16.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 336/31

(1)

Iskustvo stečeno primjenom Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/789 (2), osobito nakon njezine posljednje izmjene Provedbenom odlukom (EU) 2016/764 (3), pokazalo je da je potrebno poduzeti nekoliko daljnjih mjera i da bi određene odredbe te Odluke trebalo prilagoditi kako bi se osigurao učinkovitiji pristup protiv daljnjeg unošenja štetnog organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) (dalje u tekstu: „navedeni organizam”) u Uniju i njegova širenja unutar Unije.

(2)

Bez obzira na potrebu provođenja nadzora na osnovi razine rizika procijenjenog na razini države članice, na temelju iskustva pokazalo se da bi nadzore trebalo provoditi temeljitije i usklađeno kako bi se osiguralo da sve države članice ostvare istu razinu mjera opreza protiv navedenog organizma. Stoga bi pri provedbi tih nadzora države članice trebale uzeti u obzir odgovarajuće tehničke smjernice koje je izdala Komisija.

(3)

Kako je navedeno u međunarodnim standardima, dokazano je da je utvrđivanje navedenog organizma najpouzdanije kada se temelji na barem dva testa, na osnovi različitih bioloških načela ili usmjeravanja na različite dijelove genoma. Popis tih testova trebao bi biti dostupan u bazi podataka Komisije koja bi trebala biti javna radi osiguravanja transparentnosti. Budući da je za utvrđivanje navedenog organizma izvan demarkiranih područja potrebna različita razina osjetljivosti testova, trebali bi postojati posebni testovi za demarkirana područja i za područja koja nisu demarkirana.

(4)

Države članice trebale bi radi transparentnosti na internetu objaviti svoje nacionalne krizne planove.

(5)

Znanstveni dokazi koje je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) navela u znanstvenom mišljenju iz siječnja 2015. (4) ukazuju na mogućnost genske rekombinacije između različitih podvrsta navedenog organizma iz drugih dijelova svijeta, što utječe na nove vrste bilja za koje dosada nikada nije bilo utvrđeno da su zaražene predmetnom podvrstom. Radi osiguravanja boljeg predostrožnog pristupa i s obzirom na to da je nedavno utvrđena prisutnost različitih podvrsta u Uniji, važno je pojasniti da bi se u slučaju da se na nekom području utvrdi prisutnost više od jedne podvrste navedenog organizma to područje trebalo demarkirati s obzirom na navedeni organizam i sve njegove moguće podvrste. Uz to, ako je utvrđivanje prisutnosti podvrste u tijeku, predmetna država članica trebala bi kao mjeru opreza demarkirati i to područje s obzirom na navedeni organizam i sve njegove moguće podvrste.

(6)

Na temelju iskustva pokazalo se da se pri provođenju nadzora unutar sigurnosnih područja prioritet za dodjelu resursa mora određivati na temelju razine fitosanitarnog rizika. Stoga bi na sigurnosnim područjima bilo razmjerno utvrditi da se određeni nadzor temelji na mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 100 × 100 metara na području širine od najmanje jednog kilometra oko zaraženog područja te mreži podijeljenoj u kvadrate dimenzija 1 × 1 kilometar na ostatku sigurnosnog područja.

(7)

Na temelju dosadašnjeg iskustva i u skladu sa znanstvenim dokazima koje je navela EFSA, neodgodivim uklanjanjem svih biljaka domaćina, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, koje se nalaze u krugu od 100 metara oko zaraženih biljaka povećava se vjerojatnost uspješnog iskorjenjivanja navedenog organizma. U usporedbi s mjerama sprečavanja širenja kod kojih je uklanjanje biljaka ograničeno samo na one za koje je utvrđeno da su zaražene i samo ako se nalaze u određenim dijelovima demarkiranog područja, uklanjanje svih biljaka domaćina pruža višu razinu jamstva u odnosu na zaraze pri kojima se nisu pokazali simptomi, a time i stanja navedenog organizma na tom području. Stoga je razmjerno smanjiti širinu sigurnosnog područja oko zaraženog područja s 10 kilometara na 5 kilometara u svim slučajevima u kojima je demarkirano područje utvrđeno u svrhu iskorjenjivanja. Međutim, širina bi trebala ostati 10 kilometara ako su demarkirana područja utvrđena u svrhu sprečavanja širenja jer je potrebno donijeti bolji predostrožni pristup zbog šire prisutnosti navedenog organizma na tim demarkiranim područjima.

