10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 64/46

(1)

Vijeće je nakon antidampinškog ispitnog postupka Uredbom (EZ) br. 1629/2004 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije („predmetna zemlja”), trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 8545 11 00 (oznaka TARIC 8545110010) i ex 8545 90 90 (oznaka TARIC 8545909010).

(2)

Vijeće je nakon antisubvencijskog ispitnog postupka Uredbom (EZ) br. 1628/2004 (3) uvelo i konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(3)

Nakon djelomične privremene revizije kompenzacijskih mjera po službenoj dužnosti, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1354/2008 (4) izmijenilo uredbe (EZ) br. 1628/2004 i (EZ) br. 1629/2004.

(4)

Nakon revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 1186/2010 (5) produljilo antidampinške mjere. Nakon revizije zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 1185/2010 (6) produljilo kompenzacijske mjere.

(5)

Antidampinške mjere bile su u obliku stope pristojbe ad valorem od 9,4 % i 0 % za uvoz od pojedinačno navedenih izvoznika uz stopu preostale pristojbe od 8,5 %.

(6)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (7) antidampinških mjera koje su na snazi za uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (8).

(7)

Zahtjev su podnijeli SGL Carbon GmbH, TOKAI Erftcarbon GmbH i GrafTech Switzerland SA („podnositelji zahtjeva”) koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje određenih sustava grafitnih elektroda u Uniji.

(8)

Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(9)

Nakon što je utvrdila postojanje dostatnih dokaza za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 15. prosinca 2015. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (9) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009.

(10)

U obavijesti objavljenoj 15. prosinca 2015. (10) u Službenom listu Europske unije Komisija je najavila i pokretanje revizije u skladu s člankom 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 (11) zbog predstojećeg isteka konačnih kompenzacijskih mjera na snazi u pogledu uvoza određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije u Uniju.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike u Uniji za koje se zna da se to na njih odnosi, kao i indijska nadležna tijela o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera te ih je pozvala na sudjelovanje.

(12)

Sve zainteresirane strane imale su priliku očitovati se o pokretanju revizije i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(14)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje koji se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu, uzimajući u obzir i zemljopisni položaj. Taj se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 80 % ukupne proizvodnje Unije na temelju podataka primljenih tijekom ispitivanja reprezentativnosti. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak. Unutar zadanog roka nisu primljene nikakve primjedbe i stoga je uzorak potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(16)

Nijedan uvoznik nije se javio kako bi dostavio podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(17)

Komisija je poslala upitnike svim proizvođačima iz Unije u uzorku, dvama indijskim proizvođačima izvoznicima i 53 korisnicima koji su se javili nakon pokretanja postupka.

(18)

Odgovori na upitnik zaprimljeni su od četiriju proizvođača iz Unije u uzorku, jednog indijskog proizvođača izvoznika i osam korisnika proizvoda iz postupka revizije. Drugi proizvođač izvoznik koji je surađivao u početnom ispitnom postupku, odnosno trgovačko društvo Graphite India Limited („GIL”), nije dostavio odgovor na upitnik u ovoj reviziji.

(19)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i posljedične štete te za utvrđivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih trgovačkih društava:

(20)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(21)

Predmetni proizvod jesu grafitne elektrode vrste koja se upotrebljava za električne peći, prividne gustoće 1,65 g/cm3 ili veće i električnog otpora 6,0 μΩ.m ili manjeg, i nastavci koji se upotrebljavaju za takve elektrode, bez obzira na to uvoze li se zajedno ili posebno i koji su podrijetlom iz Indije („GES” ili „proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8545 11 00 (oznaka TARIC 8545110010) i ex 8545 90 90 (oznaka TARIC 8545909010).

(22)

U ispitnom postupku pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva te jednake osnovne namjene:

(23)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(24)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitalo se je li vjerojatno da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(25)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi (18), samo je jedan indijski proizvođač izvoznik surađivao u postojećem ispitnom postupku. To je trgovačko društvo tijekom RIPR-a pokrivalo 95 % izvoza GES-a iz Indije u Uniju. Komisija je stoga smatrala da ima dovoljno podataka za procjenu izvozne cijene i dampinške marže tijekom RIPR-a.

(26)

Međutim, taj je proizvođač izvoznik predstavljao samo 50 % ukupnog proizvodnog kapaciteta i samo 40 % do 50 % ukupne proizvodnje GES-a u Indiji tijekom RIPR-a. Osim toga, njegov izvoz u ostale treće zemlje kretao se samo u rasponu od 43 % do 52 % ukupnog izvoza iz Indije u ostale treće zemlje tijekom RIPR-a (točan ponder jedinog indijskog proizvođača izvoznika koji surađuje u ukupnoj indijskoj proizvodnji i ukupnom izvozu ne može se navesti zbog povjerljivosti). Zbog toga i s obzirom na to da drugi indijski proizvođač GES-a nije surađivao, Komisija je smatrala da nema dovoljno podataka za ispitivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te da za procjenu kretanja uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage mora upotrijebiti raspoložive podatke u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(27)

Indijska nadležna tijela propisno su obaviještena da zbog nedostatne suradnje indijskih proizvođača izvoznika Komisija može primijeniti članak 18. Osnovne uredbe. S tim u vezi nisu primljene nikakve primjedbe.

(28)

Nalazi iz odjeljka 3. stoga su se temeljili na raspoloživim podacima. U tu su svrhu upotrijebljeni podaci koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, statistički podaci Eurostata, podaci koje su prikupile države članice u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”) i javno dostupni podaci.

(29)

Komisija je prvo ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po zastupljenom proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje proizvoda iz postupka revizije u Uniju tijekom RIPR-a. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje bila reprezentativna.

(30)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođača izvoznika s reprezentativnom domaćom prodajom. Elementi koji su se uzimali u obzir pri utvrđivanju vrsta GES-a bili su i. prodaju li se s nastavcima ili ne; ii. njihov promjer; i iii. njihova duljina.

(31)

Proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da bi pri utvrđivanju identičnih ili izravno usporedivih vrsta GES-a trebalo uzeti u obzir činjenicu da se GES proizvodi od igličnog koksa različite kvalitete (osnovna sirovina). Naime, ispitnim postupkom potvrđeno je da je trgovačko društvo u proizvodnom procesu upotrebljavalo dvije različite vrste igličnog koksa, odnosno uvezeni iglični koks koji je vrhunske kvalitete i obični iglični koks koji se nabavlja na indijskom tržištu. Isto je tako potvrđeno da vrsta upotrijebljenog koksa određuje trošak proizvodnje i cijenu krajnjeg proizvoda.

(32)

Stoga je Komisija, kako bi osigurala primjerenu usporedbu, podijelila svaku vrstu proizvoda na proizvode niske i visoke kvalitete u svrhu izračuna dampinga.

(33)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje na njegovu domaćem tržištu za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nezavisnim kupcima tijekom RIPR-a čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju. Komisija je utvrdila da su te vrste proizvoda reprezentativne.

(34)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIPR-a kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodajnu cijenu.

(35)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(36)

U tom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom RIPR-a.

(37)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsta proizvoda tijekom RIPR-a:

(38)

Za vrstu proizvoda za koju nije bilo prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine, ili prodaja nije bila dostatna, Komisija je uobičajenu vrijednost izračunala u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(39)

Za takve vrste proizvoda uobičajena vrijednost izračunana je tako da su prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a dodani:

(40)

Za vrste proizvoda koje uopće nisu prodavane na domaćem tržištu dodani su ponderirani prosječni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(41)

Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje izvozio je u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(42)

Tijekom provjere na licu mjesta utvrđen je određeni broj pogrešaka povezanih s izvoznim cijenama koje je naveo izvoznik koji surađuje. Te su pogreške ispravljene, o čemu je proizvođač izvoznik propisno obaviješten.

(43)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu kako su prethodno utvrđene na temelju cijena franko tvornica.

