23.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 108/36

(1)

Komisija je 6. svibnja 2010. odobrila potporu za sanaciju trgovačkog društva Central Slaughterouse of Kofinos (dalje u tekstu: „CSK”) u obliku državnog jamstva za kredit u iznosu od 1,6 milijuna EUR (2).

(2)

Dopisom od 3. studenoga 2010. Cipar je u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a prijavio plan restrukturiranja društva CSK.

(3)

Dopisom od 7. prosinca 2010. Komisija je zatražila dodatne informacije koje su ciparska nadležna tijela dostavila 10. siječnja 2011. Komisija je 20. siječnja 2011. zaprimila pritužbu trgovačkog društva Cypra Ltd. (dalje u tekstu: „Cypra”), konkurenta društva CSK.

(4)

Dana 7. veljače 2011. Komisija je poslala dopis Cipru kojim ga je zamolila da dostavi svoje primjedbe na navode podnositelja pritužbe i zatražila dodatne informacije o planu restrukturiranja. Cipar je dostavio svoje primjedbe 4. ožujka 2011.

(5)

Komisija je 16. veljače 2011. podnositelju pritužbe poslala zahtjev za dodatne informacije. Trgovačko društvo Cypra odgovorilo je 2. ožujka 2011.

(6)

Dopisom od 26. travnja 2011. Komisija je obavijestila Cipar da je 20. travnja 2011. odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. UFEU-a u vezi s potporom za restrukturiranje. Obavijestila je Cipar i da je odlučila istražiti niz potpora koje su navodno dodijeljene korisniku. To su bile sljedeće potpore: i. kašnjenje u plaćanju dugovanih iznosa koje je dopuštala država; ii. kredit u iznosu od 512 850 EUR koji je dodijelio Savez općina; iii. navodna potpora povezana s obveznicama za koje je jamčila vlada; i iv. preuzimanje postojećih zaposlenika i povezanih obveza za mirovine koje su izvršavale općine.

(7)

Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije  (3). Komisija je pozvala zainteresirane stranke da dostave svoje primjedbe povezane s potporom.

(8)

Dopisom od 25. svibnja 2011. ciparska nadležna tijela zatražila su jednomjesečno produljenje roka za podnošenje svojih primjedbi. To je produljenje odobreno dopisom Komisije od 7. lipnja 2011.

(9)

Ciparska nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe na odluku Komisije dopisom od 24. lipnja 2011.

(10)

Komisija je zaprimila i primjedbe zainteresiranih stranaka, odnosno trgovačkih društava Cypra i A&A Sfagia Ltd., ciparskog Udruženja uzgajivača svinja i četvrte zainteresirane stranke koja je tražila da se njezini podnesci drže u tajnosti. Komisija je proslijedila primjedbe zainteresiranih stranaka ciparskim nadležnim tijelima dajući im priliku za odgovor. Cipar je dostavio primjedbe dopisom od 8. studenoga 2011.

(11)

Dopisom od 1. ožujka 2012. Komisija je zatražila dodatne informacije koje su ciparska nadležna tijela dostavila u dopisu od 30. ožujka 2012.

(12)

Dopisom od 24. listopada 2012. Komisija je zatražila dodatna pojašnjenja i ažurirane podatke. Ciparska nadležna tijela dostavila su odgovor 26. studenoga 2012.

(13)

Dana 14. svibnja 2013. ciparska nadležna tijela dostavila su dodatne informacije i pojašnjenja.

(14)

Obavijest se odnosila na potporu za restrukturiranje društvu CSK. Međutim predmet Komisijine istrage proširen je kako bi uključio i druge potpore koje su navodno odobrene korisniku.

(15)

Prema ciparskim nadležnim tijelima, potpora za restrukturiranje dodijelila bi se korisniku tek nakon odobrenja Komisije. Početni iznos potpore koji je prijavljen u studenome 2010. iznosio je 15 milijuna EUR. Međutim u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. ciparska nadležna tijela navela su iznos potpore od 17,8 milijuna EUR zbog povećanih troškova restrukturiranja.

(16)

Korisnik ove potpore jest društvo CSK. Trgovačko društvo CSK osnovano je 1981. kao javno komunalno poduzeće u državnom vlasništvu za zadovoljavanje potreba određenih općina okruga Lefkosia, Lemesos i Larnaka. Primjenjivi regulatorni režim liberaliziran je 2003. donošenjem Zakona 26(I) iz 2003. (4) Tim se zakonom uređuje struktura, organizacija i funkcije glavnih klaonica, kao što je društvo CSK. U skladu s istim zakonom pokretna i nepokretna imovina takvih organizacija ne podliježe uobičajenim postupcima ovrhe ili zapljene ni drugim postupcima koji su posljedica sudskih postupaka pokrenutih protiv takvih organizacija. Tržišni udio društva CSK na ciparskom tržištu iznosio je 2010. (tj. u trenutku prijave potpore za restrukturiranje) otprilike 30,7 % (5). Od studenoga 2012. udio se smanjio na otprilike 26,5 %. Ciparska nadležna tijela potvrdila su da društvo CSK posluje u potpomognutom području u svrhe regionalnih potpora odstupajući od članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a.

(17)

U skladu s ciparskim zakonodavstvom, stečajni postupak može se pokrenuti samo protiv trgovačkih društava u privatnom vlasništvu jer se predmetne odredbe Zakona o trgovačkim društvima primjenjuju samo na trgovačka društva u privatnom vlasništvu. Stoga se čini da se stečajni postupak ne može pokrenuti u odnosu na javna komunalna poduzeća u državnom vlasništvu.

(18)

U skladu s podnesenim financijskim izvještajima, krajem 2009. društvo CSK imalo je kratkoročne obveze u iznosu od otprilike 19,4 milijuna EUR i akumuliralo je gubitke u iznosu od otprilike 28,6 milijuna EUR. Do kraja 2012. kratkoročne su obveze iznosile više od 30 milijuna EUR, a preneseni gubici povećali su se na gotovo 40 milijuna EUR.

(19)

U trenutku obavijesti o restrukturiranju društvo CSK imalo je 110 zaposlenika, od kojih su 22 imali status državnih službenika, a preostali su bili dnevni radnici. Promet trgovačkog društva iznosio je 2009. otprilike 5 milijuna EUR. Promet se 2012. smanjio na otprilike 3,6 milijuna EUR. Unatoč malom prometu, trgovačko društvo ne može se smatrati MSP-om u skladu s Preporukom Komisije o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (6) jer je više od 25 % njegovih glasačkih prava (u smislu članka 3. stavka 4. Priloga toj Uredbi) pod kontrolom javnog tijela. Društvo CSK u cijelosti je u državnom vlasništvu i sve članove njegova upravnog odbora imenuju sudjelujuća lokalna tijela vlasti.

(20)

Kako je objašnjeno u odluci Komisije od 6. svibnja 2010. o potpori za sanaciju društva CSK (predmet br. N 60/10), društvo CSK primilo je potporu za sanaciju jer više nije moglo funkcionirati u svojem postojećem obliku. Ciparska nadležna tijela navela su da se društvo CSK nalazi u takvom financijskom stanju zato što je, za razliku od svojih glavnih konkurenata, društvo CSK javno komunalno poduzeće u državnom vlasništvu. To je uzrok njegove nefleksibilnosti (u pogledu odlučivanja i odnosa sa zaposlenicima) i visokih troškova rada i nepostojanja kulture trgovačkog društva. Prema tome, uslijed liberalizacije tržišta i ulaska novih privatnih klaonica na tržište smanjio se tržišni udio društva CSK i ono je akumuliralo dugove.

(21)

Komisija je u svojoj Odluci u predmetu br. N 60/10 potvrdila da je društvo CSK poduzeće u teškoćama. Taj je nalaz potvrđen u godišnjim izvještajima trgovačkog društva za godine 2006. – 2009. Iz njega je razvidno da se prihodima trgovačkog društva nisu mogli pokriti njegovi trenutačni rashodi, većinom zbog visokih troškova rada. Trgovačko društvo zbog toga nije moglo pokriti obroke kredita i druge obveze. Društvo CKS pokazivalo je sljedeće znakove poduzeća u teškoćama: povećanje gubitaka, smanjenje prometa, povećanje viška kapaciteta, smanjenje novčanog tijeka, povećanje dugova i smanjenje neto vrijednosti imovine. Komisija je također utvrdila u svojoj Odluci od 6. svibnja 2010. da se društvo CSK nije moglo oporaviti vlastitim sredstvima jer su se njegova sredstva i imovina brzo smanjivali i ono nije moglo prikupiti novčana sredstva iz tržišnih izvora.

(22)

Nakon toga nastavio se negativni trend gospodarskog razvoja društva CSK. Promet se 2012. smanjio na otprilike 3,6 milijuna EUR kada su preneseni gubici i negativni kapital iznosili gotovo 40 milijuna EUR.

(23)

Društvo CSK akumuliralo je do 31. prosinca 2011. neplaćena dugovanja prema ciparskoj kreditnoj zadruzi u iznosu od otprilike 11 milijuna EUR, dugovanja prema tijelima za socijalno osiguranje i poreznim tijelima u iznosu od otprilike 8,7 milijuna EUR i veterinarske troškove u iznosu od otprilike 1,3 milijuna EUR.

(24)

Pravna osnova za potporu za restrukturiranje jest Odluka br. 71.196. od 2. studenoga 2010. koju je donijelo ciparsko Ministarsko vijeće.

(25)

Korisniku je trebala biti odobrena izvorno prijavljena potpora za restrukturiranje u iznosu od 15 milijuna EUR. Ta potpora činila je 55,6 % ukupnog troška restrukturiranja koji je iznosio 26,85 milijuna EUR. Preostalih 44,4 % trebalo se financirati doprinosima samog društva CSK (vidjeti uvodnu izjavu 26. u nastavku). Međutim u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. ciparska nadležna tijela navela su da su se troškovi restrukturiranja u međuvremenu povećali i da će se uslijed toga i iznos potpore za restrukturiranje povećati na 17,772 milijuna EUR. Prema ciparskim nadležnim tijelima troškovi restrukturiranja mogu se podijeliti kako slijedi:

(26)

Ciparska nadležna tijela tvrde da je društvo CSK planiralo financirati svoj doprinos uzimanjem novog kredita u iznosu od 5 milijuna EUR i prodajom imovine u vrijednosti od 7 milijuna EUR. Vlastiti doprinos korisnika u iznosu od 12 milijuna EUR stoga bi odgovarao iznosu od 40,3 % ukupnih ažuriranih troškova restrukturiranja. Ciparska nadležna tijela dostavila su procjenu vrijednosti nepokretne imovine društva CSK iz travnja 2013. prema kojoj procijenjena vrijednost nepokretne imovine klaonice (zemljišta, zgrada i najma) iznosi otprilike 8,2 milijuna EUR. Međutim u pogledu ugovaranja novog kredita, ciparska nadležna tijela navela su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da se s obzirom na trenutačno gospodarsko okruženje dobivanje takvog kredita mora smatrati upitnim.

