12.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 357/112

(1)

Komisija je odlukom od 19. studenoga 2008. odobrila program pod nazivom „Mjere potpore za kreditne institucije u Grčkoj” („Program potpore grčkim bankama”) namijenjen osiguranju stabilnosti grčkoga financijskog sustava. Programom potpore grčkim bankama omogućava se dodjeljivanje potpore u okviru njegovih triju mjera: mjere dokapitalizacije, mjere osiguranja jamstva i mjere zaduživanja izdavanjem državnih obveznica (4). U svibnju 2009. Grčka je dokapitalizirala EFG Eurobank Ergasias S.A. (5) u okviru mjere dokapitalizacije.

(2)

U uvodnoj izjavi 14. odluke od 19. studenoga 2008. navedeno je da će se Komisiji dostaviti plan za restrukturiranje u pogledu korisnika te mjere dokapitalizacije.

(3)

Grčka nadležna tijela Komisiji su 2. kolovoza 2010. dostavila plan za restrukturiranje u pogledu grupacije Eurobank. Komisija je registrirala taj plan i njegove naknadne izmjene te dodatne informacije koje su dostavila grčka nadležna tijela kao predmet SA.30342 (PN 26/2010) i zatim predmet SA.32789 (2011/PN).

(4)

Banka je u više navrata ostvarivala korist od državnih jamstava za dužničke instrumente i zaduživanja izdavanjem državnih obveznica u okviru programa potpore grčkim bankama (6). Ostvarila je korist i od likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država.

(5)

Grčki fond za financijsku stabilnost („GFFS”) Banci je 20. travnja 2012. dostavio pismo u kojem se obvezao na sudjelovanje u planiranom povećanju temeljnog kapitala Banke. GFFS je Banci 28. svibnja 2012. odobrio dokapitalizaciju za premošćivanje u iznosu od 3 970 milijuna EUR („prva dokapitalizacija za premošćivanje”).

(6)

Grčka nadležna tijela u svibnju 2012. dostavila su Komisiji pismo o preuzimanju obveze koje je Banci dostavio GFFS. Komisija je to evidentirala kao neprijavljenu potporu (predmet SA.34825 (2012/NN)) s obzirom na to da je mjera već bila provedena.

(7)

Komisija je 27. srpnja 2012. pokrenula službeni istražni postupak u pogledu prve dokapitalizacije za premošćivanje („Odluka o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke”) (7).

(8)

GFFS je Banci u prosincu 2012. odobrio drugu dokapitalizaciju za premošćivanje u iznosu od 1 341 milijuna EUR („druga dokapitalizacija za premošćivanje”). GFFS je Banci 21. prosinca 2012. isto tako dostavio pismo o preuzimanju obveze koja se odnosi na sudjelovanje u povećanju temeljnog kapitala Banke i u izdavanju konvertibilnih instrumenata kapitala koji će se izdati, i to u ukupnom iznosu od 528 milijuna EUR (8). Grčka nadležna tijela o tim su mjerama obavijestila Komisiju 27. prosinca 2012.

(9)

GFFS je u svibnju 2013. sudjelovao u povećanju temeljnog kapitala Banke koje je dogovoreno u prosincu 2012. Pretvorio je prvu i drugu dokapitalizaciju za premošćivanje u vlasnički kapital i dokapitalizirao Banku s dodatnih 528 milijuna EUR („dokapitalizacija iz proljeća 2013.”).

(10)

Grčka nadležna tijela Komisiji su 19. prosinca 2013. dostavila informacije o uvjetima dokapitalizacije iz proljeća 2013.

(11)

GFFS je 31. ožujka 2014. Banci dostavio pismo o preuzimanju obveze koja se odnosi na sudjelovanje u planiranom povećanju temeljnog kapitala Banke.

(12)

Grčka nadležna tijela Komisiji su 16. travnja 2014. dostavila konačni plan restrukturiranja Banke („plan restrukturiranja”). Usto su Komisiju obavijestila o obvezi GFFS-a da u potpunosti osigura buduću dokapitalizaciju Banke. Istog su datuma dostavila informacije o likvidnosnoj potpori u izvanrednim situacijama za koju jamči država. Navela su da žele nastaviti pružati Banci taj oblik likvidnosne potpore te državna jamstva za dužničke instrumente i zaduživanje izdavanjem državnih obveznica u okviru programa potpore grčkim bankama (9).

(13)

Komisija je održala brojne sastanke i telekonferencije te razmijenila elektroničke poruke s predstavnicima grčkih nadležnih tijela i Banke.

(14)

Grčka prihvaća da se ova odluka iznimno donese samo na engleskom jeziku.

(15)

Komisija je 26. srpnja 2012. donijela odluku o državnoj potpori SA.34488 (2012/C), „Potpora za banku Nea Proton stvaranjem i kapitalizacijom banke Nea Proton” (10) („Odluka o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton”). Komisija je tom odlukom pokrenula službeni istražni postupak u pogledu: i. financiranja, u okviru programa za likvidacije Grčkog jamstvenog fonda za depozite i ulaganja („GJFDU”) i GFFS-a, manjka financijskih sredstava u iznosu od 1 121,6 milijuna EUR između imovine i obveza Proton Banke koji je prenesen na banku Nea Proton; ii. GFFS-ova unosa početnog temeljnog kapitala u iznosu od 250 milijuna EUR u banku Nea Proton i iii. GFFS-ova unosa dodatnog temeljnog kapitala u iznosu od 300 milijuna EUR u banku Nea Proton koji se očekivao u vrijeme donošenja Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton. Komisija je pozvala Grčku da dostavi primjedbe i sve informacije koje bi mogle biti korisne u procjeni mjera potpore. U odjeljku 1. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton detaljno je opisan postupak u pogledu Proton banke uključujući likvidaciju Proton banke, stvaranje banke Nea Proton, financiranje manjka sredstava i GFFS-ov unos početnoga temeljnog kapitala u banku Nea Proton.

(16)

GFFS je 1. kolovoza 2012. upisao dodatni temeljni kapital u banku Nea Proton u iznosu od 230 milijuna EUR.

(17)

Grčka je 5. rujna 2012. dostavila primjedbe koje se odnose na Odluku o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton koje su pripremile Grčka središnja banka i GFFS.

(18)

GFFS je 31. prosinca 2012. upisao dodatni temeljni kapital u banku Nea Proton, u iznosu od 35 milijuna EUR.

(19)

GFFS je u svibnju 2013. pokrenuo postupak prodaje banke Nea Proton.

(20)

Grčka nadležna tijela 12. srpnja 2013. obavijestila su Komisiju o namjeri Banke da preuzme banku Nea Proton. Komisija je odgovorila 15. srpnja 2013.

(21)

Banka je 15. srpnja 2013. potpisala obvezujući sporazum s GFFS-om o preuzimanju 100 % dionica i prava glasa u banci Nea Proton po kupovnoj cijeni od 1 EUR, a GFFS se obvezao da će dokapitalizirati banku Nea Proton prije njezine prodaje s 395 milijuna EUR u novcu.

(22)

Grčka nadležna tijela 29. srpnja 2013. obavijestila su Komisiju o toj dokapitalizaciji banke Nea Proton u iznosu od 395 milijuna EUR.

(23)

Komisija je 6. svibnja 2013. donijela odluku o državnoj potpori SA.31155 (2013/C), „Državna potpora TT grčkoj poštanskoj banci S.A. stvaranjem i kapitalizacijom banke za premošćivanje Nova TT grčka poštanska banka S.A.” („Odluka o pokretanju postupka o Novoj TT banci”) (11). Komisija je tom odlukom pokrenula službeni istražni postupak u pogledu: i. GFFS-ove dokapitalizacije Nove TT grčke poštanske banke S.A. („Nova TT banka”) od 500 milijuna EUR; ii. financiranja manjka sredstava (12) s 4,1 milijarde EUR (13) proizišlog iz prijenosa poslovanja Grčke poštanske banke S.A. („TT banka”) na Novu TT banku; iii. dokapitalizacije TT banke od 224,96 milijuna EUR koju je izvršila Grčka u obliku povlaštenih dionica u okviru programa potpore grčkim bankama; i iv. intervencije GJFDU-a od 0,68 milijardi EUR za imovinu T banke S.A. („T banka”) koja je prenesena TT banci. Komisija je pozvala Grčku da dostavi primjedbe i sve informacije koje bi mogle biti korisne u procjeni mjera potpore za restrukturiranje. U odjeljku 1. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke detaljno su opisani postupci likvidacije T banke njezinom prodajom TT banci i likvidacije TT banke stvaranjem Nove TT banke.

(24)

GFFS je u lipnju 2013. pokrenuo postupak prodaje Nove TT banke.

(25)

Grčka nadležna tijela 15. srpnja 2013. obavijestila su Komisiju o odluci GFFS-a da se Nova TT banka proda Banci i o razlozima za tu odluku.

(26)

Banka je 15. srpnja 2013. potpisala obvezujući sporazum s GFFS-om o preuzimanju 100 % dionica i glasačkih prava u Novoj TT banci.

(27)

Grčka je 19. srpnja 2013. dostavila primjedbe na Odluku o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke.

(28)

Grčki realni bruto domaći proizvod („BDP”) smanjio se za 20 % od 2008. do 2012., kako je prikazano u tablici 1. Posljedica toga za grčke banke bio je nagao porast stope neplaćanja kredita odobrenih grčkom stanovništvu i trgovačkim društvima (14). Taj je razvoj negativno utjecao na rezultate imovine grčkih banaka i doveo do porasta potrebe za kapitalom.

Tablica 1

Rast realnog BDP-a u Grčkoj, 2008.–2013.

(29)

Uz to, Grčka je u veljači 2012. provela razmjenu obveznica s privatnim sektorom poznatu pod nazivom Uključivanje privatnog sektora („program UPS-a”). Grčke banke bile su uključene u program UPS-a, tijekom kojeg je grčka vlada ponudila postojećim privatnim imateljima obveznica nove vrijednosne papire (uključujući nove grčke državne obveznice („GDO-ovi”), vrijednosne papire povezane s BDP-om i potvrde o plaćanju povezane s UPS-om koje je izdao Europski fond za financijsku stabilnosti („EFFS”) u zamjenu za postojeće grčke državne obveznice, uz nominalni popust od 53,5 % i duže rokove dospijeća (15). Grčka nadležna tijela objavila su rezultate te razmjene obveznica 9. ožujka 2012. (16). Razmjena je prouzročila značajne gubitke za imatelje obveznica (koje je Grčka središnja banka procijenila na u prosjeku 78 % nominalne vrijednosti starih GDO-ova za grčke banke) i potrebe za kapitalom koji su retroaktivno uknjiženi u financijske izvještaje grčkih banaka za 2011.

Tablica 2

Ukupni gubitci glavnih grčkih banaka koji proizlaze UPS-a (milijuna EUR)

(30)

Budući da su grčke banke bile suočene sa znatnim manjkom kapitala kao posljedica programa UPS-a i recesije koja još traje, za dokapitalizaciju tih banaka sredstva su osigurana Memorandumom o gospodarskoj i financijskoj politici („MGFP”) drugog programa prilagodbi za Grčku između grčke vlade, Europske unije, Međunarodnog monetarnog fonda („MMF”) i Europske središnje banke („ESB”) od 11. ožujka 2012. Grčka nadležna tijela procijenila su ukupne potrebe banke za dokapitalizacijom i troškove likvidacije koji će se financirati u okviru tog programa na 50 milijardi EUR (18). Taj je iznos izračunan na temelju ispitivanja otpornosti na stres koje je Grčka središnja banka provela za razdoblje od prosinca 2011. do prosinca 2014. („ispitivanje otpornosti na stres iz 2012.”) koje je provedeno na temelju prognoze gubitaka po kreditima koju je provelo društvo Blackrock (19). Sredstva za dokapitalizaciju grčkih banaka dostupna su preko GFFS-a. U tablici 3. sažet je izračun potreba za kapitalom za glavne grčke banke kako proizlazi iz ispitivanja otpornosti na stres iz 2012.

Tablica 3

Ispitivanje otpornosti na stres iz 2012. Potrebe za kapitalom glavnih grčkih banaka (milijuna EUR).