(44)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i popratne troškove, troškove pakiranja, troškove kredita, bankovne troškove i kompenzacijske pristojbe koje je platio proizvođač izvoznik koji surađuje ako je to bilo primjenjivo i opravdano.

(45)

Jedini proizvođač izvoznik koji surađuje zatražio je prilagodbu za uvozna davanja na sirovine plaćena u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe uz obrazloženje da su uvozna davanja naplaćena za GES proizveden za potrošnju u Indiji, ali da su vraćena u okviru programa povrata carine („DDS”) kada je proizvod prodan za izvoz u Uniju. Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se da ne postoji izravna poveznica između iznosa primljenih u okviru DDS-a za izvoz GES-a i stvarno plaćenih pristojbi na ugrađene uvezene sirovine. Stoga se smatra da proizvođač izvoznik nije dokazao da domaća cijena uključuje vraćeni porez na izvoznu prodaju. To je potvrđeno i u uvodnim izjavama 38. do 42. usporednog antisubvencijskog ispitnog postupka u kojem je utvrđeno da je DDS subvencija u obliku financijskog doprinosa vlade Indije i ne može se smatrati dopuštenim programom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene. Stoga se prilagodba ne može odobriti.

(46)

Nadalje, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje zatražio je prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe uz obrazloženje da su uvozna davanja na istovjetni proizvod navodno nastala kada je bio namijenjen za potrošnju u Indiji, ali nisu naplaćena zahvaljujući programu po prethodnom odobrenju („AAS”) kada je proizvod prodan za izvoz u Uniju. Međutim, u ispitnom postupku pokazalo se da nije uspostavljen sustav kojim se osigurava da su u izvezeni GES ugrađene isključivo sirovine koje su uvezene bez carine u okviru AAS-a. Stoga Komisija smatra da proizvođač izvoznik nije dokazao da domaća cijena uključuje porez nenaplaćen na izvoznu prodaju. To je potvrđeno i u uvodnim izjavama 59. do 62. usporednog antisubvencijskog ispitnog postupka u kojem je utvrđeno da je AAS subvencija u obliku financijskog doprinosa vlade Indije i ne može se smatrati dopuštenim programom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene. Stoga se ta prilagodba ne može odobriti.

(47)

Kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost po vrsti uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije. Na temelju te metodologije dampinška marža utvrđena za proizvođača izvoznika koji surađuje tijekom RIPR-a iznosi 29,8 %.

(48)

Tijekom provjere na licu mjesta u poslovnim prostorijama jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje u Indiji, to je trgovačko društvo tvrdilo da bi trebalo uzeti u obzir navodno znatnu fluktuaciju cijene glavne sirovine (igličnog koksa) tijekom RIPR-a i od Komisije je zatražilo da u tu svrhu izračuna tromjesečnu dampinšku maržu. Time bi se utvrdilo da tijekom RIPR-a nije bilo dampinga. U tom je pogledu trgovačko društvo dostavilo tromjesečni trošak proizvodnje na kraju provjere na licu mjesta.

(49)

S obzirom na to da takve tvrdnje nisu iznesene u ranijoj fazi postupka ni u odgovoru na upitnik, Komisija nije mogla pravilno provjeriti tu tvrdnju te stoga nije mogla utvrditi jesu li dostavljeni podaci potpuni i točni.

(50)

U svakom slučaju, na temelju dostavljenih podataka tijekom provjere na licu mjesta utvrđeno je da je tijekom RIPR-a kretanje jediničnog troška proizvodnje po vrsti proizvoda za neke proizvode, ali ne za sve, iz tromjesečja u tromjesečje bilo silazno. U posljednjem se tromjesečju za nekoliko PCN-ova povećao jedinični trošak proizvodnje. Jedinična izvozna cijena imala je slično silazno kretanje osim u posljednjem tromjesečju kada su se izvozne cijene povećale, osim za dvije vrste proizvoda. Trgovačko je društvo u svakom tromjesečju tijekom RIPR-a izvezlo znatan obujam koji je distribuiran tijekom različitih tromjesečja kako je prikazano u tablici u nastavku (točni podaci o obujmu ne mogu se navesti zbog povjerljivosti). Osim toga, nisu se sve vrste proizvoda prodavale u svim tromjesečjima, od 23 vrste proizvoda koje su tržištu Unije prodavali proizvođači izvoznici samo se njih šest prodavalo u svakom tromjesečju.

(51)

Dampinškim maržama izračunanima za svako tromjesečje u skladu s metodologijom objašnjenom u uvodnim izjavama (29) do (47) pokazao se znatan damping u svakom tromjesečju RIPR-a.

Tablica 1.

(52)

Stoga je tvrdnja proizvođača izvoznika koji surađuje da bi rezultat izračuna njegove dampinške marže na tromjesečnoj osnovi pokazao da nije bilo dampinga bila netočna. Dampinške marže bile su znatne u svakom tromjesečju te je isto tako prosječna dampinška marža tijekom RIPR-a izračunana na temelju tih tromjesečnih marži ostala na znatnoj razini, tj. na 19,3 %.

(53)

Iako je kretanje razine dampinških marži u različitim tromjesečjima izračunanih na temelju vrste proizvoda promjenljivo (povećavalo se od razdoblja listopad 2014.–prosinac 2014. do razdoblja siječanj 2015.–ožujak 2015. te se zatim smanjivalo od razdoblja siječanj 2015.–ožujak 2015. do završetka RIPR-a), postupno smanjenje PCN-ova tijekom RIPR-a nije imalo navedeni učinak. De facto, primijećeno je da je i smanjenje dampinških marži nastalo dijelom zbog povećanja izvozne cijene. Podsjeća se da se tvrdnja proizvođača izvoznika koji surađuje u pogledu tromjesečne dampinške marže temeljila samo na promjenama cijene sirovine. Stoga je Komisija zaključila da dostavljenim podacima nisu dovedeni u pitanje nalazi dampinga tijekom RIPR-a, a time ni nalazi nastavka dampinga u uvodnim izjavama od (57) do (87).

(54)

Nakon objave, jedini je indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio da bi za izračun profitabilnosti upotrijebljen za izračun uobičajene vrijednosti Komisija trebala razlikovati proizvode proizvedene od domaćeg koksa, s jedne strane, i proizvode proizvedene od uvezenog igličnog koksa, s druge strane. Razlog tomu je razlika u upotrebi tih proizvoda. Nadalje je tvrdio da se samo proizvodi proizvedeni od uvezenog igličnog koksa, koji se upotrebljavaju u visokonaponskim elektrolučnim pećima, prodaju na tržištu Unije i da bi profitabilnost koja se upotrebljava za izračun uobičajene vrijednosti stoga trebala biti izračunana samo na temelju tih vrsta proizvoda. Tijekom saslušanja pred Komisijom nakon objave, HEG je obrazložio da na temelju tih tvrdnji Komisija ne bi trebala upotrebljavati prosječnu ponderiranu stopu profitabilnosti izračunanu na temelju svih domaćih prodaja za izračun uobičajene vrijednosti. HEG je tvrdio da bi Komisija trebala izračunati dvije zasebne stope profitabilnosti, uzimajući u obzir podrijetlo koksa, te ih primijeniti na odgovarajući način u izračunu uobičajene vrijednosti.

(55)

U odgovoru na upitnik, HEG je za svaku vrstu proizvoda iznio podrijetlo sirovine i rezultate GES-a. Međutim, uzmu li se u obzir samo ta dva elementa, usporedbom vrsta proizvoda koji se prodaju na tržištu Unije i onih koji se prodaju na indijskom tržištu pokazalo se da je HEG prodavao iste vrste proizvoda na obama tržištima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga je prvi dio tvrdnje činjenično pogrešan.