(27)

Plan restrukturiranja izrađen je u listopadu 2010. i poslan Komisiji kao dio obavijesti dostavljene 3. studenoga 2010. Odgovor koji je Cipar dostavio 26. studenoga 2012. uključivao je ažurirana financijska predviđanja i tržišne podatke. Izvorni plan restrukturiranja sadržava sljedeće odjeljke:

(28)

Ovaj odjeljak plana restrukturiranja počinje objašnjenjem načina rada klaonica na Cipru. Privatne klaonice dopuštene su 2003. u kontekstu skorog ulaska Cipra u Europsku uniju.

(29)

U planu se dalje predstavlja tržište proizvodnje mesa (proizvodnja prema vrsti mesa – svinjetina, govedina i ovčje/kozje meso, cijene, kvaliteta, zapošljavanje, uvoz/izvoz, konkurenti) te potrošnja mesa na Cipru (potrošnja po stanovniku, potrošnja uvezenih proizvoda, potrošnja prema prodajnim točkama – supermarketi/mesnice/ugostiteljstvo/industrije gotovih mesnih proizvoda, označavanje, kvaliteta mesa). U planu se dalje procjenjuju budući izgledi ponude i potražnje na predmetnim tržištima.

(30)

Na tržištu klaonica na Cipru aktivno je pet trgovačkih društava. U planu je navedeno da je 2010. tržišni udio korisnika iznosio otprilike 31 %. Ako se tržište podijeli prema kategorijama mesa, tržišni udjeli u 2009. i u prvih osam mjeseci 2010. bili su sljedeći:

(31)

Iz podataka koje su dostavila ciparska nadležna tijela 26. studenoga 2012. može se zaključiti da se ukupni tržišni udio CSK-a 2011. dodatno smanjio na 29,3 %, a 2012. na 26,5 %. On je također nakon ulaska društva Cypra na tržište izgubio svoj monopol na tržištu klaonica goveda, ali je njegov udio na tom tržištu svejedno bio veći od 92 %. Na ciparskom tržištu klaonica zabilježeni su opći silazni trend i stagnacija 2010., smanjenje od 2 % tijekom 2011. i daljnje smanjenje od 3,8 % tijekom 2012.

(32)

Krajem 2012. pet aktivnih klaonica na ciparskom tržištu imalo je sljedeći dnevni kapacitet:

(33)

Navedeni podaci upućuju na znatan pad tržišnog udjela društva CSK u posljednjih nekoliko godina. Ukupni tržišni udio društva CSK 2005. još je uvijek iznosio 68 %. Taj se postotak 2008. smanjio na 41 % i 2012. na 26,5 %. Ta je promjena većinom posljedica liberalizacije tržišta 2003. i ulaska poduzeća u privatnom vlasništvu.

(34)

U pogledu klaonica stoke, plan restrukturiranja zasnivao se na pretpostavci da su na tržište planirala ući najmanje dva postojeća konkurenta (Cypra i Ayioi Trimithias). Nadalje, tvrdilo se da na tržište planira ući još jedno trgovačko društvo (Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders). Ta organizacija kontrolira 75 % tržišta proizvodnje stoke na Cipru. Društvo Cypra ušlo je na to tržište 2012. i potvrđuje da društva Aagioi Trimithias i Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders također planiraju ući na tržište klaonica goveda.

(35)

Društvo CSK osnovano je ministarskom odlukom kao državno tijelo koje je trebalo pružati usluge u više općina, među ostalim u najvećim ciparskim gradovima u kojima su morale postojati klaonice. Upravni odbor sastoji se od 15 članova (šest gradonačelnika, pet općinskih savjetnika i četiri predstavnika Saveza zajednica).

(36)

Kako je prethodno objašnjeno, konkurentni položaj trgovačkog društva počeo je opadati nakon liberalizacije tržišta 2003. Ciparska nadležna tijela tvrde da su toj situaciji pridonijeli glavni čimbenici koji uključuju sljedeće:

(37)

Uprava trgovačkog društva pokušala je riješiti neke od tih problema i ostvarila je neke pozitivne rezultate. Međutim zbog smanjenja tržišnih udjela trgovačkog društva tijekom godina povećali su se njegovi gubici.

(38)

U planu je navedena SWOT analiza (prednosti – nedostaci – prilike – prijetnje) za društvo CSK. Tvrdi se da prednosti uključuju znatne proizvodne kapacitete, znanje i iskustvo i tradiciju te usklađenost s propisima EU-a. Nedostaci uključuju visoke troškove proizvodnje, ovisnost o jednoj djelatnosti, nepostojanje kulture usmjerene na usluge i gubitak povjerenja kupaca u pogledu rasporeda klaonica. Nadalje, trgovačkom društvu nedostaje fleksibilnost u pogledu rada i zapošljavanja. Da je trgovačko društvo poslovalo kao privatno trgovačko društvo u kojem sudjeluju privatni ulagači, važne odluke donosili bi upravni odbor i njegova opća skupština. Naposljetku, zaposlenici trgovačkog društva državni su službenici zbog čega ih je teško i skupo otpustiti.

(39)

Prijetnje uključuju ulazak novih sudionika na tržište, očekivano povećanje uvoza mesa iz drugih država članica EU-a zbog nižih cijena i bolje kvalitete uvezenih proizvoda, što bi moglo utjecati na smanjenje klanja na Cipru, pad djelatnosti uzgoja životinja na Cipru i uzrokovati visoke troškove proizvodnje. U planu su kao prilike navedene mogućnosti davanja u najam proizvodnih pogona drugim trgovačkim društvima, poboljšanje financijskog stanja trgovačkog društva prodajom nekretnina i suradnja s velikim igračima na tržištu.

(40)

Ukupan trošak restrukturiranja trgovačkog društva na početku je iznosio otprilike 27 milijuna EUR. Ukupno 55,6 % tog iznosa osigurala bi država, a trgovačko društvo pokrilo bi preostalih 44,4 % (12 milijuna EUR). Međutim, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 25., ciparska nadležna tijela navela su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da su se troškovi restrukturiranja u međuvremenu povećali na otprilike 29,8 milijuna EUR, a doprinos društva CSK ostat će isti.

(41)

Vlastiti doprinos društva CSK prikupit će se i. prodajom nepokretne imovine (7 milijuna EUR) pri čemu, prema ciparskim nadležnim tijelima, neće biti elementa državne potpore jer će cijenu izračunati neovisni procjenitelj prema tržišnoj vrijednosti; i ii. sklapanjem novog ugovora o kreditu (5 milijuna EUR). Međutim ciparska nadležna tijela navela su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da se s obzirom na trenutačno gospodarsko okruženje dobivanje takvog kredita mora smatrati upitnim.

(42)

U planu su predviđene sljedeće mjere restrukturiranja:

(43)

U cilju povećanja njegove fleksibilnosti u svim područjima, u planu restrukturiranja predviđeno je pretvaranje društva CSK u trgovačko društvo u privatnom vlasništvu. Očekuje se da će se time povećati fleksibilnost trgovačkog društva u pogledu donošenja odluka. Time bi se trebala potaknuti i ulaganja privatnih ulagača koji bi kupili dionice trgovačkog društva. Naposljetku, promjenom statusa zaposlenika olakšat će se zapošljavanje i otpuštanje zaposlenika.

(44)

U planu restrukturiranja predviđeno je potpuno namirivanje dugova trgovačkog društva prema zavodu za socijalno osiguranje (6,14 milijuna EUR krajem 2012.) i poreznoj upravi (3,646 milijuna EUR krajem 2012.). Nadalje, trgovačko društvo otplatit će dospjele dugove u iznosu od 13,306 milijuna EUR (uključujući već odobreni kredit za sanaciju u iznosu od 1,6 milijuna EUR). Izračunano je da će ukupni trošak ove mjere iznositi otprilike 23,1 milijun EUR. Nadalje, ciparska nadležna tijela potvrdila su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da će neplaćene obveze prema Službi za veterinarstvo biti postupno podmirene nakon restrukturiranja.

(45)

U planu je predviđen prelazak svih zaposlenika koji su državni službenici u općine i otpuštanje preostalih zaposlenika. Trgovačko društvo potom će u okviru svog novog statusa zaposliti nove zaposlenike. Novi zaposlenici bit će zaposleni pod novim uvjetima u pogledu plaća i mirovina. Trgovačko društvo moći će prema potrebi upotrebljavati i podugovaranje. Predviđa se da će nakon restrukturiranja trgovačko društvo zapošljavati samo devet osoba na rukovoditeljskim radnim mjestima i 67 zaposlenika/radnika. Trošak svih relevantnih mjera za CSK iznosit će 6,68 milijuna EUR raspoređenih na troškove za naknade zaposlenika (3,34 milijuna EUR) i plaćanja mirovinskih prava (3,34 milijuna EUR). Predviđa se da će se nakon provedbe plana znatno smanjiti troškovi plaća.

(46)

U planu su predviđene sljedeće kompenzacijske mjere:

(47)

Ciparska nadležna tijela tvrdila su da društvo CSK neće moći smanjiti svoj kapacitet. To je zato što CSK ima samo jedan proizvodni pogon za svaku vrstu životinje. Ciparska nadležna tijela tvrde da bi prodaja predmetnih strojeva u cilju smanjenja kapaciteta bila od ključne važnosti za izlazak društva CSK iz predmetnog segmenta tržišta.

(48)

Ciparska nadležna tijela tvrde da se potpora za restrukturiranje može dodijeliti tek nakon odobrenja Komisije.

(49)

Ciparska nadležna tijela obvezala su se dostavljati redovita detaljna izvješća o provedbi plana restrukturiranja.

(50)

Društvo Cypra, konkurent društva CSK, podnijelo je pritužbu 20. siječnja 2011. Društvo Cypra jest trgovačko društvo u privatnom vlasništvu koje je 2006. ušlo na ciparsko tržište klaonica. U trenutku podnošenja pritužbe, društvo Cypra imalo je najveći tržišni udio na tržištu klanja svinja (71 %) te na ukupnom ciparskom tržištu klaonica (57 %).

(51)

U pritužbi je navedeno da je korisnik u bliskoj prošlosti primio brojne potpore. Drugim riječima, to je društvo tvrdilo da je društvo CSK primilo sljedeće vrste potpora:

(52)

Podnositelj pritužbe zaključuje da će se odobravanjem potpore za restrukturiranje narušiti tržišno natjecanje jer je korisnik prethodnih godina stalno uživao potporu ciparske države.

(53)

Komisija je smatrala da se čini da prenamjena zone zemljišta CSK-a ne uključuje prijenos državnih sredstava te da je Komisija već istražila potporu za sanaciju. Komisija je stoga ciparskim nadležnim tijelima ponudila priliku da dostave svoje primjedbe na navode o odobravanju potpora iz prethodne uvodne izjave 51. točaka (a) i (c).