(31)

Prema MGFP-u iz ožujka 2012., „banke koje podnose održive planove za prikupljanje kapitala dobit će priliku podnijeti zahtjev za javnu potporu i primiti je tako da se čuvaju poticaji privatnom sektoru za dokapitalizaciju i time na najmanju moguću mjeru smanjuje opterećenje za poreznike” (20). Grčka središnja banka utvrdila je da su održive samo četiri najveće banke (Eurobank, Grčka središnja banka, banka Piraeus i banka Alpha) (21). One su od GFFS-a primile prvu dokapitalizaciju u svibnju 2012.

(32)

Domaći depoziti u bankama u Grčkoj smanjili su se za ukupno 37 % od kraja 2009. do lipnja 2012. zbog recesije i političke nesigurnosti. Te su banke morale plaćati veće kamate kako bi pokušale zadržati depozite. Troškovi depozita povećali su se, zbog čega se smanjila neto kamatna marža banaka. Budući da su grčke banke isključene iz financiranja na međubankovnom tržištu, postale su potpuno ovisne o financijskim sredstvima iz Eurosustava (22), od čega je velik dio bio u obliku likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama koju je odobrila Grčka središnja banka. Iznosi dodijeljeni tim bankama bili su posebno veliki u drugoj polovini 2012.

(33)

Nakon izbora u lipnju 2012. stanje depozita počelo se ponovno popravljati. Ukupno financiranje grčkih banaka iz Eurosustava smanjilo se od 31. prosinca 2012.

(34)

Grčka je 3. prosinca 2012. pokrenula program otkupa za nove GDO-ove dobivene u okviru programa UPS-a po cijenama od 30,2 % do 40,1 % njihove nominalne vrijednosti (23). Grčke banke sudjelovale su u tom programu otkupa što je stvorilo dodatne gubitke u njihovim bilancama s obzirom na to da je računovodstveni gubitak (tj. razlika između tržišne i nominalne vrijednosti) uknjižen tijekom programa UPS-a postao konačan i nepovratan (24).

(35)

Četiri najveće grčke banke primile su od GFFS-a drugu dokapitalizaciju u prosincu 2012.

(36)

Grčka središnja banka pokrenula je u jesen 2013. novo ispitivanje otpornosti na stres kako bi procijenila stabilnost kapitalne pozicije grčkih banaka u osnovnim i u negativnim uvjetima.

(37)

U srpnju 2013. Grčka središnja banka angažirala je savjetnika za provođenje dijagnostičke studije o kreditnim portfeljima svih grčkih banaka. Taj je savjetnik izradio projekcije gubitaka po kreditu („PGK”) za sve domaće kreditne portfelje grčkih banaka te za kredite s grčkim rizikom u inozemnim podružnicama i društvima kćerima za razdoblje od tri i pol godine i za razdoblje cijelog trajanja kredita. Analizom su dobivene prognoze gubitaka po kreditu u dvama makroekonomskim scenarijima, osnovnom i negativnom. Prognoze gubitaka po kreditu za inozemne kreditne portfelje Grčka središnja banka procijenila je upotrijebivši podatke dobivene od savjetnika.

(38)

Na temelju procjene prognoze gubitaka po kreditu koju je proveo savjetnik Grčka središnja banka provela je procjenu potreba za kapitalom uz tehničku pomoć drugog savjetnika.

(39)

Ključni dijelovi procjene potreba za kapitalom u okviru ispitivanja otpornosti na stres iz 2013. bile su i. procjene prognoze gubitaka po kreditu (25) za kreditne portfelje banaka na konsolidiranoj osnovi za grčki rizik i inozemni rizik, bez postojećih kreditnih pričuva; i ii. procijenjena operativna profitabilnost banaka za razdoblje od lipnja 2013. do prosinca 2016. na temelju konzervativne prilagodbe planova restrukturiranja koji su Grčkoj središnjoj banci dostavljeni tijekom četvrtog tromjesečja 2013. U tablici 4. sažet je izračun potreba za kapitalom za glavne grčke banke na konsolidiranoj osnovi u osnovnom scenariju za to ispitivanje otpornosti na stres iz 2013.

Tablica 4

Ispitivanje otpornosti na stres iz 2013. Potrebe za kapitalom grčkih banaka na konsolidiranoj osnovi u osnovnom scenariju (milijuna EUR)

(40)

Grčka središnja banka objavila je 6. ožujka 2013. rezultate ispitivanja otpornosti na stres iz 2013. i zahtijevala od banaka da dostave svoje planove za prikupljanje kapitala do sredine travnja 2014. kako bi se obuhvatile potrebe za kapitalom u okviru osnovnog scenarija.

(41)

Banka pruža univerzalne bankarske usluge uglavnom u Grčkoj te istočnoj i jugoistočnoj Europi (Cipar, Rumunjska, Bugarska, Srbija i Ukrajina). Ona nudi čitav raspon bankarskih i financijskih proizvoda i usluga stanovništvu i poduzećima. Posluje sa stanovništvom, poslovnim i privatnim subjektima, pruža usluge upravljanja imovinom, osiguranja, riznice, usluge na tržištima kapitala te druge usluge. Sjedište banke nalazi se u Grčkoj i njezine su dionice uvrštene na Atenskoj burzi. Banka je na dan 31. prosinca 2012. imala ukupno 17 427 zaposlenika, od kojih je jedna polovina bila zaposlena u istočnoj i jugoistočnoj Europi, a druga u Grčkoj (29).

(42)

Banka je sudjelovala u programu UPS-a te razmijenila GDO-ove i kredite povezane s državom u nominalnom iznosu od 7 336 milijuna EUR. Njezin ukupni trošak povezan s UPS-om iznosio je oko 5 781 milijun EUR prije oporezivanja i u potpunosti je knjižen u njezinim poslovnim knjigama za 2011. (30) Tijekom programa otkupa iz prosinca 2012. Banka je prodala nove GDO-ove koje je dobila u okviru UPS-a po cijeni znatno nižoj od njihove nominalne vrijednosti. Tom su prodajom stvoreni gubitci od novih GDO-ova.

(43)

Ključni podaci za Banku iz prosinca 2010., prosinca 2011., prosinca 2012. i prosinca 2013. (konsolidirani podaci) prikazani su u tablici 5.

Tablica 5

Ključni podaci o Eurobanci za 2010., 2011., 2012. i 2013.

(44)

U tablici 5. prikazano je da je, osim golemih gubitaka uknjiženih 2011. zbog programa UPS-a (5 781 milijuna EUR (32)), Banka pretrpjela pad prihoda (prouzročen, među ostalim, većim troškom depozita) i sve veće gubitke od umanjenja vrijednosti u svojim kreditnim portfeljima u Grčkoj i u inozemstvu. U pogledu likvidnosti Banka je pretrpjela veliku štetu od odljeva depozita i njezin je omjer kredita i depozita dosegnuo 148 % 31. prosinca 2011., dok je 42 % njezine bilance na taj datum financirao Eurosustav.

(45)

U okviru ispitivanja otpornosti na stres iz 2013., čiji su rezultati objavljeni 6. ožujka 2014., Grčka središnja banka procijenila je potrebe Banke za kapitalom na 2 945 milijuna EUR za osnovni scenarij. Iz tog su iznosa izuzete mjere ublažavanja, tj. već je pretpostavljeno da će Banka provesti mjere ublažavanja u obliku otuđenja, za koje se pretpostavljalo da pridonose smanjenju potreba za kapitalom.

(46)

Kako bi pokrila utvrđenu potrebu za kapitalom u iznosu od 2 945 milijuna EUR, Banka je predložila poboljšane mjere ublažavanja kojima će se, ipak, ukupno stvoriti tek malo više nego što je Grčka središnja banka predvidjela pri izračunu potreba za kapitalom. Te mjere ublažavanja uključuju prodaju dodatne imovine (prodaju […] (33), prodaju […] % društva kćeri za osiguranje i smanjenje sudjelovanja u aktivnostima povezanima s nekretninama za 20 % do […]) (34).

(47)

Budući da se tim poboljšanim mjerama ublažavanja može pokriti tek vrlo mali dio utvrđenih potreba za kapitalom, na izvanrednoj glavnoj skupštini dioničara 12. travnja 2014. odlučeno je nastaviti s povećanjem kapitala od 2 864 milijuna EUR. To je povećanje u obliku ponude vlasničkog kapitala bez prava prvokupa (tj. povećanje kapitala s ukidanjem prava prvokupa) međunarodnim ulagateljima i javne ponude u Grčkoj. Ako potražnja privatnih ulagatelja ne bude dostatna za pokrivanje cijelog povećanja kapitala, GFFS će pokriti razliku upisivanjem preostalih novih dionica na temelju prethodne konverzije postojećih podređenih instrumenata kapitala Banke u dionice.

(48)

Banka je 15. srpnja 2013. potpisala dva obvezujuća sporazuma s GFFS-om o preuzimanju 100 % dionica i prava glasa u banci Nea Proton i Novoj TT banci.

(49)

Grčka središnja banka pokrenula je likvidaciju Proton banke 9. listopada 2011. Opozvala je dozvolu za rad Proton banke čime je potvrđena likvidacija te banke (35).

(50)

U skladu s prijedlogom Grčke središnje banke i nakon odluke ministra financija (36) stvorena je banka Nea Proton kao privremena kreditna institucija i na nju su preneseni svi depoziti Proton banke (depoziti stanovništva, bankovni i državni depoziti), mreža podružnica i odabrana imovina (portfelji kredita i vrijednosnih papira). Potraživanja na osnovi vlasničkog kapitala, podređeni dug i visokorizični krediti ostali su u Proton banci. GFFS je unio početni temeljni kapital od 250 milijuna EUR (37) u banku Nea Proton i bio njezin jedini dioničar. Početna vrijednost bilance banke Nea Proton iznosila je oko tri milijarde EUR.

(51)

Na kraju 2011. vrijednost rizikom ponderirane imovine („RWA” (38)) banke Nea Proton iznosila je 1,2 milijarde EUR.

(52)

U skladu s grčkim pravom o likvidaciji banaka zahtijeva se da se GFFS odrekne raspolaganja svojim dionicama u privremenim kreditnim institucijama u roku od dvije godine od datuma ministarske odluke o osnivanju te privremene kreditne institucije (39). U skladu s tom obvezom i MGFP-om GFFS je zatim prodao svoje dionice u banci Nea Proton. Financijski savjetnik GFFS-a stupio je u kontakt s nizom mogućih ulagatelja (uključujući grčke banke, inozemne banke i financijske sponzore), ali samo su dvije strane, Banka i jedan američki fond za zaštitu od rizika, dostavile konačne ponude. Samo se ponuda Banke smatrala usklađenom s postupovnim pismom GFFS-a i stoga valjanom.

(53)

RWA banke Nea Proton na dan 31. svibnja 2013. iznosio je 811 milijun EUR, a njezin regulatorni kapital -203 milijuna EUR. Tog je datuma banci Nea Proton bila potrebna ukupna dokapitalizacija u vrijednosti od 276 milijuna EUR kako bi ostvarila stopu osnovnog kapitala od 9 %. Banka je platila novčani ulog od 1 EUR u zamjenu za 100 % dionica i prava glasa u banci Nea Proton. Banka je od GFFS-a zahtijevala dokapitalizaciju banke Nea Proton iznosom od 395 milijuna EUR kojom bi se, uz 276 milijuna EUR potrebnih za vraćanje stope adekvatnosti kapitala banke Nea Proton na 9 %, omogućilo dodatnih 119 milijuna EUR rezerviranja za pokrivanje dodatnih rezerviranja za gubitke po kreditima i očekivane gubitke prije oporezivanja do 2016. U skladu s uvjetima te prodaje GFFS se obvezao pokriti potrebe za kapitalom banke Nea Proton prije zaključenja transakcije unosom od 395 milijuna EUR u novcu.

(54)

Grčka nadležna tijela pokrenula su likvidaciju TT banke 18. siječnja 2013. Grčka središnja banka opozvala je dozvolu za rad TT banke čime je potvrđena likvidacija te banke (40).

