19.8.2014

HR

Službeni list Europske unije

L 244/12

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 897/2014

оd 18. kolovoza 2014.

o utvrđivanju posebnih odredbi za provedbu programa prekogranične suradnje koji se financiraju u skladu s Uredbom (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 291.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo (1), a posebno njezin članak 12.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o utvrđivanju zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (2), a posebno njezin članak 6. stavak 2.,

budući da:

(1)

Jedan od vidova Uredbe (EU) br. 232/2014 odnosi se na suradnju između jedne ili više država članica Europske unije s jedne strane i jedne ili više partnerskih zemalja (zemalja partnera) određenih u njezinu Prilogu I. i/ili Ruske Federacije s druge strane koja se odvija uz njihov zajednički dio vanjske granice Unije u cilju jačanja prekogranične suradnje („CBC”).

(2)	U Uredbi (EU) br. 236/2014 propisana su pravila za provedbu pomoći koja su zajednička svim instrumentima za vanjsko djelovanje.

(3)

U Uredbi (EU) br. 232/2014 propisano je donošenje provedbenih pravila kojima se utvrđuju posebne odredbe za provedbu programa prekogranične suradnje. Ta pravila uključuju, između ostalog, odredbe o stopi i načinima sufinanciranja; sadržaju, pripremi, izmjenama i zaključenju zajedničkih operativnih programa; ulozi i funkciji struktura programa, uključujući njihov položaj, djelotvornu identifikaciju, obveze i odgovornost, opis sustava za upravljanje i kontrolu, te o uvjetima kojima se uređuje tehničko i financijsko upravljanje potporom Unije; postupcima povrata u svim zemljama sudionicama; praćenju i evaluaciji; aktivnostima u svrhu vidljivosti i informiranja; podijeljenom i neizravnom upravljanju.

(4)

U programskom dokumentu koji je predviđen u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 232/2014 utvrđeni su strateški ciljevi koji se trebaju ostvariti prekograničnom suradnjom, tematski ciljevi i očekivani okvirni rezultati te suradnje te se navodi popis zajedničkih operativnih programa koje treba uspostaviti.

(5)

Prekogranična suradnja trebala bi se provoditi putem višegodišnjih zajedničkih operativnih programa kojima je obuhvaćena suradnja za granicu ili skupinu granica i koji sadrže višegodišnje prioritete kojima se nastoji ostvariti dosljedni skup tematskih ciljeva i koji se mogu provesti uz potporu Unije.

(6)

Nužno je izraditi provedbena pravila u kojima su propisane detaljne odredbe za provedbu programa prekogranične suradnje koji se financiraju u skladu s Uredbom (EU) br. 232/2014 pri čemu se državama sudionicama dopušta određena fleksibilnost u pogledu pojedinosti organizacije i provedbe posebnih programa vodeći računa o posebnim značajkama svakog programa. Na temelju tog načela i u skladu s ovom Uredbom, države sudionice trebale bi zajedno dostaviti Komisiji na donošenje prijedloge zajedničkih operativnih programa u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 232/2014.

(7)

S obzirom na to da sve zemlje sudionice moraju biti uključene u strukture programa za donošenje odluka, dok se zadaće provedbe obično povjeravaju upravljačkom tijelu sa sjedištem u jednoj državi članici, potrebno je utvrditi pravila kojima se uređuje ustrojstvena struktura kojom su obuhvaćene zadaće upravljačkog tijela i podjela zadaća između i unutar svakog tijela koje je dio struktura programa.

(8)

Na temelju saznanja stečenih u programskom razdoblju 2007. – 2013., Komisija neće automatski snositi odgovornost za povrate u partnerskim zemljama. Prema tome, u provedbenim pravilima utvrđene su nove odredbe kojima se zemljama sudionicama daje veća odgovornost u smislu upravljanja, kontrole i revizije. U okviru programa će se, na temelju tih pravila, morati odrediti vlastite sustave upravljanja i kontrole. Partnerske zemlje morat će pomoći upravljačkim tijelima u provedbi programa osnivanjem nacionalnih nadležnih tijela, kontaktnih točaka za kontrolu i skupina revizora.

(9)	U skladu s člankom 10. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 232/2014, ako je potrebno, potpisuju se sporazumi između zemalja sudionica i upravljačkog tijela koji uključuju odredbe koje nisu uključene u sporazume o financiranju potpisane s partnerskim zemljama ili s Ruskom Federacijom.

(10)

Na temelju saznanja stečenih u programskom razdoblju 2007. – 2013., postupci za dodjelu bespovratnih sredstava i pravila koje je Komisija razvila za vanjska djelovanja više neće biti obavezni. U okviru programa trebala bi biti dopuštena primjena postupaka koje su razvile zemlje sudionice, pod uvjetom da su ispunjeni određeni standardi iz ove Uredbe.

(11)

U skladu s člankom 7. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 232/2014, financiranje u okviru ove Uredbe može se udružiti s financiranjem u okviru drugih relevantnih uredbi Unije. Time će se omogućiti prijenos sredstava iz Uredbe (EU) br. 232/2014 na programe koji se financiraju u okviru Uredbe (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Istovjetno pravilo postoji u Uredbi (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) za prijenos financijskih sredstava na Uredbu (EU) br. 232/2014 kako bi se moglo pokriti sudjelovanje korisnika potonje uredbe u programima prekogranične suradnje na koje se primjenjuje ova Uredba. Tim će se novim pravilima pojednostaviti postupci upravljanja za sudjelovanje tih zemalja u programima.

(12)

Budući da će se programi obično provoditi podijeljenim upravljanjem, sustavi upravljanja i kontrole trebaju biti u skladu s pravilima Unije, posebno Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (6) te Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (7). Komisija bi trebala osigurati da se financijska sredstva Unije koriste u skladu s primjenjivim pravilima za vrijeme provedbe programa.

(13)	Navedene su mjere u skladu s mišljenjem Odbora osnovanog Uredbom (EU) br. 232/2014.

(14)	Kako bi se omogućila pravovremena izrada i provedba programa, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu trećega dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

DIO PRVI

PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom su Uredbom propisane detaljne odredbe za provedbu programa prekogranične suradnje kako je propisano u članku 12. Uredbe (EU) br. 232/2014 i članku 6. stavku 2. Uredbe (EU) br. 236/2014.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„program” znači zajednički operativni program u smislu članka 10. Uredbe (EU) br. 232/2014;

(b)	„zemlje sudionice” znači sve države članice, partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji i sve države Europskog gospodarskog prostora koje sudjeluju u programu;

(c)	„programski dokument” znači dokument iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) br. 232/2014 u kojem se utvrđuju strateški ciljevi, popis programa, njihova okvirna višegodišnja dodijeljena sredstva i zemljopisna prihvatljivost;

(d)	„programsko područje” znači ključne regije, susjedne regije, glavni društveni, gospodarski ili kulturni centri i teritorijalne jedinice iz članka 8. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU) br. 232/2014;

(e)	„ključne regije” znači teritorijalne jedinice iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) br. 232/2014 i pogranična područja u zemljopisnim jedinicama Instrumenta za pretpristupnu pomoć i u zemljama Europskog gospodarskog prostora kako je utvrđeno u programskom dokumentu;

(f)	„susjedne regije” znači teritorijalne jedinice iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) br. 232/2014 i regije koje graniče s ključnim regijama u zemljopisnim jedinicama Instrumenta za pretpristupnu pomoć i u državama Europskoga gospodarskog prostora;

(g)	„zajednički odbor za praćenje” znači zajednički odbor odgovoran za praćenje provedbe programa;

(h)	„upravljačko tijelo” znači tijelo koje su zemlje sudionice imenovale odgovornim za upravljanje programom;

(i)	„nacionalno nadležno tijelo” znači tijelo koje je imenovala svaka zemlja sudionica i koje snosi krajnju odgovornost za pružanje potpore upravljačkom tijelu u provedbi programa na njezinu državnom području;

(j)	„zajedničko tehničko tajništvo” znači tijelo koje su zemlje sudionice uspostavile za pružanje pomoći tijelima za provedbu programa;

(k)

„financijski instrumenti” znači mjere Unije za financijsku potporu koja se pruža na nadopunjujućoj osnovi u cilju ostvarivanja jednog ili više posebnih Unijinih ciljeva politike. Takvi instrumenti mogu biti u obliku ulaganja vlasničkog ili kvazivlasničkog kapitala, zajmova ili jamstava ili drugih instrumenata za podjelu rizika te se, prema potrebi, mogu kombinirati s bespovratnim sredstvima;

(l)	„partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji” znači zemlje i državna područja iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 232/2014, Ruska Federacija i korisnici iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 231/2014, u slučaju sufinanciranja u okviru potonjeg;

(m)

„nepravilnosti” znači svako kršenje sporazuma o financiranju, ugovora ili primjenjivog zakonodavstva kao rezultat činjenja ili nečinjenja gospodarskog subjekta koji sudjeluje u provedbi programa koje zbog terećenja proračuna Unije neopravdanom stavkom rashoda šteti ili bi moglo štetiti proračunu Unije;

(n)	„doprinos Unije” znači dio prihvatljivih rashoda programa ili projekta koji financira Unija;

(o)	„ugovor” znači ugovor o javnoj nabavi ili bespovratnim sredstvima sklopljen u okviru programa;

(p)

„veliki infrastrukturni projekti” znači projekti koji se sastoje od niza radova, aktivnosti ili usluga koje su potrebne za ispunjavanje nerazdvojive zadaće precizne prirode u cilju ostvarivanja jasno utvrđenih ciljeva od zajedničkog interesa za potrebe provedbe ulaganja kojima se ostvaruje prekogranični učinak i koristi i kod kojih se za stjecanje infrastrukture iz proračuna izdvaja barem 2,5 milijuna EUR;

(q)	„posredničko tijelo” znači javno ili privatno tijelo koje djeluje u nadležnosti upravljačkog tijela ili izvršava dužnosti u ime tog tijela prema korisnicima koji provode projekte;

(r)	„izvoditelj” znači fizička ili pravna osoba s kojom je sklopljen ugovor o javnoj nabavi;

(s)	„korisnik” znači fizička ili pravna osoba s kojom je sklopljen ugovor o bespovratnim sredstvima;

(t)

„računovodstvena godina” znači razdoblje od 1. srpnja do 30. lipnja, osim u prvoj računovodstvenoj godini u odnosu na koju znači razdoblje od početnog datuma prihvatljivosti rashoda do 30. lipnja 2015. Završna računovodstvena godina traje od 1. srpnja 2023. do 30. rujna 2024. U slučaju neizravnog upravljanja s međunarodnom organizacijom u smislu članka 80., računovodstvena godina označava financijsku godinu;

(u)	„financijska godina” znači razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca.

DIO DRUGI

ZAJEDNIČKE ODREDBE

GLAVA I.

OPĆI OKVIR ZA PROVEDBU

POGLAVLJE 1.

Programi

Članak 3.

Priprema

Svaki se program priprema na temelju zajedničkog dogovora svih zemalja sudionica u skladu s Uredbom (EU) br. 232/2014, programskim dokumentom i ovom Uredbom.

Članak 4.

Sadržaj

Svaki program sadržava posebno sljedeće informacije:

1.	Uvod: kratak opis koraka za pripremu programa, uključujući podatke o savjetovanjima i radnjama koje se poduzimaju u cilju uključivanja zemalja sudionica i drugih dionika u pripremu programa.

2.

Opis programskog područja: (a) ključne regije: popis prihvatljivih teritorijalnih jedinica predviđenih u programskom dokumentu i, prema potrebi, sva proširenja u skladu s člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 232/2014 i u skladu sa zahtjevima iz programskog dokumenta; (b) susjedne regije, prema potrebi: popis susjednih regija, opravdanje njihova uključivanja u skladu sa zahtjevima iz programskog dokumenta i uvjeti za njihovo sudjelovanje u programu, u skladu s odlukom zemalja sudionica; (c) glavni društveni, gospodarski ili kulturni centri iz članka 8. stavka 3. Uredbe (EU) br. 232/2014, prema potrebi: popis centara koji su utvrđeni po prioritetu, opravdanje za njihove uključenje u skladu sa zahtjevima predviđenima u programskom dokumentu i uvjeti za njihovo sudjelovanje u programu, u skladu s odlukom zemalja sudionica; (d) karta programskog područja na kojoj je naveden naziv svake teritorijalne jedinice i, prema potrebi, razlike između teritorijalnih jedinica iz (a), (b) i (c); (e) uz opis programskog područja u programu se navodi, prema potrebi, namjera uporabe članka 10. stavka 5. Uredbe (EU) br. 232/2014 pod uvjetima navedenima u programskom dokumentu.

3.

Strategija programa: (a) opis strategije programa, uključujući odabir tematskih ciljeva i odgovarajućih prioriteta u skladu s odredbama programskog dokumenta; (b) opravdanje za odabranu strategiju na temelju: — analize socioekonomske i okolišne situacije programskog područja u odnosu na prednosti i nedostatke i srednjoročne potrebe izvedene iz te analize, — opisa saznanja stečenih prethodnim iskustvima u prekograničnim programima, — savjetovanja s velikim brojem dionika, podataka o usklađenosti s drugim programima koje financira Unija u predmetnim državama i regijama zajedno s analizom usklađenosti s nacionalnim i regionalnim strategijama i politikama, — analize rizika i ublažavajućih mjera; (c) opis objektivno provjerljivih pokazatelja, posebno: — očekivanih rezultata za svaki prioritet i odgovarajućih pokazatelja rezultata, s osnovnom i ciljnom vrijednosti, — pokazatelja izlaznih vrijednosti za svaki prioritet, uključujući izmjerenu ciljnu vrijednost, za koje se očekuje da će pridonijeti rezultatima; (d) opis načina za integriranje sljedećih poprečnih pitanja, prema potrebi: demokracija i ljudska prava, ekološka održivost, jednakost spolova i HIV/AIDS.

4.

Ustrojstvo i imenovanje nadležnih i upravljačkih tijela: (a) sastav zajedničkog odbora za praćenje i njegove zadaće; (b) upravljačko tijelo i postupak njegova imenovanja; (c) nacionalna nadležna tijela svih zemalja sudionica, posebno tijelo u svakoj zemlji sudionici iz članaka 20. i 31. i, prema potrebi, pomoćne strukture, uz one navedene u točkama (e) i (f); (d) postupak za osnivanje zajedničkog tehničkog tajništva i podružnica i njihove zadaće, prema potrebi; (e) tijelo za reviziju i članovi skupine revizora; (f) tijelo ili tijela koja su određena kao točke za kontakt u svim zemljama sudionicama i njihove zadaće u skladu s člankom 32.

5.

Provedba programa: (a) sažeti opis sustava upravljanja i kontrole u skladu s člankom 30.; (b) vremenski okvir za provedbu programa; (c) opis postupaka za odabir projekata u skladu s člankom 30.; (d) opis prirode potpore po prioritetu u skladu s člankom 38., uključujući popis projekata koji će biti odabrani putem postupka izravne dodjele ili doprinosima financijskim instrumentima. On uključuje i okvirni raspored za odabir projekata koje će se financirati u skladu s člankom 41.; (e) opis planiranog korištenja tehničke pomoći i primjenjivih postupaka za dodjelu ugovora; (f) opis sustava za praćenje i evaluaciju, zajedno s okvirnim planom praćenja i evaluacije za cijelo vrijeme trajanja programa; (g) komunikacijska strategija za cijelo vrijeme trajanja programa i okvirni plan informiranja i promidžbe za prvu godinu; (h) podaci o ispunjavanju regulatornih zahtjeva propisanih u Direktivi 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8); (i) okvirni financijski plan s dvije tablice (bez podjele po zemlji sudionici): — tablica s privremeno odobrenim godišnjim financijskim sredstvima za obveze i plaćanja predviđenima za pružanje potpore Unije za svaki tematski cilj i tehničku pomoć. Odobrena financijska sredstva za prvu godinu uključuju troškove pripremnih djelovanja u skladu s člankom 16., — tablica s privremenim iznosima odobrenih financijskih sredstava za potporu Unije i sufinanciranje za cijelo programsko razdoblje za svaki tematski cilj i tehničku pomoć; (j) pravila o prihvatljivosti rashoda iz članaka 48. i 49.; (k) podjela odgovornosti među zemljama sudionicama u skladu s člankom 74.; (l) pravila o prijenosu, korištenju i praćenju sufinanciranja; (m) opis sustava IT-a za izvješćivanje i razmjenu računalnih podataka između upravljačkog tijela i Komisije; (n) jezici prihvaćeni u programu u skladu s člankom 7.