(54)

Ciparska nadležna tijela u svojem odgovoru od 4. ožujka 2011. nisu navela dovoljno informacija iz kojih se može zaključiti da stalno dopuštanje kašnjenja u plaćanju dugovanja ne čini državnu potporu. U pogledu kredita u iznosu od 512 850 EUR ciparska nadležna tijela izjavila su da je društvo CSK, nakon negativnog mišljenja ciparskog Povjerenika za državne potpore, otplatilo kredit Savezu općina s kamatama u obliku prijenosa vlasništva nad zemljištem.

(55)

Odlukom od 20. travnja 2011. Komisija je odlučila pokrenuti postupak iz članka 108. stavka 2. UFEU-a. Konkretno, zaključila je da su, prima facie, u pogledu potpore za restrukturiranje ispunjeni svi uvjeti iz članka 107. stavka 1. Također je utvrđeno da postoje naznake da su odobrene i druge vrste potpora u sljedećim oblicima: i. država je stalno dopuštala kašnjenje u plaćanju dugovanih iznosa; ii. kredit u iznosu od 512 850 EUR koji je dodijelio Savez općina; iii. navodna potpora u vezi s obveznicama koje podupire vlada i iv. preuzimanje postojećih zaposlenika i povezanih obveza za mirovine koje su izvršavale općine.

(56)

Ciparska nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe na Odluku Komisije od 20. travnja 2011. u dopisu od 24. lipnja 2011. Tvrdnje ciparskih nadležnih tijela navedene su u sljedećim točkama.

(57)

Ciparska nadležna tijela tvrde u svojem odgovoru da je nekoliko javnih tijela, kao što su porezna uprava i zavod za socijalno osiguranje, u prošlosti pribavilo sudske odluke kojima se društvu CSK nalaže da namiri svoja dugovanja predmetnim nadležnim tijelima. Međutim, u skladu s člankom 18. Zakona 26. (I) iz 2003., pokretna i nepokretna imovina takvih organizacija ne podliježe uobičajenim postupcima ovrhe ili zapljene ni drugim postupcima koji su posljedica sudskih postupaka pokrenutih protiv takvih organizacija. Prema tome, u skladu s postojećim regulatornim režimom, sudske odluke donesene protiv društva CSK ne mogu se ovršiti.

(58)

Dalje je navedeno da nadležna tijela zbog nemogućnosti izvršenja sudskih odluka protiv društva CSK i zbog postupka restrukturiranja koji je u tijeku neće poduzimati daljnje mjere do okončanja postupka restrukturiranja. Također je navedeno da se različitim mjerama za naplatu predmetnih dugova neće ostvariti povrat. Ciparska nadležna tijela zaključuju da njihova odluka o odobravanju potpore za restrukturiranje društvu CSK predstavlja dokaz o namjeri vlade da pokrije dugove društva CSK prema državnim tijelima.

(59)

Ciparska nadležna tijela potvrđuju da je Savez općina u prosincu 2007. odobrio društvu CSK kredit u iznosu od 512 850 EUR. Na temelju podnesene pritužbe ciparski povjerenik za državne potpore odlučio je da bi se odobravanje tog iznosa trebalo smatrati nezakonitom operativnom potporom koja je odobrena bez prethodne prijave Europskoj komisiji. Ciparska nadležna tijela dodaju da je društvo CSK otplatilo taj iznos Savezu općina 15. siječnja 2010., s kamatama, prijenosom vlasništva nad zemljištem u vrijednosti od 580 000 EUR. Vrijednost zemljišta procijenio je Odjel za zemljišne knjige i katastar koji se smatra službenim državnim procjeniteljem. Ciparska nadležna tijela tvrde da udio u iznosu od 67 150 EUR odgovara godišnjoj kamatnoj stopi od 6,12 %, ako se uzme u obzir godišnja kapitalizacija. Prema ciparskim nadležnim tijelima ta kamatna stopa nije bila niža od tržišnih kamatnih stopa uz osiguranje nepokretnom imovinom u predmetnom razdoblju.

(60)

Ciparska nadležna tijela tvrde da su predmetne obveznice izdane 1985. s državnim jamstvom i da su ponovno izdane 1992. i 1999. na temelju Zakona koji je odobrio parlament. Regionalni sud u Lefkosiji naložio je državi 9. srpnja 2007. da kao jamac plati dug jednom od vlasnika obveznica. U skladu s tom sudskom odlukom vlada je morala platiti predmetne iznose, uključujući i kamate. Država nije imala nikakvih obveza prema društvu CSK i stoga nije bilo moguće poništavanje obveza.

(61)

Ciparska nadležna tijela tvrde da je premještajem zaposlenika u općine obuhvaćeno samo 19 zaposlenika. Mirovinska davanja tih osoba već su uključena u troškove restrukturiranja i prema planu restrukturiranja iznosila bi 1,4 milijuna EUR. Ukupno 13 općina pristalo je zaposliti 15 od 19 stalnih zaposlenika CSK-a i na taj način pokriti svoje potrebe za osobljem. Zbog tog dogovora Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija nisu željeli odobriti otvaranje novih ili dodatnih radnih mjesta u predmetnim općinama.

(62)

U skladu s navedenim dogovoreno je da će svaka osoba zaposlena na neodređeno vrijeme u društvu CSK dobiti premještaj na isto radno mjesto i istu plaću kao što su imali u društvu CSK. Iz tog razloga dogovoreno je da će općine koje će preuzeti bivše zaposlenike društva CSK platiti dio plaće koji odgovara početnoj plaći novih zaposlenika, dok će država platiti razliku u plaći. Država bi plaćala taj iznos od premještaja do završetka karijere zaposlenika. Procijenjeno je da bi taj iznos iznosio otprilike 3,4 milijuna EUR za 15 zaposlenika društva CSK. Prema ciparskim nadležnim tijelima, taj iznos ne obuhvaća rashode koje je trebalo snositi društvo CSK i iz toga razloga to nije uključeno u troškove restrukturiranja. To je uobičajena praksa u sličnim okolnostima. Ciparska nadležna tijela zaključila su da mjera iz tog razloga nije selektivne prirode i stoga ne ispunjuje jedan od uvjeta za postojanje državne potpore. Međutim ciparska nadležna tijela tvrde da i slučaju da se ta mjera smatra državnom potporom, riječ je o potpori socijalne prirode koja prelazi interese korisnika. U Smjernicama je navedeno da Komisija prema takvim potporama zauzima pozitivan pristup.

(63)

U pogledu predviđanja iz plana restrukturiranja o povećanju tržišta klaonica za 2 % u sva tri scenarija (najbolji, najgori i srednji scenarij), ciparska nadležna tijela napominju da se taj prosjek odnosio na prosječno godišnje povećanje broja klaonica na Cipru od 1998. do 2008. To je predvidjela i uprava društva CSK za razdoblje od sljedećih pet godina. Smanjenje stope rasta u iznosu od 0,5 % uzrokovalo bi smanjenje dobiti društva SK za 500 000 EUR. Međutim korisnik bi nakon razdoblja restrukturiranja još uvijek ostvarivao dobit.

(64)

U pogledu troškova premještaja zaposlenika u općine, ciparska nadležna tijela ponavljaju da bi bilo premješteno samo 19 osoba i da bi većina zaposlenika koji su višak bila otpuštena.

(65)

Komisija u svojoj odluci od 20. travnja 2011. izražava sumnju u sposobnost društva CSK da sklapa ugovore o kreditu s financijskim institucijama. Ciparska nadležna tijela tvrde u tom pogledu da je društvo CSK ugovorilo kredite s komercijalnim bankama, koji se otplaćuju redovito i bez kašnjenja. S obzirom na prethodno objašnjenu činjenicu da u skladu s primjenjivim zakonodavstvo imovina društva CSK ne podliježe uobičajenim ovršnim postupcima i postupcima zapljene, krediti ugovoreni s bankama pokriveni su državnim jamstvima. Ciparska nadležna tijela dodaju da će se to promijeniti nakon restrukturiranja trgovačkog društva i promjene njegova pravnog oblika. Trgovačko društvo moći će u budućnosti dobivati kredite zahvaljujući svojoj imovini koja uključuje nepokretnu imovinu vrijednosti otprilike 7 milijuna EUR. U pogledu vrijednosti nepokretne imovine društva CSK, ciparska nadležna tijela navode da je tu vrijednost izračunao Odjel za zemljišne knjige i katastar Ministarstva unutarnjih poslova.

(66)

Naposljetku, ciparska nadležna tijela ponavljaju da problemi društva CSK proizlaze iz sljedećih činjenica: (a) nedovoljna fleksibilnost u pogledu njegove strukture i funkcioniranja, (b) visoki troškovi radne snage i (c) visina duga. U planu strukturiranja ta se pitanja rješavaju promjenom pravnog oblika trgovačkog društva, smanjenjem troškova radne snage i smanjenjem dugova trgovačkog društva.

(67)

U pogledu kompenzacijskih mjera ciparska nadležna tijela prvo ponavljaju svoju zabrinutost zbog mogućnosti da bi trgovačko društvo Cypra moglo ostvariti monopol na tržištu. Ciparska nadležna tijela tvrde da je društvo Cypra uputilo dopis ciparskim ministrima unutarnjih poslova, trgovine i financija u kojima se spominje da trgovačko društvo ima 71 % tržišnog udjela na tržištu klanja svinja i da su njegove cijene 20 % veće te da ga kupci biraju među ostalim zato što nudi meso bolje kvalitete. Ciparska nadležna tijela smatraju da je to dokaz činjenice da društvo Cypra ima vladajući položaj na tržištu i da će se taj položaj povećati ako društvo CSK prestane s radom. Ciparska nadležna tijela dodaju da čak i ako je društvo Cypra izjavilo da želi ući na tržište klanja goveda u roku od šest mjeseci, ono to još nije učinilo. Nadalje, ciparska nadležna tijela tvrde da društvo Cypra još nema sve potrebne lokacijske dozvole i druge vrste dozvola zbog čega postoji mala vjerojatnost da će u predviđenom roku ući na tržište klanja goveda. Prema informacijama koje ciparska nadležna tijela imaju na raspolaganju, niti jedno drugo trgovačko društvo nema namjeru ući na taj dio tržišta.

(68)

U pogledu viška kapaciteta, ciparska nadležna tijela napominju da višak kapaciteta u dijelu tržišta klanja svinja iznosi 39 % i da se kapacitet tog dijela tržišta povećao za 32 % otkad je 2006. društvo Cypra ušlo na tržište. Međutim na tržištu klaonica ovaca/koza višak kapaciteta iznosi 51 % i povećao se za 17 % od ulaska društva Cypra. Ciparska nadležna tijela smatraju da se na temelju toga može zaključiti da je višak kapaciteta na tržištu nastao ulaskom društva Cypra. Ciparska nadležna tijela zaključuju da bi se obzirom na financijsko stanje društva CSK svako dodatno ograničavanje njegova rada negativno utjecalo na njegovu održivost.

