi se dugoročna održivost poduzeća i smanjili rizici za javne financije.

(19)

Komisija je u okviru europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Slovenije i objavila je u Izvješću za Sloveniju za 2018. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2018., Nacionalni program reformi za 2018. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Sloveniji prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Sloveniji, nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(20)

Uzimajući u obzir detaljno preispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2018. i njegovo mišljenje (7) posebno je navedeno u preporuci 1. u nastavku.

1.

2.