Članak 5.

Donošenje

1.   U roku od godine dana od odobrenja programskog dokumenta, zemlje sudionice zajednički Komisiji dostavljaju prijedlog programa u kojem su sadržani svi elementi iz članka 4. Prije podnošenja programa Komisiji, zemlje sudionice pisanim putem potvrđuju svoju suglasnost sa sadržajem programa.

2.   Komisija provjerava sadrži li program sve elemente iz članka 4. Komisija ocjenjuje usklađenost programa s Uredbom (EU) br. 232/2014, programskim dokumentom, ovom Uredbom i svim drugim mjerodavnim zakonodavstvom Unije. Ocjenjivanjem je posebno obuhvaćeno sljedeće:

(a)	kvaliteta analize, njezina usklađenost s predloženim prioritetima i s drugim programima koje financira Unija;

(b)	točnost financijskog plana;

(c)	usklađenost s Direktivom 2001/42/EZ.

3.   U roku od tri mjeseca od datuma podnošenja programa, Komisija iznosi svoja primjedbe i traži potrebne revizije. U roku od dva mjeseca od zahtjeva Komisije, zemlje sudionice dostavljaju sve potrebne podatke. U roku od šest mjeseci od datuma podnošenja programa, Komisija odobrava program pod uvjetom da su u obzir uzete sve njezine primjedbe. Komisija može produžiti rokove ovisno o prirodi traženih revizija.

4.   Svaki program donosi se odlukom Komisije za cijelo vrijeme trajanja programa u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 232/2014.

Članak 6.

Prilagodbe i revizija

1.   Prilagodbe programa koje ne utječu znatno na prirodu i ciljeve programa smatraju se manjim izmjenama. One posebno uključuju sljedeće:

(a)	kumulativne promjene do 20 % izvorno dodijeljenog doprinosa Unije za svaki tematski cilj ili tehničku pomoć ili kako je izmijenjeno u skladu sa stavkom 2. o prijenosu između tematskih ciljeva ili iz tehničke pomoći na tematske ciljeve;

(b)	kumulativne promjene do 20 % izvorno dodijeljenog doprinosa Unije za svaki tematski cilj ili kako je izmijenjeno u skladu sa stavkom 2. o prijenosu s tematskih ciljeva na tehničku pomoć.

Izmjene financijskog plana programa iz točke (a) može izravno izvršavati upravljačko tijelo, uz prethodno odobrenje zajedničkog odbora za praćenje. Upravljačko tijelo obavješćuje Komisiju o tim promjenama, najkasnije u sljedećem godišnjem izvješću, te Komisiji dostavlja sve potrebne dodatne podatke.

U slučaju izmjena financijskog plana programa iz točke (b), upravljačko tijelo traži prethodno odobrenje zajedničkog odbora za praćenje i Komisije.

2.   Na temelju obrazloženog zahtjeva zajedničkog odbora za praćenje ili na inicijativu Komisije, nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom za praćenje, programi se mogu revidirati uslijed bilo kojeg od sljedećih razloga:

(a)	revizije programskog dokumenta;

(b)	velikih socioekonomskih promjena ili znatnih promjena u području programa;

(c)	poteškoća u provedbi;

(d)	izmjena financijskog plana preko granice fleksibilnosti iz stavka 1. ili bilo koje izmjene koja znatno utječe na prirodu i ciljeve programa;

(e)	revizija, praćenja i evaluacija.

3.   Zahtjevi za reviziju programa moraju biti opravdani i odražavati očekivani učinak promjena programa.

4.   Komisija ocjenjuje podatke dostavljene u skladu sa stavcima 2. i 3. Ako Komisija ima nekih primjedbi, upravljačko tijelo dostavlja Komisiji sve potrebne dodatne podatke. U roku od pet mjeseci od datuma podnošenja zahtjeva za reviziju Komisija odobrava zahtjev pod uvjetom da su u obzir uzete sve njezine primjedbe.

5.   Svaka revizija programa u slučajevima iz stavka 2. ili članka 66. stavka 5. donosi se odlukom Komisije i može podrazumijevati izmjene sporazuma o financiranju iz članaka 8. i 9.

Članak 7.

Uporaba jezika

1.   Radni jezici svakog programa jedan su ili više službenih jezika Unije. Osim toga, zemlje sudionice mogu odlučiti i da će kao radni jezik koristiti druge službene jezike koji nisu službeni jezici Unije. Odabir radnog/radnih jezika opisuje se u programu u skladu s člankom 4.

2.   Kako bi se mogla uzeti u obzir partnerska priroda programa, korisnici mogu upravljačkom tijelu dostaviti dokumente koji se odnose na projekt na njihovom nacionalnom jeziku, pod uvjetom da je ta mogućnost posebno navedena u programu i da zajednički odbor za praćenje predvidi, putem upravljačkog tijela, svo potrebno usmeno i pismeno prevođenje.

3.   Troškovi usmenog i pismenog prevođenja za sve jezike odabrane u okviru programa pokrivaju se iz proračuna za tehničku pomoć na razini programa ili iz proračuna svakog pojedinog projekta na razini projekta.

POGLAVLJE 2.

Sporazumi o financiranju

Članak 8.

Sporazumi o financiranju s partnerskim zemljama u prekograničnoj suradnji

1.   Komisija sklapa sporazume o financiranju sa svakom od partnerskih zemalja u prekograničnoj suradnji. Sporazume o financiranju mogu potpisati i druge zemlje sudionice i upravljačko tijelo ili zemlja koja je domaćin upravljačkom tijelu.

2.   Sporazumi o financiranju potpisuju se najkasnije do kraja godine koja slijedi nakon godine u kojoj je Komisija donijela odluku o donošenju programa. Međutim, ako je programom obuhvaćeno više od jedne partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji, sve stranke prije toga datuma potpisuju barem jedan sporazum o financiranju. Druge partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji mogu svoje sporazume o financiranju potpisati naknadno. Prije stupanja na snagu njezina sporazuma o financiranju ne može se pokrenuti vanjska sastavnica programa s tom partnerskom zemljom u prekograničnoj suradnji. Ako se program sufinancira u skladu s Uredbom (EU) br. 231/2014 i u prekograničnoj suradnji sudjeluje više partnerskih zemalja, sve stranke potpisuju barem jedan sporazum o financiranju s jednom partnerskom zemljom sudionicom navedenom u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 232/2014 ili s Ruskom Federacijom najkasnije do kraja godine koja slijedi nakon godine u kojoj je Komisija donijela odluku o donošenju programa.

Članak 9.

Sporazumi o financiranju s partnerskim zemljama u prekograničnoj suradnji koje pružaju sufinanciranje

1.   Ako se sufinanciranje partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji prenosi na upravljačko tijelo, sporazum o financiranju iz članka 8. potpisuju i druge države članice sudionice i partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji i upravljačko tijelo ili zemlja koja je domaćin upravljačkom tijelu.

2.   Taj sporazum o financiranju sadržava odredbe o sufinanciranju partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji, kao što su:

(a)

iznos;

(b)	planirana uporaba i uvjeti za uporabu, uključujući uvjete za podnošenje zahtjeva;

(c)	načini plaćanja;

(d)	financijsko upravljanje;

(e)	vođenje evidencije;

(f)	obveze izvješćivanja;

(g)	provjere i kontrole;

(h)	nepravilnosti i povrati.

POGLAVLJE 3.

Drugi sporazumi ili memorandumi o razumijevanju

Članak 10.

Sadržaj

Upravljačko tijelo može sklapati memorandume o razumijevanju ili bilo kakve druge sporazume sa zemljama sudionicama u kojima su sadržane odredbe o programu, a posebno nacionalno sufinanciranje, posebne financijske odgovornosti, revizije i povrati.

Sadržaj tih memoranduma o razumijevanju ili bilo kojeg drugog sporazuma mora biti u skladu s odredbama iz ove Uredbe i sporazuma o financiranju.

POGLAVLJE 4.

Provedba

Članak 11.

Načini provedbe

Programi se obično provode u okviru podijeljenog upravljanja s državama članicama u skladu s člankom 59. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. Zemlje sudionice mogu predložiti provedbu u okviru neizravnog upravljanja partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji ili međunarodne organizacije u skladu s člankom 60. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Na programe koji se provode u okviru neizravnog upravljanja primjenjuje se dio treći ove Uredbe.

GLAVA II.

SUFINANCIRANJE

Članak 12.

Stopa sufinanciranja

1.   Sufinanciranje iznosi barem 10 % doprinosa Unije.

2.   Ako je to moguće, sufinanciranje se ravnomjerno raspodjeljuje za vrijeme trajanja programa kako bi se osiguralo ostvarivanje minimalnog cilja od 10 % do kraja programa.

3.   Pomoć koja se dodjeljuje u okviru programa u skladu je s primjenjivim pravilima o državnim potporama u smislu članka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 13.

Izvori sufinanciranja

1.   Izvor sufinanciranja nije Unija.

2.   U okviru svakog programa, zemlje sudionice imaju slobodu utvrditi izvor, iznos i raspodjelu sufinanciranja.

3.   Ako partnerska zemlja u prekograničnoj suradnji odluči prenijeti svoje sufinanciranje na upravljačko tijelo, načini isplate, korištenja i praćenja sufinanciranja utvrđuju se u sporazumu o financiranju iz članka 9. i, prema potrebi, u sporazumima iz članka 10.

4.   U svim drugim slučajevima, rješenja koja se primjenjuju na sufinanciranje mogu biti utvrđena u sporazumima iz članka 10.

Članak 14.

Doprinosi u naravi

1.   Sva nefinancijska sredstva koja besplatno pruža treća stranka smatraju se doprinosima u naravi na razini programa ili projekta. Trošak osoblja raspoređenog za rad na projektu ili u programu ne smatra se doprinosom u naravi, ali se može smatrati dijelom minimalnog sufinanciranja od 10 % iz članka 12. ako ga plaćaju korisnici ili zemlje sudionice.

2.   Doprinosi u naravi nisu prihvatljivi troškovi i ne mogu se smatrati dijelom minimalnog sufinanciranja od 10 % iz članka 12.

GLAVA III.

RAZDOBLJE PROVEDBE

Članak 15.

Razdoblje provedbe

Razdoblje provedbe svakog programa počinje najranije na dan na koji je Komisija donijela program, a završava najkasnije 31. prosinca 2024.

Članak 16.

Početna faza programa

1.   U skladu s podijeljenim upravljanjem, provedba programa u zemljama sudionicama počinje nakon primitka obavijesti iz članka 25. stavka 4. kojom Komisija izjavljuje da ne planira zatražiti dokumente iz tog članka ili da nema primjedbi. Zemlje sudionice mogu pokrenuti pripremne radnje koje su potrebne za uspostavu sustava upravljanja i kontrole. Povezani troškovi prihvatljivi su u skladu s člankom 36.

2.   U okviru neizravnog upravljanja iz članaka 80. i 82., provedba programa u državama članicama sudionicama započinje nakon stupanja na snagu sporazuma kojim se zadaće izvršavanja proračuna povjeravaju međunarodnoj organizaciji ili partnerskoj zemlji u prekograničnoj suradnji.

3.   Osim toga, moguće je provesti sljedeća pripremna djelovanja koja su potrebna za početak provedbe programa:

(a)	uspostavu upravljačkog tijela i, prema potrebi, zajedničkog tehničkog tajništva;

(b)	prve sastanke zajedničkog odbora za praćenje, uključujući predstavnike partnerskih zemalja u prekograničnoj suradnji koje još nisu potpisale sporazum o financiranju ili u kojima sporazum o financiranju još nije stupio na snagu;

(c)	pripremu i pokretanje postupaka odabira projekta ili dodjele ugovora s odredbom o obustavi koja je povezana sa stupanjem na snagu sporazuma o financiranju.

4.   Prije stupanja na snagu sporazuma o financiranju, s odgovarajućom partnerskom zemljom u prekograničnoj suradnji mogu se pokrenuti samo pripremna djelovanja iz stavaka 1. i 3.

Članak 17.

Prekid provedbe programa

1.   Ako nijedna partnerska zemlja u prekograničnoj suradnji ne potpiše mjerodavni sporazum o financiranju prije datuma iz članka 8. stavka 2., prekida se provedba programa.

Godišnji obroci iz Europskog fonda za regionalni razvoj za koje su sredstva već izdvojena ostaju dostupni kako je dogovoreno, ali se mogu koristiti samo za aktivnosti koje se odvijaju isključivo u predmetnim državama članicama i koje su ugovorene prije odluke Komisije o prekidu provedbe. Upravljačko tijelo dostavlja Komisiji završno izvješće u roku od tri mjeseca od zaključenja ugovora te Komisija postupa u skladu sa stavcima 2. i 3.

2.   Ako se program ne može provoditi zbog problema koji su nastali u odnosima između zemalja sudionica i u ostalim opravdanim slučajevima, Komisija može odlučiti prekinuti provedbu programa prije isteka datuma razdoblja provedbe na zahtjev zajedničkog odbora za praćenje ili na vlastitu inicijativu nakon savjetovanja sa zajedničkim odborom za praćenje.

3.   Ako je provedba programa prekinuta, upravljačko tijelo dostavlja završno izvješće u roku od šest mjeseci od odluke Komisije. Nakon isplate svih prethodnih plaćanja u okviru pretfinanciranja Komisija izvršava završno plaćanje ili, prema potrebi, izdaje nalog za povrat. Komisija također ukida preostale obveze.

Alternativno je rješenje smanjenje iznosa sredstava koja su dodijeljena programu u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (c).

4.   U slučajevima iz stavaka 1. i 2., potpora iz Europskog fonda za regionalni razvoj koja odgovara godišnjim obrocima za koje još nisu izdvojena sredstva ili godišnjim obrocima za koja su sredstva izdvojena i opozvana u ukupnom ili djelomičnom iznosu tijekom iste proračunske godine, a koja nisu preraspodijeljena drugom programu unutar iste kategorije programa vanjske suradnje, dodjeljuje se programima unutarnje prekogranične suradnje u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 1299/2013.

Potpora iz Uredbe (EU) br. 232/2014 koja odgovara godišnjim obrocima za koje još nisu izdvojena sredstva ili godišnjim obrocima za koje su sredstva izdvojena i opozvana u ukupnom ili djelomičnom iznosu tijekom iste proračunske godine upotrebljava se za financiranje drugih programa ili projekata koji su prihvatljivi u skladu s Uredbom (EU) br. 232/2014.

Članak 18.

Projekti

1.   Ugovor za velike infrastrukturne projekte koji su odabrani putem izravne dodjele potpisuje se i doprinosi za financijske instrumente dodjeljuju se prije 30. lipnja 2019.

2.   Svi se ostali ugovori potpisuju prije 31. prosinca 2021.

3.   Sve projektne aktivnosti koje se financiraju iz programa završavaju najkasnije 31. prosinca 2022.

Članak 19.

Zaključenje programa

1.   Između 1. siječnja 2023. i 30. rujna 2024. smiju se provoditi samo aktivnosti povezane sa zaključenjem programa.

2.   Program se smatra zaključenim u sljedećim slučajevima:

(a)	zaključeni su svi ugovori sklopljeni u okviru programa;

(b)	završni je iznos plaćen ili vraćen;

(c)	Komisija je opozvala preostala odobrena sredstva.

3.   Zaključivanjem programa ne dovodi se u pitanje pravo Komisije da izvrši, u kasnijoj fazi, financijske ispravke u odnosu na upravljačko tijelo ili korisnike ako se završni iznos programa ili projekata mora prilagoditi kao rezultat kontrola ili revizija koje su provedene nakon datuma zaključenja.

GLAVA IV.

STRUKTURE PROGRAMA

Članak 20.