(69)

Podnositelj pritužbe dostavio je su svoje primjedbe na odluku Komisije od 20. travnja 2011. u dopisu od 4. srpnja 2011. U tom dopisu društvo Cypra ponavlja da organizacija Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders (pan-ciparska organizacija uzgajivača stoke) ima namjeru pokrenuti klaonicu.

(70)

U pogledu kompenzacijskih mjera društvo Cypra napominje da će u slučaju odobravanja potpore za restrukturiranje i ulaska uzgajivača svinja u društvo CSK te s obzirom na izgradnju nove klaonice društva A&A njegova održivost biti ugrožena. To je zato što će se znatno smanjiti njegov opseg klanja svinja. Društvo Cypra također podsjeća da je nedavno uložilo znatne iznose u povećanje svog kapaciteta. Također je dodalo da u postupku restrukturiranja sudjeluje ciparsko udruženje uzgajivača svinja (u kojem je zastupljeno 100 % uzgajivača svinja na tom otoku). Vlada navodno nudi tome udruženju udjele u novom trgovačkom društvu koje će biti osnovano restrukturiranjem. Društvo Cypra tvrdi da je to samo po sebi protivno preuzetoj obvezi nepoduzimanja agresivnih mjera za povećanje tržišnog udjela u sljedeće tri godine. U pogledu kapaciteta, tri trgovačka društva Cypra, A&A i Trimithias imaju kapacitet koji premašuje 20 000 zaklanih svinja u tjedan dana, a odgovarajuća proizvodnja iznosi otprilike 14 000.

(71)

Društvo Cypra tvrdi da bi prije odobravanja potpore ciparska nadležna tijela trebala dokazati da će društvo CSK moći ugovoriti zajam od 5 milijuna EUR. U svakom slučaju, podnositelji pritužbe smatra da bi najbolje rješenje bilo zatvoriti klaonicu svinja. Time se ne bi uzrokovao manjak na tržištu jer preostala trgovačka društva mogu pokriti potrebe u državi. Društvo Cypra također tvrdi da članovi sadašnje i prethodne ciparske vlade imaju bliske odnose s upravom društva CSK, što bi, ako se nastavi, moglo biti od presudne važnosti za daljnje nepošteno postupanje prema privatnim klaonicama.

(72)

U pogledu potraživanja države prema društvu CSK, društvo Cypra tvrdi da je društvo CSK naplatilo dugovanja za veterinarske usluge u iznosu od 900 000 EUR i taj iznos još nije vraćen državi. U pogledu premještaja zaposlenika, država je pristala subvencionirati trošak premještaja zaposlenika plaćanjem razlike između plaće premještenog zaposlenika (u općinu) i trenutačne plaće radnika, za sve zaposlenike koji će biti premješteni. Nadalje, država će subvencionirati 40 % bivše plaće zaposlenika koji će ostati u novom trgovačkom društvu, do kraja njihove službe, a novo trgovačko društvo plaćat će 60 % plaće.

(73)

U pogledu vlastitog doprinosa trgovačkog društva, društvo Cypra tvrdi da bi prodaju nepokretne imovine društva CSK trebalo izvršiti na slobodnom tržištu. Društvo Cypra sumnja da je vrijednost predmetnog zemljišta, kako se može zaključiti iz najamnine koju država naplaćuje drugom trgovačkom društvu (Sigan Management Limited) u istom području, mnogo niža od vrijednosti navedene u planu restrukturiranja. Društvo Cypra sumnja da su bespovratna sredstva u obliku kredita od 512 850 EUR koji je odobrio Savez općina otplaćena prijenosom vlasništva nad zemljištem.

(74)

Naposljetku, podnositelj pritužbe predlaže da bi buduće restrukturiranje društva CSK trebalo uključivati privremeno iznajmljivanje klaonice goveda organizaciji Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders, privremeno iznajmljivanje klaonice ovaca/koza bilo kojoj zainteresiranoj stranci i zatvaranje klaonice svinja. Kada organizacija Pan-Cypriot Organisation of Cattle Breeders pokrene svoju klaonicu, društvo CSK trebalo bi svoju zatvoriti i vlada bi predmetno zemljište trebala prodati trećim strankama.

(75)

Niz trećih stranaka podnio je primjedbe na Odluku Komisije od 20. travnja 2011.

(76)

Jedan konkurent (A&A Slaughterhouses) tvrdi da je upravo završio nadogradnju svoje klaonice i da trenutačno ima kapaciteta za pokrivanje 35 – 40 % potreba države za klanjem svinja i 30 % potreba za klanjem ovaca/koza. Trgovačko društvo tvrdi dalje da se planom restrukturiranja društva CSK nisu uzele u obzir promjene kao što je nadogradnja klaonica konkurenata društva CSK, kao što je A&A's ili trgovačko društvo Agioi Trimithias. Tvrdi se da je situacija korisnika zbog toga mnogo gora nego što je prikazano u planu restrukturiranja, čak i ako se uzme u obzir scenarij najgoreg slučaja. Nadalje, društvo A&A tvrdi da nije valjana tvrdnja ciparskih nadležnih tijela da bi društvo Cypra moglo ostvariti monopolistički položaj ako društvo CSK zatvori jednu od svojih klaonica zbog nadogradnje klaonica društava A&A i Agioi Trimithias i kapaciteta tih trgovačkih društava. Mišljenje je društva A&A da se predložene kompenzacijske mjere ne mogu prihvatiti. Jedina vjerodostojna kompenzacijska mjera koja bi se mogla prihvatiti jest da društvo CSK prestane nuditi usluge klanja svinja. Istodobno bi se upravljanje društvom CSK trebalo povjeriti upravljačkom timu s tržišnim iskustvom i samo mali broj zaposlenika trebao bi ostati u tržišnom društvu radi vođenja klaonica goveda i ovaca/koza.

(77)

Jedna stranka koja je zatražila da njezin identitet ostane u tajnosti tvrdila je da društvo CSK uredno ispunjuje svoje obveze u skladu s Direktivom EU-a o otpadu. Njegovi konkurenti, međutim, zlouporabljuju neodgovarajuću provedbu i kontrolu lokalnih tijela u pogledu predmetnih Direktiva EU-a time stvarajući izravno i neizravno nepošteno tržišno natjecanje društvu CSK, što je jedan od razloga za trenutačno financijsko stanje tog trgovačkog društva budući da društvo CSK, za razliku od svojih konkurenata, plaća naknade za odlaganje otpada, što njegovi konkurenti ne čine.

(78)

Jedna stranka, ciparsko Udruženje uzgajivača svinja izjavila je zabrinutost u pogledu „agresivnosti vladajućeg trgovačkog društva u segmentu klanja svinja”, odnosno društva Cypra. Tvrdila je da će ako društvo CSK prestane s radom društvo Cypra ostvariti vladajući položaj u najmanju ruku o dijelu klanja svinja. Nadalje, tvrdi se da ulazak na tržište klanja goveda nije vjerojatan. Udruženje također napominje da su uzgajivači svinja nedavno osnovali trgovačko društvo koje trenutačno kontrolira 60 % proizvodnje u državi. Trenutačno klaonicu bira klijent (maloprodajni ili veleprodajni mesar). Međutim udruženje napominje da bi trgovačko društvo u budućnosti moglo temeljiti svoj izbor klaonice na temelju njezine održivosti, odnosno, pribavljanjem ponuda za klanje njegovih životinja. Prema tome, s obzirom na strukturu tržišta na Cipru, održivost niti jednog trgovačkog društva ne treba se uzeti zdravo za gotovo.

(79)

Dopisom od 8. studenoga 2011. ciparska nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe na podneske trećih stranaka.

(80)

U pogledu primjedbi društva A&A, ciparska nadležna tijela tvrdila su da je plan restrukturiranja utemeljen na stanju na tržištu u trenutku njegove izrade. Planom se zaista uzelo u obzir funkcioniranje klaonica Agioi Trimithias i Cypra. U pogledu otvaranja novog objekta društva A&A, društvo CSK vjeruje da on neće u velikoj mjeri utjecati na uvjete na tržištu. Napominje se da se primjedbe društva A&A zasnivaju na činjenici da bi to trgovačko društvo imalo koristi od mogućeg izlaska društva CSK s tržišta. Međutim u tom bi se slučaju društvo CSK likvidiralo i njegova imovina ne bi bila dovoljna za pokrivanje njegovih gubitaka. U tom slučaju država će preuzeti obveze društva CSK i drugi privatni operater mogao bi ponovno otvoriti klaonicu. S druge strane, planom restrukturiranja društvu CSK omogućuje se da pokrije svoja obveze i istodobno postoji mogućnost ulaska privatnih ulagača. U pogledu kompenzacijskih mjera, ciparska nadležna tijela tvrde da društvo A&A nije svoje prijedloge nije potkrijepilo dokazima te da su ti prijedlozi arbitrarni, da nemaju gospodarskog smisla i da u svakom slučaju ne bi pridonijeli održivosti trgovačkog društva. Ciparska nadležna tijela dalje tvrde da podnesak društva A&A stvara dojam da plan restrukturiranja nije pažljivo izrađen. Međutim čini se da društvo A&A zanemaruje osnovne elemente primjenjivog zakonodavstva i samog plana restrukturiranja.

(81)

U pogledu primjedbi društva Cypra, ciparska nadležna tijela tvrde da u pogledu rizika od monopola trenutačno nije jasno hoće li se otvoriti nove klaonice. U svakom slučaju, nadležna tijela zagovarala bi mjere kojima će se omogućiti nastavak rada društva CSK i spriječiti stvaranje monopola ili oligopola. Restrukturiranje društva CSK služi toj svrsi, posebno ako društvo CSK nastavi s radom u segmentu klanja svinja. Čini se da zabrinutost društva Cypra u pogledu njegove održivosti više proizlazi iz ponovnog otvaranja klaonice društva A&A u kombinaciji s daljnjim radom društva CSK. U pogledu identiteta privatnih ulagača, ciparska nadležna tijela napominju da bi članovi ciparskog Udruženja uzgajivača svinja zaista mogli biti ulagači. Međutim to ne bi značilo da bi jedan od uvjeta za sudjelovanje bio povećanje opsega klanja svinja koje obavlja društvo CSK ili da bi uzgajivači svinja trebali biti klijenti društva CSK.