(55)

U skladu s prijedlogom Grčke središnje banke i nakon odluke ministra financija (41) stvorena je Nova TT banka kao privremena kreditna institucija i u Novu TT banku prenesena je imovina u vrijednosti 10,8 milijardi EUR (u obliku novca, trezorskih zapisa, dobrih kredita, depozita stanovništva, središnjeg financiranja i GDO-ova (42)). U TT Banci ostala je neto imovina u vrijednosti 1,2 milijarde EUR „u obliku” potraživanja na osnovi vlasničkog kapitala, loših kredita, porezne imovine i obveza TT-a te svih pristojbi i naknada. GFFS je unio početni temeljni kapital od 500 milijuna EUR u Novu TT banku i bio njezin jedini dioničar. Početna vrijednost bilance Nove TT banke nakon dokapitalizacije iznosila je oko 15,1 milijardi EUR.

(56)

Kao dio preuzetih obveza u skladu s MGFP-om GFFS je zatim prodao svoje dionice u Novoj TT banci. Na taj je način ispunio svoju obvezu da se odrekne raspolaganja svojim dionicama u toj kreditnoj instituciji u roku od dvije godine od osnivanja te institucije. Financijski savjetnik GFFS-a stupio je u kontakt s nizom mogućih ulagača uključujući grčke banke, inozemne banke i financijske sponzore. Samo su četiri najveće grčke banke dostavile konačne ponude, od čega se ponuda Banke smatrala najboljom.

(57)

Banka je pristala platiti ukupno 681 milijun EUR u obliku novoizdanih redovnih dionica za kupnju Nove TT banke. U skladu sa Sporazumom o upisu, početni ulog koji je platila Banka podlijegao je dodatnim prilagodbama na temelju procjene neto vrijednosti imovine (43).

(58)

Posljedično, na izvanrednoj glavnoj skupštini dioničara Banke 26. kolovoza 2013. odobreno je povećanje temeljnog kapitala Banke za 425 625 000 EUR izdavanjem 1 418 750 000 novih redovnih dionica (44) nominalne vrijednosti 0,3 EUR po dionici po ponuđenoj cijeni od 0,48 EUR po dionici. Povećanje kapitala u potpunosti je upisao GFFS u obliku unosa u stvarima. Taj je unos u stvarima bio u obliku svih dionica Nove TT banke u vlasništvu GFFS-a ukupne vrijednosti 681 milijun EUR. Nakon te transakcije udjel GFFS-a u Banci povećao se s 93,5 % na 95,2 %.

(59)

Banka je ostvarila korist od mjera potpore u obliku kapitala A, B1, B2, B3, B4 i C te od mjera potpore za likvidnost L1 i L2. Proton banka i banka Nea Proton ostvarile su korist od sljedećih mjera: Pr1, Pr2 Pr3, NP1, NP2 i NP3. T Banka, TT banka i Nova TT banka ostvarile su korist od mjera T, TT, NTT1 i NTT2.

(60)

Banka je primila nekoliko oblika potpore u okviru programa potpore grčkim bankama, mjere dokapitalizacije, mjere osiguranja jamstva i mjere zaduživanja izdavanjem državnih obveznica.

(61)

Banka je ostvarila te i dalje ostvaruje korist od potpore u okviru mjere osiguranja jamstva i mjere zaduživanja izdavanjem državnih obveznica. Ta će se potpora u ovoj Odluci navoditi kao „mjera L1”. Jamstva odobrena Banci 30. studenoga 2013. (45) iznosila su oko 13,9 milijardi EUR. Na taj dan nije postojao nepodmiren zajam u državnim obveznicama Banci. Banka je 15. travnja 2011. primila zajmove u državnim obveznicama u iznosu 1 737 milijuna EUR i ostvarila korist od 13,6 milijardi EUR državnih jamstava odobrenih u okviru programa potpore grčkim bankama.

(62)

U okviru plana restrukturiranja Banke koji su grčka nadležna tijela dostavila Komisiji 16. ožujka 2014. grčka nadležna tijela obavijestila su o svojoj namjeri da nastave odobravati jamstva i izdavati zajmove u državnim obveznicama u okviru programa tijekom razdoblja restrukturiranja.

(63)

Banka je u svibnju 2009. primila dokapitalizaciju od 950 milijuna EUR (46) (mjera A) u okviru mjere dokapitalizacije programa potpore grčkim bankama. Ta je dokapitalizacija iznosila oko 2 % rizikom ponderirane imovine kojom je Banka raspolagala u to vrijeme.

(64)

Dokapitalizacija je bila u obliku povlaštenih dionica koje je upisala Grčka, s kuponom od 10 % i dospijećem od pet godina. Trajanje povlaštenih dionica produženo je i njihova naknada povećana u 2010. Od tada, ako se povlaštene dionice ne otkupe u roku od pet godina od njihova izdavanja i ako se na glavnoj skupštini dioničara ne donese odluka o otkupu tih dionica, grčki ministar financija povećat će kupon za 2 % godišnje na kumulativnoj osnovi (tj. kupon od 12 % za šestu godinu, 14 % za sedmu godinu itd.).

(65)

Likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama iznimna je mjera kojom se solventnim financijskim institucijama koje su suočene s privremenim problemima u pogledu likvidnosti omogućava primanje financijskih sredstava iz Eurosustava, pri čemu ta operacija nije dio jedinstvene monetarne politike. Kamatna stopa koju te financijske institucije plaćaju za tu likvidnosnu pomoć iznosi […] baznih bodova više od kamate koju plaćaju Središnjoj banci za redovito refinanciranje.

(66)

Grčka središnja banka nadležna je za program likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama, što znači da sve troškove i rizike koji proizlaze iz pružanja te pomoći snosi Grčka središnja banka (47). Grčka je Grčkoj središnjoj banci odobrila državno jamstvo koje se primjenjuje na ukupni iznos likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama koji je odobrila Grčka središnja banka. Donošenjem članka 50. stavka 7. Zakona 3943/2011, kojim je izmijenjen članak 65. stavak 1. Zakona 2362/1995 ministru financija omogućeno je odobravanje jamstava u ime države Grčkoj središnjoj banci kako bi se zaštitila potraživanja Grčke središnje banke prema kreditnim institucijama. Banke koje ostvaruju korist od likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama moraju plaćati državi naknadu za jamstvo u vrijednosti […] baznih bodova.

(67)

Banka je 31. prosinca 2011. Banka ostvarila korist od 14,95 milijardi EUR likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država (48), dok je od 31. prosinca 2012. Banka ostvarila korist od 12 milijardi EUR likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država.

(68)

Banka je od 2012. ostvarila korist od niza mjera potpore u obliku koju je dodijelio GFFS. U tablici 6. prikazan je pregled tih mjera potpore.

Tablica 6

Mjere potpore u obliku kapitala odobrene Banci preko GFFS-a

(69)

U uvodnim izjavama 15. do 32. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke naveden je detaljan opis prve dokapitalizacije za premošćivanje iz svibnja 2012. (mjera B1). Pozadina i glavna obilježja te mjere objašnjeni su u ovom odjeljku.

(70)

GFFS je 20. travnja 2012. Banci dostavio pismo u kojem se obvezao na sudjelovanje u planiranom povećanju temeljnog kapitala Banke iznosom od najviše 4,2 milijarde EUR.

(71)

U okviru mjere B1 GFFS je 28. svibnja 2012. Banci prenio obveznice EFFS-a u iznosu od 3,97 milijardi EUR u skladu s odredbama o dokapitalizacijama za premošćivanje iz Zakona 3864/2010 o uspostavi GFFS-a („Zakon o GFFS-u”). Obveznice EFFS-a prenesene Banci bile su obveznice EFFS-a s promjenjivom kamatnom stopom s rokom dospijeća od šest i deset godina i datumom izdavanja 19. travnja 2012. Komisija je u uvodnoj izjavi 48. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke već utvrdila da je „dokapitalizacija za premošćivanje zaključena 28. svibnja 2012. provedba obveze preuzete u pismu o preuzimanju obveze te stoga predstavlja nastavak iste potpore”. Grčka središnja banka izračunala je i iznose iz pisma o preuzimanju obveze i iznose iz prve dokapitalizacije za premošćivanje kako bi osigurala da je Banka ostvarila ukupnu stopu kapitala od 8 % na dan 31. prosinca 2011., datum retroaktivnog knjiženja dokapitalizacije za premošćivanje u poslovne knjige Banke. Kako je vidljivo iz tablice 3., mjerom B1 obuhvaćen je tek ograničen dio ukupnih potreba za kapitalom utvrđenih u ispitivanju otpornosti na stres iz 2012. Banka je trebala prikupiti kapital u okviru budućeg povećanja kapitala, a dokapitalizacija za premošćivanje bila je namijenjena samo za očuvanje prihvatljivosti Banke za financiranje koje osigurava ESB do provedbe tog povećanja kapitala.

(72)

Za razdoblje od datuma prve dokapitalizacije za premošćivanje do datuma konverzije prve dokapitalizacije za premošćivanje u redovne dionice i druge konvertibilne financijske instrumente, u sporazumu između Banke i GFFS-a prije upisa propisano je da Banka mora platiti GFFS-u godišnju naknadu u iznosu 1 % nominalne vrijednosti obveznica EFFS-a i da se sve isplate kupona i kamata obračunanih na obveznice EFFS-a za to razdoblje smatraju dodatnim unosom kapitala GFFS-a (49).

(73)

Banka je u jesen 2012. uknjižila dodatne gubitke. Njezin se kapital stoga ponovno smanjio na razinu ispod minimalnih kapitalnih zahtjeva za prihvatljivost za financiranje koje osigurava ESB.

(74)

Kao posljedica toga druga dokapitalizacija za premošćivanje postala je potrebna. GFFS je 21. prosinca 2012. proveo drugu dokapitalizaciju za premošćivanje u iznosu od 1 341 milijun EUR (mjera B2), koji je ponovno isplaćen prijenosom obveznica EFFS-a Banci.

(75)

Uz drugu dokapitalizaciju za premošćivanje, GFFS je Banci 21. prosinca 2012. dostavio pismo o preuzimanju obveze u pogledu sudjelovanja u povećanju temeljnog kapitala Banke i u izdavanju konvertibilnih instrumenata koji će se izdati, i to u ukupnom iznosu od 528 milijuna EUR (mjera B3).

(76)

Ukupni iznos dviju dokapitalizacija za premošćivanje (mjere B1 i B2) i dodatnog iznosa na koji se obvezao u prosincu 2012. (mjera B3) značio je da se GFFS obvezao namiriti ukupne potrebe za kapitalom utvrđene u okviru ispitivanja otpornosti na stres iz 2012. (5 839 milijuna EUR (50)).

(77)

Na glavnoj skupštini dioničara 30. travnja 2013. odobreno je povećanje temeljnog kapitala Banke u iznosu od 5 839 milijuna EUR („dokapitalizacija iz proljeća 2013.”). Banka je stoga izdala 3 789 317 357 novih dionica s nominalnom vrijednošću od 0,30 EUR po cijeni od 1,54 EUR po dionici.

(78)

Istog je dana na glavnoj skupštini dioničara odlučeno i da će puni iznos kapitala pružiti GFFS i da će ga platiti u stvarima, tj. u obliku obveznica EFFS-a.

(79)

Posljedično, GFFS je izvršio dokapitalizaciju Banke u iznosu od ukupno 5 839 milijuna EUR u obliku redovnih dionica u svibnju 2013. (mjera B4). Taj je iznos jednak zbroju mjera B1, B2 i B3.

(80)

Dokapitalizacijom iz proljeća 2013. prva i druga dokapitalizacija za premošćivanje (mjere B1 i B2) pretvorene su u trajnu dokapitalizaciju te je provedena obveza u pogledu odobravanja dodatne potpore u obliku kapitala (mjera B3).

(81)

Cijena novih dionica utvrđena je na 50 % prosječne cijene dionica na burzi tijekom 50 dana trgovanja prije određivanja cijene, ponderirane s obzirom na obujam. Kao rezultat spajanja dionica (eng. reverse stock split) koje je dogovoreno na glavnoj skupštini dioničara 30. travnja 2012. (51) cijena novih dionica određena je na 1,54 EUR po dionici.

(82)

Odmah nakon dokapitalizacije iz proljeća 2013. GFFS je postao većinski dioničar Banke s udjelom od 98,56 %. Međutim, nakon što je Banka provela još jednu mjeru upravljanja pasivom, taj se udjel smanjio na 93,55 % u lipnju 2013. (vidjeti odjeljak 2.4.5.). Banka je u kolovozu 2013. izdala nove dionice GFFS-u kako bi kupila Novu TT banku, zbog čega se GFFS-ov udjel povećao na 95,23 % (52).