(56)

Nadalje, kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama (39) i (40), Komisija je za izračun uobičajene vrijednosti upotrebljavala ponderiranu prosječnu dobit svih domaćih prodaja istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u skladu s člankom 2. stavkom 6. Osnovne uredbe. Neovisno o tome, upotrebom pojedinačnih stopa dobiti za svaku vrstu proizvoda koje je trgovačko društvo dostavilo tijekom saslušanja navedenog u uvodnoj izjavi (54), dampinška marža navedena u uvodnoj izjavi (47) smanjila bi se samo za 3,2 postotna boda na 26,7 %. Stoga to smanjenje nema bitan utjecaj na nalaze Komisije o dampingu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, a time ni na nalaze nastavka dampinga u uvodnim izjavama od (57) do (87).

(57)

Komisija je nakon nalaza o postojanju znatnog dampinga tijekom RIPR-a analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek mjera. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Indiji, izvoz iz Indije u ostale treće zemlje i privlačnost tržišta Unije.

(58)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (25), surađivao je samo jedan proizvođač izvoznik u Indiji koji je predstavljao samo polovinu ukupnog indijskog proizvodnog kapaciteta. Stoga se nalazi u odjeljcima u nastavku temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija upotrijebila podatke koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, bazu podataka Ujedinjenih naroda, podatke koje je dostavila vlada Indije u usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku iz uvodne izjave (10) i javno dostupne podatke.

(59)

Na temelju javnih financijskih podataka i provjerenih podataka proizvođača izvoznika koji surađuje (12)  (13), oba su indijska proizvođača nakon prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera iz uvodne izjave (4) povećala svoj proizvodni kapacitet za 27 %. Na kraju RIPR-a ukupni proizvodni kapacitet u Indiji iznosio je 160 000 tona godišnje i bio je jednako podijeljen između dvaju proizvođača (14). Osim toga, u ispitnom postupku otkriveno je da će indijski proizvođači izvoznici vjerojatno dodatno povećati svoj kapacitet u slučaju povećanja potražnje (15).

(60)

Obujam proizvodnje dvaju indijskih proizvođača kretao se u rasponu od 110 000 do 120 000 tona tijekom RIPR-a. Na temelju prethodno navedenog procijenjeno je da je ukupni indijski rezervni kapacitet bio između 40 000 i 50 000 tona, što je činilo između 29 % i 36 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a.

(61)

Do povećanja kapaciteta došlo je istodobno sa smanjenjem potrošnje GES-a u Indiji i svijetu. GES se uglavnom upotrebljava u industriji elektročelika, točnije u čeličanama za taljenje čeličnog otpada. Stoga je razvoj potrošnje GES-a povezan s razvojem proizvodnje elektročelika i slijedi slična kretanja. U ispitnom postupku utvrđeno je da se proizvodnja elektročelika u Indiji i svijetu smanjila u razdoblju od 2012. do RIPR-a (16), dok se proizvodni kapacitet za GES u Indiji povećao.

(62)

Krajem studenoga 2014. indijska nadležna tijela uvela su antidampinške mjere protiv izvoza GES-a iz Kine (17). Očekuje se da će indijski proizvođači povećati svoj tržišni udjel na domaćem tržištu.

(63)

Na temelju javnih financijskih izvještaja utvrđeno je da su oba indijska proizvođača izvoznika usmjerena na izvoz (18)  (19), i da su tijekom RIPR-a izvezli oko 60 % svoje ukupne proizvodnje.

(64)

Unija je za HEG, proizvođača izvoznika koji surađuje, ostala važno izvozno odredište unatoč mjerama na snazi. Izvoz HEG-a činio je tijekom RIPR-a između 10 % i 17 % njegove ukupne prodaje s obzirom na vrijednost te između 10 % i 20 % s obzirom na obujam. Indijsko trgovačko društvo koje ne surađuje GIL izvezlo je tijekom RIPR-a vrlo mali obujam u Uniju. Međutim, to treba promatrati u korelaciji s antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama koje se primjenjuju na GIL (ukupno 15,7 %) u usporedbi s HEG-om (ukupno 7 %).

(65)

Budući da nije postojao nijedan drugi pouzdaniji izvor za utvrđivanje obujma izvoza iz Indije na tržišta ostalih trećih zemalja, upotrijebljena je baza podataka Ujedinjenih naroda. U skladu s tom bazom podataka izvoz u ostale treće zemlje povećao se u od 2012. do 2013. za 43 %, a zatim se 2014. i 2015. smanjio za 38 % u usporedbi s 2013. Obujam izvoza općenito sa smanjio u razdoblju od 2012. do RIPR-a (za 10 %). Glavna odredišta indijskog izvoza 2015. bila su SAD, Saudijska Arabija, Iran, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati, Republika Koreja te Egipat. U razdoblju od 2012. do 2015. povećan je indijski izvoz u neka od tih odredišta (kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, SAD), dok je u neka druga (Iran, Turska, Republika Koreja, Egipat) smanjen, s ukupnim smanjenjem od 9 %.

(66)

Iako je Rusija 2012. bila treće tržište po količini izvoza na koje su indijski proizvođači izvozili svoje proizvode, nakon što je uvela pristojbu ad valorem na uvoz GES-a iz Indije u rasponu od 16,04 % do 32,83 % u prosincu 2012. (20), izvoz iz Indije u Rusiju smanjio se s 4 415 tona na 638 tona 2015., što znači smanjenje od 86 %.

(67)

Podaci o obujmu izvoza iz baze podataka Ujedinjenih naroda mogli su se usporediti s podacima koje je dostavila vlada Indije u usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku, odnosno sa statističkom podacima o izvozu Glavne uprave za prikupljanje i statističku obradu obavještajnih podataka u sektoru trgovine („DGICS”), kojima su se pokazala slična kretanja kao ona zapažena u bazi podataka Ujedinjenih naroda.

(68)

Osim toga, obujam izvoza u ostale treće zemlje proizvođača izvoznika koji surađuje HEG isto je tako slijedio slična kretanja, odnosno obujam izvoza u ostale treće zemlje povećao se od 2012. do 2013. i smanjio od 2014. do RIPR-a uz opće silazno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Treba napomenuti da je unatoč tom smanjenju obujma izvoza njegova ukupna razina tijekom RIPR-a ostala znatna i iznosila je između 20 000 i 30 000 tona.

(69)

U pogledu razina izvoznih cijena, na temelju baze podataka Ujedinjenih naroda u ispitnom postupku utvrđeno je da su indijske izvozne cijene za neke zemlje kao što su SAD i Republika Koreja, koje su inače u prosjeku bile niže od cijena u EU-u u razdoblju od 2012. do 2014., 2015. porasle na otprilike jednaku razinu kao cijene u EU-u. Osim toga, indijske izvozne cijene za druge zemlje kao što je na primjer Saudijska Arabija koje su bile niže nego cijene u EU-u u razdoblju od 2012. do 2014. povećale su se na višu razinu nego cijene u EU-u 2015. Štoviše, cijene indijskog izvoza u određene druge zemlje, kao što je na primjer Turska, i dalje su bile niže od cijena u EU-u tijekom cijelog razdoblja koje se razmatralo. Međutim treba napomenuti da cijene iz ove baze podataka ne uzimaju u obzir različite vrste proizvoda te je stoga pouzdanost takve usporedbe cijena na toj osnovi ograničena.

(70)

Analizom podatka o izvoznim cijenama proizvođača izvoznika koji surađuje za tržišta ostalih trećih zemalja utvrđeno je da su tijekom 2012. i 2014. prosječne cijene na tržištu Unije bile više od prosječnih cijena HEG-a na ostalim trećim tržištima (prilagođenih na osnovi kalendarske godine jer su se podaci dostavljali na osnovi financijske godine), dok su tijekom RIPR-a prosječne cijene na tržištu Unije bile niže od prosječnih cijena HEG-a na ostalim trećim tržištima.

(71)

Na raspolaganju nije bilo drugih podataka za utvrđivanje točnih razina cijena indijskih proizvođača izvoznika na tržištima ostalih trećih zemalja.