(82)

Ciparska nadležna tijela odbacuju tvrdnju o bliskim vezama članova prethodne i sadašnje vlade s društvom CSK i tvrde da su te tvrdnje neutemeljene. U pogledu veterinarskih naknada, tvrdi se da se one postupno otplaćuju. Na primjer, ciparska nadležna tijela napominju da je u razdoblju od 2008. do 2011. društvo CSK platilo naknade u iznosu od 479 000 EUR. U pogledu prodaje nepokretne imovine društva CSK, ciparska nadležna tijela spominju da je neovisni procjenitelj (Odjel za zemljišne knjige i katastar) izvršio procjenu vrijednosti zemljišta i da su tvrdnje društva Cypra jednako neutemeljene. Ciparska nadležna tijela dostavila su dopis Odjela za zemljišne knjige i katastar u kojem je obrazložena razlika u cijeni između najamnine koju plaća društvo Sigan Management Limited i procjene vrijednosti zemljišta društva CSK. Naposljetku, ciparska nadležna tijela tvrde da se prijedlozi društva Cypra ne mogu prihvatiti. Čak u slučaju da restrukturiranje društva CSK ne bude dovršeno, država ili likvidator društva CSK imat će obvezu i pravo njegovu imovinu prodati ili ju dati u najam privatnim ulagačima ili poduzetnicima.

(83)

Na zahtjev Komisije ciparska nadležna tijela dostavila su u dopisima od 30. ožujka 2012. i 26. studenoga 2012. dodatna objašnjenja i ažurne informacije. Svoje su podneske nadopunila dodatnim elementima 14. svibnja 2013.

(84)

U pogledu neplaćenih obveza društva CSK, Cipar je u dopisu od 30. ožujka 2012. naveo podjelu, a u dopisu od 26. studenoga 2012. dodatno je opisao prirodu tih obveza i njihove stvarne datume dospijeća. Ciparska nadležna tijela Komisiju su upozorila i na činjenicu da je Zakonom 26. (I) iz 2003. kojim se uređuje struktura, organizacija i rad glavnih klaonica, kao što je društvo CSK i u skladu s kojim pokretna i nepokretna imovina takvih organizacija ne podliježe uobičajenim ovršnim postupcima i postupcima zapljene ni nekom drugom postupku na temelju sudskog postupka protiv te organizacije, samo zamijenjen Zakon 69. o klaonicama iz 1981., koji je u svojem članku 22. sadržavao istu odredbu. Ciparska nadležna tijela stoga potiču Komisiju da istraži u kojoj mjeri odredba Zakona iz 2003. čini postojeću potporu u odnosu na primjenjivi Ugovor o pristupanju i upućuju na sličan slučaj koji je Komisija razmatrala (E 12/2005 – Poljska – Neograničeno državno jamstvo u korist društva Poczta Polska) i u kojem je zaključila da je, iako zakon iz 2003. sadržava važeću zakonsku odredbom kojom se sprječava stečaj predmetnog poduzeća, riječ o postojećoj potpori koja potječe iz zakona iz 1934.

(85)

Ciparska nadležna tijela potvrdila su u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da iznosi koji se moraju pokriti u kontekstu restrukturiranja uključuju nominalne iznose i kamate. Zatim su potvrdili da će CSK neplaćeni dug prema veterinarskoj službi namiriti postupno nakon restrukturiranja.

(86)

U pogledu premještaja zaposlenika u općine ciparska nadležna tijela navela su u svojem dopisu od 30. ožujka 2012. da je na dan dopisa osam zaposlenika već premješteno na zahtjev samih općina kojima su nedostajali zaposlenici i u kojima, zbog opće gospodarske krize, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo financija nisu mogli odobriti otvaranje novih/dodatnih radnih mjesta. U planu restrukturiranja predviđen je premještaj ukupno 15 zaposlenika kojima su osigurana i mirovinska prava. Predviđa se da će općine tim zaposlenicima platiti iznos koji odgovara prvom stupnju u kategorizaciji kao da zapošljavaju novog zaposlenika na to mjesto i država će pokriti razlika do stvarne plaće zaposlenika. Ciparska nadležna tijela procijenila su je za pokrivanje razlike u plaćama 15 zaposlenika od datuma premještaja do umirovljenja svakog od tih zaposlenika potrebno ukupno 3 342 450 EUR. U istom kontekstu ciparska nadležna tijela naglasila su da u skladu sa Zakonom o otkazu (N.24/1976) minimalni trošak za privatnih klaonica za otpuštanje 15 zaposlenika odgovara obveznom otkaznom roku od osam mjeseci. Ciparska nadležna tijela tvrde da privatna klaonica ne mora plaćati dodatnu naknadu za otpuštanje radnika, osim u slučaju posebnog ugovora sa sindikatima. Ista su nadležna tijela dalje izjavila da se čini da glavni konkurent društva CSK nema kolektivne ugovore.

(87)

Ciparska nadležna tijela dostavila su ažurirani poslovni plan utemeljen na nedavnim promjenama i na tržišnim podacima. Također su dostavili ažuriranu podjelu stvarnih troškova restrukturiranja i njihovog financiranja i u tom su kontekstu dostavili procjenu vrijednosti nepokretne imovine društva CSK od 24. travnja 2013. koju je izvršio Odjel za zemljišne knjige i katastar Ministarstva unutarnjih poslova koji procjenjuje da tržišna vrijednost zemljišta i zgrada u vlasništvu društva CSK iznosi otprilike 8,16 milijuna EUR.

(88)

Ista su nadležna tijela potvrdila u svojem podnesku od 14. svibnja 2013. da se ugovaranje novog kredita mora u postojećem gospodarskom okruženju smatrati upitnim.

(89)

Društvo CSK aktivno je u sektoru klanja životinja, odnosno ovaca/koza, svinja i goveda. U članku 180. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (8), koja je bila na snazi u vrijeme prijave potpore za sanaciju pružene društvu CSK-a, navedeno je da se članci 87., 88. i 89. Ugovora (sada članci 107., 108. i 109. UFEU-a) primjenjuju na proizvodnju i trgovinu govedinom i teletinom, svinjskim mesom, ovčjim i kozjim mesom. Stoga predmetne mjere treba razmatrati u kontekstu pravila o državnim potporama.

(90)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a zabranjena je potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj u mjeri u kojoj to utječe na trgovinu među državama članicama.

(91)

Potporu za sanaciju odobrava ciparska država i njome se dodjeljuje selektivna prednost njezinom primatelju jer se odobrava samo društvu CSK. U skladu sa sudskom praksom Suda EU-a, sama činjenica da se položaj poduzetnika na tržištu poboljšava u odnosu na druga konkurentna poduzeća jer mu je pružena gospodarska prednost koju inače ne bi dobio u uobičajenom poslovanju upućuje na moguće narušavanje tržišnog natjecanja (9). Društvo CSK aktivno je na tržištu na kojem se održava trgovina između država članica i stoga se potporom narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i ona utječe na trgovinu između država članica jer je prednost dodijeljena društvu CSK, a ne njegovim konkurentima, a dopušten je prekogranični prijevoz životinja u svrhe klanja. Nadalje, strani ulagači mogu ulagati u klaonice na Cipru. Stoga predmetna mjera čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(92)

Ovom je odlukom obuhvaćeno i nekoliko drugih mogućih potpora, osim potpore za restrukturiranje, koje su možda odobrene ili će biti odobrene društvo CSK. To su sljedeće potpore: i. država je stalno dopuštala kašnjenje u plaćanju dugovanja; ii. kredit u iznosu od 512 850 EUR koji je dodijelio Savez općina; iii. navodna potpora u vezi s obveznicama za koje je jamčila vlada i iv. preuzimanje postojećih zaposlenika i povezanih obveza za mirovine koje su izvršavale općine.

(93)

Kašnjenja u plaćanju dugovanja koja je država stalno dopuštala mogla bi biti obuhvaćena definicijom državne potpore iz članka 107. stavka 1. UFEU-a: utvrđena je sudska praksa da se povoljno postupanje države prema trgovačkom društvu u pogledu otplate dugovanja može smatrati državnom potporom. U skladu sa sudskom praksom EU-a (10), smanjenje iznosa otplate dugovanja koje je odobrila država ili neubiranje neplaćenog druga prema državi čine državnu potporu ako ulagač u tržišnom gospodarstvu u istim ili usporedivim okolnostima ne bi postupao na isti način. Čini se da je potpora u ovom slučaju odobrena iz državnih sredstava jer se država odriče od prihoda koji bi zaradila otplatom dugova društva CSK-a. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 23., društvo CSK akumuliralo je do 31. prosinca 2011. neplaćena dugovanja prema ciparskoj kreditnoj zadruzi u iznosu od otprilike 11 milijuna EUR, dugovanja tijelima za socijalno osiguranje i poreznim tijelima u iznosu od otprilike 8,7 milijuna EUR i troškove veterinarskih usluga u iznosu od 1,3 milijuna EUR. Nadalje. čini se da se mjerom dodjeljuje selektivna prednost društvu CSK jer je dodijeljena isključivo tome poduzeću. Ista se razmatranja kao iz uvodne izjave 91. primjenjuju i u odnosu na uvjet narušavanja tržišnog natjecanja i učinka na trgovinu. Dopuštanje kašnjenja u plaćanju dugovanja društva CSK koje je odobrila država stoga čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(94)

U pogledu kredita Saveza općina u iznosu od 512 850 EUR, ciparska nadležna tijela navela su da je iznos odobren u prosincu 2007. Nakon negativnog mišljenja ciparskog državnog povjerenika za potpore, društvo CSK otplatilo je taj iznos Savezu općina s kamatama 15. siječnja 2010. prijenosom zemljišta u vrijednosti od 580 000 EUR. Vrijednost zemljišta procijenio je Odjel za zemljišne knjige i katastar koji se smatra službenim državnim procjeniteljem.

(95)

Ciparska nadležna tijela tvrde da kamate u iznosu od 67 150 EUR odgovaraju godišnjoj kamatnoj stopi od 6,12 %, uključujući godišnju kapitalizaciju. Prema ciparskim nadležnim tijelima ta kamatna stopa nije bila niža od tržišnih kamatnih stopa uz osiguranje nepokretnom imovinom u predmetnom razdoblju. Komisija napominje da su osnovne kamatne stope za Cipar u referentnom vremenskom razdoblju iznosile od 4,99 % (prosinac 2007.) do 1,24 % (siječanj 2010.). U skladu s prethodnom obavijesti Komisije o načinu utvrđivanja referentnih stopa i diskontnih stopa (11), kako bi se utvrdila relevantna referentna stopa osnovnoj stopi trebalo je dodati 75 baznih bodova. U skladu s novom Komunikacijom Komisije o reviziji načina određivanja referentnih i diskontnih kamatnih stopa (12), koja se primjenjuje od 1. srpnja 2008., u prosjeku treba dodati dodatak od 220 baznih bodova (što odgovara uobičajenom jamstvu i zadovoljavajućoj ocjeni ili visokom jamstvu i slaboj financijskoj ocjeni). Kamata od 6,12 % koju je društvo CSK platilo Savezu općina bila je u prosjeku viša od primjenjive referentne stope za razdoblje od prosinca 2007. do siječnja 2010. Komisija bi stoga u načelu mogla prihvatiti da je u slučaju da se kredit od 512 850 EUR koji je društvu CSK odobrio Savez općina smatra državnom potporom, ta potpora Savezu općina već otplaćena.