Imenovanje nadležnih i upravljačkih tijela

1.   Zemlje sudionice biraju za upravljačko tijelo nacionalno, regionalno ili lokalno javno tijelo ili tijelo privatnog prava koje pruža javne usluge. Jedno upravljačko tijelo može biti odabrano za više od jednog programa.

2.   Zemlje sudionice kao jedinstveno tijelo za reviziju imenuju nacionalno, regionalno ili lokalno javno tijelo koje je neovisno o upravljačkom tijelu. Tijelo za reviziju nalazi se u državi članici koja je domaćin upravljačkom tijelu. Isto se tijelo za reviziju može imenovati za više od jednog programa.

3.   Za obavljanje određenih zadaća upravljačkog tijela pod nadležnošću upravljačkog tijela može se imenovati jedno ili više posredničkih tijela. Odgovarajući sporazumi između upravljačkog i posredničkih tijela službeno se sklapaju u pisanom obliku. Posredničko tijelo jamči za svoju solventnost i stručnost za predmetno područje te za svoju sposobnost u pogledu administrativnog i financijskog upravljanja.

4.   Zemlje sudionice uspostavljaju u okviru sustava upravljanja i kontrole i, prema potrebi, u sporazumima iz članaka 8. i 9. i/ili sporazumima iz članka 10., pravila kojima se uređuju njihovi odnosi s upravljačkim tijelom i tijelom za reviziju, odnosi između tih tijela i odnosi između tih tijela i Komisije.

5.   Država članica u kojoj se nalazi upravljačko tijelo može na vlastitu inicijativu imenovati koordinacijsko tijelo koje je odgovorno za odnose s Komisijom i obavješćivanje Komisije, za koordinaciju aktivnosti drugih mjerodavnih imenovanih tijela i za promicanje usklađene primjene primjenjivog zakonodavstva.

6.   Svaka zemlja sudionica određuje:

(a)	nacionalno nadležno tijelo kojim će se pružiti potpora upravljačkom tijelu za vrijeme upravljanja programom u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

(b)	kontaktnu točku za kontrolu kojom će se pružiti potpora upravljačkom tijelu pri kontroli obveza iz programa;

(c)	predstavnika skupine revizora u skladu s člankom 28. stavkom 2.;

(d)	predstavnike zajedničkog upravljačkog odbora iz članka 21.

POGLAVLJE 1.

Zajednički odbor za praćenje

Članak 21.

Zajednički odbor za praćenje

U roku od tri mjeseca od datuma na koji je Komisija donijela program, zemlje sudionice uspostavljaju zajednički odbor za praćenje.

Članak 22.

Sastav zajedničkog odbora za praćenje

1.   Zajednički odbor za praćenje sastoji se od jednog ili više predstavnika koje imenuje svaka zemlja sudionica. Predstavnici se imenuju ovisno o funkcijama, a ne na privatnoj osnovi. Zajednički odbor za praćenje može druge osobe imenovati promatračima.

2.   Kada je to moguće i primjereno, zemlje sudionice osiguravaju odgovarajuće sudjelovanje svih uključenih dionika, a posebno lokalnih dionika, uključujući organizacije civilnog društva i lokalna tijela vlasti, kako bi osigurale njihovo sudjelovanje u provedbi programa.

3.   Komisija sudjeluje u radu zajedničkog odbora za praćenje kao promatrač. Poziva je se na sastanke zajedničkog odbora za praćenje u isto vrijeme kada i predstavnike zemalja sudionica. Komisija može odlučiti hoće li sudjelovati ili ne, na cijelom ili dijelu bilo kojeg sastanka zajedničkog odbora za praćenje.

4.   Zajedničkim odborom za praćenje predsjeda jedan od članova, predstavnik upravljačkog tijela ili druga osoba, kako je propisano u poslovniku.

5.   Predstavnik upravljačkog tijela, zajedničkog tehničkog tajništva ili posredničkog tijela iz članka 20. stavka 3. imenuje se za tajnika zajedničkog odbora za praćenje.

Članak 23.

Rad

1.   Zajednički odbor za praćenje jednoglasno priprema i donosi poslovnik.

2.   Zajednički odbor za praćenje nastoji donositi odluke konsenzusom. Određene odluke može staviti na glasovanje, posebno one koje se odnose na konačni odabir projekata i iznose bespovratnih sredstava koja se za njih dodjeljuju u skladu s poslovnikom.

3.   Svaka zemlja sudionica ima jednaka glasačka prava bez obzira na broj predstavnika koje je imenovala.

4.   Tajnik, Komisija i ostali promatrači nemaju glasačka prava.

5.   Predsjednik zajedničkog odbora za praćenje djeluje kao moderator i vodi rasprave. Predsjednik ima glasačka prava ako je predstavnik zemlje sudionice.

6.   Zajednički odbor za praćenje sastaje se najmanje jednom godišnje. Saziva ga predsjednik na zahtjev upravljačkog tijela ili na opravdani zahtjev zemlje sudionice ili Komisije. Može donositi odluke i pisanim postupkom na inicijativu predsjednika, upravljačkog tijela ili zemlje sudionice u skladu sa svojim poslovnikom.

7.   Nakon svakog sastanka sastavlja se zapisnik koji potpisuju predsjednik i tajnik. Preslik zapisnika uručuje se predstavnicima zemalja sudionica, Komisiji i drugim promatračima.

Članak 24.

Zadaće zajedničkog odbora za praćenje

1.   Zajednički odbor za praćenje prati provedbu programa i napredak prema ostvarenju prioriteta iz programa upotrebljavajući objektivno provjerljive pokazatelje i povezane ciljne vrijednosti utvrđene u programu. Zajednički odbor za praćenje preispituje sva pitanja koja utječu na uspješnost programa.

2.   Zajednički odbor za praćenje može davati preporuke upravljačkom tijelu u vezi s provedbom i evaluacijom programa. On prati djelovanja koja se poduzimaju kao posljedica njegovih preporuka.

3.   Zajednički odbor za praćenje posebno se bavi sljedećim:

(a)	odobrava program rada i financijski plan upravljačkog tijela, uključujući planiranu uporabu tehničke pomoći;

(b)	prati kako upravljačko tijelo provodi program rada i financijski plan;

(c)	odobrava kriterije za odabir projekata koji će se financirati u okviru programa;

(d)	odgovoran je za postupak evaluacije i odabira koji se primjenjuje na projekte koji će se financirati iz programa;

(e)	odobrava prijedloge za reviziju programa;

(f)	pregledava sva izvješća koja dostavlja upravljačko tijelo i, prema potrebi, poduzima odgovarajuće mjere;

(g)	preispituje sve sporne slučajeve na koje ga upozori upravljačko tijelo;

(h)	pregledava i odobrava godišnje izvješće iz članka 77.;

(i)	pregledava i odobrava godišnji plan praćenja i evaluacije iz članka 78.;

(j)	pregledava i odobrava godišnji plan informiranja i promidžbe iz članka 79.

4.   Neovisno o stavku 3. točki (d), Zajednički odbor za praćenje može osnovati odbor za odabir projekata koji djeluje u okviru njegove nadležnosti.

POGLAVLJE 2.

Upravljačko tijelo

Članak 25.

Imenovanje

1.   Upravljačko tijelo koje su odabrale zemlje sudionice programa prolazi postupak imenovanja u državi članici u kojoj se nalazi na temelju odluke donesene na odgovarajućoj razini.

2.   Postupak imenovanja temelji se na izvješću i mišljenju neovisnog tijela za reviziju koje ocjenjuje usklađenost sustava upravljanja i kontrole, uključujući ulogu posredničkih tijela, a kriteriji za imenovanje propisani su u Prilogu I. ovoj Uredbi. Tijelo za reviziju uzima u obzir, prema potrebi, jesu li sustavi upravljanja i kontrole programa slični onima uspostavljenima za prethodno programsko razdoblje te dokaze o njihovu djelotvornom funkcioniranju.

Tijelo za reviziju neovisno je revizijsko tijelo ili neko drugo tijelo javnog ili privatnog prava s nužnom sposobnošću u području revizije koje je funkcionalno neovisno o upravljačkom tijelu. Ono obavlja svoje zadaće u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.

3.   Država članica dostavlja službenu odluku iz stavka 1. Komisiji što je prije moguće nakon što Komisija donese program.

4.   U roku od dva mjeseca od primitka službene odluke iz stavka 1., Komisija može zatražiti izvješće i mišljenje neovisnog tijela za reviziju i opis sustava upravljanja i kontrole, posebno u pogledu onih dijelova koji se odnose na odabir projekata. Ako Komisija ne namjerava zatražiti te dokumente, ona što je prije moguće obavješćuje državu članicu. Ako Komisija zatraži te dokumente, ona u roku od dva mjeseca od primitka tih dokumenata može dati primjedbe i ti se dokumenti pregledavaju uzimajući u obzir navedene primjedbe. Ako Komisija nema početnih ili daljnjih primjedbi, ona što je prije moguće obavješćuje državu članicu.

5.   Ako se na temelju postojećih rezultata revizije i kontrole može zaključiti da imenovano tijelo više ne ispunjava kriterije iz stavka 2., država članica pokreće, na odgovarajućoj razini, nužne korektivne radnje i, ovisno o težini problema, utvrđuje probni rok za vrijeme kojeg se poduzimaju takve korektivne radnje.

Ako imenovano tijelo ne izvrši potrebne korektivne radnje u okviru probnog roka koji je utvrdila država članica, država članica povlači njegovo imenovanje na odgovarajućoj razini.

Država članica odmah obavješćuje Komisiju o sljedećem:

—	imenovano tijelo nalazi se na probnom roku; država članica dostavlja podatke o korektivnim radnjama te podatke o probnom roku,

—	prestanku probnog roka nakon provedbe korektivnih radnji i

—	završetku imenovanja tijela.

Obaviješću države članice o tome da se imenovano tijelo nalazi na probnom roku ne prekida se rješavanje zahtjeva za plaćanje, ne dovodeći u pitanje primjenu članka 61.

Ako je imenovanje upravljačkog tijela završilo, zemlje sudionice imenuju drugo tijelo, u skladu s člankom 20. stavkom 1., koje preuzima zadaće upravljačkog tijela. To tijelo prolazi postupak imenovanja predviđen u stavku 2. i o tome se obavješćuje Komisiju u skladu sa stavkom 4. Tom promjenom zahtijeva se revizija programa u skladu s člankom 6.

Članak 26.

Zadaće upravljačkog tijela

1.   Upravljačko tijelo odgovorno je za upravljanje programom u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i za osiguranje da su odluke zajedničkog odbora za praćenje u skladu s primjenjivim zakonodavstvom i odredbama.

2.   U okviru upravljanja programom, upravljačko tijelo obavlja sljedeće:

(a)	podupire rad zajedničkog odbora za praćenje i dostavlja mu podatke koji su mu potrebni za izvršavanje njegovih zadaća, posebno podatke o napretku koji se programom ostvarilo u odnosu na očekivane rezultate i ciljeve;

(b)	izrađuje i, nakon odobrenja zajedničkog odbora za praćenje, dostavlja Komisiji godišnje izvješće i završno izvješće;

(c)	razmjenjuje podatke koji su važni za izvršenje njihovih zadaća ili provedbu projekta s posredničkim tijelima, zajedničkim tehničkim tajništvom, tijelom za reviziju i korisnicima;

(d)

uspostavlja i održava računalni sustav za evidenciju i pohranu podataka o svakom projektu koji su nužni za praćenje, evaluaciju, financijsko upravljanje, kontrolu i reviziju, uključujući, prema potrebi, podatke o pojedinim sudionicima u projektu. Posebno evidentira i pohranjuje tehnička i financijska izvješća za svaki projekt. U sustavu se nalaze svi podaci koji su potrebni za izradu zahtjeva za plaćanje i godišnjih izvješća, uključujući evidencije o naplativim iznosima, o vraćenim iznosima i iznosima koji su smanjeni kao rezultat otkazivanja cijelog ili dijela doprinosa projektu ili programu;

(e)	izvršava, prema potrebi, odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš na razini programa;

(f)	provodi planove za informiranje i promidžbu u skladu s člankom 79.;

(g)	provodi planove za praćenje i evaluaciju u skladu s člankom 78.

3.   U okviru odabira projekata i upravljanja njima, upravljačko tijelo obavlja sljedeće:

(a)	priprema i pokreće postupke odabira;

(b)	upravlja postupcima odabira projekata;

(c)	dostavlja vodećem korisniku dokument s uvjetima za pružanje potpore svakom projektu, uključujući plan financiranja i rokove za provedbu;

(d)	potpisuje ugovore s korisnicima;

(e)	upravlja projektima.

4.   U okviru tehničke pomoći, upravljačko tijelo obavlja sljedeće:

(a)	upravlja postupcima za dodjelu projekata;

(b)	potpisuje ugovore s izvoditeljima;

(c)	upravlja ugovorima.

5.   U vezi s financijskim upravljanjem i kontrolom programa, upravljačko tijelo obavlja sljedeće:

(a)	provjerava jesu li usluge, roba ili radovi izvršeni, isporučeni i/ili dovršeni i jesu li korisnici platili troškove koje su prijavili te je li to u skladu s primjenjivim zakonodavstvom, pravilima programa i uvjetima za podupiranje projekata;

(b)	osigurava da korisnici uključeni u provedbu projekata imaju zaseban računovodstveni sustav ili primjeren računovodstveni kod za sve transakcije koje se odnose na projekt;

(c)	uspostavlja učinkovite i razmjerne mjere za suzbijanje prijevare uzimajući u obzir utvrđene rizike;

(d)	utvrđuje postupke kojima se osigurava da se svi dokumenti u pogledu rashoda i revizije koji su potrebni za osiguranje odgovarajućeg revizijskog traga pohranjuju u skladu sa zahtjevima iz članka 30.;

(e)	priprema izjavu o upravljanju i godišnji sažetak iz članka 68.;

(f)	priprema i dostavlja Komisiji zahtjeve za plaćanje u skladu s člankom 60.;

(g)	priprema godišnja financijska izvješća;

(h)	uzima u obzir rezultate svih revizija koje je provelo revizijsko tijelo ili koje su provedene u nadležnosti revizijskog tijela prilikom pripreme i podnošenja zahtjeva za plaćanje;

(i)	vodi računalnu računovodstvenu evidenciju za rashode prijavljene Komisiji i za isplate korisnicima;

(j)	vodi evidenciju o naplativim iznosima i o iznosima koji su smanjeni nakon ukidanja cijelog ili dijela iznosa bespovratnih sredstava.

6.   Provjerama u skladu sa stavkom 5. točkom (a) obuhvaćeni su sljedeći postupci:

(a)	administrativne provjere svakog korisnikovog zahtjeva za plaćanje;

(b)	provjere projekta na licu mjesta.

Učestalost i obuhvat provjera na licu mjesta razmjerni su iznosu bespovratnih sredstava dodijeljenih projektu i razini rizika koja je utvrđena tijekom tih provjera i tijekom revizija koje je provelo tijelo za reviziju nad sustavima upravljanja i kontrole u cjelini.

7.   Provjere projekta na licu mjesta koje se obavljaju u skladu sa stavkom 6. točkom (b) mogu se provoditi na temelju uzorka.

8.   Ako je institucija koja je domaćin upravljačkom tijelu ujedno i korisnik programa, rješenjima za provjere iz stavka 5. točke (a) osigurava se odgovarajuće razdvajanje zadaća.

Članak 27.

Zajedničko tehničko tajništvo i podružnice

1.   Države sudionice mogu odlučiti osnovati zajedničko tehničko tajništvo koje će biti opisano u programu u skladu s člankom 4.

2.   Zajedničko tehničko tajništvo pomaže upravljačkom tijelu, zajedničkom odboru za praćenje te, prema potrebi, tijelu za reviziju u obavljanju njihovih zadaća. Ono posebno obavješćuje moguće korisnike o mogućnostima financiranja u okviru programa i pomaže korisnicima u provedbi projekta. Može ga se imenovati i kao posredničko tijelo iz članka 20. stavka 3.