(72)

Privlačnost tržišta Unije dokazana je činjenicom da se usprkos antidampinškim i kompenzacijskim pristojbama na snazi indijski GES i dalje uvozio na tržište Unije. Tijekom razmatranog razdoblja Indija je i dalje bila druga najveća zemlja izvoznica u Uniju nakon Narodne Republike Kine („Kina”). Unatoč smanjenju u razdoblju od 2012. do RIPR-a Indija je zadržala znatan obujam i tržišne udjele izvoza u Uniju kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (100) u nastavku.

(73)

Mogući razvoj izvozne prodaje u Uniju ako se dopusti istek mjera treba promatrati u odnosu na ukupno smanjenje potrošnje GES-a u Indiji i svijetu u kombinaciji s rezervnim kapacitetom u Indiji. Time će se vjerojatno povećati pritisak na indijske proizvođače izvoznike da ispitaju dodatna izvozna tržišta, posebno uzimajući u obzir njihov poslovni model koji je usmjeren na izvoz. Stoga će se, u slučaju stavljanja mjera u Uniji izvan snage i oslobađanja pristupa tržištu Unije svih antidampinških i kompenzacijskih pristojbi, veliki dio raspoloživog rezervnog kapaciteta vjerojatno upotrijebiti za izvoz na tržište Unije. Posebno zbog toga što se u ispitnom postupku pokazalo da dok je na nekim izvoznim tržištima (kao što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, SAD) indijski izvoz 2015. porastao, kretanje ukupnog izvoza iz Indije na tržišta ostalih trećih zemalja bilo je silazno. To upućuje na činjenicu da u određenim trećim zemljama vjerojatno postoji ograničen kapacitet za apsorpciju dodatnih količina izvoza.

(74)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (66), Rusija je uvela antidampinšku pristojbu na uvoz GES-a iz Indije. Zbog toga indijski proizvođači izvoznici imaju ograničeni pristup tom tržištu i ne mogu povećati ili preusmjeriti obujam svojeg izvoza u Rusiju, što je vidljivo i iz pada izvoza na to odredište od 2012.

(75)

Na temelju toga indijski proizvođači izvoznici vjerojatno će nastaviti izvoziti znatne količine u Uniju ako se dopusti istek mjera te čak povećati postojeći obujam izvoza, uzimajući u obzir njihov znatni rezervni kapacitet. Vjerojatno je da će proizvođač izvoznik koji surađuje imati poticaj za dodatno povećanje svoje već znatne prisutnosti na tržištu Unije, što je još vjerojatnije za proizvođača izvoznika koji ne surađuje, čije su razine pristojbi više u odnosu na proizvođača izvoznika koji surađuje i koji je gotovo prestao izvoziti na tržište Unije.

(76)

Prethodnom se analizom pokazalo i. da indijski uvoz i dalje ulazi na tržište Unije po znatnim dampinškim cijenama i u znatnim količinama; ii. da su oba indijska proizvođača usmjerena na izvoz i da imaju rezervni kapacitet koji bi se mogao upotrijebiti za povećanje obujma izvoza u Uniju po dampinškim cijenama; iii. da svjetska potrošnja ima silazno kretanje te se time smanjuju mogućnosti izvoza na određena tržišta trećih zemalja; iv. da su postojanjem antidampinških mjera u Rusiji protiv indijskog GES-a dodatno ograničene mogućnosti izvoza indijskim proizvođačima izvoznicima.

(77)

S obzirom na prethodno navedeno zaključeno je da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji vjerojatnost nastavka dampinga.

(78)

Nakon objave, jedini indijski proizvođač izvoznik koji surađuje, HEG, tvrdio je da u svojoj procjeni vjerojatnosti nastavka dampinga Komisija nije uzela u obzir činjenice koje se odnose na razdoblje nakon RIPR-a. U tom pogledu, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da u primjeni članka 18. Osnovne uredbe Komisija nije uzela u obzir činjenicu da je GIL, drugi indijski proizvođač GES-a, uložio sredstva u proizvodni pogon u Europskoj uniji, to jest Graphite Cova GmbH („GIL Cova”). HEG je potom tvrdio da GIL ima strateški dugoročni ugovor za prodaju pečenih zelenih elektroda (koje su poluproizvodi) svojem pogonu za grafitizaciju GIL Cova. HEG je isto tako tvrdio da je zbog strateškog ulaganja u GIL zaključak Komisije da će se izvoz iz Indije u Uniju povećati netočan i da je nalaz prema kojemu oba indijska proizvođača imaju dostupan rezervni kapacitet za izvoz utemeljen na pukim pretpostavkama. HEG je, na temelju silaznih kretanja izvoza iz Indije u Uniju (uključujući izvoz HEG-a u Uniju) nakon RIPR-a, tvrdio i da se istekom mjera neće povećati obujam uvoza u Uniju.

(79)

Nadalje, HEG je tvrdio da su planovi HEG-a za povećanje proizvodnog kapaciteta samo vizija njegova predsjednika uprave s obzirom na povoljan gospodarski scenarij 2010. Stoga u godišnjem izvještaju HEG-a za godinu koja je završila 31. ožujka 2016. više nema novih prijedloga za proširenje kapaciteta o kojima raspravlja upravni odbor.

(80)

U pogledu usporedbe cijena koju je izvršila Komisija u uvodnim izjavama (69) i (70) uzimajući u obzir izvoz na tržišta ostalih trećih zemalja, HEG je dostavio analizu svojih prosječnih cijena CIF/CFR za četiri ostale treće zemlje u usporedbi sa svojim prosječnim cijenama CIF-a za Uniju i zaključio je da su općenito njegove prosječne cijene za te četiri ostale treće zemlje više nego njegove cijene za Uniju. Stoga je HEG tvrdio da bi za usporedbu tržište Unije s nižim razinama cijena bilo manje privlačno.

(81)

U pogledu tvrdnji HEG-a o ulaganju GIL-a u pogon GIL Cova tijekom razmatranog razdoblja, GIL je izvezao vrlo malu količinu na tržište Unije. Međutim, smatra se da se to nije dogodilo samo zbog ulaganja GIL-a u pogon GIL Cova, nego uglavnom zbog visokih antidampinških i kompenzacijskih pristojbi koje se primjenjuju na izvoz društva GIL India u Uniju (ukupno 15,7 %). U slučaju stavljanja antidampinških i/ili kompenzacijskih mjera izvan snage, GIL će vjerojatno nastaviti izvoz u Uniju, unatoč ulaganjima u pogon GIL Cova, pri čemu će se u obzir uzeti i dostupni rezervni kapacitet te privlačnost tržišta Unije kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama (72) do (75).

(82)

U pogledu tvrdnje HEG-a o kretanju izvoza nakon RIPR-a, naglašava se da je taj izvoz izvršen u razdoblju kad su antidampinške i kompenzacijske mjere bile na snazi. Stoga, čak i da su količine HEG-ova izvoza pokazale silazna kretanja, vjerojatno je da će se izvoz HEG-a u Uniju povećati ako se antidampinške i/ili kompenzacijske mjere stave izvan snage, uzimajući u obzir da je unatoč mjerama na snazi HEG nastavio izvoziti na tržište Unije po znatnim dampinškim cijenama, prema svojem poslovnom modelu koji je usmjeren na izvoz i rezervnom kapacitetu za koji nije isključeno da će se u budućnosti povećati ako se potražnja za njegovim proizvodima poveća, kako je opisano u prethodnim uvodnim izjavama (59) do (75).

(83)

Nadalje, u pogledu namjere HEG-a da poveća kapacitet, naglašava se da je tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta 2016. HEG timu zaduženom za predmet pokazao kratki film u kojem se prikazuje pregled HEG-ove grupe. Jedan od elemenata prikazanih u ovom filmu planovi su društva za budućnost da poveća proizvodni kapacitet. Štoviše, predstavnici društva su tijekom provjere na licu mjesta objasnili da su trenutačno takvi planovi zaustavljeni s obzirom na to da društvo nije u potpunosti iskoristilo svoj kapacitet i na smanjenje potražnje u svijetu. Stoga, u slučaju da se antidampinške i/ili kompenzacijske mjere stave izvan snage, vjerojatno je da će potražnja za indijskim GES-om na tržištu Unije porasti te da će HEG stoga imati poticaj za povećanje svojih kapaciteta kako bi odgovorio na potražnju.