(83)

Grčka središnja banka objavila je 6. ožujka 2014. rezultate ispitivanja otpornosti na stres provedenog u drugoj polovini 2013. Grčka središnja banka navela je da bi u osnovnom scenariju potrebe Banke za kapitalom za razdoblje od 2014. od 2016. dosegle 2 945 milijuna EUR.

(84)

GFFS je 31. ožujka 2014. poslao pismo Banci u kojem je naveo da ima namjeru i mogućnost zaštititi sva povećanja temeljnog kapitala provedena u skladu sa Zakonom o GFFS-u 3864/2010 kako je izmijenjen 30. ožujka 2014. za koja se zahtijeva da budu u skladu s potrebama za kapitalom utvrđenima tijekom ispitivanja otpornosti na stres. U Zakonu o GFFS-u određeno je da, ako na kraju razdoblja upisa postoji nedostatna potražnja privatnih ulagatelja po cijeni koju je odredilo Opće vijeće GFFS-a na temelju dviju nezavisnih procjena, GFFS upisuje sve preostale dionice, podložno prethodnoj konverziji postojećeg podređenog instrumenta kapitala Banke u dionice kako je navedeno u članku 6.a.

(85)

Na izvanrednoj skupštini dioničara 12. travnja 2014. odobreno je povećanje temeljnog kapitala u iznosu od 2 864 milijuna EUR u skladu sa Zakonom o GFFS-u i navedeno da cijena po kojoj se nude dionice ne može biti niža od nominalne cijene u iznosu od 0,30 EUR po dionici i minimalne cijene koju treba odrediti GFFS (53).

(86)

U skladu sa Zakonom o GFFS-u GFFS je zadužio dva neovisna savjetnika za određivanje vrijednosti Banke. Ta su dva savjetnika 10. travnja 2014. dovršila svoje zadatke te je svaki naveo raspon u kojem se nalazi vrijednost Banke. Ta se dva raspona u znatnoj mjeri preklapaju. Na temelju tih procjena Opće vijeće GFFS-a odredilo je 14. travnja 2014. cijenu koja odgovara minimalnoj cijeni po kojoj se nove dionice Banke mogu ponuditi ulagateljima i cijenu po kojoj će zaštititi ponudu vlasničkog kapitala bude li se to zahtijevalo (54). Opće vijeće odobrilo je 15. travnja 2014. ponudu konzorcija ulagatelja da upiše nove dionice u vrijednosti od 1,3 milijarde EUR po cijeni od 0,30 EUR po dionici („temeljni ulagatelj” (55)  (56)).

(87)

Eurobanka je 24. travnja 2014. najavila početak prikupljanja ponuda (eng. book building) s cijenama od 0,30 EUR do 0,33 EUR (57). Bude li postojala dostatna potražnja za pokrivanje svih 2 864 milijuna EUR po cijeni iznad 0,30 EUR, temeljni ulagatelj morat će prilagoditi svoju cijenu višoj cijeni ili otkazati svoje naloge. U potonjem slučaju isplatit će mu se naknada. Bude li postojala dostatna potražnja privatnih ulagatelja (uključujući potražnju temeljnog ulagatelja) za pokrivanje svih 2 864 milijuna EUR po cijeni od 0,30 EUR, temeljni ulagatelj dobit će pravo prvenstva u raspodjeli. Ako po cijeni od 0,30 EUR ne bude postojala dostatna potražnja (uključujući potražnju temeljnog ulagatelja), podređeni dug bit će promijenjen u nove dionice. Kako je predviđeno u Zakonu o GFFS-u, sve neupisane dionice nakon konverzije podređenog duga upisat će GFFS po istoj cijeni, odnosno 0,30 EUR po dionici.

(88)

Proton Banka i banka Nea Proton od 2008. ostvaruju korist od niza mjera potpore. U tablici 7. prikazan je pregled tih mjera potpore.

Tablica 7

Pregled mjera potpore u obliku kapitala za Proton banku i banku Nea Proton

(89)

Grčka je u svibnju 2009. dokapitalizirala Proton banku s 80 milijuna EUR, što je iznosilo oko 4,6 % njezine rizikom ponderirane imovine u to vrijeme. Ta je dokapitalizacija izvršena u okviru mjere dokapitalizacije koja je dio programa potpore grčkim bankama. Dokapitalizacija je bila u obliku povlaštenih dionica.

(90)

Proton banka jednako je tako ostvarila korist od mjera potpore u okviru mjera osiguranja jamstva i zaduživanja izdavanjem državnih obveznica koje su dio programa potpore grčkim bankama. Proton banka primila je u travnju 2009. grčke državne vrijednosne papire u iznosu od 78 milijuna EUR (mjera Pr2), a u srpnju 2010. primila je državno jamstvo za izdane obveznice u nominalnom iznosu od 149,4 milijuna EUR (mjera Pr3). Obveznice s državnim jamstvom prenesene su na banku Nea Proton na dan likvidacije, ali su ukinute 5. siječnja 2012. Grčki državni vrijednosni papiri dospjeli su u prosincu 2011. nakon čega nisu obnovljeni.

(91)

U kontekstu likvidacije Proton banke grčka nadležna tijela utvrdila su manjak sredstava u banci Nea Proton. U skladu s odlukom Grčke središnje banke od 9. listopada 2011., u okviru programa za likvidacije GJFDU-a banci Nea Proton isplaćena su 862 milijuna EUR u prosincu 2011. Nakon što je 19. siječnja 2012. Grčka središnja banka dovršila izračun manjka sredstava koji je iznosio 1 121,6 milijuna EUR, u skladu s odlukom Grčke središnje banke od 9. travnja 2012. (58) GFFS (59) je platio preostali iznos od 259,6 milijuna EUR 14. svibnja 2012. Programom za likvidacije GJFDU-a i GFFS-a time je pokriven taj manjak sredstava.

(92)

GFFS je banci Nea Proton osigurao državnu potporu u obliku početnog temeljnog kapitala (redovnih dionica) u vrijednosti od 250 milijuna EUR, isplaćenoj u dvjema tranšama, 9. listopada 2011. i 3. veljače 2012.

(93)

U skladu s ažuriranim planom restrukturiranja banke Nea Proton dostavljenim 16. srpnja 2012., što je bila najnovija verzija tog plana koja je dostavljena Komisiji u vrijeme Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton, Banci Nea Proton bio je potreban dodatni kapital u iznosu od 300 milijuna EUR. Taj je dodatni kapital bio potreban dijelom zato što je banka Nea Proton pretrpjela gubitke kao rezultat programa UPS-a (gubitci od umanjenja vrijednosti za 2011. iznosili su 146,5 milijuna EUR u pogledu GDO-ova, a dodatna umanjenja vrijednosti od 22 milijuna EUR uključena su u rezultate prvog tromjesečja 2012.). Banci Nea Proton bio je potreban dodatni kapital i zato što su se rezerviranja povećala od 2011. do 2016. u odnosu na pretpostavljene razine u vrijeme osnivanja banke Nea Proton.

(94)

U skladu s ažuriranim planom restrukturiranja banke Nea Proton dostavljenim 16. srpnja 2012. te predviđene potrebe za kapitalom trebale su biti pokrivene očekivanom dokapitalizacijom od 285 milijuna EUR 2012. i očekivanom dokapitalizacijom od 15 milijuna EUR 2014. De facto, GFFS je na kraju dokapitalizirao banku Nea Proton s 230 milijuna EUR 1. kolovoza 2012. i s 35 milijuna EUR 31. prosinca 2012.

(95)

U okviru ugovora u prodaji od 15. srpnja 2013. GFFS se već bio obvezao dokapitalizirati banku Nea Proton iznosom od 395 milijuna EUR (60). GFFS je platio iznos od 395 milijuna EUR 28. kolovoza 2013.

(96)

T banka, TT banka i Nova TT banka ostvarile su korist od niza mjera potpore od 2008. U tablici 8. prikazan je pregled tih mjera potpore.

Tablica 8

Pregled mjera potpore za T banku i TT banku

(97)

Manjak financijskih sredstava proizišao iz prijenosa aktivnosti T banke na TT banku, koji predstavlja razliku između fer vrijednosti imovine prenesene s T banke na TT banku i fer vrijednosti prenesenih obveza, financiran je iz programa za likvidacije GJFDU-a i iz GFFS-a. U skladu s odlukom Grčke središnje banke od 17. prosinca 2011. u okviru programa za likvidacije GJFDU-a plaćen je iznos od 450 milijuna EUR (62) koji je činio oko dvije trećine procijenjenog manjka sredstava. Nakon dovršetka izračuna manjka financijskih sredstava koji je iznosio oko 677 milijuna EUR, u skladu s odlukom Grčke središnje banke od 9. travnja 2012. (63) GFFS (64) je 14. veljače 2013. platio Novoj TT banci iznos od 227 milijuna EUR (65).

(98)

TT banka primila je od Grčke u svibnju 2009. dokapitalizaciju u vrijednosti od 224,96 milijuna EUR, što je iznosilo oko 2,9 % njezine rizikom ponderirane imovine u to vrijeme. TT banka primila je dokapitalizaciju u okviru mjere dokapitalizacije koja je dio programa potpore grčkim bankama. Dokapitalizacija je bila u obliku povlaštenih dionica.

(99)

GFFS je financirao manjak financijskih sredstava u Novoj TT banci, koji je predstavljao razliku između vrijednosti imovine prenesene iz TT banke na Novu TT banku i nominalne vrijednosti prenesenih obveza. U skladu s odlukom Grčke središnje banke od 18. siječnja 2013., GFFS je 29. siječnja 2013. platio iznos od 2 730,8 milijuna EUR (66) koji je činio oko dvije trećine procijenjenog manjka sredstava. Nakon što je Grčka središnja banka dovršila izračun manjka sredstava koji je iznosio 3 732,6 milijuna EUR (67), u skladu s odlukom Grčke središnje banke od 21. svibnja 2013. GFFS je 14. lipnja 2013. platio Novoj TT banci preostali iznos od 1 001,7 milijuna EUR.

(100)

GFFS je bio jedini dioničar Nove TT banke te joj je omogućio državnu potporu u obliku početnog temeljnog kapitala (redovnih dionica) u iznosu od 500 milijuna EUR.

(101)

Grčka je 16. travnja 2014. dostavila plan restrukturiranja Banke u kojem je objašnjeno na koji način Banka, kao kombinirani subjekt nastao preuzimanjem banke Nea Proton i Nove TT banke, namjerava ponovno uspostaviti svoju dugoročnu održivost.

(102)

U okviru plana restrukturiranja Banka će se usredotočiti na svoje osnovne bankarske djelatnosti u Grčkoj. Iako je njezino inozemno poslovanje činilo oko 26 % kredita u 2010. (68), taj je udjel pao na 20 % već krajem 2012. te će se dalje smanjivati do […] % do kraja 2018. (69)

(103)

Glavni je prioritet Banke ponovno uspostaviti profitabilno i održivo bankarsko poslovanje u Grčkoj do kraja razdoblja restrukturiranja (31. prosinca 2018.). U tu svrhu plan za restrukturiranje uključuje niz mjera kojima se namjeravaju poboljšati operativna učinkovitost i neto kamatna marža banke te mjere kojima se poboljšavaju njezina kapitalna pozicija i struktura bilance.

(104)

U pogledu operativne učinkovitosti Banka je već započela s opsežnim programom racionalizacije davno prije preuzimanja Nove TT banke i banke Nea Proton. Od 2010. smanjila je svoju fizičku prisutnost u Grčkoj. Na samostalnoj osnovi (isključujući preuzimanja Nove TT banke i banke Nea Proton) smanjila je broj svojih podružnica s 564 u lipnju 2008. na […] 2014. te je smanjila i broj zaposlenika u Grčkoj (s 10 142 u 2008. na 9 037 u 2012.) (70).

(105)

Do završetka plana restrukturiranja Banka planira dodatno smanjiti i broj podružnica, sa 645 pro forma na dan 31. prosinca 2012. na […] na dan 31. prosinca 2018., kao i broj zaposlenika, s 12 430 na […] na osnovi pro forma, tj. uzimajući u obzir banku Nea Proton i Novu TT banku (71).

