29.7.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 247/29

(1)

Europsko vijeće prihvatilo je 26. ožujka 2010. prijedlog Komisije o pokretanju nove strategije za rast i radna mjesta Europa 2020. temeljene na pojačanom usklađivanju ekonomskih politika, kojom se usredotočuje na glavna područja u kojima je potrebno djelovanje kako bi se potaknuo europski potencijal za održivi rast i konkurentnost.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. na temelju prijedloga Komisije donijelo Preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (2010. – 2014.), a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (3), koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Šefovi država ili vlada država članica donijeli su 29. lipnja 2012. odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, uspostavivši dosljedan okvir za djelovanje na nacionalnoj razini te na razini EU-a i europodručja, koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Odlučili su da je potrebno poduzeti mjere na razini država članica, a posebice su izrazili potpunu predanost ostvarivanju ciljeva strategije „Europa 2020.” i provedbi preporuka po državama članicama.

(4)

Irska je do prosinca 2013. podlijegala programu makroekonomske prilagodbe. Na temelju članka 12. Uredbe (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) ista je stoga izuzeta od praćenja i ocjenjivanja u okviru europskog semestra koordinacije ekonomske politike tijekom trajanja spomenutog programa. S obzirom na uspješan dovršetak irskog programa makroekonomske prilagodbe, Irsku bi sada trebalo u potpunosti uključiti u okvir europskog semestra.

(5)

Komisija je 13. studenoga 2013. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra koordinacije ekonomske politike za 2014. Komisija je također 13. studenoga 2013., na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011, donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja.

(6)

Europsko vijeće podržalo je 20. prosinca 2013. prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjerâ za poticanje rasta. Pritom je istaknulo potrebu za diferenciranom fiskalnom konsolidacijom kojom se potiče rast, ponovnom uspostavom uobičajenih uvjeta kreditiranja gospodarstva, promicanjem rasta i konkurentnosti, rješavanjem problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacijom javne uprave.

(7)

Komisija je 5. ožujka 2014., u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011 i uzimajući u obzir uspješan dovršetak irskog programa ekonomske prilagodbe, dakle i činjenicu da bi Irsku sada trebalo u potpunosti uključiti u okvir europskog semestra, objavila rezultate detaljnog preispitivanja za Irsku. Komisija na temelju analize zaključuje da je nedavno dovršeni irski program makroekonomske prilagodbe bio ključan za upravljanje gospodarskim rizicima i smanjenje neravnoteža. Međutim, preostale makroekonomske neravnoteže zahtijevaju posebno praćenje i odlučne mjere politika. Konkretno, kretanja financijskog sektora, zaduženost privatnog i javnog sektora te s tim povezana visoka razina bruto i neto inozemnih obveza i stanje na tržištu rada pokazuju da su rizici i dalje prisutni.

(8)

Irska je 17. travnja 2014. podnijela svoj nacionalni program reformi za 2014., a 29. travnja 2014. i svoj program stabilizacije za 2014. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istovremeno ocijenjena.

(9)

Glavni ciljevi proračunske strategije opisane u Programu stabilizacije 2014. jesu smanjenje prekomjernog deficita do 2015. te ostvarenje srednjoročnog cilja do 2018. Cilj je programa stabilnosti do 2015. smanjiti deficit na razinu ispod 3 % BDP-a u skladu s preporukom u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita. Programom stabilnosti potvrđuje se srednjoročni cilj uravnoteženog stanja proračuna u strukturnom smislu, što je u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Za godine nakon 2015. programom stabilnosti se utvrđuje smanjenje ukupnog fiskalnog deficita od oko 1 postotnog boda BDP-a godišnje za razdoblje 2016. – 2018. Cilj mu je smanjiti dug s približno 124 % BDP-a u 2013. na 107 % BDP-a u 2018. Makroekonomski scenarij koji podupire proračunske projekcije u programu stabilnosti dobio je potporu „u rasponu odgovarajućih projekcija” od strane nezavisnog tijela (Irsko fiskalno savjetodavno vijeće. Irish Fiscal Advisory Council). On je uglavnom u skladu s prognozama Komisije za 2014. i 2015., uz neke određene razlike koje se odnose na doprinose komponenti potražnje. Međutim, kada je riječ o posljednjim godinama programa stabilnosti, nadležna su tijela optimistična u svojim prognozama. Štoviše, ostvarenje proračunskih ciljeva ne podržavaju dovoljno iscrpne mjere za 2015. Stoga za 2015. Komisija prognozira da će deficit biti veći od ciljne razine koju je preporučilo Vijeće. Na temelju ocjene programa stabilnosti i Komisijine prognoze, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1466/97, Vijeće smatra da su ciljevi programa stabilnosti u skladu sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu, ali da ih je potrebno podržati konkretnim mjerama u razdoblju od 2015. nadalje. Znatne mjere poduzete su radi poboljšanja važnih aspekata irskog fiskalnog okvira te kvalitete i pravovremenosti dostavljenih podataka. Trenutna pravila u pogledu srednjoročnih gornjih granica rashoda dopuštaju vladine diskrecijske izmjene koje nisu ograničene na unaprijed definirane nepredviđene izdatke.

(10)

Porezne reforme pridonijele su fiskalnoj prilagodbi, ali još ima prostora za poboljšanje učinkovitosti poreznog sustava i njegova doprinosa rastu. Kada je riječ o oporezivanju nekretnina, Irska je sa sustava oporezivanja transakcija prešla na periodične poreze na temelju vrijednosti stambenih nekretnina, ali je porezna osnovica i dalje relativno ograničena jer određene nekretnine i dalje ne podliježu oporezivanju. Oporezivanje rada rascjepkano je i složeno, a porezna osnovica potrošačkih poreza i poreza za zaštitu okoliša smanjuje se zbog sniženih stopa i izuzeća, iako se tim porezima u većoj mjeri potiče rast. Nulte i snižene stope PDV-a razlog su zašto je učinkovitost PDV-a ispod prosjeka EU-a. Sniženim se stopama PDV-a općenito koristi za ostvarenje ciljeva redistribucije, ali one nisu učinkovit i dobro usmjeren instrument politike za zaštitu ranjivih skupina. Ima prostora za poboljšanje učinkovitosti poreznih instrumenta u području zaštite okoliša i uklanjanje ekološki štetnih subvencija.

(11)

Iako Irska ima relativno mladu populaciju, potrošnja za javno zdravstvo bila je među najvišima u Uniji u 2012. s 8,7 % BND-a što je znatno iznad prosjeka EU od 7,3 %. S obzirom na aktualne teškoće u upravljanju proračunskim izdacima za zdravstvo, očekivani demografski pritisci zbog starenja stanovništva znači da se postojeće razine usluga mogu održati samo ako se troškovna učinkovitost poboljša tijekom srednjoročnog do dugoročnog razdoblja. Predviđa se da će se zbog demografskih pritisaka izdaci u zdravstvu do 2060. povećati za 1,2 postotna boda BDP-a. Zdravstveni se sektor suočava s višestrukim izazovima. Pružatelji usluga zdravstvene zaštite primjenjuju različite sustave i postupke financijskog upravljanja i računovodstva. To uzrokuje kašnjenja i poteškoće pri prikupljanju i obradi informacija. Uz to onemogućuje i praćenje rashoda za zdravstvenu zaštitu i napora usmjerenih na postizanje bolje troškovne učinkovitosti i odgovarajuće raspodjele sredstava. Dodatan je izazov i visoka razina rashoda za lijekove jer su rashodi za lijekove u okviru izvanbolničke skrbi relativno visoki.

(12)

Irska je suočena s izazovima koji se odnose na nezaposlenost, prije svega onu dugoročnu i nezaposlenost mladih, kao i na još uvijek veliki udio radno sposobnog stanovništva s niskom razinom kvalifikacija što dovodi do nejednakosti i neadekvatnosti vještina. Zahvaljujući nedavnom jačanju tržišta rada dugoročna je nezaposlenost postupno smanjena, ali je i dalje na visokoj razini kao i njezin udio u ukupnoj nezaposlenosti s time da je krajem 2013. iznosila više od 61 %. Stopa nezaposlenosti mladih dosegnula je krajem 2012. najvišu razinu od više od 30 %. Nadalje, udio mladih koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja povećao se u razdoblju od 2007. do 2012. za 8 postotnih bodova te je, nakon što je dosegnuo razinu od 18,7 %, pao na 16,1 % i još uvijek je među najvišima u Uniji. Međutim, taj je udio i dalje među najvišima u EU-u te je sve mlade u poteškoćama potrebno obuhvatiti u roku od četiri mjeseca, u skladu s ciljevima jamstva za mlade. Neadekvatnost vještina posljedica je uravnoteživanja gospodarstva te se sustav obrazovanja i izobrazbe mora suočiti s izazovom u pogledu prekvalificiranja i unapređenja vještina. Nadalje, razina sudjelovanja u cjeloživotnom učenju niža je od prosjeka EU-a (7,3 % u usporedbi s 10,7 % u 2013.).

(13)

U Irskoj je udio osoba koje žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada među najvišima u Uniji što stvara ozbiljne socijalne poteškoće. Taj je udio prije krize bio veći od prosjeka EU-a te je s 14,3 % u 2007. porastao na 24,2 % u 2011. Niski intenzitet rada osobito je izražen u jednoroditeljskim kućanstvima s djecom. To je pridonijelo rastu rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti djece u Irskoj te otežava problem nejednakog sudjelovanja žena na tržištu rada (67,2 % u 2013. u usporedbi s 83,4 % za muškarce). Stoga je pozornost preusmjerena na pristup uslugama skrbi za djecu te na njihovu cjenovnu dostupnost, što je velik problem za osobe koje traže zaposlenje i koje su na granici siromaštva. Na tržište rada utječu i zamke nezaposlenosti. Fiksna struktura naknada za nezaposlene u okviru sustava naknada (Jobseeker's Benefit) i sustava doplataka (Jobseeker's Allowance), vremenska neograničenost dodjele doplataka i gubitak dodatnih naknada (prije svega dodatka za stanovanje i zdravstvenih iskaznica) nakon zaposlenja podrazumijevaju relativno visoke stope zamjene u slučaju dugotrajno nezaposlenih osoba s niskim potencijalom prihoda i drugih kategorija radnika, što ovisi o obiteljskim okolnostima.

(14)

Kreditiranje MSP-ova i dalje je slabo, što je posljedica skromne potražnje za kreditima i ograničenja opskrbe, jer na MSP-ove i dalje utječe pretjerano razduživanje i slaba domaća potražnja, dok banke moraju ostvariti dodatan napredak u pronalasku održivih rješenja u pogledu portfelja loših kredita MSP-ova. Iz posljednje ankete koju je provela agencija Red C vidljivo je da je od 35 % MSP-ova koji su kredit zatražili u razdoblju od listopada 2013. do ožujka 2014. negativan odgovor dobilo njih 19 %. Krajem 2009. uspostavljen je Ured za reviziju kredita radi posredovanja u sporovima između zajmodavaca i MSP-ova kojima je odbijeno kreditiranje. Spomenuto je tijelo do sada ostvarilo pozitivan, ali poprilično ograničen utjecaj, djelomično i zbog relativno malog broja žalbi. Kada je riječ o ulaganjima, MSP-ovi se snažno oslanjaju na bankovno financiranje te su nebankovni izvori financiranja relativno nerazvijeni, iako se trenutačno ispituju pojedina alternativna rješenja, među kojima i kreditni fondovi. Međutim, s obzirom na sve snažniji oporavak i ponovno jačanje domaće potražnje, vjerojatno je da će se ograničenja opskrbe povećati osim ako se kreditni kanali na odgovarajući način poprave, što je ključno za perspektivu rasta. Kako bi se poboljšao pristup MSP-ova financiranju, uspostavljeni su posebni fondovi i programi kao što su program kreditnog jamstva, kreditni fond za mikropoduzeća i tri fonda za MSP-ove, ali su se poduzeća do sada njima koristila u ograničenoj mjeri.

(15)

Iako su u okviru nedavno dovršenog programa financijske pomoći provedene reforme bankarskog sektora, Irska se i dalje suočava s velikim izazovima. Oni su iscrpno analizirani u Komisijinu izvješću o detaljnom preispitivanju za Irsku za 2014. U lipnju 2013. loši krediti činili su gotovo 27 % ukupnih kredita koje su odobrile tri najveće domaće banke. Unatoč nedavnom razduživanju, zaduženost privatnog sektora i dalje je među najvećima u Uniji te se i dalje smatra rizikom za financijsku stabilnost i opterećenjem za gospodarstvo. Razduživanje kućanstava i MSP-ova nije dovršeno te je čišćenje bilanci MSP-ova i banaka ključno za ponovnu uspostavu kreditnih kanala. I dalje se bilježi pad bankovnog kreditiranja te se bankarski sektor i dalje suočava s problemom profitabilnosti, djelomično i zbog velikog broja indeksiranih hipotekarnih kredita s niskom kamatnom stopom (aktiva iz prethodnih razdoblja s niskim prinosom) u bankarskim bilancama.