(84)

U pogledu izjave HEG-a koja se odnosi na razlike u cijenama na tržištu Unije i tržištima ostalih trećih zemalja, naglašava se da je usporedba koju je izvršila Komisija u uvodnim izjavama (69) i (70) provedena između prosječnih cijena indijskog proizvođača izvoznika na trećim tržištima i prosječnih cijena proizvođača Unije na tržištu Unije, a ne prosječnih cijena indijskih proizvođača na tržištu Unije. Podsjeća se da je HEG-ova prosječna cijena na tržištu Unije na znatnoj dampinškoj razini kojom se snizuje prosječna cijena proizvođača Unije te stoga nije prikladna za predmetnu usporedbu.

(85)

S obzirom na prethodno navedeno, tvrdnje HEG-a odbijaju se.

(86)

Još jedna zainteresirana strana tvrdila je da zbog niže potrošnje energije kao glavnog čimbenika i nižih troškova rada indijski proizvođači imaju jasnu komparativnu prednost u pogledu isplativosti. Međutim, trebalo bi naglasiti da je u ispitnom postupku utvrđeno da je glavni uzrok troškova u procesu proizvodnje GES-a u Indiji zapravo koks, a ne energija ili rad. U svakom slučaju, čak i kad bi indijski proizvođači imali komparativnu prednost, ona bi trebala imati jednak utjecaj na izvozne cijene i na uobičajenu vrijednost te stoga ne bi trebala imati utjecaja na dampinšku maržu. Ta je tvrdnja stoga činjenično pogrešna i zbog toga se odbija.

(87)

Stoga je potvrđen zaključak Komisije da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji mogućnost nastavka dampinga.

(88)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo osam proizvođača (dva pojedinačna trgovačka društva i dvije skupine). Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(89)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (61), stanje industrije GES-a blisko je povezano sa stanjem industrije elektročelika u kojoj se GES upotrebljava u pećima za proizvodnju elektročelika za taljenje čeličnog otpada. U tom su kontekstu tijekom razmatranog razdoblja prevladavali negativni tržišni uvjeti u industriji elektročelika uz smanjenu potrošnju, što se odrazilo i na potrošnju GES-a.

(90)

S obzirom na to da u Indiji postoje samo dva proizvođača izvoznika predmetnog proizvoda, podaci koji se odnose na uvoz GES-a iz Indije i ostalih trećih zemalja u Europsku uniju nisu predstavljeni preciznim brojkama kako bi se očuvala povjerljivost u skladu s člankom 19. Osnovne uredbe.

(91)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji tako što je zbrojila:

(92)

Na temelju toga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

(93)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, potrošnja u Uniji smanjila se za 7 % 2013., oporavila se za 4 % u razdoblju od 2013. do 2014. i zatim se ponovno smanjila za 5 % od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(94)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama (61) i (89), ukupno smanjenje potražnje bilo je posljedica negativnih tržišnih uvjeta koji su prevladavali u sektoru elektročelika jer obujam prodaje grafitnih elektroda slijedi razvoj obujma proizvodnje čelika u električnim pećima.

(95)

Nakon objave, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da bi se u tržišnom udjelu i analizi potrošnje trebao uzeti u obzir uvoz proizvođača Unije od njihovih povezanih društava u SAD-u, Meksiku, Japanu i Maleziji koji bi se tijekom posljednje tri godine znatno povećao.

(96)

Uvoz iz svih ostalih trećih zemalja propisno je uzet u obzir pri izračunu potrošnje Unije, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi (91) te je stoga primjereno iskazan u ukupnoj potrošnji. Argument je stoga odbijen.

(97)

Obujam uvoza smanjivao se tijekom razmatranog razdoblja. Znatno se smanjio 2013. (za 43 %), povećao se 2014. i zatim se ponovno smanjio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Smanjenje je ukupno iznosilo 26 % tijekom razmatranog razdoblja.

(98)

Komisija je tržišni udjel uvoza utvrdila na temelju potrošnje u Uniji kako je utvrđena u prethodnoj uvodnoj izjavi (91).

(99)

Kretanja tržišnog udjela bila su slična kretanjima obujma uvoza, odnosno smanjenje od 2012. do 2013., povećanje od 2013. do 2014. i zatim ponovno smanjenje od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupni tržišni udjel smanjio se za 1,2 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka revizije u odnosu na 2012.

(100)

Tržišni udjel indijskog uvoza na početku razmatranog razdoblja bio je u rasponu od 6 % do 7 %. Smanjio se na raspon od 4 % do 5 % do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

(101)

Komisija je kretanje cijena indijskog uvoza utvrdila na temelju podataka zabilježenih u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. Ona su uglavnom bila u skladu s cijenama koje je naveo proizvođač izvoznik koji surađuje.

(102)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozna cijena  (21)

(103)

Prosječne uvozne cijene tijekom razmatranog razdoblja ukupno su se smanjile za 14 %. Uvozne cijene povećale su se za 5 % od 2012. do 2013., smanjile za 16 % 2014. i dodatno smanjile za 3 % u RIPR-u.

(104)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom i. ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođenih na razinu franko tvornica; te ii. odgovarajućih ponderiranih prosječnih cijena po vrsti proizvoda iz uvoza indijskog proizvođača koji surađuje prema prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenih na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uz odgovarajuće prilagodbe za antidampinšku/kompenzacijsku pristojbu i troškove nastale nakon uvoza.

(105)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(106)

Usporedbom je za proizvođača izvoznika koji surađuje utvrđena ponderirana prosječna marža sniženja cijena na tržištu Unije od 3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, oduzmu li se iz izračuna antidampinška i kompenzacijska pristojba, marža sniženja cijena iznosila bi 9 %. U pogledu proizvođača izvoznika koji je ne surađuje, samo je vrlo mala količina uvezena tijekom RIPR-a. Komisija je ipak izvršila procjenu sniženja cijena. Komisija je utvrdila maržu sniženja cijena od 12 % kad se od izračuna oduzmu antidampinške i kompenzacijske pristojbe na snazi. Međutim, procjena se temelji na vrlo malom obujmu uvoza i zbog nedostatka suradnje ne uzima u obzir vrste proizvoda. Stoga je njezina pouzdanost ograničena.

(107)

U skladu sa smanjenjem potrošnje obujam uvoza iz svih ostalih trećih zemalja smanjio se za 10 % u razdoblju od 2012. do RIPR-a. Tržišni udjel uvoza iz svih ostalih trećih zemalja bio je u rasponu od 22 % do 23 % tijekom razmatranog razdoblja. Glavnina uvoza dolazila je iz Kine, SAD-a, Meksika, Rusije i Japana i to su bile jedine zemlje s pojedinačnim tržišnim udjelima većim od 1 % tijekom RIPR-a.

(108)

Cijene uvoza iz SAD-a, Japana i Meksika bile su više od cijena indijskih izvoznika i cijena proizvođača iz Unije. Tržišni udjel uvoza iz SAD-a i Meksika povećao se za manje od 1 postotnog boda tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel uvoza iz Japana smanjio se za 1,5 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(109)

Cijene uvoza iz Kine i Rusije bile su niže od cijena indijskih izvoznika i cijena proizvođača iz Unije (osim 2012. za Rusiju). Prema podacima koje je u zahtjevu za reviziju dostavila industrija Unije, dio uvoza iz Kine odnosi se na GES malog promjera (promjera manjeg od 400 milimetara), dok se većina indijskog uvoza i proizvodnje industrije Unije sastoji od GES-a velikog promjera (22) (promjera većih od 400 milimetara), koji je skuplji.