(96)

Međutim prethodno navedene referentne stope ne primjenjuju se na poduzeća u teškoćama. Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 21., Komisija je u svojoj odluci o odobravanju potpore za sanaciju društvu CSK već potvrdila da je društvo CSK poduzeće u teškoćama. Ona je to zaključila na temelju argumenta ciparskih nadležnih tijela prije donošenja te odluke koji su potkrijepljeni izvještajima trgovačkog društva za godine 2006. – 2009. Nadalje, taj nalaz potvrđuje i činjenica da trgovačko društvo nije izvršilo obveze u pogledu svojih obveznica u srpnju 2007. i što ih je morala pokriti ciparska država kao jamac (vidjeti uvodnu izjavu 60.). Čini se da je društvo CSK tijekom 2007. pokazivalo uobičajene znakove poduzeća u teškoćama kao što su rastući gubici, smanjenje prometa, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova i pad neto vrijednosti imovine, kako je opisano u točki 11. Smjernica o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama koje su se tada primjenjivale. (13) U prethodnoj Obavijesti Komisije o načinu utvrđivanja referentne stope i diskontne stope i u novoj Komunikaciji Komisije o reviziji načina utvrđivanja referentne i diskontne stope predviđeno je da će se na poduzeća u teškoćama primjenjivati dodatak za rizik od najmanje 400 baznih bodova. Budući da je društvo CSK već u prosincu 2007. ispunilo uvjete da se može smatrati poduzećem u teškoćama, razlika između stvarno plaćene kamatne stope i kamatne stope koju bi društvo moralo platiti uzimajući u obzir dodatak za rizik od 400 baznih bodova čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(97)

Društvo CSK izdalo je 1985. obveznice s državnim jamstvom, koje su ponovno izdane 1992. i 1999. Cipar je donio zakon u tome području. Stoga se čini da je potpora odobrena prije pristupanja Cipra Europskoj uniji. U skladu s točkom 2.1. Obavijesti Komisije o primjeni članaka 87. i 88. ugovora o EZ-u (sada članaka 107. i 108. UFEU-a) na državne potpore u obliku jamstava (14), potpora je dodijeljena u trenutku kada je izdano takvo jamstvo, a ne u trenutku pozivanja na plaćanje po jamstvu ili u trenutku plaćanja prema uvjetima toga jamstva. Komisija stoga potvrđuje da u trenutku pozivanja na plaćanje po jamstvu 2007. nije dodijeljena nikakva državna potpora.

(98)

Naposljetku, kako je navedeno u planu restrukturiranja, dio zaposlenika bit će premješten u općine. Kako su ciparska nadležna tijela objasnila u svojem dopisu od 20. travnja 2011., mirovinska prava zaposlenika koji će biti premješteni uključena su u troškove restrukturiranja i iznose 1,4 milijuna EUR. Socijalni troškovi koji su uključeni u plan restrukturiranja odnose se na dio plaće zaposlenika iznad iznosa plaće novog zaposlenika u općini do iznosa plaće zaposlenika u društvu CSK. Taj se iznos procjenjuje na 3,4 milijuna EUR.

(99)

Svaka mjera kojom se poduzeće oslobađa troškova koji su obično uključeni u njegov proračun čini državnu potporu. To uključuje i troškove povezane s plaćama zaposlenika. Sud EU-a smatrao je u tom kontekstu da činjenica da se državnim mjerama nastoje nadoknaditi dodatni troškovi ne može biti osnova za njihovo isključivanje iz definicije potpore. (15)

(100)

Komisija stoga smatra da razlika za plaće u iznosu od 3,4 milijuna EUR za zaposlenike koji se premještaju u općine čini državnu potporu u korist društva CSK.

(101)

Zabrana državnih potpora iz članka 107. stavka 1. UFEU-a ne isključuje mogućnost da se neke kategorije potpora mogu proglasiti spojivima s unutarnjim tržištem na temelju iznimaka iz stavaka 2. i 3. tog članka.

(102)

Primjenjujući odstupanja iz članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a Komisija može smatrati potporu spojivom s unutarnjim tržištem ako je utvrđeno da se njome pridonosi razvoju određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja i ako takva potpora ne utječe negativno na trgovinu u mjeri koja je protivna zajedničkom interesu. Međutim treba napomenuti da se u načelu državna potpora poduzeću u teškoćama može smatrati spojivom samo u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama, (16) jer je potpora poduzeću u teškoćama obično neprimjerena za ostvarivanje zakonitog cilja spojivosti ako je upitna održivost samog poduzeća.

(103)

U skladu sa stavcima 66. i 67. Smjernica Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima za razdoblje 2014. – 2020. (17), mjere potpore moraju sadržavati neki element poticaja. Učinak poticaja prisutan je ako se potporom mijenja ponašanje poduzetnika na takav način da se on bavi dodatnom djelatnošću kojom se pridonosi razvoju sektora i kojom se ne bi bavio bez potpore ili bi se njome bavio na ograničen ili drukčiji način. Jednostrane mjere državne potpore kojima se jednostavno nastoji poboljšati financijsko stanje poduzetnika, ali kojima se ni na koji način ne pridonosi razvoju sektora smatraju se operativnom potporom koja nije spojiva s unutarnjim tržištem.

(104)

Stalno dopuštanje kašnjenja u plaćanju dugovanja društva CSK nije povezano s ulaganjima, osposobljavanjem, stvaranjem radnih mjesta ili doprinosom koji se traži od korisnika. Potporom se jednostavno nastojao poboljšati financijski položaj korisnika. Komisija stoga smatra da ova potpora čini operativnu potporu koja nije spojiva s unutarnjim tržištem.

(105)

U ovom se slučaju mora ispitati i može li se ova mjera smatrati postojećom potporom.

(106)

U skladu s Prilogom IV.4 točkom 4. Ugovora o pristupanju Cipra, sustavi potpore i pojedinačna potpora odobrena za aktivnosti povezane s proizvodnjom, obradom i stavljanjem na tržište poljoprivrednih proizvoda, koju je država članica primijenila prije datuma pristupanja i koja se još primjenjuje nakon tog datuma, smatra se postojećom potporom u smislu članka 88. stavka 1. Ugovora o EZ-u (sada članak 108. stavak 1. UFEU-a), ako je mjera potpore priopćena Komisiji u roku od četiri mjeseca od datuma pristupanja. Popis koji je dostavio Cipar nakon pristupanja 1. svibnja 2004. i koji je objavila Komisija (18) nije sadržavao nikakvu potporu odobrenu u korist društva CSK. Predmetna mjera stoga se ne može smatrati postojećom potporom u smislu Priloga IV.4 točke 4. Ugovora o pristupanju.

(107)

U planu strukturiranja predviđena je, međutim, pretvorba društva CSK u privatno trgovačko društvo. Tom će pretvorbom prestati postojeći pravni oblik društva CSK koje će u budućnosti podlijegati redovnom stegovnom postupku.

(108)

Nadalje, u planu restrukturiranja predviđena je otplata dugovanja društva prema zavodu za socijalno osiguranje i poreznoj upravi u cijelosti te namirivanje dospjelih dugovanja prema kreditnoj zadruzi (vidjeti uvodnu izjavu 44.). Nadalje, ciparska nadležna tijela potvrdila su da će neplaćene obveze prema Službi za veterinarstvo biti postupno podmirene nakon restrukturiranja. Ona tvrde da njihova odluka o odobravanju potpore za restrukturiranje društvu CSK predstavlja dokaz o namjeri vlade da pokrije dugove društva CSK prema državnim tijelima.

(109)

Budući da poduzeće u teškoćama, kao što je društvo CSK, može u načelu primati samo spojivu državnu potporu na temelju odobrenog plana za sanaciju i restrukturiranje, namirivanje neplaćenih obveza bit će izravno obuhvaćeno procjenom spojivosti potpore za restrukturiranje.

(110)

Kako je prikazano u prethodnoj uvodnoj izjavi 96., ne može se isključiti mogućnost postojanja dodatnog elementa potpore u vezi s kreditom u iznosu od 512 850 EUR koji je odobrio Savez općina i koji društvo CSK još nije otplatilo. Takva dodatna potpora ne bi bila povezana s ulaganjima, osposobljavanjem, stvaranjem radnih mjesta ili doprinosom koji se traži od korisnika. Potporom bi se jednostavno nastojao poboljšati financijski položaj korisnika. Takva potpora stoga bi činila operativnu potporu koja nije spojiva s unutarnjim tržištem. Takav dodatni element potpore morao bi se svejedno vratiti Savezu općina i njime bi se povećale neplaćene obveze društva CSK koje će se pokrivati u okviru duga koji će se namiriti tijekom postupka restrukturiranja (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 109.).

(111)

Komisija je kontinuirano smatrala da se naknada takozvanih zaostalih troškova (tj. troškova koji proizlaze iz obveza preuzetih prije otvaranja tržišta koje se više ne mogu ispuniti pod istim uvjetima u okruženju tržišnog natjecanja) može, u određenim okolnostima, smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(112)

U tom je kontekstu prepoznala da se postepeni prijelaz iz situacije većinom ograničenog tržišnog natjecanja u situaciju stvarnog tržišnog natjecanja na razini Unije mora odvijati u prihvatljivim gospodarskim uvjetima. Stoga je nizom odluka prihvatila da države članice odobre državnu potporu kako bi dugogodišnjeg operatera oslobodile dijela „naslijeđenih” obveza. Komisija je u svojoj praksi donošenja odluka smatrala da potpora mora biti ograničena na iznos potreban za izjednačenje stope socijalnih obveza koje snosi dugogodišnji operater kao trošak sa stopom socijalnih obveza koje snose konkurenti. (19)

(113)

U ovom se slučaju smatra da se društvo CSK kao javno tijelo nalazi u nepovoljnom položaju sa strukturnog stajališta u usporedbi sa svojim konkurentima jer mora snositi visoke troškove radne snage koji potječu iz razdoblja prije liberalizacije ciparskog tržišta klaonica prije pristupanja Cipra EU-u 2004. (vidjeti uvodne izjave 35. i 36.).

(114)

U svojem odgovoru od 30. ožujka 2012. ciparska nadležna tijela tvrde da u skladu sa Zakonom o otkazu (N.24/1976) minimalni trošak privatnih klaonica za otpuštanje zaposlenika odgovara obveznom otkaznom roku od osam tjedana (vidjeti uvodnu izjavu 86.). Ciparska nadležna tijela tvrde da privatna klaonica ne mora plaćati dodatnu naknadu za otpuštanje radnika, osim u slučaju posebnih kolektivnih ugovora sa sindikatima, što prema tvrdnji ciparskih nadležnih tijela nije slučaj s glavnim konkurentom društva CSK.