(106)

Povećanje učinkovitosti u smislu podružnica i zaposlenika pomoći će u smanjenju ukupnog troška kombiniranog bankarskog poslovanja u Grčkoj za […] % s 913 milijuna EUR na godišnjoj osnovi u 2013. (72) na […] milijuna u 2018. (73) Posljedično, očekivani omjer troškova i prihoda bankarskog poslovanja Banke u Grčkoj smanjit će se sa 60 % u 2012. na manje od […] % na kraju razdoblja restrukturiranja.

(107)

U planu restrukturiranja opisano je i na koji će način Banka smanjiti svoje troškove financiranja, što je presudno za ponovnu uspostavu održivosti. Banka očekuje da će moći plaćati niže kamatne stope na svoje depozite na temelju stabilnijeg okruženja i posebno na temelju predviđene stabilizacije i oporavka grčkog gospodarstva, za koje se očekuje da će se ponovno poboljšati od 2014. nadalje. Očekuje se da će se marže na depozite (prosjek oročenih depozita, depozita po viđenju i stopa štednje) u Grčkoj smanjiti s 223 bazna boda 2012. na […] baznih bodova 2018. (74) To smanjenje marži postići će se uglavnom plaćanjem znatno nižih stopa na oročene depozite. Slično tome, ovisnost Banke o likvidnosnoj pomoći u izvanrednim situacijama i širem financiranju iz Eurosustava smanjit će se s 42,9 % njezine ukupne imovine na razini grupacije u 2012. na […] % u 2018. (75).

(108)

U planu restrukturiranja predviđeno je da će Banka ojačati i svoju bilancu. Njezin omjer neto kredita i depozita u Grčkoj smanjit će se na […] % 2018. (smanjenje sa 160 % 2012. i 115 % 2013.) (76), dok će se njezina adekvatnost kapitala poboljšati sa stopom osnovnog kapitala od […] % na razini grupacije u 2018. (77) (za razliku od negativnog kapitala prije prve dokapitalizacije za premošćivanje).

(109)

Još je jedan od strateških prioriteta Banke upravljanje lošim kreditima. Uz poboljšanje kreditnih postupaka u pogledu davanja novih kredita i restrukturiranja loših kredita, plan restrukturiranja usredotočen je na rješavanje umanjenih izloženosti stvaranjem nove jedinice za klijente u statusu neispunjavanja obveza. Ta će jedinica biti posvećena restrukturiranju umanjenih izloženosti. Ostvarit će korist od stručnosti 30 do 50 upravitelja poslovnih odnosa s klijentima koji su u statusu neispunjavanja obveza (78). Stopa loših kredita dosegnut će […] % na razini grupacije u 2015. ([…] % u 2015. za grčko domaće tržište (79)) i zatim se početi smanjivati, s očekivanom stopom od […] % na kraju razdoblja restrukturiranja (80) (30 % u Grčkoj prije otpisa dugova). Umanjenja vrijednosti kredita Grčke središnje banke smanjit će se s 1 652 milijuna EUR 2013. na […] milijuna EUR 2018. (81) zahvaljujući oporavku grčkoga gospodarstva.

(110)

Povećanje operativne učinkovitosti, smanjenje neto kamatne marže i smanjenje troška rizika omogućit će Banci da od 2015. bude profitabilna u Grčkoj. Banka predviđa da će, na konsolidiranoj razini, njezini gubitci iznositi […] milijuna EUR 2014. i […] milijuna EUR 2015., dok će njezina dobit iznositi […] milijuna EUR u 2016., […] milijuna EUR u 2017. i […] milijuna EUR u 2018. (82) Njezin konsolidirani povrat na kapital dosegnut će […] % 2018. (83) Ta će se razina profitabilnosti ostvariti uglavnom zahvaljujući grčkom tržištu (s povratom na kapital od […] % na kraju razdoblja restrukturiranja) dok će […] i […] zabilježiti niže razine profitabilnosti ([…] % odnosno […] %).

(111)

Banka je već počela razduživati i restrukturirati svoju međunarodnu mrežu. Već je prodala društva kćeri u Turskoj (Eurobank Tefken) i Poljskoj (EFG Poland). Komercijalna razlika, tj. razlika između nepodmirenog iznosa depozita i nepodmirenog iznosa kredita za određeno društvo kćer, preostale međunarodne mreže smanjila se s 1,7 milijardi EUR 2010. na 0,8 milijardi EUR, a operativni troškovi smanjili su se za 9 % između 2010. i 2012. (84).

(112)

Banka će nastaviti razduživati i restrukturirati svoju međunarodnu mrežu. Točnije, Banka se obvezala da će smanjiti veličinu svojeg portfelja međunarodne imovine na 8,77 milijardi EUR do 30. lipnja 2017. Banka se obvezala i da će dodatno smanjiti taj portfelj na 3,5 milijardi EUR bude li GFFS trebao unijeti više od milijarde eura u okviru predstojećeg povećanja temeljnog kapitala.

(113)

Jedna je od mogućnosti koju je Banka razmotrila u okviru plana restrukturiranja kako bi se uskladila s tim ciljem prodaja njezinih aktivnosti u […] (85).

(114)

Ta otuđenja predstavljaju […] % inozemne imovine Banke na dan 31. prosinca 2012. Inozemna imovina stoga bi 31. prosinca 2018. iznosila […] milijardi EUR, a međunarodna mreža bila bi usredotočena na […] i […].

(115)

U planu restrukturiranja istaknuta je potreba za smanjenjem ovisnosti inozemnih društava kćeri o grčkom matičnom društvu u pogledu potreba za financiranjem te za nastavkom zaštite kapitalne pozicije Banke.

(116)

U tu svrhu Banka planira provesti program znatnog smanjenja troškova u međunarodnoj mreži, […]. Na primjer, u […] će se zatvoriti […] podružnica i smanjiti broj zaposlenika za […] zaposlenika od 31. prosinca 2012. do prodaje podružnice u […] (86).

(117)

Banka će svoje ukupno financiranje inozemnih društava kćeri smanjiti s dvije milijarde EUR 2012. na […] 2018. (87), a povrat na kapital dosegnut će […] % i […] % […] odnosno […].

(118)

Banka je smanjila svoj udjel u društvu kćeri za nekretnine Eurobank Properties na manje od 35 % povećanjem temeljnog kapitala, što je imalo pozitivan utjecaj na stopu osnovnog kapitala Banke (88). Banka će u potpunosti prodati to društvo kćer do 31. prosinca 2018.

(119)

Banka jednako tako planira prodati svoja društva kćeri za osiguranje do […].

(120)

Banka je uspješno prikupila kapital na tržištu i time smanjila potrebu za državnom potporom.

(121)

Udjeli dioničara znatno su razvodnjeni zbog dokapitalizacije iz proljeća 2013. s obzirom na to da je GFFS dobio 98,56 % dionica Banke, nakon čega je prethodno postojećim dioničarima preostalo samo 1,44 % udjela. Stoga je GFFS preuzeo potpunu kontrolu nad Bankom u lipnju 2013. Od 2008. nisu isplaćene dividende u novcu.

(122)

Banka je u veljači 2012. ponudila otkupiti hibridne instrumente od privatnih ulagatelja po cijeni između 40 % i 50 % njihove nominalne vrijednosti. Ta je otkupna cijena određena na temelju tržišne vrijednosti instrumenata i sadržavala je premiju ne veću od deset postotnih bodova koja je dodana kao poticaj ulagateljima da sudjeluju u otkupu. Ponuda je prihvaćena za gotovo 50 % ukupne nominalne vrijednosti instrumenata čime je Banka, nakon što je uzela u obzir troškove transakcije, ostvarila dobit od 248 milijuna EUR (89).

(123)

Banka je u svibnju 2013. najavila još jednu mjeru upravljanja pasivom. Banka je vjerovnicima ponudila priliku da pretvore svoje vrijednosne papire niže razine osnovnog i dopunskog kapitala, s nepodmirenim iznosom od 662 milijuna EUR, u redovne dionice po nominalnoj vrijednosti. Cijena pretvorbe određena je na razini jednakoj cijeni upisa koju je GFFS platio u okviru dokapitalizacije iz proljeća 2013. (90) Ponuda je prihvaćena za 48 % vrijednosnih papira. S obzirom na to da su imatelji obveznica niže razine osnovnog i dopunskog kapitala pretvorili svoje vrijednosne papire u niže podređene instrumente bez novčane naknade, prikupljeni kapital dosegnuo je 317 milijuna EUR.

(124)

Kao rezultat dvaju otkupa, iznos podređenog i hibridnog duga smanjio se s 1 045 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2011. na 283 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2013. (91).

(125)

Grčka se obvezala da će Banka i njezina povezana društva provesti plan restrukturiranja dostavljen 16. travnja 2014. te je preuzela dodatne obveze u pogledu provedbe plana restrukturiranja („preuzete obveze”). U ovom se odjeljku navodi sažetak preuzetih obveza iz Priloga.

(126)

Grčka se najprije obvezala da će Banka restrukturirati svoje komercijalne djelatnosti u Grčkoj ograničavanjem najvećeg broja podružnica i zaposlenika te najvišeg iznosa ukupnih troškova s kojima će se uskladiti do 31. prosinca 2017. (92).

(127)

Grčka se obvezala i da će Banka smanjiti trošak depozita prikupljenih u Grčkoj i uskladiti se s najvećim omjerom neto kredita i depozita do 31. prosinca 2017. (93).

(128)

U pogledu inozemnih društava kćeri Banke Grčka se obvezala da Banka neće davati dodatnu kapitalnu potporu osim ako su ispunjeni prethodno utvrđeni uvjeti. Grčka se obvezala i da će Banka znatno razdužiti svoju međunarodnu imovinu do 30. lipnja 2018. (94).

(129)

Grčka se obvezala da će Banka otuđiti svoje aktivnosti povezane s osiguranjem, svoje društvo kćer za nekretnine i niz vrijednosnih papira te da će smanjiti veličinu svojeg portfelja privatnog kapitala. Uz to, Banka neće kupovati špekulativne vrijednosne papire, uz ograničen broj iznimaka (95).

(130)

Grčka je izvršila niz preuzetih obveza u pogledu korporativnog upravljanja Banke. Obvezala se da će ograničiti naknade zaposlenicima i upraviteljima Banke, da će uskladiti Banku s grčkim pravom u pogledu korporativnog upravljanja i uspostaviti učinkovitu i primjerenu organizacijsku strukturu (96).

(131)

Grčka se obvezala i da će Banka poboljšati svoju kreditnu politiku kako bi spriječila diskriminaciju u svim fazama postupka davanja kredita i osigurala da se odlukama o odobravanju i restrukturiranju kredita nastoji povećati profitabilnost Banke na najveću moguću razinu. Grčka se obvezala da će Banka poboljšati praćenje kreditnog rizika te restrukturiranja kredita (97).

(132)

Niz preuzetih obveza odnosi se na poslovanje Banke s povezanim dužnicima. Tim se preuzetim obvezama namjerava osigurati da Banka ne odstupa od razborite bankarske prakse pri odobravanju ili restrukturiranju kredita svojim zaposlenicima, upraviteljima i dioničarima te javnim subjektima, političkim strankama i medijskim društvima (98).

(133)

Konačno, Grčka se obvezala da će uvesti dodatna ograničenja za Banku, kao što su zabrana isplate kupona i dividendi, zabrana preuzimanja i zabrana oglašavanja (99).

(134)

Te će preuzete obveze do 31. prosinca 2018. pratiti povjerenik za praćenje.

(135)

Neovisno o tome, u okviru trenutačnog povećanja kapitala Banke, s obzirom na to da GFFS štiti povećanje kapitala Grčka se obvezala da će provesti mjere predviđene člankom 6.a Zakona o GFFS-u, kako je izmijenjen 30. ožujka 2014., kojima se namjerava raspodijeliti preostali iznos manjka kapitala kreditne institucije imateljima njezinih instrumenata kapitala i drugih podređenih obveza, prema potrebi, prije svake dokapitalizacije koju provodi GFFS.

(136)

Komisija je 27. srpnja 2012. pokrenula službeni istražni postupak kako bi provjerila jesu li ispunjeni uvjeti iz Komunikacije o bankarstvu iz 2008. (100) u pogledu primjerenosti, nužnosti i razmjernosti prve dokapitalizacije za premošćivanje koju je u korist Banke proveo GFFS (mjera B1).

(137)

U pogledu primjerenosti te mjere, s obzirom na to da je potpora pristigla nakon prethodne dokapitalizacije i potpore za likvidnost i uzimajući u obzir dugo razdoblje sanacije, Komisija je izrazila sumnje u to da je Banka poduzela sve moguće radnje kako bi izbjegla buduće potrebe za potporom (101). Uz to, Komisiji nije bilo jasno tko će upravljati Bankom nakon što je prva dokapitalizacija za premošćivanje zamijenjena trajnom dokapitalizacijom (102) s obzirom na to da bi Bankom mogla početi upravljati država ili manjinski privatni vlasnici. Komisija je napomenula da bi htjela osigurati da se kvaliteta upravljanja Bankom i posebno njezin postupak davanja kredita ne pogoršaju ni u jednom od tih dvaju slučajeva.

(138)

U pogledu nužnosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, u uvodnoj izjavi 66. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke Komisija je izrazila sumnju u pogledu toga jesu li bile poduzete sve moguće mjere kako bi se izbjegla buduća potreba Banke za potporom. Nadalje, s obzirom na to da trajanje razdoblja dokapitalizacije za premošćivanje nije bilo točno određeno, Komisija nije mogla zaključiti je li ono bilo dostatno i u skladu s načelima naknade i podjele obveza u okviru pravila za državne potpore. Osim toga, s obzirom na to da uvjeti konverzije prve dokapitalizacije za premošćivanje u trajnu dokapitalizaciju nisu bili poznati u vrijeme donošenja Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke, Komisija ih nije mogla procijeniti.

(139)

U pogledu razmjernosti mjere Komisija je izrazila sumnje u pogledu dostatnosti zaštite (zabrane oglašavanja, zabrane isplate kupona i dividendi, zabrane opcija kupnje i zabrane otkupa kako je opisano u uvodnoj izjavi 71. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke) u pogledu prve dokapitalizacije za premošćivanje. Nadalje, u uvodnoj izjavi 72. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke Komisija je navela da bi zbog nedostatka pravila kojima se sprječava da GFFS koordinira sve četiri najveće grčke banke (odnosno Banku, banku Alpha, GSB i Piraeus) i zbog nedostatka primjerene zaštite kako bi se izbjeglo dijeljenje poslovno osjetljivih informacija moglo doći do narušavanja tržišnog natjecanja Stoga je Komisija predložila imenovanje povjerenika za praćenje koji bi bio fizički prisutan u Banci.

(140)

Komisija je 26. srpnja 2012. pokrenula službeni istražni postupak kako bi provjerila jesu li intervencija u vrijednosti 1 122 milijuna EUR u okviru programa za likvidacije GJFDU-a (mjera NP1) te GFFS-ova dokapitalizacija od 250 milijuna EUR i dokapitalizacije ukupne vrijednosti od 300 milijuna EUR (mjera NP2) za banku Nea Proton bile u skladu s općim kriterijima spojivosti i zahtjevima iz Komunikacije o bankarstvu iz 2008., Komunikacije o dokapitalizaciji (103) i Komunikacije o restrukturiranju (104) (ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti, podjela obveza i ograničavanje potpore na najmanju potrebnu mjeru te ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja).

(141)

U pogledu primjerenosti mjera Komisija je navela da su te mjere bile primjerene kao potpora za sanaciju.

(142)

U pogledu nužnosti mjera Komisija je napomenula da je intervencija u obliku programa za likvidacije GJFDU-a bila potrebna i u pogledu njezina iznosa i u pogledu oblika, a dokapitalizacije GFFS-a bile su potrebne samo u pogledu oblika. Međutim, u pogledu iznosa dokapitalizacija GFFS-a u Komisija je u uvodnoj izjavi 59. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton izrazila sumnje u pogledu mogućnosti banke Nea Proton da ponovno uspostavi svoju dugoročnu održivost na samostalnoj osnovi i u pogledu toga je li samostalno restrukturiranje bilo najjeftinija mogućnost. Nadalje, u uvodnim izjavama 60. i 61. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton Komisija je izjavila da su zbog nemogućnosti banke Nea Proton da u dostatnoj mjeri nadoknadi dokapitalizaciju GFFS-a nastale sumnje u pogledu temeljne stabilnosti banke, zbog čega je nastala potreba za dubinskim restrukturiranjem.

(143)

U pogledu razmjernosti mjera Komisija je smatrala da su te mjere bile razmjerne kao potpora za sanaciju.

(144)

U pogledu ponovne uspostave dugoročne održivosti banke Nea Proton, Komisija je u uvodnoj izjavi 65. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton izrazila sumnje u pogledu toga može li se uspostaviti održivost te banke na samostalnoj osnovi.

(145)

Komisija je izrazila sumnju da je predloženo restrukturiranje dostatno u usporedbi s dubinom potrebnog restrukturiranja s obzirom na nedostatak dostatne naknade.

(146)

Komisija je 6. svibnja 2013. pokrenula službeni istražni postupak kako bi provjerila jesu li financiranje u vrijednosti od 4,1 milijarde EUR za manjak sredstava za aktivnosti prenesene s TT banke na Novu TT banku (mjera NTT1), dokapitalizacija Nove TT banke koju je proveo GFFS u iznosu od 500 milijuna EUR (mjera NTT2), dokapitalizacija u iznosu od 224,96 milijuna EUR u obliku povlaštenih dionica u okviru Programa potpore grčkim bankama za TT banku (mjera TT) i intervencija od 0,68 milijardi EUR u okviru programa za likvidacije GJFDU-a u korist imovine T banke koja je prenesena na TT banku (mjera T) bili u skladu s općim kriterijima spojivosti i zahtjevima iz Komunikacije o bankarstvu iz 2008., Komunikacije o dokapitalizaciji i Komunikacije o restrukturiranju (ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti, podjela obveza i ograničavanje potpore na najmanju potrebnu mjeru te ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja).

(147)

Komisija je smatrala da su mjere NTT2 i NTT1 bile primjerene i nužne kao potpora za sanaciju s obzirom na njihov oblik. U pogledu nužnosti mjere NTT2 u smislu njezina iznosa, Komisija je, sumnjajući u dugoročnu održivost Nove TT banke na samostalnoj osnovi, smatrala da je moguće da restrukturiranje na samostalnoj osnovi nije jedina i najjeftinija raspoloživa mogućnost (105). U pogledu naknade za obje mjere Komisija je izjavila da je pokrivanje manjka financijskih sredstava konačan trošak bez poravnanja budućih prihoda, što je potaknulo potrebu za dubinskim restrukturiranjem (106).

(148)

U pogledu razmjernosti obiju mjera Komisija je smatrala da su mjere NTT2 i NTT1 bile razmjerne kao potpora za sanaciju u kratkoročnom smislu, ali je u uvodnoj izjavi 79. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke zatražila da se hitno uvedu mjere za ograničavanje negativnih učinaka prelijevanja.

(149)

U pogledu spojivosti mjere T Komisija je već bila privremeno odobrila tu mjeru kao potporu za sanaciju 16. svibnja 2012. u svojoj Odluci o likvidaciji T banke („Odluka o T banci”) (107), ali nije mogla dati konačno odobrenje za potporu aktivnostima T banke koje su prenesene na TT banku. Komisija je u Odluci o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke (108) produžila odobrenje mjere kao potpore za sanaciju dok ne donese konačnu odluku o ažuriranoj verziji plana restrukturiranja TT banke.

(150)

U pogledu spojivosti tih mjera s Komunikacijom o restrukturiranju, Komisija je izrazila sumnju u pogledu mogućnosti Nove TT banke da samostalno ponovno uspostavi dugoročnu održivost. Ta se sumnja temeljila na ograničenom broju predloženih mjera koje bi Nova TT banka poduzela za stvaranje dobiti u budućnosti, na nesigurnosti programa za dobrovoljno umirovljenje u pogledu trenutka provođenja i prihvaćenosti programa među zaposlenicima, na nedostatku daljnjih mjera za smanjenje troškova povezanih sa zaposlenicima, nedostatku mjera za racionalizaciju mreže podružnica nakon preuzimanja T banke i istodobnog neiskorištavanja mogućih sinergija (109).

(151)

Komisija je u uvodnim izjavama 90. i 91. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke izrazila zabrinutost u pogledu toga hoće li se ambiciozno smanjenje kamatnih marži na postojeće depozite i povećanje kreditnih marži na izdavanje novih kredita moći provesti, a da Nova TT banka ne izgubi znatan broj klijenata i ne odobri nikakve rizične kredite. Nadalje, Komisija je sumnjala da će Nova TT banka moći udvostručiti svoj kreditni portfelj kako je planirano i da će, s obzirom na nedostatak stručnosti, moći ostvariti planiranu znatnu stopu povećanja neto kamatnih prihoda.

(152)

Stoga je u uvodnoj izjavi 95. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke Komisija zauzela stav da bi se reintegracijom TT banke u veće održivo financijsko društvo povećali izgledi za održivost Nove TT banke jer bi se time omogućili racionalizacija troškova, ponovno određivanje cijene depozita i novih kredita te ponuda šireg raspona proizvoda.

(153)

Budući da su gospodarske aktivnosti koje su se prethodno provodile u okviru TT Banke prenesene na Novu TT banku, uključujući aktivnosti T banke, Komisija je pokrenula službeni istražni postupak u pogledu toga nudi li se mjerama T i TT dugoročno rješenje za održivost Nove TT banke i pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe.

(154)

U pogled podjele obveza Komisija je smatrala da se restrukturiranjem na samostalnoj osnovi povećavaju troškovi restrukturiranja, zbog čega je sumnjala da je državna potpora ograničena na najmanju mjeru. Nadalje, Komisija je napomenula da je, unatoč tome što je ostvarena dostatna podjela obveza među dionicima i podređenim dužnicima, što je vjerojatno najviše što je bilo izvedivo, nedostatak naknade pokrenuo potrebu za dubinskim restrukturiranjem, ne samo u smislu mjera održivosti, nego i u smislu mjera za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja. Komisija je napomenula i da je to što je velik dio nastalih gubitaka proizišao iz otpisa duga u korist države predstavljalo opravdanje za niže naknade (110).

(155)

U pogledu narušavanja tržišnog natjecanja Komisija je izjavila da su golemi iznos potpore koji su primile TT banka i prenesene aktivnosti T banke te nedostatak naknade bili znak da je potrebno dubinsko restrukturiranje i smanjenje prisutnosti Nove TT banke na tržištu. Nadalje, iako su gubitci najvećim dijelom proizišli iz GDO-ova, Komisija je uočila da TT banka raspolaže većim brojem GDO-ova nego ostale grčke banke u odnosu na njezinu veličinu te je smatrala da to odražava neprimjereno preuzimanje rizika (111). Konačno, napomenula je da bi, iako je Nova TT banka ostala na tržištu gotovo jednako dugo kao prethodno TT banka, narušavanje tržišnog natjecanja bilo ograničeno s obzirom na relativno malu veličinu Nove TT banke i to što ona ne posluje u inozemstvu. Međutim, Komisija je izrazila sumnje u pogledu toga jesu li poduzete dostatne mjere za ograničavanje pretjeranog narušavanja tržišnog natjecanja te je smatrala da bi mogle biti potrebne zabrana poduzetniku u vladajućem položaju na tržištu u pogledu određivanja cijena i druge mjere u pogledu ponašanja na tržištu (112).

(156)

Komisija je 3. siječnja 2013. primila primjedbe koje je dostavila banka iz Grčke u vezi s Odlukom o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke. Iz te su grčke banke primijetili da je dokapitalizacija grčkih banaka koju je proveo GFFS u načelu predstavljala pozitivan korak k zdravijem i održivijem bankarskom sustavu te nisu iskazali primjedbe na dokapitalizaciju Eurobanke.

(157)

Međutim, iako su izrazili svoju punu potporu načelu dokapitalizacije grčkih banaka koju provodi GFFS, iz te su grčke banke objasnili da se u cilju što manjeg narušavanja tržišnog natjecanja i izbjegavanja diskriminacije očekivalo da će dokapitalizacija koju provodi GFFS biti otvorena svim bankama koje posluju u Grčkoj u sličnim okolnostima.

(158)

Grčka je 5. rujna 2012. dostavila primjedbe koje su pripremili Grčka središnja banka i GFFS u vezi s Odlukom o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke.

(159)

U pogledu primjerenosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, u Grčkoj središnjoj banci napomenuli su da je iznos od 18 milijardi EUR kapitala s pomoću kojih je GFFS dokapitalizirao četiri najveće grčke banke u svibnju 2012. bio manji od konačnog iznosa koji je bio potreban kako bi te banke postupno dosegle i održale stopu osnovnog kapitala postavljenu na 10 % do lipnja 2012. i stopu osnovnog kapitala postavljenu na 7 % u okviru trogodišnjeg negativnog scenarija u stresnim uvjetima. Napomenuli su i da je prva dokapitalizacija za premošćivanje bila privremena s obzirom na to da bi se postupak dokapitalizacije zaključio povećanjima temeljnog kapitala tih četiriju banaka.

(160)

U Grčkoj središnjoj banci primijećeno je i da je dokapitalizacija najvećih grčkih banaka dio dugoročnijeg restrukturiranja grčkog bankarskog sektora. Napomenuto je da se u slučajevima u kojima banka ostaje u privatnom vlasništvu uprava najvjerojatnije neće mijenjati dok u slučaju u kojem je banka u državnom vlasništvu (odnosno, u vlasništvu GFFS-a), GFFS može imenovati novu upravu koju će, u svakom slučaju, procijeniti Grčka središnja banka. Iz Grčke središnje banke napomenuli su da oni neprekidno procjenjuju okvir korporativnog upravljanja, adekvatnost uprave i profil rizičnosti svake banke kako bi se osiguralo da se ne poduzima pretjerani rizik. Istaknuli su i da je GFFS već imenovao predstavnike u Upravnom odboru dokapitaliziranih banaka.

(161)

Što se tiče nužnosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, u Grčkoj središnjoj banci primijećeno je da je dokapitalizacija banke bila ograničena kako bi se osiguralo ispunjenje minimalnih kapitalnih zahtjeva (8 %) koji su tada bili primjenjivi. Navedeno je i da je razlog dugotrajnom razdoblju prije dokapitalizacije bilo izrazito pogoršanje poslovnog okruženja u Grčkoj i učinak programa UPS-a, složenost cijelog projekta i potreba za maksimalnim povećanjem sudjelovanja privatnih ulagatelja u povećanjima temeljenog kapitala.

(162)

U pogledu razmjernosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, u Grčkoj središnjoj banci istaknuli su da je potpuna provedba plana restrukturiranja koji će se dostaviti Komisiji zaštićena činjenicom da će obustava prava glasa GFFS-a biti ukinuta ako se, između ostalog, plan restrukturiranja bitno prekrši. U Grčkoj središnjoj banci isto su tako primijetili da razlog poteškoća Banke nije bila preniska procjena rizika koju je izvršila uprava Banke ili agresivne poslovne mjere.

(163)

Što se tiče primjerenosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, kako bi se riješilo pitanje mogućeg uplitanja države u slučaju da država osigura velike iznose državne potpore preko GFFS-a i GFFS ima puno pravo glasa, iz GFFS-a su izjavili da se banke koje financira GFFS ne smatraju javnim subjektima ili subjektima koje nadzire država i da njih ne bi nadzirala država nakon što ih GFFS trajno dokapitalizira. Iz GFFS-a istaknuli su da je ona potpuno neovisan privatnopravni subjekt s autonomijom u odlučivanju. Banka ne podliježe nadzoru države, u skladu s člankom 16.C stavkom 2. Zakona o GFFS-u, u skladu s kojim kreditne institucije kojima je GFFS osigurao potporu u obliku kapitala nisu dio šireg javnog sektora. Upućivalo se i na upravljačku strukturu GFFS-a.

(164)

U pogledu intervencija GFFS-a u upravu Banke, u GFFS-u su napomenuli da će poštovati autonomiju Banke te da se neće uplitati u njezino svakodnevno upravljanje s obzirom na to da je njegova uloga ograničena na način utvrđen u Zakonu o GFFS-u. Naveli su da neće biti uplitanja države ili usklađivanja i da će odluke Banke u pogledu postupka kreditiranja (između ostalog o kolateralu, određivanju cijena i solventnosti dužnika) biti donesene na temelju komercijalnih kriterija.

(165)

U GFFS-u su naglasili da je Zakonom o GFFS-u i sporazumom prije upisa postavljena primjerena zaštita kako bi se postojeće privatne dioničare spriječilo u prekomjernom preuzimanju rizika. Ukazali su na sljedeće elemente: i. imenovanje predstavnika GFFS-a kao neovisnih članova bez izvršnih funkcija u Upravnom odboru Banke i njihovo sudjelovanja u odborima; ii. GFFS koji provodi dubinsku analizu u Banci; i iii. činjenica da bi nakon završne dokapitalizacije njezina prava glasa bila ograničena sve dok bi Banka bila u skladu s uvjetima plana restrukturiranja.

(166)

S obzirom na nužnost prve dokapitalizacije za premošćivanje, a ponajprije s obzirom na razinu naknade potpore, u GFFS-u su izjavili da je naknada dogovorena s predstavnicima Komisije, ESB-om i MMF-om. Tom dogovorenom razinom u obzir uzeto je da bi prva dokapitalizacija za premošćivanje bila pretvorena u trajnu dokapitalizaciju do 30. rujna 2012., što je rok koji je bio određen u ožujku 2012. u okviru MGFP-a između Komisije, ESB-a i Grčke.

(167)

U pogledu razmjernosti prve dokapitalizacije za premošćivanje, u GFFS je primijećeno da su mjere koje su u GFFS-u bile donesene, poput onih opisanih u uvodnoj izjavi (165). ove Odluke, dovoljna zaštita s obzirom na velike iznose primljene potpore produljenog razdoblja sanacije. Nadalje, u GFFS-u su izjavili da su na snazi primjerene mjere kojima bi se osiguralo da banke u kojima GFFS sudjeluje međusobno ne dijele poslovno osjetljive informacije. Takve mjere uključuju imenovanje raznih predstavnika GFFS-a u te banke, mandate upućene onim predstavnicima koji posebno štite od protoka informacija od jednog do drugog predstavnika i jasne interne upute tim službenicima da ne prenose poslovno osjetljive informacije o bankama. Nadalje, u GFFS-u su izjavili da se ne ostvaruju njihova prava povezana s bankama na način koji može spriječiti, ograničiti, narušiti ili znatno smanjiti ili ometati učinkovitu konkurenciju. Konačno, u GFFS-u su istaknuli da članovi njegova Upravnog odbora i njegovi zaposlenici podliježu strogim pravilima o povjerljivosti i fiducijarnim obvezama te ih obvezuju odredbe povezane s čuvanjem poslovne tajne u odnosu na njihov posao.

(168)

Grčka je 5. rujna 2012. dostavila primjedbe koje su pripremili Grčka središnja banka i GFFS koje se odnose na Odluku o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton.

(169)

U Grčkoj središnjoj banci primijećeno je da banka Nea Proton, kao privremena kreditna institucija u vlasništvu GFFS-a, nije mogla samostalno osigurati dugoročniji poslovni plan. Nadalje, Grčka središnja banka napomenula je da detaljno prati provedbu poslovnog plana koji je pripremio GFFS za banku Nea Proton te ga dostavio Komisiji kako bi se osiguralo da bi se banka Nea Proton mogla prodati u razdoblju utvrđenom zakonom.

(170)

Što se tiče stope rasta profitabilnosti, u Grčkoj središnjoj banci istaknuli su da bi najveći dio rasta predviđao tijekom 2013. (kada se očekivalo da će se neto kamatni prihodi povećati na 55,3 milijuna EUR, u usporedbi s 22,7 milijuna u 2012.), uglavnom proizlazio iz smanjenja ukupnih kamatnih rashoda te bio rezultat dvaju čimbenika: obnavljanja oročenih depozita koji su imali visoke prinose u boljim uvjetima i smanjenja od 30 % ukupnog nepodmirenog iznosa depozita tijekom prve polovine 2012. Nadalje, u Grčkoj središnjoj banci naglasili su činjenicu da će od 2013. nadalje podaci o neto kamatnim prihodima biti prilično stabilni i da neće biti sumnji u pogledu sposobnosti banke Nea Proton da postigne svoj cilj.

(171)

Što se tiče nužnosti mjera u korist banke Nea Proton, GFFS je napomenuo je da je Grčka središnja banka primjereno nadležno tijelo koje odlučuje o mjerama likvidacije i da je GFFS unio minimalni kapital potreban u regulatorne svrhe.

(172)

U pogledu ponovnog uspostavljanja dugoročne održivosti banke Nea Proton, u GFFS-u uputili su na okvir za likvidacije u sklopu kojeg je GFFS morao prodati banku Nea Proton u roku od dvije godine te su se složili s Komisijom da bi banka Nea Proton mogla biti dio većeg i održivog subjekta. Iako je plan restrukturiranja za banku Nea Proton bio temeljen na modelu „samostalne održivosti”, u GFFS-u su objasnili da je njihov cilj bio olakšati prodaju te banke poboljšavanjem privlačnosti za ulagatelje i njezinih financijskih rezultata. U GFFS-u su primijetili da dokapitalizacija banke Nea Proton nije omogućila samo poštovanje minimalne stope adekvatnosti kapitala, nego je isto tako poboljšala i njezino financijsko stanje i privlačnost za bilo koja buduća spajanja s drugim malim bankama. GFFS je napomenuo i da je dodatna dokapitalizacija bila potrebna za pokrivanje gubitaka od umanjenja povezanih s programima UPS-a i povećanim troškovima rezerviranja za kredite.

(173)

U GFFS-u primijetili su da su u banci Nea Proton poboljšali trošak financiranja i zadržavanje depozita. Oslanjanje banke Nea Proton na Eurosustav smanjilo se tijekom 2012. te je ona poboljšala svoju likvidnosnu poziciju. Dodatnom se dokapitalizacijom pomoglo sniziti kamatne stope na depozite i poboljšati kamatne marže. Banka Nea Proton već je ponovno odredila cijenu dijela svog kreditnog portfelja koristeći se određivanjem cijene na temelju rizika s kamatnim stopama prilično iznad troška financiranja. Nadalje, planirana stopa rasta neto kamatnih prihoda ostvarila bi se opreznim proširenjem na korporativnom tržišnom segmentu te proširenjem kvalitete portfelja.

(174)

U GFFS-u primijećeno je da je u 2012. banka Nea Proton znatno smanjila svoje operativne troškove, da će njezina dva društva kćeri prestati poslovati, da je njezino sudjelovanje u posredništvu u osiguranju uvelike smanjeno i da njezine aktivnosti trgovanja za vlastiti račun završavaju.

(175)

Konačno, u GFFS-u su napomenuli da bi narušavanje tržišnog natjecanja bilo ograničeno s obzirom na mali udjel banke Nea Proton u ukupnoj imovini banaka u Grčkoj i na činjenicu da se nije razmišljalo o agresivnom preuzimanju depozita.

(176)

Ministarstvo financija dostavilo je 19. srpnja 2013. primjedbe koje se odnose na Odluku o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke.

(177)

U pogledu nužnosti mjere NTT1 Ministarstvo financija dodalo je da je točna vrijednost imovine i obveza koje su bile prenesene Novoj TT banci bila definirana na temelju izvješća vanjskih revizora u skladu s člankom 63.E stavkom 6. Zakona 3601/2007.

(178)

U pogledu nužnosti mjere NTT2 u Ministarstvu financija primijećeno je da se Drugim programom prilagodbe za Grčku (druga revizija – svibanj 2013.) tražila prodaja Nove TT banke trećoj strani do 15. srpnja 2013.

(179)

U pogledu naknade mjera NTT1 i NTT2 Ministarstvo financija napomenulo je da GFFS, koji pokriva manjak financijskih sredstava do 31. prosinca 2013. umjesto GJFDU-a, ima pravo prioriteta na potraživanja prije ostalih neosiguranih vjerovnika u slučaju likvidacije imovine koja je ostala u vlasništvu TT banke i da samo potraživanja zaposlenika na primitak 50 % njihove naknade imaju prednost pred potraživanjima GFFS-a. Stoga je primijećeno da će ishod likvidacije te imovine uglavnom koristiti GFFS-u te tako smanjiti trošak koji snosi država.