(110)

Tržišni udjel kineskog uvoza povećao se za 1 postotni bod tijekom razmatranog razdoblja i kretao se u rasponu od 10 % do 11 % tijekom RIPR-a, dok se tržišni udjel uvoza iz Rusije tijekom RIPR-a kretao u rasponu od samo 2 % do 3 % te se povećao za 0,3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, to povećanje nije štetilo tržišnom udjelu industrije Unije koji se, kako je navedeno u sljedećoj uvodnoj izjavi (123), povećao za 1,9 postotnih bodova tijekom razdoblja koje se razmatralo.

(112)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(113)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (14), odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(114)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju, godišnjih izvješća proizvođača iz Unije koji ne surađuje i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podaci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik. Podaci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(115)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(116)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(117)

Oba skupa podataka smatraju se reprezentativnima za gospodarsko stanje industrije Unije.

(118)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

(119)

Obujam proizvodnje smanjio se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, najprije se povećao za 2 % do 2014., a zatim se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjio za 8 % u odnosu na 2014.

(120)

Proizvodni kapacitet smanjio se za 2 % tijekom razmatranog razdoblja.

(121)

Kao posljedica smanjenja obujma proizvodnje iskorištenost kapaciteta smanjila se za 3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja.

(122)

Obujam prodaje i tržišni udjel industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udjel proizvođača iz Unije

(123)

Ukupna prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za oko 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel industrije Unije mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja. Povećao se za 2,9 postotnih bodova 2013. Zatim se smanjio za 3,3 postotna boda 2014. i ponovno se povećao za 2,3 postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Tržišni udjel industrije Unije ukupno se tijekom razmatranog razdoblja povećao za 1,9 postotnih bodova.

(124)

Nakon objave, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da bi uvoz proizvođača Unije iz njihovih povezanih društava u SAD-u, Meksiku, Japanu i Maleziji trebalo uzeti u obzir pri utvrđivanju tržišnog udjela industrije Unije. Međutim, tržišni udjel industrije Unije izračunava se na temelju prodaje njezine proizvodnje na tržištu Unije. Uvoz Unije ne uzima se u obzir jer bi se time iskrivila ukupna slika s obzirom na to da bi se uvoz dvostruko uračunavao, kao uvoz s jedne strane i kao prodaja industrije Unije s druge strane. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(125)

U razdoblju od 2012. do RIPR-a potrošnja u Uniji smanjila se za 8 %. Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 5 %, što se, međutim, pretvorilo u povećanje tržišnog udjela za 1,9 postotnih bodova.

(126)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije

(127)

Zaposlenost u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja ostala je otprilike na istoj razini. Zbog smanjenja proizvodnje (smanjenje od 6 % tijekom razmatranog razdoblja) smanjila se i produktivnost za 6 % tijekom istog razdoblja.

(128)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se GES iz Indije i dalje uvozi na tržište Unije po dampinškim cijenama. Dampinška marža utvrđena za Indiju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je znatno iznad razine de minimis opisane u uvodnoj izjavi (47). To se odvijalo istodobno sa smanjenjem uvoznih cijena u odnosu na 2012. Neovisno o tome, industrija Unije imala je koristi od antidampinških mjera na snazi te je zadržala i neznatno povećala svoj tržišni udjel.

(129)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječne prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak

(130)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji stalno se smanjivala tijekom razmatranog razdoblja za 25 % i dosegnula 2 825 EUR/tona u RIPR-u. Industrija Unije morala je smanjiti svoje cijene kako bi se odrazilo opće smanjenje prodajnih cijena na tržištu GES-a zbog smanjenja potražnje u sektoru elektročelika.

(131)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni trošak proizvodnje industrije Unije smanjio se u manjoj mjeri, odnosno za 18 %. Glavni čimbenik koji je utjecao na smanjenje jediničnog troška proizvodnje bilo je smanjenje cijene sirovine.

(132)

Nakon objave, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da su se svjetske cijene sirovine smanjile više nego trošak za sirovinu koji je imala industrija Unije u razmatranom razdoblju. Stoga, industrija Unije nije bila učinkovita u smislu nabavljanja sirovine te je zbog toga njezina održivost bila upitna.

(133)

U ispitnom postupku utvrđeno je da je industrija Unije nabavljala sirovine diljem svijeta od svojih povezanih i nepovezanih strana po sličnoj razini cijena te nije bilo naznaka o neučinkovitosti u pogledu nabavljanja sirovine. S obzirom na to da tvrdnja nije potkrijepljena daljnjim dokazima, odbijena je.

(134)

Prosječni troškovi rada tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(135)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećali su se tijekom razmatranog razdoblja za neznatnih 2 %.

(136)

Razine zaliha tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

(137)

Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku više se nego udvostručila u apsolutnim vrijednostima tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom RIPR-a razina zaliha činila je približno 11 % njezine proizvodnje.

(138)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(139)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost industrije Unije postupno se smanjila s 11,3 % 2012. na 2,8 % tijekom RIPR-a, što je bilo smanjenje od 8,5 postotnih bodova.

(140)

Nakon objave, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da je smanjenje profitabilnosti proizvođača Unije prouzročeno visokim administrativnim i prodajnim troškovima.

(141)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se jedinični trošak proizvodnje smanjio tijekom razmatranog razdoblja, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (131). To smanjenje jediničnog troška proizvodnje odnosilo se na administrativne i prodajne troškove, čak i ako se glavni dio troška pripisivao sirovini. Argument je stoga odbijen.

(142)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok smanjio se za 35 % tijekom razmatranog razdoblja. Znatno smanjenje novčanog toka uglavnom je objašnjeno znatnim smanjenjem profitabilnosti, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi (139).

(143)

Tijekom razmatranog razdoblja godišnji se tok ulaganja industrije Unije u predmetni proizvod smanjio za više od pola, s 25 milijuna EUR 2012. na 12 milijuna EUR tijekom RIPR-a.

(144)

Nakon objave, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da se smanjenje ulaganja može jednostavno pripisati smanjenju potražnje i prekapacitiranosti proizvodnje GES-a u svijetu.

(145)

U ispitnom postupku potvrđeno je, kako je obrazloženo u prethodnoj uvodnoj izjavi (93), da je tijekom razmatranog razdoblja smanjena potrošnja GES-a. Međutim, trebalo bi naglasiti da je razina ulaganja industrije Unije u predmetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka posljednje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, kad je došlo i do smanjenja proizvodnje, bila tri puta veća od razine dosegnute tijekom razdoblja ispitnog postupka trenutačne revizije.

(146)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda postupno se smanjio sa 16,5 % 2012. na 3,9 % tijekom RIPR-a.

(147)

U ispitnom postupku pokazalo se da se unatoč mjerama na snazi tijekom razmatranog razdoblja većina pokazatelja štete razvijala negativno i da se gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije pogoršalo. Neovisno o tome, industrija Unije uspjela je zadržati i neznatno povećati svoj tržišni udjel, što je bilo moguće samo na štetu nižih ostvarenih razina dobiti.

(148)

Iako se taj negativni razvoj može objasniti padom potrošnje koja se tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 8 %, uvoz iz Indije je i dalje bio neprestano prisutan na tržištu Unije. Uvezeni proizvodi prodavali su se po cijenama koje su bile niže od cijena industrije Unije te su se cijene industrije Unije snizile za 3 % u RIPR-u. Osim toga, utvrđena marža sniženja prodajne cijene iznosila je 9 %. Stoga su zbog uvoza iz Indije po dampinškim i subvencioniranim cijenama cijene i dalje bile pod pritiskom. Pritisak na cijene tijekom sadašnjeg RIPR-a povećao se u odnosu na prethodnu reviziju zbog predstojećeg isteka mjera kada je sniženje cijena iznosilo manje od 2 %.