(8)

U određenim uvjetima koji bi jamčili da nije došlo do daljnjeg širenja navedenog organizma te ako se primjenjuje neodgodivo uklanjanje zaraženih biljaka i primjereno praćenje situacije, razmjerno je smanjiti sigurnosno područje i na 1 kilometar. Slično tome, razmjerno je dopustiti ukidanje demarkiranog područja 12 mjeseci nakon njegove početne uspostave ako je donesen sustav intenzivnog uzorkovanja kojim se osigurava da navedeni organizam nije prisutan na tom području.

(9)

Radi povećanja transparentnosti i javne informiranosti o mjerama koje se poduzimaju protiv navedenog organizma, države članice trebale bi objaviti i ažurirati popis demarkiranih područja na svom državnom području, a Komisija bi ponovno trebala objaviti i ažurirati svoj popis tih područja na osnovi informacija koje joj dostave države članice.

(10)

Na temelju iskustva pokazalo se da je razmjerno ne uspostavljati demarkirano područje ako se utvrdi prisutnost navedenog organizma na mjestu za koje je dokazano da postoji fizička zaštita od vektora tog štetnog organizma. Taj je pristup razmjeran zbog malog rizika od širenja navedenog organizma i veće mogućnosti neodgodivog uklanjanja tog štetnog organizma zbog kontroliranog okruženja u kojem se pojavio.

(11)

Države članice trebale bi imati mogućnost da pod odgovarajućim uvjetima odobre sadnju nekih ili svih biljaka domaćina unutar zaraženih područja na kojima se sprečava širenje izvan područja od 20 kilometara uz sigurnosno područje kako bi se osigurala veća fleksibilnost za određenu državu članicu. Pritom bi prednost trebale dati biljkama koje pripadaju sortama za koje je procijenjeno da su tolerantne ili otporne na navedeni organizam kako bi se smanjila razina bakterijskog inokuluma na tim područjima.

(12)

Kako bi se poštovalo tradiciju i povijest određene lokacije države članice trebale bi imati mogućnost da se biljke domaćini koje su službeno određene kao biljke od povijesne važnosti ne trebaju ukloniti ako nisu zaražene navedenim organizmom, čak i ako se nalaze u krugu od 100 metara od biljaka koje su ispitane i za koje je utvrđeno da su zaražene navedenim organizmom. Međutim, kako bi se spriječilo mogućnost njihove zaraze i širenje navedenog organizma, te bi biljke trebale podlijegati posebnim uvjetima.

(13)

Kako bi se osiguralo da se praćenje prisutnosti navedenog organizma na demarkiranim područjima obavlja u primjereno vrijeme i u svrhu pravne sigurnosti, trebalo bi utvrditi da se pri takvom praćenju i odgovarajućim inspekcijskim pregledima uzimaju u obzir odgovarajuće tehničke smjernice koje je izdala Komisija.

(14)

Radi pravne jasnoće i pravne sigurnosti primjereno je ograničiti zaražena područja na kojima se mogu primijeniti mjere sprečavanja širenja na područja navedena u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2015/789.

(15)

Uzimajući u obzir događanja u pogledu navedenog organizma u Uniji i priznavanja područja za sprečavanje širenja i u drugim dijelovima Unije, uklanjanje biljaka trebalo bi primijeniti na cijelo područje za sprečavanje širenja na kojem je na temelju službenih nadzora utvrđena prisutnost navedenog organizma. Međutim, kako bi se zaštitila ostala područja Unije, te bi službene nadzore trebalo provesti barem u blizini mjesta proizvodnje koja su ovlaštena za premještanje navedenog bilja iz demarkiranih područja, u blizini mjesta s biljem s posebnom kulturnom, društvenom ili znanstvenom vrijednošću te na područjima unutar zaraženog područja udaljenima 20 kilometara od granice tog zaraženog područja. Međutim, taj se zahtjev ne bi trebao primjenjivati u slučaju otoka čija je cijela površina područje za sprečavanje širenja i koji se nalaze na udaljenosti većoj od 10 kilometara od najbližeg kopnenog područja Unije jer su ti otoci u svakom slučaju fizički izolirani.

(16)

Zbog niskog fitosanitarnog rizika, kako ga je procijenila EFSA u ožujku 2016. (5), primjereno je dopustiti premještanje navedenog bilja koje pripada sortama za koje je dokazano da nisu podložne jednoj podvrsti ili većem broju podvrsta navedenog organizma iz demarkiranih područja bez biljnih putovnica koje se pripremaju i izdaju u skladu s Direktivom Komisije 92/105/EEZ (6).

(17)

Na temelju sposobnosti širenja vektora insekata letenjem primjereno je i u većoj mjeri razmjerno odobriti premještanje navedenog bilja iz mjesta proizvodnje koja su okružena područjem širine 100 metara koje je podvrgnuto inspekcijskim pregledima dvaput godišnje i na kojem je sve bilje za koje je utvrđeno da pokazuje simptome ili da je zaraženo navedenim organizmom odmah uklonjeno. Radi dosljednosti slično bi pravilo trebalo primijeniti na mjesta proizvodnje u trećim zemljama za koja je poznato da je na njima prisutan navedeni organizam.

(18)

Na temelju iskustva pokazalo se da mjesta proizvodnje na kojima se biljke domaćini uzgajaju izvan demarkiranih područja podliježu godišnjim inspekcijskim pregledima, a ako se utvrde simptomi, i uzorkovanju i testiranju kako bi se osigurala viša razina uvjerenja o tome da navedeni organizam nije prisutan. Stoga, kako bi se osigurala usklađena razina zaštite u Uniji, trebalo bi donijeti odgovarajuće zahtjeve za ta mjesta.

(19)

Za vrste Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb pokazalo se da su u više navrata bile zaražene navedenim organizmom i čine jednostavan način za širenje bolesti u Uniji. Iako su aktivnosti slijeđenja unatrag još uvijek u tijeku kako bi se potvrdio izvor zaraženog bilja koje je utvrđeno u Uniji na osnovi mjera opreza, navedeno bilje trebalo bi uzgajati samo na mjestima koja podliježu godišnjem službenom inspekcijskom pregledu, uzorkovanju i testiranju kako bi se potvrdilo da navedeni organizam nije prisutan. Zbog veće osjetljivosti tih biljaka na navedeni organizam prisutnost tog štetnog organizma trebalo bi utvrditi na temelju najmanje dvaju pozitivnih testova navedenih u odgovarajućoj bazi podataka Komisije, od kojih bi barem jedan trebao biti molekularni test.

(20)

Sličan zahtjev trebao bi se primjenjivati na treće zemlje za koje nije poznato da je u njima već prisutan navedeni organizam. Uz to, pri premještanju tih biljaka u Uniji specijalizirani subjekti trebali bi voditi evidenciju najmanje tri godine kako bi se osigurala sljedivost i prema potrebi naknadni službeni inspekcijski pregledi.

(21)

Provedbenom odlukom (EU) 2015/789 utvrđene su stroge odredbe za premještanje određenih biljnih vrsta („biljke domaćini”) u Uniji za koje je utvrđeno da su zaražene europskim izolatima navedenog organizma. Te biljke domaćini podložne su strogim uvjetima čak i ako se nikada ne uzgajaju na demarkiranom području.

(22)

Istovremeno je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/167 (7) Belgiji, Češkoj, Francuskoj i Španjolskoj odobreno privremeno odobrenje za certificiranje predosnovnih matičnih biljaka i predosnovnog materijala određenih vrsta sadnica iz Priloga I. Direktivi Vijeća 2008/90/EZ (8) koji se proizvode na polju u uvjetima u kojima nije osigurana zaštita od kukaca. Za nekoliko od tih vrsta, točnije za vrste Juglans regia L., Olea europaea L., Prunus amygdalus Batsch, P. amygdalus × P. persica, P. armeniaca L., P. avium (L.) L., P. cerasus L., P. domestica L., P. domestica × P. salicina, P. dulcis (Mill.) D.A. Webb, P. persica (L.) Batsch i P. salicina Lindley, poznato je da su osjetljive na europske i izvaneuropske izolate navedenog organizma te su uključene na popis iz Priloga I. Provedbenoj odluci (EU) 2015/789 kao „navedeno bilje”.

(23)

S obzirom na novonastalu prijetnju koju navedeni organizam predstavlja za područje Unije, odobrenje za certificiranje tih predosnovnih matičnih biljaka i predosnovnog materijala koji odstupaju od uvjeta osiguranja zaštite od kukaca trebalo bi dopuniti drugim fitosanitarnim jamstvima čak i ako se biljke ne nalaze na području koje je demarkirano u skladu s Provedbenom odlukom (EU) 2015/789.

(24)

Stoga bi predosnovne matične biljke i predosnovni materijal koji podliježu Provedbenoj odluci (EU) 2017/167 na području Unije trebalo premještati samo ako imaju biljnu putovnicu. Svrha toga jest jamstvo da na tim predosnovnim matičnim biljkama i tom predosnovnom materijalu te svom proizvedenom reprodukcijskom sadnom materijalu i sadnicama nema navedenog organizma. Nadalje, predmetne predosnovne matične biljke i predosnovni materijal trebalo bi podvrgnuti vizualnom pregledu, uzorkovanju i molekularnom testiranju kako bi se osiguralo da navedeni organizam nije prisutan, uz istovremeno očuvanje zdravstvenog stanja tih biljaka i tog materijala tijekom procesa razmnožavanja.

(25)

Naposljetku, sve biljne vrste koje je Komisija identificirala kao navedeno bilje od posljednje izmjene Provedbene odluke (EU) 2015/789 trebalo bi uključiti u Prilog I. toj Odluci.

(26)

Provedbenu odluku (EU) 2015/789 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(27)

Kako bi se specijaliziranim subjektima i odgovornim službenim tijelima omogućilo da se prilagode novim zahtjevima u pogledu premještanja bilja namijenjenog za sadnju, osim sjemena, vrsta Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb, te odredbe trebale bi se primjenjivati od 1. ožujka 2018.

(28)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

1.

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Nadzori radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na državnim područjima država članica i identifikacija

1.   Države članice provode godišnje nadzore radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na navedenom bilju na njihovu državnom području.

Te nadzore provodi nadležno službeno tijelo ili se oni provode pod službenim nadzorom nadležnog službenog tijela. Nadzori uključuju vizualne provjere i, u slučaju sumnje na zarazu navedenim organizmom, prikupljanje uzoraka i testiranje. Ti nadzori temelje se na priznatim znanstvenim i tehničkim načelima i provode se u prikladno doba godine s obzirom na mogućnost otkrivanja navedenog organizma vizualnim pregledom, uzorkovanjem i testiranjem. Pri provedbi nadzora se uzimaju u obzir dostupni znanstveni i tehnički dokazi, biologija navedenog organizma i njegovi vektori, prisutnost i biologija navedenog bilja te sve druge prikladne informacije o prisutnosti navedenog organizma. Uzimaju se u obzir i tehničke smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa koje su navedene na web-mjestu Komisije (*1).

2.   Prisutnost navedenog organizma na područjima koja nisu demarkirana provjerava se jednim molekularnim testom, a u slučaju pozitivnih rezultata, u skladu s međunarodnim standardima, njegova se prisutnost utvrđuje provođenjem još najmanje jednog pozitivnog molekularnog testa. Ti se testovi navode u Komisijinoj bazi podataka testova za utvrđivanje navedenog organizma i njegovih podvrsta i usmjereni su na različite dijelove genoma.

Prisutnost navedenog organizma na demarkiranim područjima provjerava se jednim testom, a u slučaju pozitivnih rezultata, u skladu s međunarodnim standardima, njegova se prisutnost utvrđuje provođenjem najmanje jednog pozitivnog molekularnog testa. Ti se testovi navode u Komisijinoj bazi podataka testova za utvrđivanje navedenog organizma i njegovih podvrsta.

3.   Komisija upravlja bazom podataka iz stavka 2. i ažurira je te pruža javni pristup bazi.

Testovi navedeni u bazi podataka dijele se u dvije kategorije, ovisno o njihovoj primjerenosti za utvrđivanje navedenog organizma i njegovih podvrsta na demarkiranim područjima i na područjima koja nisu demarkirana.

(*1)  ‚Smjernice za nadzor radi utvrđivanja prisutnosti štetnog organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) na području Unije’ http://ec.europa.eu/food/sites/food/files/plant/docs/ph_biosec_legis_guidelines_xylella-survey.pdf”"

2.

U članku 3.a stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Države članice na zahtjev priopćavaju svoje krizne planove Komisiji i informiraju sve relevantne specijalizirane subjekte objavom na internetu.”

3.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

4.

U članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Odstupajući od stavka 1. predmetna država članica može izdati odobrenja za sadnju biljaka domaćina na zaraženim područjima navedenima u Prilogu II. ako su primijenjene mjere sprečavanja širenja u skladu s člankom 7., osim na području od 20 kilometara iz članka 7. stavka 7. točke (c). Pri izdavanju tih odobrenja predmetna država članica prednost daje biljkama domaćinima koje pripadaju sortama za koje je procijenjeno da su otporne ili tolerantne na navedeni organizam.”

5.

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

6.

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

7.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

8.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

9.

U članku 16. dodaje se sljedeći drugi podstavak:

„Biljke namijenjene za sadnju, osim sjemena, vrsta Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb unose se u Uniju samo ako su uzgojene na mjestu koje podliježe godišnjim službenim inspekcijskim pregledima s uzorkovanjem i testiranjem koji se na tim biljkama obavljaju u odgovarajuće vrijeme radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma i u skladu s međunarodnim standardima te ako se njima potvrdi da navedeni organizam nije prisutan, pri čemu se upotrebljava sustav uzorkovanja kojim se s 99-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 5 % te koji je usmjeren na bilje sa simptomima i bilje bez simptoma u blizini bilja sa simptomima.”

10.

U članku 17. stavku 4. točke (c), (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

11.

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Odluci.

12.

Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Odluci.

13.

Dodaje se Prilog III., čiji je tekst utvrđen u Prilogu III. ovoj Odluci.