(115)

Komisija stoga smatra da bi se razlika u plaći u iznosu od 3,4 milijuna EUR za zaposlenike koji se premještaju u općine mogla smatrati spojivom s unutarnjim tržištem ali, budući da je društvo CSK poduzeće u teškoćama, Cipar ju je trebao uključiti u odgovarajuće troškove restrukturiranja. Ocjenjivanje spojivosti obavit će se stoga izravno u okviru ocjenjivanja spojivosti potpore za restrukturiranje.

(116)

Da bi se moglo ocijeniti može li se predmetna potpora smatrati spojivom na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a, ta se potpora mora ispitati u odnosu na uvjete propisane u primjenjivim Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama.

(117)

Komisija je 9. srpnja 2014. donijela nove Smjernice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama (20). U skladu s točkom 136. tih novih Smjernica, obavijesti dostavljene Komisiji prije 1. kolovoza 2014. ispitat će se u skladu s kriterijima koji su bili na snazi u trenutku obavijesti.

(118)

U trenutku kada je prijavljena potpora za restrukturiranje u korist društva CSK (3. studenoga 2010.) na snazi su bile Smjernice Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (dalje u tekstu: „Smjernice”). Predmetna potpora mora se stoga analizirati u odnosu na odredbe iz tih Smjernica.

(119)

Prvo treba ispitati je li korisnik poduzeće u teškoćama u smislu točaka 10. i 11. Smjernica. Ciparska nadležna tijela već su pokazala u okviru slučaja N 60/10 da je društvo CSK poduzeće u teškoćama jer postoje uobičajeni znakovi poduzeća u teškoćama (kao što je rast gubitaka, smanjenje prometa, povećanje viška kapaciteta, smanjenje novčanog tijeka, rast dugova i smanjenje neto vrijednosti imovine) i ono se ne može sanirati vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može pribaviti od svojih vlasnika/dioničara ili tržišnih izvora (vidjeti uvodnu izjavu 21.). Negativan trend gospodarskog razvoja društva CSK otad se nastavio (vidjeti uvodne izjave 22. i 23.). Stoga se društvo CSK može smatrati poduzećem u teškoćama u smislu točke 11. Smjernica.

(120)

Ispunjen je i uvjet iz točke 12. Smjernica, budući da društvo CSK nije novo poduzeće jer je osnovano 1981. Naposljetku, ciparska nadležna tijela potvrdila su u okviru slučaja N 60/10 da društvo CSK nije dio veće poslovne grupe.

(121)

U poglavlju 5. Smjernica nalaze se posebne odredbe koje se primjenjuju na potporu za restrukturiranje u poljoprivrednom sektoru. Međutim tim poglavljem nisu obuhvaćene mjere potpore u korist trgovačkih društava koja prerađuju poljoprivredne proizvode i stavljaju ih na tržište. Budući da je društvo CSK aktivno na tržištu prerade i stavljanja na tržište poljoprivrednih proizvoda, ne primjenjuju se posebne odredbe Smjernica koje se primjenjuju na potporu za restrukturiranje u sektoru poljoprivrede.

(122)

U skladu s točkom 34. Smjernica, dodjela potpore mora ovisiti o provedbi plana restrukturiranja, koji u slučaju pojedinačnih potpora mora prihvatiti Komisija. U skladu s točkom 35. Smjernica, planom restrukturiranja mora se ponovno osigurati dugoročna održivost poduzeća unutar primjerenog razdoblja.

(123)

U ovom slučaju Cipar je zaista odobrio plan restrukturiranja i dostavio ga je Komisiji u kontekstu obavijesti dostavljene 3. studenoga 2010. Kako je propisano u Smjernicama, plan je sveobuhvatan i uključuje detaljnu analizu ciparskog tržišta klaonica. Na zahtjev Komisije ciparska nadležna tijela dostavila su 26. studenoga 2012. ažurirani poslovni plan u pogledu financijskih predviđanja i tržišnih podataka.

(124)

U izvornom planu detaljno su opisani problemi s kojima se suočava društvo CSK i koji su utjecali na njegovu održivost. Glavni razlozi uključivali su nedovoljnu fleksibilnost društva CSK kao javnog poduzeća, znatne dugove i troškove zaposlenika. Mjerama restrukturiranja koje su opisane u prethodnim uvodnim izjavama 43. do 45. (promjena pravnog oblika, smanjenje obveza trgovačkog društva i smanjenje broja zaposlenika) moglo bi se pridonijeti obnovi održivosti trgovačkog društva. Izvorni plan restrukturiranja temelji se na stvarnim rezultatima iz 2009. i prvih osam mjeseci 2010. i predviđenom rastu tržišta od 2 % godišnje. Ciparska nadležna tijela tvrde da se taj postotak odnosi na prosječno godišnje povećanje količine klanja na Cipru u razdoblju od 1998. do 2008. i to je predvidjela i uprava društva CSK za razdoblje od pet godina u izvornom planu restrukturiranja (vidjeti uvodnu izjavu 63.). Podaci i predviđanja za razvoj trgovačkog društva predstavljeni su do 2017.

(125)

Financijski rezultati predviđeni u izvornom planu za sva tri scenarija (očekivani, najbolji i najgori) koje su istaknula ciparska nadležna tijela prikazani su u tablicama u nastavku (brojke u tisućama EUR).

Očekivani scenarij

Najbolji scenarij

Najgori scenarij

(126)

U sva tri scenarija očito je jasno smanjenje troškova proizvodnje i administrativnih troškova (koji su 2009. svejedno iznosili otprilike 4,5 milijuna EUR i 1,5 milijuna EUR) kojima bi se omogućilo društvu CSK da ostvaruje neto dobit od 2011. nadalje (osim neto gubitka od otprilike 80 000 EUR tijekom 2012. u najgorem scenariju).

(127)

Međutim ti se rezultati moraju promatrati u kontekstu općeg financijskog stanja društva CSK i u vezi s očekivanim novčanim tokovima. Akumulirani gubici doveli su do negativnog vlasničkog kapitala društva CSK od otprilike 28,6 milijuna EUR do kraja 2009. Čak se ni u najboljem scenariju izvornog poslovnog plana društvo CSK ne bi vratilo na pozitivan iznos vlasničkog kapitala (negativni kapital od otprilike 3 milijuna EUR još uvijek je predviđen za kraj razdoblja predviđanja 2017.). Nadalje, u očekivanom scenariju svejedno se predviđaju negativni novčani tokovi za razdoblje 2012. – 2016. U ovom kontekstu treba napomenuti da nisu predviđeni kapitalni rashodi do 2012. i uključujući tu godinu, a potom se uzimaju u obzir po 200 000 EUR za 2013. i 2014. i 100 000 za razdoblje 2015. – 2017. S obzirom na predviđenu razinu amortizacije između 595 000 EUR za 2011. i 346 000 EUR za 2017., to bi se u sva tri scenarija činilo nerazboritim.

(128)

U studenome 2012., na zahtjev Komisije, ciparska nadležna tijela dostavila su ažurirana financijska predviđanja za očekivani i najgori scenarij kojima je obuhvaćeno razdoblje 2013. – 2020. U oba scenarija kao početna točka upotrebljavaju se financijska pozicija, broj zaposlenika i naknade, veličina tržišta i tržišni udio društva CSK na dan 31. kolovoza 2012. Ciparska nadležna tijela tvrde da se pretpostavlja da će se društvo CSK vratiti na tržišni udio koji se upotrebljavao u izvornom planu restrukturiranja (u predmetnom scenariju). Glavni argument na kojem se temelji ova pretpostavka jest da su mnogi klijenti prestali raditi s društvom CSK, iako su izjavili da žele raditi s društvom CSK, zato što njegov dalji rad nije siguran, a žele osigurati pružatelja usluga za klanje njihovih životinja.

(129)

U ažuriranom poslovnom planu navedena su sljedeća predviđanja:

Ažurirani očekivani scenarij

Ažurirani najgori scenarij

(130)

Zbog kasnijeg stjecanja profitabilnosti stanje vlasničkog kapitala društva CSK još je lošije u ažuriranom poslovnom planu u kojem je u ažuriranom očekivanom scenariju još uvijek prikazan negativni vlasnički kapital od otprilike 10,4 milijuna EUR na kraju razdoblja predviđanja (2020.) i nikakav pozitivan neto novčani tijek za razdoblje 2015. – 2020.

(131)

Komisija napominje da da se izvorni poslovni plan temelji na predviđenom rastu tržišta od 2 % godišnje (vidjeti uvodnu izjavu 124.). Međutim prema informacijama koje su dostavila ciparska nadležna tijela 26. studenoga 2012., na ciparskom tržištu klaonica zabilježeni su općenito silazni trend i stagnacija 2010., smanjenje od 2 % tijekom 2011. i daljnje smanjenje od 3,8 % tijekom 2012. (vidjeti uvodnu izjavu 31.). Nadalje, u međuvremenu je na tržište klanja goveda ušlo društvo Cypra i povećao se ukupni višak kapaciteta na tržištu. U tom je kontekstu iznenađujuće da ciparska nadležna tijela pretpostavljaju u odnosu na ažurirani poslovni plan (dostavljen u studenome 2012.) da bi društvo CSK moglo vratiti tržišne udjele iz izvornog plana restrukturiranja (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 128.).

(132)

Komisija stoga smatra da se, s obzirom na općenito slabi financijski položaj društva CSK (negativni vlasnički kapital na kraju razdoblja predviđanja čak i u najboljem scenariju izvornog poslovnog plana, vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 127.) i slabi novčani tijek društva u kombinaciji s nepovoljnim uvjetima na tržištu, predviđenim planom restrukturiranja društvu neće omogućiti da ponovno ostvari dugoročnu održivost.

(133)

U skladu s točkom 38. Smjernica, kako bi se osiguralo što je veće moguće smanjivanje štetnih učinaka na trgovinske uvjete tako da pozitivni učinci premašuju štetne učinke, moraju se poduzeti kompenzacijske mjere.

(134)

Prema točki 39. Smjernica, te se mjere mogu sastojati od otuđivanja imovine, smanjivanja kapaciteta ili tržišne prisutnosti te smanjivanja tržišnih prepreka na predmetnim tržištima. Takvim mjerama ne smije se uzrokovati pogoršanje strukture tržišta, primjerice neizravnim utjecajem stvaranja monopola ili uskog oligopola. U skladu s točkom 40. Smjernica, mjere moraju biti razmjerne narušavajućim učincima potpore te posebno veličini i relativnoj važnosti poduzeća na njegovom tržištu ili tržištima. Treba napomenuti da u skladu s točkom 56. Smjernica, na potpomognutim područjima uvjeti za odobravanje potpora mogu biti manje strogi kada je riječ o provedbi kompenzacijskih mjera i visini doprinosa korisnika. Kako je prethodno navedeno, društvo CSK zaista se nalazi u potpomognutom području u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a.