(149)

Zbog smanjene potrošnje i pritiska na cijene zbog uvoza po dampinškim i subvencioniranim cijenama, industrija Unije bila je primorana smanjiti svoje prodajne cijene. Kao posljedica toga, njezina je dobit, iako još uvijek pozitivna (2,8 %) u razdoblju ispitnog roka revizije, bila ispod 8 % ciljne dobiti utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(150)

Nakon objave, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje tvrdio je da su proizvođači Unije imali znatne koristi od smanjenja uvoza iz Indije budući da se tržišni udio industrije Unije povećao za 2 %. Tvrdilo se da je tržišni udio industrije Unije i viši ako se uzme u obzir uvoz industrije Unije i iz ostalih trećih zemalja. Istodobno je industrija Unije suočena s jakim cjenovnim natjecanjem iz drugih izvora (konkretno s niskim cijenama uvoza iz Kine i Rusije). Stoga se tvrdilo da se nijedna šteta ne može pripisati uvozu iz Indije kao posljedici navodno nižeg tržišnog udjela proizvođača Unije.

(151)

U ispitnom postupku utvrđeno je smanjenje obujma uvoza i tržišnih udjela uvoza iz Indije, međutim, kako je obrazloženo u prethodnoj uvodnoj izjavi (148), zbog uvoza iz Indije po dampinškim i subvencioniranim cijenama cijene su i dalje bile pod pritiskom koji se čak i povećao tijekom sadašnjeg RIPR-a u usporedbi s prethodnom revizijom zbog predstojećeg isteka mjera. Argument je stoga odbijen.

(152)

Ista je zainteresirana strana nadalje tvrdila da Komisija nije uzela u obzir činjenicu da je uvoz po niskim cijenama iz Kine i Rusije jedan od glavnih uzroka pritiska na cijene na tržištu Unije te je pozvala na provođenje potpune analize uvoza proizvoda koji se razmatra po niskim cijenama iz Kine i Rusije prije određivanja vjerojatnosti ponavljanja štete za industriju Unije. Ta je strana navela i da su neki kineski proizvođači povećali uvoz GES-a velikog promjera na tržište Unije.

(153)

U pogledu cijena uvoza GES-a iz Kine i Rusije, kako je obrazloženo u prethodnim uvodnim izjavama (109) i (111), trebalo bi podsjetiti da: i. se nije mogla provesti smislena usporedba po vrsti proizvoda za uvoz iz tih zemalja, kao što je to bilo moguće za Indiju na temelju detaljnih podataka koje je dostavio proizvođač izvoznik koji surađuje; ii. s pomoću statističkih podataka o uvozu iz tih zemalja, koji su dostupni Komisiji, nije moguće razlikovati različite vrste proizvoda; te iii. u skladu s podacima koje je dostavila industrija Unije u zahtjevu za reviziju i koje su potvrdili korisnici većina uvoza iz tih zemalja odnosi se na GES malog promjera koji je jeftiniji. Nadalje, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje nije potkrijepio dokazima svoju tvrdnju u pogledu povećanog uvoza GES-a velikog promjera iz Kine u Uniju.

(154)

U pogledu obujma uvoza GES-a i njegova tržišnog udjela iz Kine i Rusije, kako je obrazloženo u prethodnoj uvodnoj izjavi (110), tržišni udjel uvoza iz Kine povećao se za 1 postotni bod, a tržišni udjel uvoza iz Rusije povećao se za 0,3 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja. Ta povećanja nisu štetila tržišnom udjelu industrije Unije koji se, kako je objašnjeno uvodnoj izjavi (110), povećao za 1,9 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja. Argument je stoga odbijen.

(155)

Ista je zainteresirana strana tvrdila da industrija Unije nije bila učinkovita u proizvodnji GES-a malog promjera jer je prodaja takvih proizvoda predstavljala samo dio njihova ukupnog obujma prodaje.

(156)

Tržišni uvjeti obično osiguravaju da je opskrba, konkretno vrste proizvoda koji se prodaje, prilagođena potražnji. Budući da tvrdnja prema kojoj je industrija Unije neučinkovita u proizvodnji GES-a malog promjera nije potkrijepljena dodatnim dokazima, tvrdnja je odbijena.

(157)

Ista je zainteresirana strana tvrdila kako analiza nije obuhvatila utjecaj povećane količine uvoza po dampinškim cijenama iz ostalih zemalja, uključujući uvoz iz povezanih društava u SAD-u, Meksiku, Maleziji i Japanu.

(158)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (108), cijene uvoza iz SAD-a, Japana i Meksika bile su više od cijena indijskih izvoznika i cijena proizvođača iz Unije. Tržišni udjel uvoza iz tih zemalja tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 0,1 postotni bod te je na kraju RIPR-a iznosio manje od 10 %. Isto tako, Komisija nije imala nikakav dokaz da su cijene iz tih zemalja dampinške. Argument je stoga odbijen.

(159)

Ista je zainteresirana strana tvrdila da je pri izračunu marži sniženja cijena i ciljnih cijena za svaku vrstu proizvoda Komisija upotrebljavala kontrolni broj proizvoda („PCN”) pri čemu se ne uzima u obzir upotrijebljena sirovina koja, međutim, ima velik utjecaj na troškove i cijene. Uspoređivanjem vrsta proizvoda proizvedenih od iste sirovine marža smanjenja cijena smanjila bi se sa 9 % na 8 %.

(160)

Razlika u sirovini ne odražava se u strukturi PCN-a i stoga se pri izračunu marži sniženja cijena i sniženja ciljnih cijena nije uzimala u obzir ta razlika. Ipak, kad su vrste proizvoda razdvojene uzimajući u obzir sirovine upotrijebljene s ciljem izračuna sniženja cijena i ciljnih cijena, kako ih je dostavila zainteresirana strana nakon objave, marža sniženja prodajne cijene navedena u uvodnoj izjavi (148) smanjena je samo za 1 postotni bod na 8 %. Stoga, to smanjenje nije imalo značajan utjecaj na nalaze Komisije o marži sniženja prodajne cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(161)

Ista je zainteresirana strana dovela u pitanje razinu ciljane dobiti od 8 % utvrđenu u početnom ispitnom postupku tvrdeći da su proizvođači GES-a pretrpjeli gubitke zbog pada međunarodne potražnje za čelikom te stoga ciljana dobit od 8 % više nije opravdana.

(162)

Podsjeća se da bi ciljana razina dobiti od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije trebala biti razina koju industrija ove vrste u tom sektoru može razumno postići u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno ako nema dampinškog/subvencioniranog uvoza. U tom pogledu, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26. Uredbe (EZ) br. 1629/2004, provedeno je prikladno ispitivanje razina dobiti industrije Unije u razdoblju kad je tržišni udjel uvoza po dampinškim cijenama bio najniži (tj. 1999.). Stoga je konačno zaključeno da bi profitna marža, za koju bi se razumno moglo smatrati da predstavlja financijsko stanje industrije Zajednice ako isključimo štetni damping iz Indije, trebala biti postavljena na 8 % za potrebe izračuna marže štete. Argument je stoga odbijen.

(163)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da je industrija Unije bila u iznimno osjetljivoj situaciji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što se uglavnom može pripisati lošim tržišnim uvjetima i posljedičnom padu potrošnje. Stoga je naglasak procjene Komisije bio na vjerojatnosti ponavljanja štete prouzročene uvozom iz Indije po dampinškim cijenama.

(164)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete u slučaju stavljanja mjera protiv Indije izvan snage, analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Indiji, izvoz iz Indije u ostale treće zemlje i privlačnost tržišta Unije.

(165)

U uvodnoj izjavi (75) zaključeno je da će indijski proizvođači izvoznici vjerojatno nastaviti izvoziti znatne količine u Uniju ako se dopusti istek mjera te čak povećati postojeći obujam izvoza i da će taj izvoz vjerojatno biti po dampinškim cijenama.