(16)

Troškovi su izvršenja ugovora visoki. Odvjetničke naknade čine većinu tih troškova s 18,8 postotnih bodova, a visoki troškovi pravnih usluga utječu na troškovnu strukturu svih poduzeća, uključujući MSP-ove. Nadalje, za razliku od ostalih profesionalnih usluga, troškovi pravnih usluga nisu se smanjili od početka krize, djelomično i zbog nedostatnog tržišnog natjecanja. Nadležna tijela obvezala su se da će u okviru programa makroekonomske prilagodbe uvesti reforme u sektor pravnih usluga. U 2011. objavili su prijedlog zakona o uređenju pravnih usluga koji tek treba donijeti. Administrativni resursi pravosudnih i sudskih tijela namijenjeni aktivnom predsudskom upravljanju sporovima veoma su ograničeni, što možda pridonosi kašnjenju u izvršenju pravde i povećanju troškova. Nadalje, Irska ima znatne probleme u prikupljanju podataka o učinkovitosti pravosudnog sustava.

(17)

Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu irske ekonomske politike. Donijela je procjenu nacionalnog programa reformi i programa stabilnosti. U obzir je uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Irskoj, već i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja cjelokupnoga gospodarskog upravljanja Unije pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Komisijine preporuke iz europskog semestra navedene su u preporukama 1. do 7. u nastavku.

(18)

Vijeće je u okviru ocjenjivanja preispitalo program stabilnosti, a njegovo je mišljenje (5) navedeno prije svega u preporukama 1. i 2. u nastavku.

(19)

U svjetlu izvješća Komisije o detaljnom preispitivanju i ove ocjene, Vijeće je preispitalo nacionalni program reformi i program stabilnosti. Njegove preporuke na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 1., 3., 5. i 6. u nastavku.

(20)

Komisija je u okviru europskog semestra provela i analizu ekonomske politike europodručja kao cjeline. Na temelju toga Vijeće je donijelo pojedine preporuke upućene državama članicama čija je valuta euro (6). Kao država čija je valuta euro, Irska bi trebala osigurati potpunu i pravovremenu provedbu tih preporuka,

1.

u potpunosti provela proračun za 2014. te do 2015. osigurala održivo smanjenje prekomjernog deficita jačanjem proračunske strategije dodatnim strukturnim mjerama i ostvarenjem strukturne prilagodbe utvrđene u preporuci Vijeća u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita; nakon što smanji prekomjerni deficit, nastavila strukturnu prilagodbu u cilju ostvarenja srednjoročnog cilja od najmanje 0,5 % BDP-a godišnje, odnosno više u dobrim gospodarskim okolnostima, te po potrebi osigurala usklađenost s pravilom duga kako bi se visoki udio duga opće države počeo održivo smanjivati; povećala vjerodostojnost strategije fiskalne prilagodbe, učinkovito provela višegodišnje proračunsko planiranje i utvrdila opće proračunske mjere na kojima se temelje srednjoročni fiskalni ciljevi; osigurala obvezujuću prirodu gornje granice državne potrošnje, uključujući ograničavanjem zakonskog područja primjene diskrecijskih promjena; u cilju potpore fiskalnoj konsolidaciji uzela u obzir mogućnost povećanja prihoda proširenjem porezne osnovice; poboljšala doprinos rastu i ekološku primjerenost poreznog sustava,

2.

unaprijedila reformu sektora zdravstvene zaštite započetu u okviru strategije Future Health kako bi povećala troškovnu učinkovitost; provela dodatne mjere za smanjenje farmaceutskih troškova, među ostalim i učestalijim usklađivanjem cijena patentiranih lijekova, većom penetracijom na tržište generičkih lijekova i poboljšanom praksom propisivanja lijekova; provela reformu sustava financijskog upravljanja nadležnim nacionalnim zdravstvenim tijelom kako bi uskladila sustave svih pružatelja usluga i osigurala bolje upravljanje potraživanjima; uvela sustav osobnih identifikacijskih oznaka počevši najkasnije krajem prvog tromjesečja 2015.

3.

nastavila poboljšavati aktivne politike tržišta rada, s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene, niskokvalificirane te mlade osobe, u skladu s ciljevima jamstva za mlade; unaprijedila tekuću reformu sustava daljnjeg obrazovanja i izobrazbe (FET), programa potpore zapošljavanju i pripravničkih programa; ponudila više vrsta osposobljavanja na radnom mjestu; povećala i osigurala važnost programa daljnjeg obrazovanja i izobrazbe i pripravništva u skladu s potrebama tržišta rada; povećala razinu i kvalitetu usluga podrške u okviru uredâ za zapošljavanje Intreo; u području daljnjeg obrazovanja i izobrazbe uspostavila učinkovit sustav suradnje između uredâ Intreo i odborâ za obrazovanje i izobrazbu,

4.

riješila problem niskog intenziteta rada kućanstava i rizika od siromaštva djece progresivnim ukidanjem naknada i dodatnih doplataka u slučaju povratka na tržište rada; olakšala sudjelovanje žena na tržištu rada poboljšanjem pristupa cjenovno dostupnijim uslugama skrbi za djecu tijekom punog radnog vremena, prije svega za obitelji s niskim prihodima,

5.

unaprijedila politike za sektor malog i srednjeg poduzetništva uključujući inicijative za rješavanje dostupnosti bankovnog i nebankovnog financiranja i pitanja restrukturiranja duga, uz izbjegavanje rizika za javne financije i financijsku stabilnost; unaprijedila inicijative za poboljšanje pristupa MSP-ova bankovnim kreditima i nebankovnom financiranju; uvela sustav praćenja kreditiranja MSP-ova u bankarskom sektoru; istovremeno radila na osiguranju boljeg iskorištavanja dostupnih nebankovnih instrumenata kreditiranja, uključujući tri fonda za MSP-ove koje sufinanciraju nacionalni fond mirovinskih rezervi (National Pensions Reserve Fund), Microfinance Ireland i privremeni program kreditnih jamstava; poticala MSP-ove da se koriste tim i drugim nebankovnim programima financiranja; povećala vidljivost i kapacitete Ureda za revidiranje kredita u području posredovanja u sporovima između banaka i MSP-ova kojima je odbijeno kreditiranje,

6.

pratila uspješnost banaka u ostvarenju ciljeva restrukturiranja hipotekarnih dugova; za treće i četvrto tromjesečje 2014. najavila ambiciozne ciljeve kako bi glavne hipotekarne banke predložile i postigle dogovor o rješenjima za restrukturiranje hipotekarnih kredita čija otplata kasni više od 90 dana, u cilju znatnog rješavanja hipotekarnih dugova do kraja 2014; nastavila ocjenjivati održivost sklopljenih dogovora o restrukturiranju na temelju revizija i ciljanih pregleda na licu mjesta; utvrdila smjernice kako bi se osigurala trajnost rješenja; u cilju povećanja transparentnosti, redovito objavljivala podatke o portfeljima bankovnih kredita MSP-ova koji kasne s otplatom; utvrdila strategiju za rješavanje izloženosti problematičnih komercijalnih nekretnina; uspostavila središnji kreditni registar,

7.

smanjila troškove pravnih postupaka i usluga i potaknula tržišno natjecanje, među ostalim i donošenjem zakona o uređenju pravnih usluga do kraja 2014., uključujući njegovu odredbu kojom se dopušta osnivanje višedisciplinarne prakse, te mjerama za ukidanje založnog prava odvjetnika; pratila njegov učinak, među ostalim i na troškove pravnih usluga; poduzela provedbene mjere kako bi osigurala da regulatorno tijelo u području pravnih usluga započne s radom bez kašnjenja i izvršava svoje obveze u skladu sa zakonodavstvom, uključujući obveze koje se odnose na objavljivanje propisa ili smjernica za višedisciplinarne prakse i rješavanje žalbi; poboljšala sustave za prikupljanje podataka kako bi se povećalo praćenje i ocjenjivanje učinkovitosti sudskih postupka i utvrdilo probleme gdje je potrebna reforma.