(135)

Kompenzacijske mjere predložene u okviru plana restrukturiranja (uvodna izjava 46. Odluke) izričito se odnose na ponašanje i ne sastoje se od otuđivanja imovine ili smanjivanja kapaciteta ili tržišne prisutnosti. Argumenti ciparskih nadležnih tijela u tom su pogledu sljedeći:

(136)

U planu restrukturiranja navedeno je da je tržišni udio društva CSK na europskom tržištu minimalan i da se njegov tržišni udio na Cipru posljednjih godina kontinuirano smanjivao. To je posljedica snažne konkurencije drugih igrača na tržištu, posebice društva Cypra. Čini se da argument o malom tržišnom udjelu društva CSK u europskim razmjerima nije relevantan. Iako je prekogranični prijevoz životinja u svrhe klanja dopušten (vidjeti uvodnu izjavu 91.), u praksi se čini da se klijenti klaonica na Cipru ne koriste uslugama klanja izvan Cipra. Komisija nadalje smatra da, iako se udio društva CSK na ciparskom tržištu klaonica znatno smanjio sa 68 %, koliko je iznosio 2005., na 31 % tijekom 2010. i 26,5 % tijekom 2012. (vidjeti uvodne izjave 30. do 33.), ono još uvijek drži važan udio na tržištu.

(137)

U izvornom se planu nadalje tvrdilo da bi se prestankom rada društva CSK uzrokovalo ozbiljno narušavanje tržišta i problemi u tržišnom natjecanju. Prvo, sezonska potražnja za mesom vjerojatno ne bi bila zadovoljena zbog smanjenog kapaciteta drugih operatera na tržištu. Nadalje, budući da je društvo CSK bilo jedino poduzeće aktivno na području klanja goveda, niti jedno drugo poduzeće ne bi bilo moglo pružati predmetne usluge. Tvrdilo se i da bi društvo Cypra imalo kvazi-monopol na tržištu klanja svinja i vrlo visok udio na tržištu klanja ovaca/koza. Naposljetku, čak i ako su postojale naznake da je predviđen ulazak na tržište, ciparska nadležna tijela tvrdila su da u trenutku obavijesti o restrukturiranju na tržištu klanja goveda nije bilo aktivno niti jedno drugo trgovačko društvo. Međutim najnoviji su podaci pokazali da je društvo Cypra stvarno ušlo na tržište klanja stoke do kraja 2012. s dodatnim dnevnim kapacitetom klanja od 104 životinje u usporedbi s postojećim kapacitetom društva CSK od 200 životinja (vidjeti uvodnu izjavu 32.).

(138)

Komisija stoga ne može prihvatiti argumente koje su navela ciparska nadležna tijela. Moguće je da bi bez potpore društvo CSK bilo nesolventno i da bi drugo trgovačko društvo moglo kupiti njegovu imovinu i tako nastaviti raditi. U tom se slučaju ne bi smanjio ukupni kapacitet tržišta i društvo Cypra ne bi ostvarilo situaciju kvazi-monopola. Čak i kada bi društvo Cypra kupilo imovinu društva CSK, čini se da na oba tržišta, tržištu klanja svinja i tržištu klanja goveda, postoji visok stupanj kupovne moći zbog čega bi stvaranje uskog oligopolističkog tržišta i rast cijena bilo, ako ne nemoguće, onda u najmanju ruku malo vjerojatno. Na primjer, ciparsko Udruženje uzgajivača svinja napomenulo je da su nedavno osnovali trgovačko društvo koje kontrolira 60 % proizvodnje u državi. Oni dalje napominju da bi to trgovačko društvo svoj izbor klaonice u budućnosti moglo temeljiti na pitanjima održivosti. Isto se primjenjuje na uzgajivače goveda. Njihovo udruženje zajedno predstavlja 75 % proizvodnje u zemlji i teško je zamisliti kako bi klaonice mogle nametnuti posebno konkurentne cijene.

(139)

Nadalje, jasno je da na tržištu postoji višak kapaciteta. Ciparska nadležna tijela to su potvrdila u svojim podnescima. Izlaskom društva CSK s tržišta ne bi se uzrokovao manjak u različitim segmentima klanja.

(140)

U pogledu predloženih kompenzacijskih mjera, u planu se tvrdi da otuđivanje proizvodnog kapaciteta ili smanjenje prisutnosti na tržištu jednostavno nisu mogući u slučaju društva CSK. Društvo CSK malo je trgovačko društvo koje se ne bavi drugim djelatnostima osim klanjem životinja. Njegova se proizvodnja u maloj mjeri razlikuje među različitim vrstama životinja. Sve vrste klanja obavljaju isti zaposlenici i niz je usluga (npr. naplata) zajednički za sve linije proizvodnje. Iz tih se razloga u planu tvrdi da bi se smanjenjem kapaciteta samo ugrozila održivost društva CSK.

(141)

Istina je da bi Komisija mogla prihvatiti ograničene kompenzacijske mjere jer društvo CSK obavlja svoju djelatnost na potpomognutom području. Međutim one bi svejedno morale biti u skladu sa smjernicama za sanaciju i restrukturiranje i uključivati otuđivanje imovine, smanjivanje kapaciteta ili tržišne prisutnosti i smanjenje prepreka ulasku na predmetnim tržištima te uzrokovati smanjenje tržišne prisutnosti društva CSK u usporedbi sa situacijom prije restrukturiranja. Točan opseg nužnih kompenzacijskih mjera ovisi o strukturi tržišta i utjecaju potpore na tržišno natjecanje.

(142)

Komisija zaključuje da ciparska nadležna tijela nisu dostavila dokaze da će se izbjegavati neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja. Komisija stoga smatra da su kompenzacijske mjere koje je predložio Cipar nedovoljne.

(143)

U Smjernicama (točka 43.) navedeno je da visina i intenzitet potpore moraju biti strogo ograničeni na najmanju razinu troškova restrukturiranja koji su potrebni da se restrukturiranje može poduzeti u okviru postojećih financijskih sredstava poduzeća, njegovih dioničara ili poslovne grupe kojoj pripada.

(144)

U točki 44. Smjernica propisano je da će Komisija u pravilu u slučaju velikih poduzeća smatrati primjerenim doprinos od barem 50 % (kao što je u ovom slučaju društvo CSK). Međutim u skladu s točkama 55. i 56. Smjernica, uvjeti za odobravanje potpora mogu biti manje strogi u pogledu veličine doprinosa korisnika ako se korisnik nalazi u potpomognutom području.

(145)

Prema izvornom planu restrukturiranja, ukupni trošak restrukturiranja društva CSK iznosio je otprilike 27 milijuna EUR, od kojih je 15 milijuna EUR trebala odobriti država kao potporu za restrukturiranje, a preostalih 12 milijuna EUR financiralo bi društvo CSK vlastitim doprinosom (prodaja nepokretne imovine u vrijednosti od 7 milijuna EUR i ugovaranje novog kredita u iznosu 5 milijuna EUR). Prema tom početnom planu restrukturiranja trgovačko društvo pridonijelo bi 44,4 % ukupnih troškova restrukturiranja (vidjeti uvodne izjave 25. i 26.). Ciparska nadležna tijela potvrdila su da bi se iznos potpore upotrebljavao isključivo za to da društvo CSK namiri svoje obveze. Prema tome, upotrebljavat će se samo za provedbu plana restrukturiranja i neće trgovačkom društvu osigurati višak gotovine koji bi se mogao upotrijebiti za aktivnosti koje nisu povezane s postupkom restrukturiranja.

(146)

U svojem podnesku od 14. svibnja 2013. ciparska nadležna tijela navela su da su se troškovi restrukturiranja u međuvremenu povećali na otprilike 29,8 milijuna EUR. Nadalje, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 115., i razlika u plaćama u iznosu od 3,4 milijuna EUR za zaposlenike koji se premještaju u općine mora biti uključena u troškove restrukturiranja, čime se njihova ukupna razina povećava na 33,2 milijuna EUR. Doprinos društva CSK ostaje isti i time bi iznosio samo 36 %, uzimajući u obzir ukupni iznos povećanih troškova restrukturiranja. Nadalje, ciparska nadležna tijela potvrdila su u istom podnesku da se u postojećem gospodarskom okruženju dobivanje predviđenog kredita mora smatrati upitnim. Ako se uzme u obzir samo prihod od prodaje zemljišta u iznosu od 7 milijuna EUR, vlastiti doprinos društva CSK iznosio bi otprilike samo 21 % što Komisija smatra preniskim, čak i ako se uzme u obzir činjenica da se korisnik nalazi u potpomognutom području. (21)

(147)

Odobravanje potpore za restrukturiranje uvjetovano je provedbom plana restrukturiranja. Ciparska nadležna tijela potvrdila su da bi u slučaju da korisnik u određenom roku ne provede plan restrukturiranja (u cijelosti ili djelomično) potpora bila otkazana i korisnik bi imao obvezu vratiti već isplaćene iznose.

(148)

Ciparska nadležna tijela obvezala su se dostavljati godišnje izvješće u kojem će biti navedene informacije propisane u točki 51. Smjernica.

(149)

U skladu sa Smjernicama, potpora za restrukturiranje trebala bi se dodjeljivati samo svakih deset godina.

(150)

Ciparska nadležna tijela potvrdila su u kontekstu odluke o potpori za sanaciju da društvo CSK nije prethodno primilo nikakvu potporu za sanaciju i restrukturiranje.

(151)

Ciparska nadležna tijela obvezala su se u stavku 28. odluke o potpori za sanaciju da će najkasnije šest mjeseci od odobravanja potpore Komisiji dostaviti plan restrukturiranja ili plan likvidacije ili dokaz da je kredit otplaćen u cijelosti i/ili da je jamstvo prestalo vrijediti. (22) Komisija do danas nije zaprimila takvu obavijest ciparskih nadležnih tijela.

(152)

Komisija smatra da, u kontekstu razmatranja iz uvodnih izjava 132., 142. i 146., potpora za restrukturiranje koju je Cipar prijavio 3. studenoga 2010. nije spojiva s unutarnjim tržištem.

(153)

Komisija traži od Cipra da u pogledu potpore za sanaciju u iznosu od 1,6 milijuna EUR za društvo CSK odobrene Odukom Komisije od 6. svibnja 2010. dostavi dokaze da je potpora otplaćena ili plan likvidacije društva CSK, u skladu s točkom 27. Smjernica.

(154)

Komisija nalaže Cipru da osigura povrat potpore koja je već odobrena društvu CSK u obliku kašnjenja u plaćanju dugovanja koja je dopuštala država, u vezi s premještajem zaposlenika u općine i sve druge moguće vrste potpore koje još nisu otplaćene Savezu općina u vezi s kreditom u iznosu od 512 850 EUR,

(a)

ukupni iznos (glavnica i kamata na iznos povrata) koji korisnik mora vratiti;

(b)

detaljni opis mjera koje su već poduzete ili se planiraju poduzeti u cilju usklađivanja s ovom Odlukom;

(c)

dokumente kojima se dokazuje da je korisniku naložen povrat potpore.