(166)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi (60), procjenjuje se da je tijekom RIPR-a indijski kapacitet iznosio približno 160 000 tona i da je rezervni kapacitet bio između 40 000 i 50 000 tona, što je tijekom istog razdoblja činilo između 29 % i 36 % potrošnje u Uniji. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (59), indijski će proizvođači izvoznici vjerojatno dodatno povećati svoj kapacitet u slučaju povećanja potražnje. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (62), krajem studenoga 2014. indijska su nadležna tijela uvela antidampinške mjere protiv izvoza GES-a iz Kine. Posljedično se očekuje da će indijski proizvođači povećati svoj tržišni udjel na domaćem tržištu.

(167)

Kao posljedica privlačnosti tržišta Unije koja je opisana u uvodnim izjavama (72) do (75), barem dio rezervnog kapaciteta vrlo vjerojatno će se preusmjeriti na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Isto tako, kako je opisano u uvodnoj izjavi (63), indijski su proizvođači u velikoj mjeri usmjereni na izvoz. U pogledu cijena GES-a, kako je obrazloženo u uvodnoj izjavi (69), za neka od odredišta indijskog uvoza utvrđene su više razine cijena nego u Uniji. Međutim, s obzirom na različitu ponudu proizvoda, taj se podatak ne mijenja ukupnu procjenu prema kojoj će se novi kapacitet usmjeriti na tržište Unije budući da je pouzdanost te usporedbe cijena ograničena.

(168)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (66), u Rusiji su uvedene antidampinške mjere protiv uvoza indijskog GES-a te je izvoz iz Indije u Rusiju znatno pao tijekom razmatranog razdoblja. To znači da je pristup trećem glavnom tržištu za izvoz indijskih proizvođača izvoznika ograničen te da s obzirom na trenutačni ili čak vjerojatno i veći rezervni kapacitet naveden u prethodnoj uvodnoj izjavi (166) postoji velika vjerojatnost da će indijski proizvođači izvoznici znatno povećati svoj uvoz predmetnog proizvoda na tržište Unije ako se dopusti istek mjera.

(169)

Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi (106), indijskim uvoznim cijenama bez antidampinških i kompenzacijskih pristojbi prodajne cijene u Uniji snizile bi se za 9 %. Za proizvođača izvoznika koji ne surađuje procjena marže sniženja cijena bez antidampinških i kompenzacijskih pristojbi prema izračunu iznosi 12 %. To je pokazatelj vjerojatne razine cijene uvoza iz Indije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Na temelju toga postoji vjerojatnost znatnog povećanja pritiska na cijene na tržištu Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage, čime bi se dodatno pogoršalo gospodarsko stanje industrije Unije.

(170)

U pogledu obujma vrlo je vjerojatno da bi se stavljanjem mjera izvan snage indijskim proizvođačima izvoznicima omogućilo stjecanje tržišnih udjela na tržištu Unije. Posebno bi za proizvođača izvoznika koji ne surađuje i koji trenutačno ima visoku stopu pristojbe od 15,7 % to bio snažan poticaj da nastavi izvoziti znatne količine na tržište Unije. Ako bi se to dogodilo, industrija Unije doživjela bi trenutačan pad obujma prodaje i tržišnih udjela.

(171)

Na temelju toga indijski proizvođači izvoznici vjerojatno će, ako mjere izostanu, povećati svoju prisutnost na tržištu Unije s obzirom na obujam uvoza i tržišne udjele po dampinškim i subvencioniranim cijenama i dovesti do znatnog sniženja prodajnih cijena industrije Unije. Time će se povećati pritisak na cijene na tržištu Unije i ostvariti negativni učinak na profitabilnost i financijsko stanje industrije Unije. To će i dodatno pogoršati gospodarsko stanje industrije Unije.

(172)

Komisija je na temelju prethodno navedenoga zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost ponavljanja štete prouzročene uvozom iz Indije po dampinškim cijenama.

(173)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Indije bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(174)

Podsjeća se da se u početnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije.

(175)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(176)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(177)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (147), mjerama je industriji Unije omogućeno zadržavanje tržišnih udjela. Istodobno je u uvodnoj izjavi (172) zaključeno da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela pogoršanje stanja dopusti li se istek antidampinških mjera protiv Indije. Stoga se može zaključiti da bi nastavak mjera protiv Indije koristio industriji Unije.

(178)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (16), nijedan uvoznik nije surađivao niti se javio u postojećem ispitnom postupku. Stoga nije bilo naznaka da bi negativni učinak zadržavanja mjera na uvoznike nadmašio pozitivni učinak mjera.

(179)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (18), od 53 korisnika s kojima se stupilo u kontakt osam je dostavilo odgovor na upitnik. Četiri od njih upotrebljavali su GES uvezen iz Indije. Njihov je uvoz činio približno 20 % cjelokupnog uvoza predmetnog proizvoda iz Indije.

(180)

Podsjeća se da je u početnom ispitnom postupku utvrđeno da učinak uvođenja mjera neće biti znatan za korisnike. Unatoč desetogodišnjem postojanju mjera korisnici u Uniji nastavili su se opskrbljivati, među ostalim, iz Indije. Korisnici nisu dostavili nikakve podatke kojima se pokazuje da je bilo poteškoća u pronalaženju drugih izvora, a takvi podaci nisu utvrđeni ni u ispitnom postupku.

(181)

Nadalje, podsjeća se da je u pogledu učinka uvođenja mjera na korisnike u početnom ispitnom postupku zaključeno da, s obzirom na zanemariv učinak troška GES-a na korisničke industrije, nije vjerojatno da bi povećanje troška imalo znatan učinak na korisničku industriju. Ti su nalazi potvrđeni u ovoj reviziji jer nakon uvođenja mjera nisu utvrđene nikakve naznake o suprotnom. Nadalje, nijedan od tih četiriju korisnika nije iznio argument protiv zadržavanja mjera.

(182)

Jedan savez proizvođača čelika, njemački savez industrije čelika (Wirtschaftsvereinigung Stahl), usprotivio se nastavku mjera tvrdeći da su mjere dovele do konkurentski nepovoljnog položaja proizvođača čelika u Uniji u odnosu na proizvođače čelika u ostalim regijama u kojima nisu uvedene mjere za GES. Savez je naveo da bi se nastavkom mjera industriji Unije omogućilo zadržavanje vladajućeg položaja. Međutim, iz razvoja indijskog uvoza nakon uvođenja mjera proizlazi da se uvoz iz Indije nastavio tijekom razmatranog razdoblja. Osim toga, u ispitnom postupku pokazalo se da se GES sve više uvozi na tržište Unije iz određenog broja ostalih trećih zemalja.

(183)

Na temelju toga i u skladu sa zaključcima donesenima u početnom ispitnom postupku očekuje se da nastavak mjera neće imati znatan negativni učinak na korisnike te da stoga ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da produljenje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(184)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv produljenja postojećih antidampinških mjera protiv uvoza iz Indije.

(185)

Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo zadržati antidampinške mjere na snazi. Nakon te objave omogućen im je i rok za dostavu primjedbi. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(186)

Iz prethodno navedenih razmatranja proizlazi da bi u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe trebalo zadržati antidampinške mjere uvedene Uredbom (EU) br. 1225/2009 koje se primjenjuju na uvoz GES-a podrijetlom iz Indije.

(187)

Nakon objave, indijski proizvođač izvoznik koji surađuje zatražio je da Komisija razmotri nastavak mjera u razdoblju od dvije godine. Međutim, u ispitnom postupku nisu pronađene iznimne okolnosti kojima bi se opravdalo ograničenje trajanja mjera na dvije godine.

(188)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se samo na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo koje nije posebno navedeno nazivom i adresom u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno navode, ne može ostvariti korist od tih stopa i on podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(189)

Sve zahtjeve kojima se traži primjena tih pojedinačnih stopa antidampinških pristojbi (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) trebalo bi bez odlaganja uputiti Komisiji (23) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva povezanih s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, na primjer, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koja vrijede pojedinačne stope pristojbi.

(190)

Odbor uspostavljen člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje,