PRILOG

JEDINSTVENI DOKUMENT

„OOLDE”

PDO-NL-02230

Datum početka primjene: 18.8.2016.

1.   Nazivi koje je potrebno upisati u registar

Oolde

2.   Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla

ZOI – zaštićena oznaka izvornosti

3.   Kategorije proizvoda od grožđa i vina

1.

Vino

3.

Likersko vino

5.

Kvalitetno pjenušavo vino

8.

Biser vino

16.

Vino od prezreloga grožđa

4.   Opis vina

Vino kategorije 1. – vino: crno, puno, voćno

SORTE GROŽĐA: regent, pinotin, cabertin ili kupaže tih sorti (udio varira ovisno o godini)

Organoleptička svojstva:

Regent Barrique: boja: crvena, aroma: začinjena s blagim životinjskim notama, okus: brojni okusi, uključujući konzervirano voće i gusti sok, meki tanini

Pinotin Barrique: boja: crvena, aroma: začinjena, koncentrirana, aroma gustog voćnog soka, okus: tamno crvenog voća, primjerice crna trešnja, dug okus

Cabertin Barrique: boja: crvena, aroma: šumskog voća, orašastih plodova i crnog ribiza, okus: tamno crvenog voća, primjerice kupine, bogati finiš

Analitička svojstva:

Sva svojstva u skladu su s primjenjivim definicijama i ograničenjima u zakonodavstvu EU-a i nizozemskom zakonodavstvu.

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina

—	Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida

—	Najveće pojačavanje, otkiseljavanje te, uz odobrenje, dokiseljavanje

Sadržaj šećera iznosi između 0,5 i 6 grama po litri.

Opća analitička svojstva

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	11,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	63,84 u miliekvivalentima po litri

Vino kategorije 1. – vino: bijelo, suho, voćno

SORTE GROŽĐA: bijeli cabernet blanc

Organoleptička svojstva:

Boja: bijela

Aroma: svježe arome jabuke i grejpa

Okus: dobra ravnoteža kiselosti i dugog okusa

Analitička svojstva:

Sva svojstva u skladu su s primjenjivim definicijama i ograničenjima u zakonodavstvu EU-a i nizozemskom zakonodavstvu.

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina

—	Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida

—	Najveće pojačavanje, otkiseljavanje te, uz odobrenje, dokiseljavanje

Sadržaj šećera iznosi između 1 i 8 grama po litri.

Opća analitička svojstva

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	10,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	77,14 u miliekvivalentima po litri

Vino kategorije 1. – vino: bijelo, suho, puno

SORTE GROŽĐA: solaris

Organoleptička svojstva:

Boja: bijela

Aroma: note vanilije i prepečenca, zrelog voća

Okus: u početku pun, a u finišu suptilno kremast, s dovoljno mineralnosti i kiselina

Analitička svojstva:

Sva svojstva u skladu su s primjenjivim definicijama i ograničenjima u zakonodavstvu EU-a i nizozemskom zakonodavstvu.

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina

—	Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida

—	Najveće pojačavanje, otkiseljavanje te, uz odobrenje, dokiseljavanje

Sadržaj šećera iznosi između 1 i 8 grama po litri.

Opća analitička svojstva

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	11,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	77,14 u miliekvivalentima po litri

Vino kategorije 1. – vino: ružičasto, puno, voćno

SORTE GROŽĐA: regent, pinotin, cabertin ili kupaže tih sorti (udio varira ovisno o godini)

Organoleptička svojstva:

Boja: ružičasta

Aroma: aroma jagode s laganom notom marmelade

Okus: sočnog voća, slatkast i svjež u finišu

Analitička svojstva:

Sva svojstva u skladu su s primjenjivim definicijama i ograničenjima u zakonodavstvu EU-a i nizozemskom zakonodavstvu.

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina

—	Najveći ukupni sumpornog dioksida

—	Najveće pojačavanje, otkiseljavanje te, uz odobrenje, dokiseljavanje

Sadržaj šećera iznosi između 1 i 8 grama po litri.

Opća analitička svojstva

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	10
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	63,84 u miliekvivalentima po litri

Vino kategorije 3. – likersko vino: crno

SORTE GROŽĐA: regent, pinotin, cabertin ili kupaže tih sorti (udio varira ovisno o godini)

Organoleptička svojstva:

Boja: crvena

Aroma: slatka, blago začinjena aroma crvenog/crnog bobičastog voća

Okus: zreo, začinjen

Analitička svojstva:

Sva svojstva u skladu su s primjenjivim definicijama i ograničenjima u zakonodavstvu EU-a i nizozemskom zakonodavstvu.

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina

—	Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida

—	Najveće pojačavanje, otkiseljavanje te, uz odobrenje, dokiseljavanje

Sadržaj šećera iznosi između 50 i 100 grama po litri.

Opća analitička svojstva

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	18
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	63,84 u miliekvivalentima po litri

Vino kategorije 3. – likersko vino: bijelo

SORTE GROŽĐA: solaris

Organoleptička svojstva:

Boja: bijela

Aroma: zrelog voća

Okus: pun, voćni

Analitička svojstva:

Sva svojstva u skladu su s primjenjivim definicijama i ograničenjima u zakonodavstvu EU-a i nizozemskom zakonodavstvu.

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina

—	Najveći ukupni sumpornog dioksida

—	Najveće pojačavanje, otkiseljavanje te, uz odobrenje, dokiseljavanje

Sadržaj šećera iznosi između 50 i 100 grama po litri.

Opća analitička svojstva

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	18
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	63,84 u miliekvivalentima po litri

Vino kategorije 5. – kvalitetno pjenušavo vino: bijelo, puno, voćno

SORTE GROŽĐA: bijeli cabernet blanc

Organoleptička svojstva:

Boja: bijela

Aroma: svježe arome jabuke i grejpa

Okus: dobra ravnoteža kiselosti i dugog okusa, u početku su prisutne travnate note s finim bukeom

Analitička svojstva:

Sva svojstva u skladu su s primjenjivim definicijama i ograničenjima u zakonodavstvu EU-a i nizozemskom zakonodavstvu.

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina

—	Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida

—	Najveće pojačavanje, otkiseljavanje te, uz odobrenje, dokiseljavanje

Sadržaj šećera iznosi između 2 i 12 grama po litri.

Opća analitička svojstva

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	10,5
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	79,8 u miliekvivalentima po litri

Vino kategorije 8. – kvalitetno biser vino: Rosé

SORTE GROŽĐA: regent, pinotin, cabertin ili kupaže tih sorti (udio varira ovisno o godini)

Organoleptička svojstva:

Boja: ružičasta

Aroma: jagode

Okus: suptilna slatkoća i svježi finiš

Analitička svojstva:

Sva svojstva u skladu su s primjenjivim definicijama i ograničenjima u zakonodavstvu EU-a i nizozemskom zakonodavstvu.

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina

—	Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida

—	Najveće pojačavanje, otkiseljavanje te, uz odobrenje, dokiseljavanje

Sadržaj šećera iznosi između 1 i 8 grama po litri.

Opća analitička svojstva

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	9
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	77,17 u miliekvivalentima po litri

Vino kategorije 16. – vino od prezreloga grožđa

SORTE GROŽĐA: solaris

Organoleptička svojstva:

Boja: bijela

Aroma: suzdržana, gotovo senzualna, s notama ličija i zrele kruške

Okus: profinjen i svjež

Analitička svojstva:

Sva svojstva u skladu su s primjenjivim definicijama i ograničenjima u zakonodavstvu EU-a i nizozemskom zakonodavstvu.

—	Najveća ukupna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)

—	Najveći sadržaj hlapljivih kiselina

—	Najveći ukupni sadržaj sumpornog dioksida

—	Najveće pojačavanje, otkiseljavanje te, uz odobrenje, dokiseljavanje

Sadržaj šećera iznosi između 20 i 80 grama po litri.

Opća analitička svojstva

Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % volumnog udjela)	12
Najmanji ukupni sadržaj kiselosti	73,15 u miliekvivalentima po litri

5.   Enološki postupci

a.    Osnovni enološki postupci

Vino kategorije 1. – vino: crno, voćno i puno

Poseban enološki postupak

Fermentacija pulpe najmanje četiri dana i dozrijevanje u drvenim bačvama od pet do 17 mjeseci

Vino kategorije 1. – vino: bijelo, suho, voćno

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka su povećana temperatura na početku fermentacije i vina koja teže fermentiraju)

Vino kategorije 1. – vino: bijelo, suho, puno

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka su povećana temperatura na početku fermentacije i vina koja teže fermentiraju), djelomično dozrijevanje u drvenim bačvama od dva do šest mjeseci

Vino kategorije 1. – vino: rosé, puno, voćno

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka su povećana temperatura na početku fermentacije i vina koja teže fermentiraju)

Vino kategorije 3. – likersko vino: crno

Poseban enološki postupak

Fermentacija pulpe najmanje četiri dana i dozrijevanje u drvenim bačvama najmanje dvije godine, dodavanje vinskog alkohola

Vino kategorije 3. – likersko vino: bijelo

Poseban enološki postupak

Fermentacija pulpe najmanje četiri dana i dozrijevanje u drvenim bačvama najmanje dvije godine, dodavanje vinskog alkohola

Vino kategorije 5. – kvalitetno pjenušavo vino: bijelo, puno, voćno

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka su povećana temperatura na početku fermentacije i vina koja teže fermentiraju), tradicionalna druga fermentacija u boci (tradicionalni način proizvodnje)

Vino kategorije 8. – kvalitetno bisero vino: rosé

Poseban enološki postupak

Hladna fermentacija na temperaturi nižoj od 18 °C (iznimka su povećana temperatura na početku fermentacije i vina koja teže fermentiraju), karbonizacija nakon punjenja u boce

Vino kategorije 16. – vino od prezreloga grožđa: bijelo

Poseban enološki postupak

Kasna berba na najmanje 110 Oechslovih stupnjeva, proizvodnja vina s pomoću hladne fermentacije

b.    Najveći urodi

Crni regent

65 hektolitara po hektaru

Crni pinotin

65 hektolitara po hektaru

Crni cabertin

65 hektolitara po hektaru

Bijeli cabernet blanc

65 hektolitara po hektaru

Bijeli solaris

65 hektolitara po hektaru

Bijeli solaris od prezreloga grožđa

40 hektolitara po hektaru

6.   Ograničeno područje

Određivanje i granice ZOI-ja Oolde (općina Lochem)

Zemljopisno područje čini Oolde, dio općine Lochem.

Oolde je okrug općine Lochem, pokrajine Gelderland.

Nazivi i baština područjâ još su vrlo živi među lokalnim stanovništvom.

Ukupna površina Ooldea iznosi 658 hektara.

Oolde određuju prirodni vodotoci na sjevernoj (Dortherbeek) i južnoj (Molenbeeku) granici. Na zapadu to područje graniči s prvobitnom granicom općine Gorssel. Istočna granica paralelna je s nasipima Lindenbergsdijk, Stoomdijk i Broekdijk.

Na zemljopisnom području ZOI-ja „Oolde” nalazimo aluvijalno tlo, s karakterističnom pjeskovitom ilovačom, koja je važna za uzgoj vina.

7.   Glavne sorte vinove loze

Pinotin N

Cabertin N (VB-91-26-17)

Cabernet blanc B (VB-91-26-1)

Solaris

Regent N

8.   Opis povezanosti

Tlo

Tekstura tla na zemljopisnom području Oolde prilično je složena i postoje različite vrste tla koje se preklapaju.

Na zemljopisnom području ZOI-ja „Oolde” nalazimo aluvijalno tlo, s karakterističnom pjeskovitom ilovačom (10 % – 50 % gline), koja je važna za uzgoj vina, mineralnim slojem tanjim od 50 cm i udjelom lutuma (čestice gline) koji može dosegnuti 12 %.

Klima i okoliš

Zemljopisno područje Oolde graniči s Twenteom. U nastavku se navode prosječni klimatski podaci (1971.–2000.) za razdoblje od svibnja do rujna, pogodno za uzgoj vinove loze, a u zagradi je nacionalni prosjek:

—	prosječna temperatura: 15,0 °C (15,2)

—	prosječna najniža temperatura: 9,7 °C (10,5)

—	prosječna najviša temperatura: 19,9 °C (19,7)

—	prosječna relativna vlažnost zraka: 78,8 % (78,8 %)

—	prosječna količina padalina: 64,9 mm (64,9 mm) mjesečno

—	prosječan broj sunčanih sati: 174,2 (185,1 sat) mjesečno

Nešto niže noćne temperature omogućuju proizvodnju svježih, voćnih vina.

Sorte grožđa

Sorte grožđa koje se koriste u ZOI-ju Oolde i koje dobro uspijevaju u toj klimi su cabernet blanc i solaris (bijelo vino) i regent, pinotin i cabertin (crno vino). U bazi podataka Međunarodnog kataloga sorata grožđa (Vitis International Variety Catalogue, VIVC), koji sadržava službene podatke o razvrstavanju, razvrstane su u vrstu Vitis vinifera. Te sorte obuhvaćene su i aktualnim popisom OIV-a (Međunarodni ured za lozu i vino).

Ljudski čimbenici (uzgoj i vinifikacija)

Prije sadnje pomno se biraju sorte grožđa koje dobro uspijevaju na teroiru navedenih površina i daju sočno i vrlo aromatično grožđe. Na temelju analize tla biraju se najprikladnije sadnice iz sorte. Odabrane sorte dokazano su otpornije na uobičajene bolesti, a ta se osobina poboljšava stalnim praćenjem i planiranom zaštitom biljaka tijekom cijele godine. Na taj se način se znatno povećava održivost uzgoja.

Biljke u vinogradu zasađene su u redovima (od sjevera prema jugu) kako bi dobile što više sunčeve svjetlosti. Razmak između redova iznosi 2,15 metara. Udaljenost između biljaka je od 0,9 do 1,25 metara kako bi svaka dobila dovoljno hranjivih tvari iz tla (oko 2,2 četvornih metara po biljci).

Odabran je način uzgoja Guyot u kojem se lišće postavlja uspravno, a izdanci oslanjaju na vodoravne žice. Zimska rezidba provodi se ručno radi odabira najboljih jednogodišnjih izdanaka, a pupovi će u propupati u novoj sezoni. U sezoni rasta lišće se reže strojno. Lišće oko grozdova posebno se prorjeđuje (ručno i strojno) kako bi što više bili izloženi suncu i kako bi se brzo sušili nakon padalina. Pravilno obrezano lišće pridonosi stvaranju šećera i zrenju grozdova. Grozdovi se prorjeđuju kada počnu poprimati boju da bi se preostalim grozdovima omogućilo bolje dozrijevanje (šećer, arome). Jedan od parametara za određivanje odgovarajuće zrelosti i arome grožda uravnotežena je gnojidba tla i lišća. Kako bi se to postiglo, provodi se godišnja analiza tla na temelju 20 boda po hektaru nakon čega se izrađuje prilagođeni plan gnojidbe. Lišće se gnoji u prikladnim trenucima kako bi se izbjegli određeni nedostaci, npr. nedostatak magnezija.

Jedna od najvažnijih odluka odnosi se na vrijeme berbe. Proces zrenja (nastanak šećera, kiselina i aroma) pomno se prati mjerenjem Oechslovih stupnjeva i pH vrijednosti te vizualnom procjenom stanja grozdova. Berba se obavlja isključivo ručno, a grozdovi se biraju na temelju njihove kvalitete kako bi se dobilo kvalitetno vino. Odluka o berbi može se donijeti brzo, što znači da se može odabrati najbolji trenutak (ni prerano ni prekasno). Neposredno nakon berbe grozdovi se u blizini vinograda hlade (na približno 4 °C) kako bi ostali u dobrom stanju tijekom prijevoza do mjesta prerade.

Bijela i rosé vina proizvode se hladnom fermentacijom kako bi se dobila karakteristična svježa, voćna vina. Crna vina dozrijevaju u hrastovim bačvama radi punijeg okusa. Međutim, i bijela vina mogu postati punija ako kratko dozrijevaju u drvu.

Intenzivna suradnja sa stručnjacima znatno pridonosi proizvodnji tih vina.

Vinifikacija se može provesti na području zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili u obližnjoj općini Hof van Twente.

Uzročna povezanost

Kvaliteta vina jako ovisi o međudjelovanju klime, tla, uzgoja i vinifikacije.

Zahvaljujući prevladavajućoj (kontinentalnoj) klimi postiže se potrebna zrelost grozdova. Nešto niže noćne temperature u jesen uzrokuju dovoljno smanjenje kiselina, a istodobno se ne gubi karakteristična svježina i voćni okus vina.

Nešto niže noćne temperature u jesen uzrokuju dovoljno smanjenje kiselina, ali ih u grožđu ostaje dovoljno da bi se održala ravnoteža između slatkoće i kiselosti potrebna za karakterističnu svježinu i voćni okus vina.

Na tom zemljopisnom području nalazimo aluvijalno tlo, s puno gline i organskim tvarima (od 5 % od 10 %). Ilovasto tlo izrazito je pogodno za uzgoj vina jer izvrsno zadržava vodu i hranjive tvari, što omogućuje potpuni razvoj aroma i proizvodnju punih, snažnih vina.

Budući da duže zadržava vlagu, što je nužno za prijenos hranjivih tvari iz tla do biljke, ilovasto tlo osigurava prijenos hranjivih tvari iz tla do vinove loze, posebno tijekom suhih razdoblja. Hranjive tvari omogućuju potpuni razvoj šećera i aroma tijekom razdoblja dozrijevanja.

Taj proces dozrijevanja grozdova ključan je za proizvodnju vina koje ostavlja pun osjećaj u ustima i krasi ga dugi završetak.

Ta vrsta vina vrlo je pogodna za dozrijevanje u bačvama radi dodatnog razvoja.

Osim klime i tla, na kvalitetu vina velik utjecaj imaju znanja i odluke vinogradara i vinara: odabir sorata, plan vinograda, gnojidba, način uzgoja, rezanje lišća, prorjeđivanje grozdova, praćenje stanja vinograda i procesa dozrijevanja, odabir vremena berbe, odabir grozdova pri berbi, vinifikacija (hladna fermentacija, dozrijevanje u drvu).

Ulažu se veliki napori u ostvarenje suradnje sa stručnjacima u gastronomiji i trgovanju vinom kako bi i oni dali doprinos proizvodnji kvalitetnih vina.

Ta povezanost vrijedi za vina, pjenušava kvalitetna vina, biser vina, likerska vina i vina od prezreloga grožđa. Ljudski čimbenici osobito su važni za zadnje dvije vrste vina.

Organoleptička i analitička svojstva proizvedenih vina, kao što je svježi voćni okus bijelih i rosé vina te blagi okus tanina kod crnih vina proizlaze iz povezanosti tla, klime i ljudskih čimbenika.

9.   Osnovni dodatni uvjeti

Pravni okvir:

Donosi ga organizacija koja upravlja ZOI-jem/ZOZP-om, ako je to predvidjela država članica.

Vrsta dodatnog uvjeta:

iznimka u pogledu proizvodnje u određenom zemljopisnom području

Opis uvjeta:

Vinifikacija se može provesti na području zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili u obližnjoj općini Hof van Twente.

Poveznica na specifikaciju proizvoda

https://www.rvo.nl/sites/default/files/2016/08/Productdossier-Oolde.pdf