3.   Na temelju odluke zemalja sudionica, u njima se mogu uspostaviti podružnice. Uloga podružnica opisuje se u programu i može uključivati promidžbu, informiranje i pomoć upravljačkom tijelu pri evaluaciji projekta i provedbi daljnjih aktivnosti. Podružnici se ni u kojem slučaju ne smiju povjeriti zadaće koje uključuju izvršavanje javnih ovlasti ili uporabu diskrecijskih ovlasti za donošenje odluka o projektima.

4.   Rad zajedničkog tehničkog tajništva i podružnica financira se iz proračuna za tehničku pomoć.

POGLAVLJE 3.

Tijelo za reviziju

Članak 28.

Zadaće tijela za reviziju

1.   Tijelo za reviziju programa osigurava provedbu revizija sustava upravljanja i kontrole na odgovarajućem uzorku projekata i na godišnjim financijskim izvješćima za program.

2.   Tijelu za reviziju pomaže skupina revizora koja se sastoji od predstavnika svake zemlje sudionice u programu.

3.   Ako reviziju provodi tijelo koje nije tijelo za reviziju, tijelo za reviziju osigurava da to tijelo ima potrebnu funkcionalnu neovisnost.

4.   Tijelo za reviziju osigurava da je revizija u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.

5.   U roku od 9 mjeseci od potpisivanja prvog sporazuma o financiranju u skladu s člankom 8. stavkom 2., tijelo za reviziju Komisiji dostavlja revizijsku strategiju za obavljanje revizija. U revizijskoj strategiji propisana je metodologija za reviziju godišnjih financijskih izvješća i projekata, metoda uzorkovanja za revizije projekata i planiranje revizija za tekuću računovodstvenu godinu i za dvije sljedeće računovodstvene godine. Revizijska strategija ažurira se svake godine od 2017. do kraja 2024. Ako se zajednički sustav upravljanja i kontrole primjenjuje na više od jednog programa, za predmetne programe može se pripremiti jedinstvena revizijska strategija. Ažurirana revizijska strategija dostavlja se Komisiji zajedno s godišnjim izvješćem programa.

6.   Tijelo za reviziju u skladu s člankom 68. sastavlja:

(a)	revizorsko mišljenje o godišnjim financijskim izvješćima za prethodnu računovodstvenu godinu;

(b)	godišnje izvješće o reviziji.

Ako se zajednički sustav upravljanja i kontrole primjenjuje na više od jednog programa, podatke koje se traži na temelju točke (b) može se obuhvatiti jednim izvješćem.

Članak 29.

Suradnja s tijelom za reviziju

Komisija surađuje s tijelom za reviziju radi koordinacije planova i metoda revizije i razmjenjuje rezultate revizija izvršenih na sustavima upravljanja i kontrole predmetnog programa.

GLAVA V.

SUSTAVI UPRAVLJANJA I KONTROLE

Članak 30.

Opća načela sustava upravljanja i kontrole

1.   Sustavi upravljanja i kontrole uključuju sljedeće:

(a)	zadaće svakog tijela uključenog u upravljanje i kontrolu, uključujući podjelu zadaća unutar svakog tijela, njihovo unutarnje ustrojstvo u skladu s načelom raspodjele zadaća između i unutar takvih tijela;

(b)	postupke kojima se osigurava točnost i zakonitost prijavljenih rashoda;

(c)	elektroničke podatkovne sustave za računovodstvo, pohranu, praćenje i izvješćivanje;

(d)	sustav praćenja i izvješćivanja u slučajevima u kojima odgovorno tijelo povjeri vršenje zadataka drugom tijelu;

(e)	rješenja za revidiranje djelovanja sustava upravljanja i kontrole;

(f)	sustave i postupke kojima se osigurava primjeren revizijski trag;

(g)	postupke za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, uključujući prijevaru i povrat nepravilno isplaćenih iznosa, zajedno sa svim kamatama;

(h)	postupke dodjele ugovora za tehničku pomoć i postupke za odabir projekata;

(i)	ulogu nacionalnih nadležnih tijela i odgovornosti država sudionica u skladu s člankom 31.

2.   Upravljačko tijelo osigurava uspostavu sustava upravljanja i kontrole programa u skladu s odredbama ove Uredbe i djelotvornost tih sustava.

Članak 31.

Nacionalna nadležna tijela i odgovornosti zemalja sudionica

1.   Na nacionalno nadležno tijelo koje je imenovano u skladu s člankom 20. stavkom 6. točkom (a) odnosi se, između ostalog, sljedeće:

(a)	odgovorno je za uspostavu i djelotvornost sustava upravljanja i kontrole na nacionalnoj razini;

(b)	osigurava cjelokupnu koordinaciju institucija uključenih na nacionalnoj razini u provedbu programa, uključujući, između ostalog, institucije koje djeluju kao kontaktne točke za kontrolu i kao članovi skupine revizora;

(c)	predstavlja svoju zemlju u zajedničkom odboru za praćenje.

Kad je riječ o partnerskim zemljama u prekograničnoj suradnji, nacionalno nadležno tijelo je tijelo s krajnjom odgovornošću za provedbu odredbi utvrđenih u sporazumu o financiranju iz članaka 8. i 9.

2.   Zemlje sudionice podupiru upravljačko tijelo u izvršavanju njegove obveze iz članka 30. stavka 2.

3.   Zemlje sudionice sprečavaju, otkrivaju i ispravljaju nepravilnosti, uključujući prijevaru i povrat nepropisno isplaćenih iznosa, zajedno sa svim kamatama u skladu s člankom 74. na svojim državnim područjima. O tim nepravilnostima odmah obavješćuju upravljačko tijelo i Komisiju te ih izvješćuju o tijeku povezanih upravnih i pravnih postupaka.

4.   Odgovornosti zemalja sudionica za nepropisno isplaćene iznose korisniku propisane su u članku 74.

5.   Financijskim ispravkom Komisije ne dovode se u pitanje obveza upravljačkog tijela da potražuje povrate u skladu s člancima 74. i 75. i obveza država članica da vrate sredstva u okviru državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i u skladu s člankom 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 (9).

Članak 32.

Strukture za reviziju i kontrolu

1.   Rashode koje je korisnik prijavio radi podupiranja zahtjeva za plaćanje pregledava revizor ili nadležni javni službenik koji je neovisan o korisniku. Revizor ili nadležni javni službenik ispituju jesu li troškovi koje je prijavio korisnik i prihodi projekta stvarni, točno zabilježeni i prihvatljivi u skladu s ugovorom.

Pregled se izvršava na temelju dogovorenog postupka koji se poduzima u skladu s:

(a)	Međunarodnim standardom za povezane usluge 4400 Angažmani za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim informacijama koji je izdala Međunarodna federacija računovođa (IFAC);

(b)	IFAC-ovim Kodeksom etike za profesionalne računovođe koji je pripremio i izdao IFAC-ov Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe.

Za javne službenike ti se postupci i standardi propisuju na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir međunarodne standarde.

Revizor ispunjuje barem jedan od sljedećih zahtjeva:

(a)	član je nacionalnog računovodstvenog ili revizijskog tijela ili institucije koja je član IFAC-a;

(b)	član je nacionalnog računovodstvenog ili revizijskog tijela ili institucije. Ako ta organizacija nije član IFAC-a, revizor se obvezuje obavljati posao u skladu s IFAC-ovim standardima i etikom;

(c)	registriran je kao ovlašteni revizor u javnom registru tijela za javni nadzor u državi članici u skladu s načelima javnog nadzora koja su utvrđena u Direktivi 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10);

(d)	registriran je kao ovlašteni revizor u javnom registru tijela za javni nadzor u partnerskoj zemlji u prekograničnoj suradnji, pod uvjetom da se na taj registar primjenjuju načela javnog nadzora propisana u zakonodavstvu predmetne zemlje.

Državni službenik mora imati nužnu tehničku stručnost za obavljanje navedenog pregleda.

2.   Osim toga, upravljačko tijelo obavlja vlastite provjere u skladu s člankom 26. stavkom 5. točkom (a) i člankom 26. stavkom 6. Za potrebe provedbe provjera u cijelom programskom području, upravljačkom tijelu mogu pomagati kontaktne točke za kontrolu.

Zemlje sudionice poduzimaju sve moguće mjere kako bi upravljačkom tijelu pružile potporu u njegovim kontrolnim zadaćama.

3.   Tijelo za reviziju osigurava izvršavanje revizija sustava upravljanja i kontrole, na odgovarajućem uzorku projekata i godišnjim izvješćima programa u skladu s člankom 28. Skupina revizora iz članka 28. stavka 2. uspostavlja se u roku od tri mjeseca od imenovanja upravljačkog tijela. Ta skupina sastavlja svoj vlastiti poslovnik. Njome predsjeda tijelo za reviziju koje je imenovano za taj program.

Svaka zemlja sudionica može ovlastiti tijelo za reviziju da izravno izvršava svoje zadaće na njezinu državnom području.

4.   Zajamčena je neovisnost tijela iz stavaka 1., 2. i 3.

Članak 33.

Kontrole koje izvršava Unija

1.   Komisija, Europski ured za borbu protiv prijevara, Europski revizorski sud i svaki vanjski revizor kojeg su ovlastile te institucije i tijela može, pregledom dokumenata i/ili obavljanjem provjera na licu mjesta, provjeriti kako upravljačko tijelo, korisnici, izvoditelji, podizvoditelji i treće stranke koji primaju financijsku potporu upotrebljavaju sredstva Unije. U svakom je ugovoru izričito propisano da te institucije i tijela mogu izvršavati ovlasti kontrole prostora, dokumenata i podataka, bez obzira na medij na kojem su ti podaci pohranjeni.

2.   Komisija se na temelju dostupnih podataka, uključujući odluku o imenovanju, godišnju izjavu o upravljanju, godišnja izvješća o kontroli, godišnje revizorsko mišljenje, godišnje izvješće i revizije koje obavljaju nacionalna tijela i tijela Unije, mora uvjeriti jesu li sustavi upravljanja i kontrole u skladu s ovom Uredbom i jesu li djelotvorni.

3.   Komisija može zatražiti od upravljačkog tijela poduzimanje nužnih radnji za osiguranje djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole i točnosti rashoda.

GLAVA VI.

TEHNIČKA POMOĆ

Članak 34.

Proračun za tehničku pomoć

1.   Najviše 10 % ukupnog doprinosa Unije može se dodijeliti za tehničku pomoć. U opravdanim se slučajevima u dogovoru s Komisijom može dodijeliti veći iznos.

2.   Razina tehničke pomoći trebala bi odražavati stvarne potrebe koje se odnose na program, posebno uzimajući u obzir čimbenike kao što je ukupni proračun programa, veličina zemljopisnog područja obuhvaćenog programom i broj zemalja sudionica.

Članak 35.

Svrha

1.   Aktivnosti tehničke pomoći uključuju pripremu, upravljanje, praćenje, evaluaciju, informiranje, komunikaciju, umrežavanje, rješavanje prigovora, aktivnosti kontrole i revizije povezane s provedbom programa i aktivnosti za jačanje administrativne sposobnosti za provedbu programa.

2.   Tehnička pomoć za aktivnosti iz stavka 1. trebala bi se koristiti za potrebe struktura programa i korisnika.

3.   Rashode za aktivnosti povezane s promidžbom i jačanjem sposobnosti koji su nastali izvan programskog područja može se pokriti unutar granica navedenih u članku 39. stavku 2. i pod uvjetom da su ispunjeni ondje navedeni uvjeti.

Članak 36.

Prihvatljivost

1.   Zahtjevi prihvatljivosti iz članka 48. primjenjuju se mutatis mutandis na troškove tehničke pomoći. Troškovi koji se odnose na dužnosnike zemalja sudionica koji su dodijeljeni programu mogu se smatrati prihvatljivima kao troškovi tehničke pomoći. Izbjegavat će se sustavi usporednih naknada i nadopuna (eng. topping up). Troškovi iz članka 49. ne smatraju se prihvatljivima kao troškovi tehničke pomoći.

2.   Troškovi za pripremne radnje iz članka 16. prihvatljivi su nakon podnošenja programa Komisiji u skladu s člankom 4., ali ne prije 1. siječnja 2014., pod uvjetom da je Komisija odobrila program u skladu s člankom 5.

Članak 37.

Pravila o javnoj nabavi

1.   Ako je za provedbu godišnjeg plana za uporabu proračuna za tehničku pomoć potrebna javna nabava, ugovor se mora dodijeliti u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

ako tijelo ima poslovni nastan u državi članici, ono primjenjuje nacionalne zakone, propise i administrativne odredbe donesene u vezi sa zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na javnu nabavu ili pravila javne nabave iz dijela drugog glave IV. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 i dijela drugoga glave II. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012;

(b)	u svim se ostalim slučajevima mjerodavna pravila javne nabave opisuju u sporazumu o financiranju iz članaka 8. i 9. ili u sporazumima iz članaka 81. i 82.

2.   U svim se slučajevima primjenjuju pravila o državljanstvu i podrijetlu iz članaka 8. i 9. Uredbe (EU) br. 236/2014.

3.   Javna nabava podružnica ograničena je na uobičajene tekuće troškove i troškove aktivnosti promidžbe i vidljivosti.

GLAVA VII.

PROJEKTI

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 38.

Priroda potpore

1.   Projekt je niz aktivnosti koje su definirane i kojima se upravlja u odnosu na ciljeve, izlazne vrijednosti, rezultate i učinke koje se u okviru projekta želi ostvariti unutar utvrđenog vremenskog roka i proračuna. Ciljevima, izlaznim vrijednostima, rezultatima i učincima pridonosi se prioritetima utvrđenima u programu.

2.   Financijski doprinosi iz programa projektima pružaju se osiguravanjem bespovratnih sredstava te, iznimno, prijenosima na financijske instrumente. Na projekte koji se financiraju bespovratnim sredstvima primjenjuju se poglavlja od 2. do 4.

3.   Bespovratna sredstva dodjeljuju se projektima odabranima putem poziva na podnošenje ponuda u skladu s pravilima utvrđenima u programu, osim u opravdanim iznimnim slučajevima iz članka 41.

4.   Udio doprinosa Unije dodijeljenog velikim infrastrukturnim projektima i doprinosa financijskim instrumentima iz članka 42. ne smije prelaziti 30 %.

Članak 39.

Uvjeti za financiranje

1.   Projektima se može dodijeliti financijski doprinos iz programa pod uvjetom da ispunjuju sve sljedeće uvjete:

(a)	njima se ostvaruje jasan učinak na prekograničnu suradnju i koristi opisane u programskom dokumentu te se pokazuje dodana vrijednost strategijama i programima Unije;

(b)	provode se u programskom području;

(c)

spadaju u jednu od sljedećih kategorija: i. integrirane projekte, pri čemu svaki korisnik provodi dio aktivnosti projekta na vlastitom državnom području; ii. simetrične projekte, pri čemu se slične aktivnosti provode usporedno u zemljama sudionicama; iii. projekte jedne zemlje, pri čemu se projekti provode uglavnom ili u potpunosti u jednoj od zemalja sudionica, ali u korist svih ili nekih zemalja sudionica i gdje su utvrđeni prekogranični učinci i koristi.

2.   Projekte koji zadovoljavaju kriterije iz stavka 1. može se djelomično provoditi izvan programskog područja ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	projekti su nužni za ostvarenje ciljeva programa i donose koristi programskom području;

(b)	ukupan iznos koji je dodijeljen unutar programa za aktivnosti izvan programskog područja ne prelazi 20 % doprinosa Unije na razini programa;

(c)	obveze upravljačkog tijela i tijela za reviziju u pogledu upravljanja, kontrole i revizije u vezi s projektom izvršavaju nadležna tijela za program ili se izvršavaju putem sporazuma zaključenih s nadležnim tijelima u zemljama u kojima se provodi aktivnost.

3.   U okviru svakog projekta koji uključuje komponentu infrastrukture otplaćuje se doprinos Unije ako, u roku od pet godina od zaključenja projekta ili unutar razdoblja propisanog pravilima o državnim potporama, prema potrebi, projekt podliježe znatnoj promjeni koja utječe na njegovu prirodu, ciljeve ili uvjete provedbe, što bi moglo ugroziti njegove izvorne ciljeve. Upravljačko tijelo vraća iznose koji su nepravilno isplaćeni u odnosu na projekt razmjerno razdoblju za koje zahtjev nije ispunjen.

4.   Upravljačko tijelo nastoji spriječiti udvostručavanje aktivnosti među projektima koje financira Unija. U tu svrhu, upravljačko tijelo može provoditi sva savjetovanja koja smatra primjerenima, a tijela s kojima se savjetuje, uključujući Komisiju, pružaju potrebnu potporu.

5.   Upravljačko tijelo vodećem korisniku za svaki odabrani projekt dostavlja dokument u kojem su utvrđeni uvjeti za podupiranje projekta, uključujući posebne zahtjeve u vezi proizvoda i usluga koji će se ostvarivati projektom, financijski plan i vremenski okvir za izvršenje.

Članak 40.

Pozivi na podnošenje ponuda

Za svaki poziv na podnošenje ponuda upravljačko tijelo podnositeljima dostavlja dokument u kojem su navedeni uvjeti za sudjelovanje u pozivu, za odabir i za provedbu projekta. Taj dokument sadržava i posebne zahtjeve u vezi s rezultatima projekta, financijskim planom i rokovima za izvršenje.

Članak 41.

Izravna dodjela

1.   Projekti se mogu dodjeljivati bez poziva na podnošenje ponuda samo u sljedećim slučajevima i pod uvjetom da je to opravdano u odluci o dodjeli:

(a)	tijelo kojem je dodijeljen projekt uživa de jure ili de facto monopol;

(b)	projekt se odnosi na aktivnosti s posebnim značajkama za koje je potrebno posebno tijelo na temelju njegovih tehničkih sposobnosti, visokog stupnja specijalizacije ili administrativnih ovlasti.

2.   U program je uključen konačni popis velikih infrastrukturnih projekata koji su predloženi za odabir bez poziva na podnošenje ponuda. Nakon donošenja programa, ali ne kasnije od 31. prosinca 2017., upravljačko tijelo dostavlja Komisiji potpune prijave projekata, uključujući podatke iz članka 43. zajedno s opravdanjem za izravnu dodjelu.

3.   U program je uključen okvirni popis projekata koji nisu veliki infrastrukturni projekti, a koji su predloženi za odabir bez poziva na podnošenje ponuda. Zajednički odbor za praćenje može odlučiti odabrati dodatne projekte bez poziva na podnošenje ponuda u bilo kojem trenutku nakon donošenja programa. U oba se slučaja traži prethodno odobrenje Komisije. Upravljačko tijelo u tu svrhu Komisiji dostavlja podatke iz članka 43. zajedno s opravdanjem za izravnu dodjelu.

4.   Komisija odobrava projekte predložene za odabir bez poziva na podnošenje ponuda na temelju postupka od dva koraka koji se sastoji od podnošenja sažetka projekta i, nakon toga, prijave cijelog projekta. Komisija u svakom koraku obavješćuje upravljačko tijelo o svojoj odluci u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja dokumenta. Taj je rok moguće produžiti ako je potrebno. Ako Komisija odbije predloženi projekt, ona o svojim razlozima obavješćuje upravljačko tijelo.

Članak 42.

Doprinosi financijskim instrumentima

1.   Programom se može pridonijeti financijskom instrumentu pod uvjetom da je financijski instrument u skladu s prioritetima programa.

2.   U programu se opisuje konačni popis doprinosa financijskim instrumentima. Nakon donošenja programa, ali ne kasnije od 31. prosinca 2017., upravljačko tijelo dostavlja Komisiji podatke iz članka 43.

3.   Komisija pregledava predloženi doprinos kako bi utvrdila njegovu dodanu vrijednost i usklađenost s programom.

4.   Postupak odobravanja u skladu je s pravilima o tim financijskim instrumentima. Ako Komisija odbije predloženi doprinos, ona o svojim razlozima obavješćuje upravljačko tijelo.

5.   Doprinosi tim financijskim instrumentima podliježu pravilima koja se primjenjuju na te financijske instrumente.

Članak 43.

Sadržaj projekata

1.   Dokumenti za prijavu projekata sadržavaju barem sljedeće:

(a)	analizu problema i potreba kojima se opravdava projekt, uzimajući u obzir strategiju programa i njezin očekivani doprinos odgovarajućem prioritetu;

(b)	ocjenu njegova prekograničnog učinka;

(c)	logički okvir;

(d)	ocjenu održivosti očekivanih rezultata projekta nakon dovršetka projekta;

(e)	objektivno provjerljive pokazatelje;

(f)	podatke o zemljopisnoj pokrivenosti i ciljnim skupinama projekta;

(g)	očekivano razdoblje provedbe projekta i detaljni program rada;

(h)	analizu učinaka projekta na poprečna pitanja iz članka 4. stavka 3. točke (d), prema potrebi;

(i)

zahtjeve za provedbu projekta, uključujući sljedeće: i. identifikacijske podatke korisnika i imenovanje vodećeg korisnika, uz dostavu jamstava o njegovoj sposobnosti u predmetnom području te njegovoj administrativnoj sposobnosti i sposobnosti financijskog upravljanja; ii. opis strukture za upravljanje projektom i provedbu; iii. rješenja među korisnicima u skladu s člankom 46.; iv. načine praćenja i evaluacije; v. planove za informiranje i promidžbu, a posebno mjere za priznanje potpore koju je Unija pružila projektu;

(j)	detaljni financijski plan i proračun.

2.   Prijave projekata, uključujući infrastrukturnu komponentu od barem 1 milijun EUR, sadržavaju osim toga i sljedeće:

(a)	detaljni opis ulaganja u infrastrukturu i njezine lokacije;

(b)	detaljni opis komponente projekta za jačanje sposobnosti, osim u opravdanim slučajevima;

(c)	potpunu studiju izvedivosti ili istovjetnu studiju, uključujući analizu mogućnosti, rezultata i neovisno preispitivanje kvalitete;

(d)	procjenu učinka na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (11) i, za zemlje sudionice koje su njezine stranke, u skladu s Konvencijom UNECE-a iz Espooa (Finska) o procjeni učinka na okoliš u prekograničnom kontekstu od 25. veljače 1991.;

(e)	dokaze o vlasništvu korisnika ili o pristupu zemljištu;

(f)	građevinsku dozvolu.

3.   Upravljačko tijelo može iznimno, i u opravdanim slučajevima, prihvatiti kasnije podnošenje dokumenata iz točke (f).

Članak 44.

Objava popisa projekata

1.   Kako bi se osigurala transparentnost projekata koji se podupiru u okviru programa, upravljačko tijelo vodi popis dodijeljenih projekata u obliku tablice u kojoj se podaci mogu preslagivati, pretraživati, izvlačiti, uspoređivati i lako objavljivati na internetu. Popis projekata dostupan je na internetskoj stranici programa i ažurira se barem svakih šest mjeseci. U cilju poticanja ponovnog korištenja popisa projekata u privatnom sektoru, civilnom društvu ili nacionalnoj javnoj upravi, na internetskoj stranici može se nalaziti jasno upućivanje na primjenjiva pravila licenciranja u skladu s kojima se objavljuju podaci.

2.   Popis sadržava barem sljedeće podatke:

—	naziv korisnika (samo pravne osobe; ne navode se fizičke osobe),

—	naziv projekta,

—	sažetak projekta,

—	razdoblje provedbe projekta,

—	ukupne prihvatljive rashode,

—	stopu sufinanciranja Unije,

—	poštanski broj projekta ili drugi primjereni pokazatelj lokacije,

—	zemljopisnu pokrivenost,

—	datum posljednjeg ažuriranja popisa projekata.

3.   Popis projekata dostavlja se Komisiji najkasnije do 30. lipnja godine nakon financijske godine u kojoj su projekti odabrani. Ti se podaci objavljuju na web-mjestu institucija Unije.

POGLAVLJE 2.

Korisnici

Članak 45.

Sudjelovanje u projektima

1.   Projekti uključuju korisnike iz barem jedne od država članica sudionica i jedne od partnerskih zemalja sudionica navedenih u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 232/2014 ili iz Ruske Federacije.

2.   Korisnici su fizičke ili pravne osobe kojima su dodijeljena bespovratna sredstva za projekt. Fizičke osobe mogu biti korisnici ako se to zahtijeva prirodom ili značajkama djelovanja ili ciljevima podnositelja. O sudjelovanju fizičkih osoba odlučuje se na razini projekta.

3.   Korisnici iz stavka 1. moraju zadovoljavati svaki od sljedećih uvjeta:

(a)

državljani su bilo koje od zemalja sudionica ili su pravne osobe koje imaju poslovni nastan u programskom području ili su međunarodne organizacije sa sjedištem rada u programskom području. Europska grupacija za teritorijalnu suradnju može biti korisnik, bez obzira na poslovni nastan, pod uvjetom da je njezina zemljopisna pokrivenost obuhvaćena programskim područjem;

(b)	usklađeni su s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima za svaki postupak odabira;

(c)	nisu obuhvaćeni razlozima za isključenje iz članka 106. stavka 1. i članka 107. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

4.   Korisnici koji ne ispunjuju kriterije iz stavka 3. točke (a) mogu sudjelovati zajedno s korisnicima iz stavka 1. ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	mogu sudjelovati u skladu s člancima 8. i 9. Uredbe (EU) br. 236/2014;

(b)	njihovo je sudjelovanje potrebno zbog prirode i ciljeva projekta i nužno je za njegovu djelotvornu provedbu;

(c)	ukupan iznos koji je dodijeljen u okviru programa korisnicima koji ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 3. točke (a) nalazi se unutar granica iz članka 39. stavka 2. točke (b).

Članak 46.

Obveze korisnika

1.   U okviru svakog projekta imenuje se jedan vodeći korisnik za predstavljanje partnerstva.

2.   Svi korisnici aktivno surađuju u razvoju i provedbi projekata. Osim toga, surađuju u odabiru osoblja i/ili financiranju projekata. Svaki je korisnik pravno i financijski odgovoran za aktivnosti koje provodi i za udio sredstava Unije koje prima. Posebne obveze i financijske odgovornosti korisnika propisane su u sporazumu iz stavka 3. točke (c).

3.   Vodeći korisnik obavlja sljedeće:

(a)	prima financijski doprinos od upravljačkog tijela za provedbu aktivnosti projekta;

(b)	osigurava da korisnici prime ukupan iznos bespovratnih sredstava što je prije moguće i u skladu s rješenjima iz točke (c). Nijedan iznos se ne oduzima ili zadržava i ne naplaćuju se nikakva posebna davanja s istovrsnim učinkom kojima bi se mogli umanjiti navedeni iznosi za korisnike;

(c)	utvrđuje pojedinosti partnerstva s korisnicima u sporazumu kojim su obuhvaćene odredbe kojima se, inter alia, jamči dobro financijsko upravljanje sredstvima dodijeljenima projektu, uključujući rješenja za povrat nepropisno isplaćenih sredstava;

(d)	preuzima odgovornost za osiguranje provedbe cijelog projekta;

(e)	osigurava da su rashodi koje su prikazali korisnici nastali u svrhu provedbe projekta i da odgovaraju aktivnostima utvrđenima u ugovoru i dogovorenima među svim korisnicima;

(f)	provjerava da su rashodi koje su prikazali korisnici pregledani u skladu s člankom 32. stavkom 1.

POGLAVLJE 3.

Prihvatljivost rashoda

Članak 47.

Oblici bespovratnih sredstava

1.   Bespovratna sredstva mogu se javiti u nekom od sljedećih oblika:

(a)	nadoknada određenog dijela stvarno nastalih prihvatljivih troškova iz članka 48.;

(b)	paušalno financiranje utvrđeno primjenom postotka na jednu ili nekoliko utvrđenih kategorija troškova;

(c)	jednokratni iznosi;

(d)	nadoknada na temelju jediničnih troškova;

(e)	kombinacija oblika iz točaka (a) i (d), ali samo ako su svakim obuhvaćene različite kategorije troškova.

2.   Bespovratna sredstva u obliku iz stavka 1. točke (a) izračunavaju se na temelju prihvatljivih troškova korisnika koji su stvarno nastali, a na koje se primjenjuje preliminarna projekcija proračuna koja se podnosi zajedno s prijedlogom i uključuje u ugovor. Paušalnim financiranjem iz stavka 1. točke (b) obuhvaćene su posebne kategorije prihvatljivih troškova koje su jasno utvrđene unaprijed primjenom postotka. Jednokratnim iznosima iz stavka 1. točke (c) obuhvaćene su općenito sve ili određene posebne kategorije prihvatljivih troškova koji su jasno utvrđeni unaprijed. Jediničnim troškovima iz stavka 1. točke (d) obuhvaćene su sve ili određene posebne kategorije prihvatljivih troškova koje su jasno utvrđene unaprijed upućivanjem na iznos po jedinici.

3.   Svrha ili učinak bespovratnih sredstava ne smije biti stvaranje dobiti u okviru projekta. Primjenjuju se iznimke iz članka 125. stavka 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Članak 48.

Prihvatljivost troškova

1.   Bespovratna sredstva ne prelaze ukupnu gornju granicu izraženu kao postotak i apsolutnu vrijednost koja će se utvrditi na temelju procijenjenih prihvatljivih troškova. Bespovratna sredstva ne premašuju prihvatljive troškove.

2.   Prihvatljivi troškovi su stvarni troškovi koje je ostvario korisnik kojima se ispunjuju svi sljedeći kriteriji:

(a)

nastali su za vrijeme razdoblja provedbe projekta. Posebne značajke su sljedeće: i. troškovi koji se odnose na usluge i radove odnose se na aktivnosti izvršene za vrijeme razdoblja provedbe. Troškovi koji se odnose na robu odnose se na dostavu i instalacijske radove za vrijeme razdoblja provedbe. Potpisivanje ugovora, slanje narudžbe ili preuzimanje obveze unutar razdoblja provedbe za buduću isporuku usluga, radova ili robe za rashode nakon isteka razdoblja provedbe ne zadovoljavaju taj zahtjev; prijenosi gotovine između vodećeg korisnika i ostalih korisnika ne mogu se uzeti u obzir kao nastali troškovi; ii. nastali troškovi trebaju biti plaćeni prije podnošenja završnih izvješća. Mogu biti plaćeni naknadno pod uvjetom da su navedeni u završnom izvješću zajedno s procijenjenim datumom plaćanja; iii. iznimka su troškovi povezani sa završnim izvješćima, uključujući provjeru rashoda, reviziju i završnu evaluaciju projekta, koji mogu nastati nakon razdoblja provedbe projekta; iv. postupci za dodjelu ugovora, u skladu s člankom 52. i nakon njega, mogu biti pokrenuti i ugovori mogu biti sklopljeni s korisnicima prije početka razdoblja provedbe projekta pod uvjetom da se poštuju odredbe članka 52. i dalje;

(b)	navedeni su u procijenjenom ukupnom proračunu projekta;

(c)	nužni su za provedbu projekta;

(d)	moguće ih je utvrditi i provjeriti, zabilježeni su u računovodstvenim zapisima korisnika te utvrđeni u skladu s računovodstvenim standardima i uobičajenom praksom troškovnog računovodstva korisnika;

(e)	usklađeni su s mjerodavnim poreznim i socijalnim zakonodavstvom;

(f)	razumni su, opravdani te usklađeni sa zahtjevima dobrog financijskog upravljanja, posebno u pogledu ekonomičnosti i učinkovitosti;

(g)	potkrijepljeni su računima ili dokumentima jednakovrijedne dokazne vrijednosti.

3.   Bespovratna sredstva mogu se dodijeliti retroaktivno u sljedećim slučajevima:

(a)	ako podnositelj može dokazati potrebu da započne s provedbom projekta prije potpisivanja ugovora. Međutim, troškovi prihvatljivi za financiranje ne smiju nastati prije datuma podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva; ili

(b)	za pokriće troškova povezanih sa studijama i dokumentacijom za projekte, uključujući infrastrukturnu komponentu.

Bespovratna sredstva nije moguće dodijeliti retroaktivno za projekte koji su već završeni.

4.   Kako bi se omogućila priprema čvrstih partnerstava, troškovi koji su nastali u okviru projekata za koje su dodijeljena bespovratna sredstva prije podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava prihvatljivi su pod uvjetom da su ispunjeni i sljedeći uvjeti:

(a)	nastali su nakon objave poziva na podnošenje ponuda;

(b)	ograničeni su na putne troškove i dnevnice zaposlenika korisnika, pod uvjetom da zadovoljavaju uvjete iz stavka 5. točke (b);

(c)	ne prelaze maksimalan iznos utvrđen na razini projekta.

5.   U skladu sa stavcima 1. i 2., prihvatljivi su sljedeći izravni troškovi korisnika:

(a)

troškovi osoblja dodijeljenog projektu u skladu sa sljedećim kumulativnim uvjetima: — odnose se na troškove aktivnosti koje korisnik ne bi izvršavao da nije proveden projekt, — ne smiju prelaziti troškove koje obično snosi korisnik, osim ako je dokazano da je to od ključne važnosti za provedbu projekta, — odnose se na stvarne bruto plaće, uključujući davanja za socijalno osiguranje i druge troškove povezane s naknadama,

(b)

putni troškovi i troškovi dnevnica osoblja i drugih osoba koje sudjeluju u projektu, pod uvjetom da ne prelaze ni troškove koje korisnik obično plaća u skladu sa svojim pravilima i propisima ni stope koje je Komisija objavila u trenutku misije ako su nadoknađeni na temelju jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnog financiranja;

(c)	troškovi kupnje ili najma opreme (nove ili rabljene) i robe za potrebe projekta, pod uvjetom da odgovaraju tržišnim cijenama;

(d)	troškovi potrošne robe koja je posebno kupljena za projekt;

(e)	troškovi obuhvaćeni ugovorima koje su korisnici sklopili za potrebe projekta;

(f)	troškovi koji proizlaze izravno iz zahtjeva određenih ovom Uredbom i projektom (npr. aktivnosti informiranja i vidljivosti, evaluacije, vanjske revizije, prijevodi), uključujući troškove financijskih usluga (npr. troškovi bankovnih transfera i financijskih jamstava).

6.   U skladu s člankom 4.a, u okviru programa mogu se odrediti dodatna pravila o prihvatljivosti za program u cjelini.

Članak 49.

Troškovi koji nisu prihvatljivi

1.   Sljedeći troškovi koji se odnose na provedbu projekta ne smatraju se prihvatljivima:

(a)	dug i troškovi servisiranja duga (kamate);

(b)	rezervacije za gubitke ili obveze;

(c)	troškovi koje je korisnik prijavio i koji se već financiraju iz proračuna Unije;

(d)	kupnja zemljišta ili zgrada u iznosu koji prelazi 10 % prihvatljivih rashoda predmetnog projekta;

(e)	negativne tečajne razlike;

(f)	carine, porezi i davanja, uključujući PDV, osim ako se ne mogu naplatiti u skladu s mjerodavnim nacionalnim poreznim zakonodavstvom, osim ako je drugačije predviđeno u odgovarajućim odredbama koje su dogovorene s partnerskim zemljama u prekograničnoj suradnji;

(g)	zajmovi trećim strankama;

(h)	novčane kazne, financijske sankcije i troškovi sporova;

(i)	doprinosi u naravi kako su definirani u članku 14. stavku 1.

2.   U skladu s člankom 4.a, druge kategorije troškova unutar programa mogu biti prijavljene kao neprihvatljive.

Članak 50.

Jednokratni iznosi, jedinični troškovi i paušalno financiranje

1.   Ukupan iznos financiranja na temelju jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnog financiranja ne smije prelaziti 60 000 EUR po korisniku i po projektu, osim ako je programom utvrđeno drugačije u skladu s člankom 4., ali ne više od 100 000 EUR.

2.   Uporaba jednokratnih iznosa, jediničnih troškova i paušalnog financiranja mora biti potkrijepljena barem sljedećim:

(a)	opravdanjem primjerenosti takvih oblika financiranja u odnosu na prirodu projekata te u odnosu na rizike nepravilnosti, prijevare i troškova kontrole;

(b)	utvrđivanjem troškova ili kategorija troškova obuhvaćenih jednokratnim iznosima, jediničnim troškovima ili paušalnim financiranjem, što isključuje troškove koji nisu prihvatljivi iz članka 49.;

(c)

opisom metoda za utvrđivanje jednokratnih iznosa, jediničnih troškova ili paušalnog financiranja i uvjeta kojima će se razumno osigurati poštovanje pravila o zabrani ostvarivanja dobiti i načela sufinanciranja te izbjegavanje dvostrukog financiranja. Te se metode temelje na sljedećem: i. statističkim podacima ili sličnim objektivnim sredstvima; ili ii. individualnom pristupu svakom korisniku, upućivanjem na potvrđene podatke ili povijesne podatke korisnika koji se mogu revidirati ili na njegovu uobičajenu praksu troškovnog računovodstva.

3.   Kada upravljačko tijelo procijeni i odobri iznose, njih se neće osporavati u okviru naknadnih kontrola.

Članak 51.

Neizravni troškovi

1.   Neizravni troškovi mogu se izračunati kao paušalni iznos od do 7 % prihvatljivih izravnih troškova, osim troškova koji su nastali u vezi s osiguravanjem infrastrukture, pod uvjetom da se paušalni iznos izračunava na temelju poštene, nepristrane i provjerljive metode izračuna.

2.   Neizravnim troškovima projekta smatraju se oni prihvatljivi troškovi koji se ne mogu utvrditi kao posebni troškovi koji su izravno povezani s provedbom projekta i koji se ne mogu izravno pripisati projektu u skladu s uvjetima prihvatljivosti utvrđenima u članku 48. Oni ne uključuju troškove koji nisu prihvatljivi iz članka 49. ili troškove koji su već prijavljeni u okviru druge stavke troškova ili naslova proračuna projekta.

POGLAVLJE 4.

Odjeljak 1.

Javna nabava

Članak 52.

Primjenjiva pravila

1.   Ako korisnik radi provedbe projekta mora organizirati javnu nabavu robe, radova ili usluga, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)	ako je korisnik javni naručitelj u smislu zakonodavstva Unije koje se primjenjuje na postupke javne nabave, on može primjenjivati nacionalne zakone, propise i administrativne odredbe donesene u vezi sa zakonodavstvom Unije ili pravilima iz stavka 2.;

(b)	ako je korisnik međunarodna organizacija, on može primjenjivati vlastita pravila javne nabave ako se njima osiguravaju jamstva istovjetna međunarodno prihvaćenim standardima;

(c)

ako je korisnik javno tijelo partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji čije je sufinanciranje preneseno na upravljačko tijelo, on može primjenjivati nacionalne zakone, propise i administrativne odredbe ako je to dopušteno u sporazumu o financiranju i u skladu s općim načelima iz stavka 2. točke (a).

2.   U svim ostalim slučajevima moraju se ispuniti sljedeće obveze:

(a)	ugovor je dodijeljen na osnovi ponude kojom se nudi najbolja vrijednost za novac, ili, prema potrebi, na osnovi ponude kojom se nudi najniža cijena, pri čemu se izbjegava bilo kakav sukob interesa;

(b)

na ugovore vrijednosti veće od 60 000 EUR primjenjuju se i sljedeća pravila: i. uspostavlja se komisija za evaluaciju koja ocjenjuje prijave i/ili ponude na temelju kriterija za isključenje, odabir i dodjelu koje korisnik objavljuje unaprijed u natječajnoj dokumentaciji. Komisija se mora sastojati od neparnog broja članova s tehničkom i administrativnom sposobnošću koja je nužna za davanje utemeljenog mišljenja o ponudama/prijavama; ii. potrebno je osigurati dovoljnu transparentnost, pošteno natjecanje i odgovarajuću naknadnu promidžbu; iii. osiguravaju se jednako postupanje, razmjernost i nediskriminacija; iv. natječajna dokumentacija mora biti izrađena u skladu s najboljom međunarodnom praksom; v. rokovi za podnošenje prijava ili ponuda moraju biti dovoljno dugački kako bi se strankama omogućilo razumno dugo razdoblje za pripremu ponuda; vi. natjecatelji ili ponuditelji isključuju se iz sudjelovanja u postupku javne nabave ako se nađu u nekoj od situacija iz članka 106. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. Natjecatelji ili ponuditelji moraju dokazati da nisu u nekoj od tih situacija. Osim toga, ugovori se ne smiju dodjeljivati natjecateljima ili ponuditeljima koji se za vrijeme postupka javne nabave nađu u nekoj od situacija iz članka 107. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012; vii. postupa se u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 53. i 56.

3.   U svim slučajevima primjenjuju se pravila o državljanstvu i podrijetlu iz članaka 8. i 9. Uredbe (EU) br. 236/2014.

Članak 53.

Postupci javne nabave za ugovore o uslugama

1.   Ugovori o uslugama u vrijednosti od 300 000 EUR ili više dodjeljuju se putem međunarodnog ograničenog postupka javne nabave nakon objave poziva na nadmetanje. Poziv na nadmetanje objavljuje se u svim odgovarajućim medijima izvan programskog područja i u njemu se navodi broj natjecatelja koje će se pozvati da dostave svoje ponude (od četiri do osam natjecatelja) i njime se osigurava istinsko tržišno natjecanje.

2.   Ugovori o uslugama u vrijednosti od više od 60 000 EUR, ali manje od 300 000 EUR dodjeljuju se putem natjecateljskog pregovaračkog postupka bez objave. Korisnik se savjetuje s barem tri pružatelja usluga po vlastitom izboru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više njih.

Članak 54.

Postupci javne nabave za ugovore o nabavi robe

1.   Ugovori o nabavi robe u vrijednosti od 300 000 EUR ili više dodjeljuju se putem međunarodnog otvorenog postupka javne nabave nakon objave poziva na nadmetanje koji se objavljuje u svim odgovarajućim medijima izvan programskog područja.

2.   Ugovori o nabavi robe u vrijednosti od 100 000 EUR ili više, ali manje od 300 000 EUR dodjeljuju se na temelju otvorenog postupka javne nabave koji se objavljuje u programskom području. Svakom prihvatljivom ponuditelju moraju se osigurati iste prilike kao i lokalnim poduzećima.

3.   Ugovori o nabavi robe u vrijednosti od više od 60 000 EUR, ali manje od 100 000 EUR dodjeljuju se na temelju natjecateljskog pregovaračkog postupka bez objave. Korisnik se savjetuje s barem tri dobavljača po vlastitom izboru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više njih.

Članak 55.

Postupci javne nabave za ugovore o radovima

1.   Ugovori o radovima u vrijednosti od 5 000 000 EUR ili više dodjeljuju se putem međunarodnog otvorenog postupka javne nabave ili, u svjetlu posebnih značajki određenih radova, putem ograničenog postupka javne nabave, nakon objave poziva na nadmetanje koji se objavljuje u svim odgovarajućim medijima izvan programskog područja.

2.   Ugovori o radovima u vrijednosti od 300 000 EUR ili više, ali manje od 5 000 000 EUR dodjeljuju se na temelju otvorenog postupka javne nabave koji se objavljuje u programskom području. Svakom prihvatljivom ponuditelju moraju se osigurati iste mogućnosti kao i lokalnim poduzećima.

3.   Ugovori o radovima u vrijednosti od više od 60 000 EUR, ali manje od 300 000 EUR dodjeljuju se na temelju natjecateljskog pregovaračkog postupka bez objave. Korisnik se savjetuje s barem tri izvoditelja po vlastitom izboru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više njih.

Članak 56.

Uporaba pregovaračkog postupka

Korisnik može odlučiti koristiti pregovarački postupak na temelju jedinstvenog natječaja u slučajevima iz članaka 266., 268., 270. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012.

Odjeljak 2.

Financijska potpora trećim strankama

Članak 57.

Financijska potpora trećim strankama

1.   Ako se u okviru projekta zahtijeva dodjela financijske potpore trećim strankama, tu je potporu moguće dodijeliti pod sljedećim uvjetima:

(a)	svaka treća stranka nudi odgovarajuća jamstva u odnosu na povrat iznosa;

(b)	poštuju se načela proporcionalnosti, transparentnosti, dobrog financijskog upravljanja, jednakog postupanja i nediskriminacije;

(c)	sprečava se sukob interesa;

(d)	financijska potpora ne može biti kumulativna ili se dodjeljivati retroaktivno, u načelu uključuje sufinanciranje i ne može imati svrhu ili učinak stvaranja dobiti za svaku treću stranku;

(e)

uvjeti za pružanje financijske potpore strogo su definirani u ugovoru kako bi se izbjeglo postupanje po vlastitom nahođenju korisnika. U ugovoru su posebno navedene kategorije osoba koje su prihvatljive za potporu, kriteriji za dodjelu (uključujući kriterije za određivanje točnog iznosa) i utvrđeni popis različitih vrsta aktivnosti za koje se može pružiti takva financijska potpora;

(f)	najveći iznos financijske potpore koji je moguće isplatiti ne prelazi 60 000 EUR po trećoj stranci, osim ako je financijska potpora glavni cilj projekta.

2.   Primjenjuju se pravila o državljanstvu i podrijetlu iz članaka 8. i 9. Uredbe (EU) br. 236/2014. Ako bespovratna sredstva koja se dodjeljuju trećim strankama prelaze 60 000 EUR, primjenjuju se mutatis mutandis pravila sudjelovanja iz članka 52. točke (b) podtočke vi.

GLAVA VIII.

PLAĆANJA, PODNOŠENJE I PRIHVAĆANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA, FINANCIJSKI ISPRAVCI I POVRATI

POGLAVLJE 1.

Plaćanja

Članak 58.

Godišnje obveze

1.   U okviru podijeljenog upravljanja Komisija utvrđuje početne obveze nakon što donese program u skladu s člankom 5.

2.   U okviru neizravnog upravljanja Komisija utvrđuje početne obveze nakon donošenja programa, nakon stupanja na snagu sporazuma kojim se zadaće izvršavanja proračuna prenose na međunarodnu organizaciju ili partnersku zemlju u prekograničnoj suradnji iz članaka 81. i 82.

3.   Komisija nakon toga utvrđuje odgovarajuću obvezu za svaku financijsku godinu najkasnije do 1. svibnja. Iznos godišnjih obveza utvrđuje se u skladu s financijskim planom, uzimajući u obzir napredak programa i dostupnost sredstava. Komisija obavješćuje upravljačko tijelo nakon utvrđivanja godišnje obveze.

Članak 59.

Zajednička pravila za plaćanje

1.   Plaćanja upravljačkim tijelima mogu biti u obliku pretfinanciranja ili završnog plaćanja.

2.   Otvara se poseban bankovni račun za program u eurima. Kada se plaćanja Komisije usmjeravaju putem drugog bankovnog računa osim programskog, povezani iznosi i obračunate kamate prebacuju se na bankovni račun programa bez odgode i u potpunosti.

3.   Nijedan iznos se ne oduzima ili zadržava i na te se iznose ili na obračunate kamate ne naplaćuju nikakva posebna davanja ili druga davanja s istovrsnim učinkom.

Članak 60.

Zajednička pravila za izračun pretfinanciranja

1.   Svake financijske godine, kada se upravljačko tijelo obavijesti o godišnjoj obvezi, upravljačko tijelo može zatražiti prijenos od do 80 % doprinosa Unije za predmetnu financijsku godinu kao pretfinanciranje. Od druge su financijske godine zahtjevi za pretfinanciranje popraćeni privremenim proračunom u kojem su navedene obveze upravljačkog tijela i plaćanja za dvije računovodstvene godine nakon posljednjeg revizorskog izvješća iz članka 68. Nakon revizije privremenog proračuna, ocjene stvarnih potreba za financiranje programa i provjere dostupnosti sredstava, Komisija nastavlja s plaćanjem cijelog iznosa ili dijela zatraženog pretfinanciranja najkasnije u roku od 60 dana od datuma na koji je Komisija evidentirala zahtjev za plaćanje.

2.   Tijekom financijske godine upravljačko tijelo može zatražiti prijenos svih ili dijela već izdvojenih financijskih sredstava, kao dodatno pretfinanciranje. Kako bi podržalo taj zahtjev, upravljačko tijelo dostavlja privremeno financijsko izvješće iz kojeg se vidjeti da su rashodi koji su stvarno nastali ili će vjerojatno nastati prije isteka financijske godine veći od iznosa već uplaćenog pretfinanciranja. Svi naknadni prijenosi predstavljaju dodatno pretfinanciranje pod uvjetom da nisu podržani revizorskim mišljenjem iz članka 68.

3.   Komisija svake financijske godine provedbe programa obračunava prethodna plaćanja u okviru pretfinanciranja na temelju stvarno nastalih prihvatljivih rashoda, što se potkrepljuje revizorskim mišljenjem iz članka 68. nakon prihvaćanja financijskih izvješća u skladu s opisom iz članka 69. stavka 2. Na temelju rezultata tog obračuna, Komisija može, prema potrebi, provesti dodatne financijske prilagodbe.

Članak 61.

Prekid roka plaćanja

1.   Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti u smislu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 može prekinuti rok plaćanja zahtjeva za plaćanje na razdoblje od najviše šest mjeseci u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

(a)	na temelju podataka koje je dostavilo nacionalno revizorsko tijelo ili revizorsko tijelo Unije postoji jasan dokaz koji ukazuje na znatne nedostatke u radu sustava upravljanja i kontrole;

(b)	dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti mora provesti dodatne provjere zaprimljenih informacija kojima ga se upozorava na to da su rashodi povezani s ozbiljnom nepravilnošću koja ima teške financijske posljedice;

(c)	nije dostavljen neki od dokumenata iz članka 77.;

(d)	nije dostavljen neki od dokumenata iz članaka 60. i 64.

Upravljačko tijelo može pristati na produljenje razdoblja prekida za još tri mjeseca.

2.   Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti ograničava prekid dijela rashoda koji su obuhvaćeni zahtjevom za plaćanje na koji utječu elementi iz stavka 1. prvog podstavka, osim ako nije moguće utvrditi dio obuhvaćenih rashoda. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti odmah obavješćuje državu članicu koja je domaćin upravljačkom tijelu i upravljačko tijelo o razlozima za prekid i traži od njih da isprave situaciju. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti okončava prekid čim se poduzmu sve potrebne mjere. Prekid se može produžiti na više od šest mjeseci ako nisu poduzete potrebne mjere.

Članak 62.

Obustava plaćanja

1.   Komisija može obustaviti sva ili dio plaćanja u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)	postoji znatan nedostatak u djelotvornom radu sustava upravljanja programom i kontrole nad njime čime je ugrožen doprinos Unije i u odnosu na koji nisu poduzete korektivne mjere;

(b)	zemlje sudionice ozbiljno su prekršile svoje obveze iz članka 31.;

(c)	rashodi su povezani s nepravilnošću koja nije ispravljena i ima ozbiljne financijske posljedice;

(d)	postoji znatan nedostatak u kvaliteti i pouzdanosti sustava praćenja i evaluacije;

(e)	kao rezultat praćenja, evaluacije ili revizije postoje dokazi da se programom ne ostvaruju rezultati u skladu s rokovima iz članka 4. ili izvješćem u skladu s člankom 77.

2.   Komisija može odlučiti obustaviti cjelokupna ili dio plaćanja u okviru pretfinanciranja nakon što je upravljačkom tijelu omogućila da iznese svoje primjedbe.

3.   Komisija prekida obustavu cjelokupnih ili dijela plaćanja ako je upravljačko tijelo poduzelo potrebne mjere kojima se omogućuje prekid obustave.

Članak 63.

Plaćanja vodećim korisnicima

1.   Plaćanja vodećim korisnicima mogu biti u jednom od sljedećih oblika:

(a)	pretfinanciranje;

(b)	privremeno plaćanje;

(c)	završno plaćanje.

2.   Upravljačko tijelo osigurava da se plaćanja vodećim korisnicima obrađuju na najbrži mogući način u skladu s potpisanim ugovorom. Nijedan iznos se ne oduzima ili zadržava, osim ako je to potkrijepljeno potpisanim ugovorom, i ne naplaćuje se nikakvo posebno davanje ili druga davanja s istovjetnim učinkom kojima bi se umanjila ta plaćanja.

Članak 64.

Završno plaćanje

1.   Upravljačko tijelo do 30. rujna 2024. dostavlja zahtjev za završno plaćanje popraćen dokumentima iz članka 77. stavka 5.

2.   Završno plaćanje izvršava se najkasnije tri mjeseca nakon datuma poravnavanja računa za posljednju računovodstvenu godinu ili mjesec dana nakon datuma prihvaćanja završnog izvješća o provedbi, pri čemu se u obzir uzima kasniji datum.

Članak 65.

Iznimka od opoziva sredstava

1.   Iznos obuhvaćen opozivom umanjuje se za iznose koje upravljačko tijelo nije moglo prijaviti Komisiji zbog:

(a)	projekata koji su obustavljeni zbog pravnog postupka ili administrativne žalbe s učinkom odgode; ili

(b)	razloga više sile koji ozbiljno utječu na provedbu cijelog ili dijela programa;

(c)	primjene članaka 61. i 62.

2.   Upravljačko tijelo koje prijavljuje višu silu u skladu sa stavkom 1. točkom (b) dokazuje izravne posljedice više sile na provedbu cijelog ili dijela programa. Za potrebe stavka 1. točaka (a) i (b), smanjenje se može zatražiti jednom ako obustava ili viša sila nisu trajali duže od godine dana ili onoliki broj puta koji odgovara trajanju više sile ili broju godina između datuma sudske ili upravne odluke kojom se obustavlja provedba projekta i datuma pravomoćne sudske ili upravne odluke.

3.   Upravljačko tijelo do 15. veljače šalje Komisiji podatke o iznimkama iz stavka 1. za iznos koji se prijavljuje do 31. prosinca prethodne financijske godine.

Članak 66.

Postupak opoziva sredstava

1.   Komisija pravovremeno obavješćuje upravljačko tijelo ako postoji rizik od opoziva sredstava u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 236/2014.

2.   Na temelju podataka zaprimljenih do 15. veljače, Komisija obavješćuje upravljačko tijelo o iznosu opozvanih sredstava na temelju tih podataka.

3.   Upravljačko tijelo ima dva mjeseca da se složi s iznosom sredstava koje će se opozvati ili da dostavi svoje primjedbe.

4.   Upravljačko tijelo do 30. lipnja dostavlja Komisiji revidirani financijski plan u kojem se odražava učinak smanjenog iznosa potpore za tematske ciljeve ili tehničku pomoć u okviru programa za predmetnu financijsku godinu. U slučaju da ne zaprimi taj plan, Komisija revidira financijski plan smanjenjem doprinosa Unije za predmetnu financijsku godinu. Smanjenje razmjerno utječe na tematske ciljeve i tehničku pomoć.

5.   Komisija izmjenjuje odluku o donošenju programa.

Članak 67.

Uporaba eura

1.   Upravljačko tijelo i korisnik pretvaraju rashode nastale u nekoj drugoj valuti osim eura u eure primjenom mjesečnog obračunskog tečaja Komisije koji se odnosi na jedno od sljedećeg:

(a)	mjesec za vrijeme kojeg su nastali troškovi;

(b)	mjesec tijekom kojeg su rashodi dostavljeni na pregled u skladu s člankom 32. stavkom 1.;

(c)	mjesec za vrijeme kojeg su rashodi prijavljeni vodećem korisniku.

2.   Odabrana metoda utvrđuje se u programu i primjenjuje se za vrijeme trajanja programa. Na tehničku pomoć i projekte mogu se primjenjivati različite metode.

POGLAVLJE 2.

Podnošenje i prihvaćanje financijskih izvješća

Članak 68.

Podnošenje financijskih izvješća

1.   Upravljačko tijelo sastavlja financijska izvješća programa. Ta su izvješća neovisna i zasebna i uključuju samo transakcije koje se odnose na program. Pripremaju se na način da omogućuju analitičko praćenje programa prema prioritetu i tehničkoj pomoći.

2.   Upravljačko tijelo u svojem godišnjem izvješću do 15. veljače Komisiji dostavlja sljedeće financijske podatke:

(a)	financijska izvješća za prethodnu računovodstvenu godinu;

(b)

izjavu o upravljanju koju je potpisao predstavnik upravljačkog tijela u kojoj je potvrđeno sljedeće: i. podaci su predstavljeni na odgovarajući način, potpuni su i točni; ii. rashodima se koristilo za predviđenu svrhu; iii. uspostavljenim sustavima kontrole osiguravaju se nužna jamstva u vezi sa zakonitošću osnovnih transakcija;

(c)	godišnji sažetak kontrola koje je izvršilo upravljačko tijelo, uključujući analizu prirode i opsega pogrešaka i nedostataka utvrđenih u sustavima te poduzete ili planirane korektivne radnje;

(d)	revizorsko mišljenje o godišnjim izvješćima;

(e)	godišnje izvješće o reviziji koje je izradilo tijelo za reviziju i u kojem se nalazi sažetak provedenih revizija, uključujući analizu prirode i opsega utvrđenih grešaka i nedostataka, na razini sustava i projekata, te poduzete ili planirane korektivne radnje;

(f)	procjenu troškova nastalih od 1. srpnja do 31. prosinca prethodne godine;

(g)	popis projekata zaključenih tijekom računovodstvene godine.

3.   Izvješća iz stavka 2. točke (a) dostavljaju se za svaki program i uključuju na razini svakog prioriteta i tehničke pomoći sljedeće podatke:

(a)	nastale i plaćene rashode te prihode koje je ostvarilo i primilo upravljačko tijelo;

(b)	iznose od kojih se odustalo i koji su vraćeni za vrijeme računovodstvene godine, iznose koji će biti vraćeni do kraja računovodstvene godine i iznose koji se ne mogu vratiti.

4.   U revizorskom mišljenju iz stavka 2. točke (d) utvrđuje se osigurava li se financijskim izvješćima točan i objektivan pregled, jesu li povezane transakcije zakonite i pravilne i rade li uspostavljeni sustavi kontrole na pravilan način. U mišljenju je također navedeno dovode li se revizijom u pitanje tvrdnje iz izjave o upravljanju iz stavka 2. točke (b).

Članak 69.

Prihvaćanje financijskih izvješća

1.   Komisija pregledava financijska izvješća i do 31. svibnja godine nakon isteka računovodstvene godine obavješćuje upravljačko tijelo o tome jesu li izvješća potpuna, točna i precizna.

2.   Na temelju nastalih prihvatljivih troškova, kako je potvrđeno revizorskim mišljenjem iz članka 68. stavka 2. točke (d), Komisija obračunava pretfinanciranje.

3.   Prihvaćanjem financijskih izvješća ne dovode se u pitanje naknadni financijski ispravci u skladu s člankom 72.

Članak 70.

Razdoblje vođenja evidencije

1.   Upravljačko tijelo i korisnici čuvaju sve dokumente koji se odnose na program ili projekt pet godina od datuma završnog plaćanja u okviru programa. Oni posebno čuvaju izvještaje, popratne dokumente te izvješća, računovodstvene dokumente i sve druge dokumente koji se odnose na financiranje programa (uključujući sve dokumente koji se odnose na dodjelu ugovora) i projekata.

2.   Neovisno o stavku 1., evidencija koja se odnosi na revizije, žalbe, sudske sporove ili potraživanja koja proizlaze iz izvršenja programa ili projekta zadržava se do završetka tih revizija, žalbi, sudskih sporova ili potraživanja.

POGLAVLJE 3.

Financijski ispravci i povrati

Odjeljak 1.

Financijski ispravci

Članak 71.

Financijski ispravci upravljačkog tijela

1.   Upravljačko tijelo je u prvom stupnju odgovorno za sprečavanje i istraživanje nepravilnosti te za izvršavanje potrebnih financijskih ispravaka i potraživanje povrata. U slučaju sustavnih nepravilnosti, upravljačko tijelo proširuje svoje istražne radnje na sve aktivnosti koje bi mogle biti obuhvaćene nepravilnostima.

Upravljačko tijelo izvršava potrebne financijske ispravke u vezi s pojedinačnim ili sustavnim nepravilnostima koje su otkrivene u projektima, tehničkoj pomoći ili u programu. Financijski ispravci sastoje se od otkazivanja cijelog ili dijela doprinosa Unije za projekt ili za tehničku pomoć. Upravljačko tijelo uzima u obzir prirodu i težinu nepravilnosti i financijski gubitak i primjenjuje razmjeran financijski ispravak. Upravljačko tijelo unosi financijske ispravke u godišnja izvješća za računovodstvenu godinu u kojoj je donesena odluka o otkazivanju.

2.   Doprinos unije koji je otkazan u skladu sa stavkom 1. može se ponovno upotrijebiti unutar predmetnog programa, podložno odredbama iz stavka 3.

3.   Doprinos koji je otkazan u skladu sa stavkom 1. ne može se ponovno upotrijebiti za projekt koji je bio predmet financijskog ispravka ili u slučajevima u kojima je financijski ispravak izvršen zbog sustavne nepravilnosti i za bilo koji projekt pogođen sustavnom nepravilnošću.

Članak 72.

Financijski ispravci Komisije

1.   Komisija izvršava financijske ispravke otkazivanjem cijelog ili dijela doprinosa Unije programu i izvršavanjem povrata od upravljačkog tijela u cilju isključenja iz financiranja Unije rashoda kojima se dovodi do povrede primjenjivog prava ili su povezani s nedostacima u sustavima upravljanja i kontrole koje je otkrila Komisija ili Europski revizorski sud.

2.   Povreda primjenjivog prava dovodi do financijskog ispravka samo u odnosu na rashode koji su prijavljeni Komisiji ili ako je ispunjen neki od sljedećih uvjeta:

(a)	povreda je utjecala na odabir projekta ili ugovora o tehničkoj pomoći ili u slučajevima u kojima, zbog prirode povrede, nije moguće utvrditi učinak, ali postoji dokazani rizik da je povreda imala takav učinak;

(b)	povreda je utjecala na iznos rashoda koji su prijavljeni u okviru programa ili u slučajevima kada, zbog prirode povrede, nije moguće utvrditi njegov financijskih učinak, ali postoji utemeljeni rizik da je povreda imala takav učinak.

3.   Komisija posebno izvršava financijske ispravke u slučajevima u kojima, nakon provedbe nužnih provjera, donese jedan od sljedećih zaključaka:

(a)	postoji ozbiljan nedostatak u sustavima upravljanja programom i kontrole nad njime zbog kojeg je doveden u pitanje doprinos Unije koji je već isplaćen;

(b)	upravljačko tijelo nije poštovalo svoje obveze iz članka 71. prije pokretanja postupka financijskog ispravljanja u skladu s ovim stavkom;

(c)	rashodi prijavljeni u godišnjem ili završnom izvješću nepravilni su i upravljačko ih tijelo nije ispravilo prije pokretanja postupka financijskog ispravljanja u skladu s ovim stavkom.

Komisija temelji svoje financijske ispravke na pojedinačnim utvrđenim slučajevima nepravilnosti i uzima u obzir je li nepravilnost sustavne prirode. Ako nije moguće točno odrediti iznos nepravilnih rashoda, Komisija primjenjuje paušalni iznos ili ekstrapolirani financijski ispravak.

4.   Komisija, prilikom odlučivanja o iznosu financijskog ispravka na temelju stavka 3., poštuje načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir prirodu i težinu nepravilnosti i opseg financijskih posljedica nepravilnosti u sustavima upravljanja i kontrole otkrivenih u programu.

5.   Ako Komisija temelji svoje stajalište na izvješćima revizora, a ne na izvješćima vlastitih službi, ona donosi vlastite zaključke o financijskim posljedicama nakon što sasluša upravljačko tijelo i revizore.

6.   Zaključivanjem programa ne dovodi se u pitanje pravo Komisije da poduzme, u kasnijoj fazi, financijske ispravke u odnosu na upravljačko tijelo.

7.   Kriteriji za uspostavu razine financijskog ispravka koji će se primjenjivati i kriteriji za primjenu paušalnih iznosa ili ekstrapoliranih financijskih ispravaka su oni koji su doneseni u skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 (12), a posebno njezinim člankom 144., te oni sadržani u Odluci Komisije od 19. prosinca 2013. (13).

Članak 73.

Postupak

1.   Prije donošenja odluke o financijskom ispravku, Komisija obavješćuje upravljačko tijelo o privremenim zaključcima i zahtijeva od upravljačkog tijela da dostavi svoje komentare u roku od dva mjeseca.

2.   Ako Komisija predloži financijski ispravak na osnovi ekstrapolacije ili paušalnog iznosa, upravljačko tijelo ima mogućnost dokazati, provjerom predmetne dokumentacije, da je stvarni opseg nepravilnosti manji od ocjene Komisije. U dogovoru s Komisijom, upravljačko tijelo može ograničiti opseg navedene provjere na odgovarajući dio ili uzorak predmetne dokumentacije. Osim u valjano utemeljenim slučajevima, dopušteno vrijeme za tu provjeru iznosi najviše još dva dodatna mjeseca nakon dvomjesečnog razdoblja iz stavka 1.

3.   Komisija uzima u obzir sve dokaze koje upravljačko tijelo dostavi u okviru vremenskih ograničenja navedenih u stavcima 1. i 2.

4.   Ako upravljačko tijelo ne prihvati privremene zaključke Komisije, Komisija poziva upravljačko tijelo na raspravu kako bi se osiguralo da su dostupni svi relevantni podaci i primjedbe kako bi Komisija mogla donijeti zaključak o primjeni financijskog ispravka.

5.   Ako se postigne dogovor te ne dovodeći u pitanje stavak 6., upravljačko tijelo može ponovno upotrijebiti otkazani doprinos za predmetni program u skladu s člankom 71. stavkom 2.

6.   Kako bi mogla primijeniti financijske ispravke, Komisija donosi odluku u roku od šest mjeseci od datuma rasprave ili datuma primitka dodatnih podataka ako upravljačko tijelo pristane dostaviti te dodatne podatke nakon rasprave. Komisija uzima u obzir sve podatke i primjedbe dostavljene tijekom postupka. Ako ne dođe do saslušanja, razdoblje od šest mjeseci počinje teći dva mjeseca od datuma na koji je Komisija poslala poziv na raspravu.

7.   Ako Komisija ili Europski revizorski sud utvrde nepravilnosti koje ukazuju na ozbiljne nedostatke u djelotvornom radu sustava upravljanja i kontrole, posljedičnim financijskim ispravkom smanjuje se doprinos Unije.

Prvi podstavak ne primjenjuje se u slučaju ozbiljnog nedostatka u djelotvornom radu sustava upravljanja i kontrole koji je, prije nego što ga je otkrila Komisija ili Europski revizorski sud:

(a)	utvrđen u izjavi o upravljanju, godišnjem izvješću o kontroli ili revizorskom mišljenju koje je dostavljeno Komisiji u skladu s člankom 68. ili u drugim izvješćima o reviziji tijela za reviziju koja su dostavljena Komisiji i poduzete su odgovarajuće mjere; ili

(b)	bio predmet odgovarajućih korektivnih radnji upravljačkog tijela.

Ocjena ozbiljnih nedostataka u djelotvornom radu sustava upravljanja i kontrole temelji se na primjenjivom zakonodavstvu kada su dostavljene relevantne izjave o upravljanju, godišnja izvješća o kontroli i revizorska mišljenja.

Prilikom donošenja odluke o financijskom ispravku Komisija:

(a)	poštuje načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir prirodu i težinu ozbiljnog nedostatka u djelotvornom radu sustava upravljanja i kontrole i njegove financijske učinke na proračun Unije;

(b)	za potrebe primjene paušalnog iznosa ili ekstrapoliranog ispravka isključuje nepropisne rashode koje je prethodno otkrilo upravljačko tijelo koji su prilagođeni u izvješćima i rashode koji su predmet tekućeg ocjenjivanja zakonitosti i pravilnosti;

(c)	uzima u obzir paušalni iznos ili ekstrapolirane ispravke koji se primjenjuju na rashode upravljačkog tijela za druge ozbiljne nedostatke koje je otkrilo upravljačko tijelo prilikom utvrđivanja preostalog rizika za proračun Unije.

Odjeljak 2.

Povrati

Članak 74.

Financijske odgovornosti i povrati

1.   Upravljačko tijelo odgovorno je za potraživanje povrata nepropisno isplaćenih iznosa.

2.   Ako se povrat odnosi na povredu zakonskih obveza koju je počinilo upravljačko tijelo koje proizlaze iz ove Uredbe i Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, upravljačko tijelo odgovorno je za povrat predmetnih iznosa Komisiji.

3.   Ako se povrat odnosi na sustavne nedostatke u sustavima upravljanja programom i kontrole nad njime, upravljačko tijelo odgovorno je za povrat predmetnih iznosa Komisiji u skladu s podjelom odgovornosti među zemljama sudionicama, kako je propisano u programu.

4.   Ako se povrat odnosi na potraživanje od korisnika s poslovnim nastanom u državi članici, a upravljačko tijelo ne može naplatiti dug, država članica u kojoj korisnik ima poslovni nastan plaća iznos dugovanja upravljačkom tijelu i potražuje ga natrag od korisnika.

5.   Ako se povrat odnosi na potraživanje od korisnika s poslovnim nastanom u partnerskoj zemlji u prekograničnoj suradnji, a upravljačko tijelo ne može naplatiti dug, razina odgovornosti partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji u kojoj korisnik ima poslovni nastan onakva je kako je predviđeno u odgovarajućim sporazumima o financiranju iz članaka 8. i 9.

Članak 75.

Vraćanje sredstava upravljačkom tijelu

1.   Upravljačko tijelo od vodećeg korisnika naplaćuje sve nepropisno isplaćene iznose i pripadajuće zatezne kamate. Predmetni korisnici vraćaju vodećem korisniku svaki nepropisno isplaćeni iznos, u skladu s partnerskim ugovorom koji postoji između njih. Ako vodeći korisnik ne uspije osigurati vraćanje iznosa od predmetnog korisnika, upravljačko tijelo službenim putem obavješćuje korisnika o obvezi povrata vodećem korisniku. Ako predmetni korisnik ne vrati sredstva, upravljačko tijelo traži od zemlje sudionice u kojoj predmetni korisnik ima poslovni nastan da podmiri nepropisno isplaćene iznose u skladu s člankom 74. stavcima od 2. do 5.

2.   Upravljačko tijelo s dužnom pažnjom osigurava izvršenje naloga za povrat uz potporu zemalja sudionica. Upravljačko tijelo posebno provjerava da je potraživanje sigurno, točno određenog iznosa i dospjelo. Ako se upravljačko tijelo planira odreći povrata utvrđenog duga, ono osigurava da je izjava o odricanju u redu i da je u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i proporcionalnosti. Odluka o odricanju mora se dostaviti zajedničkom odboru za praćenje na prethodno odobrenje.

3.   Upravljačko tijelo obavješćuje Komisiju o svim koracima koje je poduzelo za povrat iznosa dugovanja. Komisija može u bilo kojem trenutku preuzeti zadaću povrata iznosa izravno od korisnika ili od predmetne zemlje sudionice.

4.   Datoteke koje se šalju zemlji sudionici ili Komisiji sadržavaju sve dokumente koji su potrebni za povrat te dokaz o koracima koje je upravljačko tijelo poduzelo za povrat iznosa dugovanja.

5.   Ugovori koje je sklopilo upravljačko tijelo sadržavaju odredbu kojom se Komisiji ili zemlji sudionici u kojoj korisnik ima poslovni nastan dopušta da ostvare povrat iznosa koji se duguju upravljačkom tijelu za koje to tijelo nije uspjelo izvršiti povrat.

Članak 76.

Vraćanje sredstava Komisiji

1.   Svako vraćanje iznosa koji se duguje Komisiji izvršava se prije datuma dospijeća navedenog u nalogu za povrat. Datum dospijeća je 45 dana od datuma izdavanja obavijesti o terećenju.

2.   Svako kašnjenje s vraćanjem ima za posljedicu kamate koje se obračunavaju od datuma dospijeća do datuma stvarne uplate. Kamatna stopa viša je za tri i pol postotna boda od stope koju primjenjuje Europska središnja banka za glavne transakcije refinanciranja u prvom radnom danu mjeseca kojim je obuhvaćen datum dospijeća. Iznosi koji se vraćaju mogu se prebiti s drugim iznosima dugovanja korisniku ili zemlji sudionici. To ne utječe na pravo stranaka da se dogovore oko plaćanja u obrocima.

GLAVA IX.

IZVJEŠĆIVANJE, PRAĆENJE I EVALUACIJA

Članak 77.

Godišnja izvješća upravljačkog tijela

1.   Upravljačko tijelo dostavlja Komisiji do 15. veljače godišnje izvješće koje je odobrio zajednički odbor za praćenje. To godišnje izvješće sastoji se od tehničkog i financijskoga dijela kojima se obuhvaća prethodna financijska godina.

2.   U tehničkom dijelu opisuje se sljedeće:

(a)	napredak ostvaren u provedbi programa i njegovih prioriteta;

(b)	detaljan popis potpisanih ugovora te popis odabranih projekata koji još nisu ugovoreni, uključujući rezervne popise;

(c)	provedene aktivnosti tehničke pomoći;

(d)	mjere poduzete za praćenje i evaluaciju projekata, njihove rezultate i djelovanja poduzeta za ispravljanje utvrđenih problema;

(e)	provedene informativne i promidžbene aktivnosti.

3.   Financijski dio priprema se u skladu s člankom 68. stavkom 2.

4.   Osim toga, godišnje izvješće uključuje predviđanja aktivnosti koje će se provoditi u sljedećoj računovodstvenoj godini. To uključuje sljedeće:

(a)	ažuriranu revizijsku strategiju;

(b)	program rada, financijski plan i planiranu uporabu tehničke pomoći;

(c)	godišnji plan za praćenje i evaluaciju u skladu s člankom 78. stavkom 2.;

(d)	godišnji plan informiranja i promidžbe u skladu s člankom 79. stavkom 4.

5.   Upravljačko tijelo dostavlja Komisiji do 30. rujna 2024. završno izvješće koje je odobrio zajednički odbor za praćenje. U završnom izvješću sadržani su, mutatis mutandis, podaci traženi u skladu s prethodno navedenim stavcima 2. i 3. za posljednju računovodstvenu godinu i za cijelo vrijeme trajanja programa.

Članak 78.

Praćenje i evaluacija

1.   Cilj je praćenja i evaluacije programa unaprijediti kvalitetu njegove izrade i provedbe te ocijeniti i poboljšati njegovu dosljednost, djelotvornost, ekonomičnost i utjecaj. Nalazi praćenja i evaluacija uzimaju se u obzir u ciklusu programiranja i provedbe.

2.   Okvirni plan praćenja i evaluacije uključuje se u program za cijelo vrijeme njegova trajanja. U okviru svakog programa naknadno se izrađuje godišnji plan praćenja i evaluacije koji izvršava upravljačko tijelo u skladu sa smjernicama Komisije i njezinom metodologijom evaluacije. Godišnji plan dostavlja se Komisiji najkasnije do 15. veljače.

3.   Upravljačko tijelo, uz svakodnevno praćenje, obavlja praćenje programa i projekta na temelju rezultata.

4.   Komisija ima pristup svim izvješćima o praćenju i evaluaciji.

5.   Komisija može u bilo kojem trenutku pokrenuti praćenje i evaluaciju programa ili njegova dijela. Rezultati tih aktivnosti, koji se priopćuju zajedničkom odboru za praćenje i upravljačkom tijelu, mogu dovesti do prilagodbe programa.

GLAVA X.

VIDLJIVOST

Članak 79.

Vidljivost

1.   Upravljačko tijelo i korisnici odgovorni su za priopćavanje odgovarajućih informacija javnosti.

2.   Upravljačko tijelo i korisnici osiguravaju odgovarajuću vidljivost doprinosa Unije programima i projektima u cilju jačanja svijesti javnosti o djelovanju Unije i stvaranja dosljedne slike o potpori koju Unija pruža u svim zemljama sudionicama.

3.   Upravljačko tijelo osigurava da su strategija vidljivosti i mjere vidljivosti koje poduzimaju korisnici u skladu sa smjernicama Komisije.

4.   Strategija promidžbe za cijelo vrijeme trajanja te okvirni podaci i plan promidžbe za prvu godinu, uključujući mjere vidljivosti, uključeni su u program. U okviru svakog programa naknadno se izrađuje godišnji plan informiranja i promidžbe koji provodi upravljačko tijelo. Taj se plan dostavlja Komisiji najkasnije 15. veljače.

DIO TREĆI

POSEBNE ODREDBE

GLAVA I.

NEIZRAVNO UPRAVLJANJE S MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA

Članak 80.

Međunarodne organizacije kao upravljačko tijelo

1.   Zemlje sudionice mogu predložiti da programom upravlja međunarodna organizacija.

2.   Kao upravljačko tijelo može biti predložena samo međunarodna organizacija u smislu članka 43. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012.

3.   Međunarodna organizacija ispunjuje zahtjeve iz članka 60. Uredbe (EU) br. 966/2012.

4.   Prije nego što Komisija donese program, ona prikuplja dokaze da su ispunjeni zahtjevi iz stavka 3.

Članak 81.

Pravila koja se primjenjuju na programe kojima upravlja međunarodna organizacija

1.   Komisija i međunarodna organizacija sklapaju sporazum u kojem su detaljno navedena rješenja koja se primjenjuju na program. Ako se programom daje doprinos financijskom instrumentu u skladu s člankom 42., poštuju se uvjeti i zahtjevi za izvješćivanje iz članka 140. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

2.   Odredbe sadržane u dijelu drugom primjenjuju se na programe kojima upravlja međunarodna organizacija, osim ako je u sporazumu iz stavka 1. predviđeno drugačije.

GLAVA II.

NEIZRAVNO UPRAVLJANJE S PARTNERSKOM ZEMLJOM U PREKOGRANIČNOJ SURADNJI

Članak 82.

Partnerske zemlje u prekograničnoj suradnji kao upravljačko tijelo

1.   Zemlje sudionice mogu predložiti da programom upravlja partnerska zemlja u prekograničnoj suradnji.

2.   Priroda zadaća koje su povjerene imenovanoj partnerskoj zemlji u prekograničnoj suradnji utvrđuje se u sporazumu koji su potpisale Komisija i partnerska zemlja u prekograničnoj suradnji u skladu s odredbama o neizravnom upravljanju koje su sadržane u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegiranoj uredbi (EU) br. 1268/2012.

3.   U sporazumu iz stavka 2. detaljno su opisana rješenja koja se primjenjuju na program. U njemu je posebno propisano koje se odredbe dijela drugog primjenjuju s obzirom na prirodu zadaća koje su povjerene upravljačkom tijelu i na uključene iznose.

DIO ČETVRTI

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

Prijelazne odredbe

Uredba Komisije (EZ) br. 951/2007 (14) i dalje se primjenjuje na pravne akte i obveze kojima se izvršavaju proračunske godine prije 2014.

Članak 84.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

---

(1)  SL L 77, 15.3.2014., str. 27.

(2)  SL L 77, 15.3.2014., str. 95.

(3)  Uredba (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (SL L 347, 20.12.2013., str. 259.).

(4)  Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) (SL L 77, 15.3.2014., str. 11.).

(5)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(6)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(7)  Uredba Vijeća (EZ, Euroatom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(8)  Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).

(9)  Uredba Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 83 27.3.1999., str. 1.).

(10)  Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87.).

(11)  Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).

(12)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(13)  Odluka Komisije od 19. prosinca 2013. o određivanju i odobrenju smjernica za utvrđivanje financijskih ispravaka koje u slučaju nepoštovanja pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija (C(2013) 9527 final).

(14)  Uredba Komisije (EZ) br. 951/2007 od 9. kolovoza 2007. kojom se uspostavljaju provedbena pravila za programe prekogranične suradnje koji se financiraju u okviru Uredbe (EZ) br. 1638/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredbi o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo (SL L 210, 10.8.2007., str. 10.).

---

---