(180)

Što se tiče ponovnog uspostavljanja dugoročne održivosti Nove TT banke, u Ministarstvu financija primijećeno je da kao privremena kreditna institucija Nova TT banka mora biti prodana u roku od dvije godine od osnivanja u skladu s člankom 63.E Zakona 3601/2007. U skladu s MGFP-om od svibnja 2013. prodaja Nove TT banke bi bila gotova do 15. srpnja 2013., čime bi se osigurala dugoročna održivost njezinih djelatnosti.

(181)

Komisija mora uspostaviti usklađenost državne potpore s člankom 107. stavkom 1. Ugovora. Prema toj odredbi državna potpora jest svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj u mjeri u kojoj to utječe na trgovinu među državama članicama.

(182)

Dokapitalizacija Proton banke koju je provela Grčka u iznosu od 80 milijuna EUR u svibnju 2009. (mjera Pr1), grčki državni vrijednosni papiri u iznosu od 78 milijuna EUR koje je Proton banka dobila u travnju 2009. (mjera Pr2) i državno jamstvo dano Proton banci za izdane obveznice nominalne vrijednosti od 149,4 milijuna EUR u srpnju 2010. (mjera Pr3) dodijeljene su u okviru Programa potpore grčkim bankama (113). U Odluci kojom se taj program odobrava Komisija je zaključila da bi mjere dodijeljene u okviru tog programa činile državnu potporu.

(183)

Kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 38. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton, Banka Nea Proton štiti gospodarske djelatnosti Proton banke. Banka Nea Proton ostvarila je koristi od mjera Pr1, Pr2 i Pr3 jer su one pridonijele stabilizaciji i nastavku gospodarskih djelatnosti koje su na nju prenesene i koje inače ne bi više postojale. Stoga Komisija smatra da su gospodarske djelatnosti prenesene na banku Nea Proton od mjera ostvarile koristi.

(184)

U uvodnim izjavama 31. do 37. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton Komisija je već utvrdila da mjera NP1, intervencija u okviru programa za likvidacije GJFDU-a i GFFS-a za pokrivanje manjka financijskih sredstava čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. U uvodnoj izjavi 38. iste odluke Komisija je smatrala da je banka Nea Proton stvarni korisnik te mjere s obzirom na to da banka Nea Proton pruža zaštitu gospodarskoj djelatnosti Proton banke koja i dalje postoji zbog te primljene potpore.

(185)

U uvodnim izjavama 41. do 43. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton Komisija je već utvrdila da je dokapitalizacija koju je proveo GFFS u iznosu od 250 milijuna EUR i dodatna dokapitalizacija koja se očekivala u vrijeme te Odluke, u iznosu od ukupno 300 milijuna EUR, bila državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi (93). ove Odluke, od mogućih dodatnih 300 milijuna EUR u kapitalu, GFFS je na kraju pridonio s dodatnih 265 milijuna EUR u 2012., što dovodi do ukupne potpore u obliku dokapitalizacije u 2011. i 2012. u iznosu od 515 milijuna EUR (mjera NP2).

(186)

Komisija dokapitalizaciju banke Nea Proton koju je proveo GFFS-a prije njezine prodaje Banci u iznosu od 395 milijuna EUR smatra državnom potporom u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(187)

GFFS, tijelo koje je osnovala i koje financira Grčka kako bi pružila potporu bankama, osigurao je dokapitalizaciju i to s pomoću državnih sredstava. Nadalje, ta je mjera po svojoj prirodi selektivna jer od dokapitalizacije ima koristi samo banka Nea Proton.

(188)

Štoviše, intervencijom se banci Nea Proton pruža jasna prednost jer joj omogućuje daljnje obavljanje bankarskih djelatnosti. Bez dokapitalizacije bi banka Nea Proton, koja je imala vrlo negativni kapital, otišla u stečaj. U takvim okolnostima ne bi bilo moguće prodati banku Nea Proton i integrirati je u veći subjekt. Nadalje, dokapitalizacija nije u skladu s načelom ulagatelja u tržišnom gospodarstvu. Čak suprotno, 395 milijuna EUR dokapitalizacije omogućilo je prodaju banke Nea Proton za cijenu od jednog eura. Privatni ulagatelj ne bi izabrao nastavak dokapitalizacije i pustio bi da banka Nea Proton ode u stečaj, čime bi sačuvao 395 milijuna EUR.

(189)

Nova Proton banka konkurent je drugim bankama, uključujući podružnice inozemnih banaka, koje su aktivne u Grčkoj ili su potencijalno zainteresirane za ulazak na grčko tržište. Stoga dokapitalizacija utječe na trgovinu između država članica i može narušiti tržišno natjecanje.

(190)

Komisija je stoga zaključila da dokapitalizacija banke Nea Proton od 395 milijuna EUR čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(191)

Kao što je već objašnjeno u uvodnoj izjavi 188., Komisija banku Nea Proton smatra korisnikom dokapitalizacije banke Nea Proton u iznosu od 395 milijuna EUR jer se potporom omogućio nastavak njezinih gospodarskih djelatnosti unutar Banke.

(192)

Što se tiče pitanja uključuje li prodaja banke Nea Proton državnu potporu Banci, u skladu s točkom 49. Komunikacije o bankarstvu iz 2008. Komisija treba procijeniti jesu li ispunjeni određeni zahtjevi. Posebno je potrebno istražiti: i. je li postupak prodaje bio javan i nediskriminirajući; ii. je li se prodaja odvijala prema tržišnim uvjetima; te iii. je li financijska ustanova ili vlada u najvećoj mogućoj mjeri povećala prodajnu cijenu za uključenu imovinu i obveze.

(193)

Banka je stekla dionice banke Nea Proton jer je dostavila jedinu valjanu ponudu u okviru nediskriminirajućeg postupka nadmetanja otvorenog ostalim bankama i financijskim institucijama. Financijski savjetnik GFFS-a obratio se velikom broju banaka, financijskih institucija i sponzora i samo je njih četvero iskazalo interes za preuzimanje banke Nea Proton, od kojih je samo dvoje, Banka i jedan fond za zaštitu od rizika (114), poslalo konačne ponude. Ponuda Banke bila je jedina koja je bila u skladu s postupovnim pismom GFFS-a.

(194)

Komisija smatra da je ponuda bila javna i nediskriminirajuća jer je financijski savjetnik kontaktirao s velikim brojem banaka i unaprijed je odredio zahtjeve i vremenski okvir koji je trebalo ispuniti kako bi ponuda bila valjana. Komisija stoga zaključuje da se postupkom nadmetanja dopušta isključuje postojanje potpore kupcu.

(195)

Banka je platila naknadu u iznosu od jednog eura, a GFFS je preuzeo obvezu dokapitalizacije banke Nea Proton prije njezine prodaje. Tom se negativnom cijenom (odnosno, uzimanjem u obzir dokapitalizacije banke Nea Proton netom prije prodaje) ne isključuje činjenica da prodajna cijena odražava tržišnu vrijednost poslovanja (115) jer je neto kapital banke Nea Proton očito bio negativan i očekivalo se da će nastaviti bilježiti gubitke. Komisija nije imala razloga vjerovati da dana ponuda i plaćena cijena nisu odražavali tržišnu cijenu poslovanja. Posljedično, u skladu s točkom 49. Komunikacije o bankarstvu iz 2008., točke 20. Komunikacije o restrukturiranju i vlastite prakse u pogledu odlučivanja (116), Komisija zaključuje da je prodajna cijena bila tržišna cijena i da se potpora Banci može izuzeti.

(196)

Na temelju uvodnih izjava 182. do 190. Komisija smatra da mjere Pr1, Pr2 i Pr3, NP1, NP2 te NP3 sve ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 107. stavku 1. Ugovora te da čine državnu potporu. Što se tiče mjera Pr1, Pr2 i Pr3, Komisija zaključuje da s obzirom na to da su pridonijele nastavljanju postojanja djelatnosti Proton banke koje su kasnije bile prenesene banci Nea Proton, može se smatrati da su isto tako koristile banci Nea Proton koja pruža zaštitu tim djelatnostima. Kao što je već navedeno u uvodnoj izjavi (184)., korisnik mjere NP1 jest banka Nea Proton koja pruža zaštitu prenesenim djelatnostima Proton banke. Nadalje, banka Nea Proton isto je tako korisnica mjera NP2 i NP3.

(197)

Stoga Komisija zaključuje da su djelatnosti banke Nea Proton primile državnu potporu u obliku kapitala u iznosu od 2 111,6 milijuna EUR (mjere Pr1, NP1, NP2 i NP3), uz državna jamstva u iznosu od 149,4 milijuna EUR (mjera Pr3) i grčke državne vrijednosne papire u iznosu od 78 milijuna EUR (mjera Pr2), kao što je sažeto u tablici 9.

Tablica 9

Pregled ukupne potpore koju su primile Proton banka i banka Nea Proton

(198)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora Komisiju se ovlašćuje da utvrdi spojivost potpore s unutarnjim tržištem ako joj je svrha „otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice”.

(199)

Komisija priznaje da globalna financijska kriza može stvoriti ozbiljne poremećaje u gospodarstvu države članice i da se mjerama za potporu banaka taj poremećaj može ispraviti. To je potvrđeno Komunikacijom o bankarstvu iz 2008., Komunikacijom o dokapitalizaciji i Komunikacijom o restrukturiranju. Komisija i dalje smatra da su zahtjevi za državnu potporu koji se moraju odobriti u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora ispunjeni s obzirom na ponovno pojavljivanje stresnih uvjeta na financijskim tržištima. Komisija je to potvrdila donošenjem Komunikacije o produženju (117) iz 2011. i Komunikacije o bankarstvu (118) iz 2013.

(200)

U pogledu grčkog gospodarstva u svojim odlukama o odobravanju i produljenju Programa potpore grčkim bankama, kao i u svojim odobrenjima mjera državne pomoći koju je Grčka dodijelila pojedinačnim bankama (119), Komisija je potvrdila da postoji prijetnja ozbiljnog narušavanja u grčkom gospodarstvu i da je državna potpora bankama primjerena za ispravljanje tog poremećaja. Stoga bi pravna osnova za procjenu mjera potpore trebao biti članak 107. stavak 3. točka (b) Ugovora.

(201)

Kako bi potpora bila usklađena s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, ona mora biti u skladu s općim kriterijima spojivosti:

(a)   primjerenost: potpora mora biti dobro usmjerena kako bi se učinkovito postigao cilj ispravljanja ozbiljnog poremećaja u gospodarstvu; to ne bi bio slučaj da mjera nije primjerena za ispravljanje poremećaja;

(b)   nužnost: mjera potpora mora u svom iznosu i obliku biti nužna za postizanje cilja; stoga se ona mora sastojati od minimalnog iznosa koji je nužan za postizanje cilja i poprimiti oblik koji je najprimjereniji za ispravljanje poremećaja;

(c)   razmjernost: pozitivni učinci mjere moraju biti primjereno uravnoteženi u usporedbi s narušavanjem tržišnog natjecanja kako bi se narušavanje ograničilo na najmanju moguću mjeru nužnu za postizanje ciljeva mjere.

(202)

Tijekom financijske krize Komisija je izradila kriterije spojivosti za različite vrste mjera potpora. Načela za procjenu mjera potpora prvobitno su bila utvrđena u Komunikaciji o bankarstvu iz 2008.

(203)

Komunikacijom o dokapitalizaciji (120) utvrđuju se daljnje smjernice na razini naknade potrebne za dokapitalizacije koje provodi država.

(204)

Konačno, Komisija je u Komunikaciji o restrukturiranju (121) objasnila na koji će način procijeniti planove restrukturiranja. U svojoj će procjeni plana za restrukturiranje Banke u okviru Komunikacije za restrukturiranje Komisija u obzir uzeti sve mjere navedene u tablici 7.

(205)

Mjere Pr1, Pr2 i Pr3 dodijeljene su u okviru Programa potpore grčkim bankama. Mjere uključene u okviru tog programa već su ocijenjene kao spojive s unutarnjim tržištem u odluci Komisije od 19. studenoga 2008.

(206)

Komisija je odobrila mjere NP1 i NP2 kao potpore za sanaciju u Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton. Međutim, kao što je spomenuto u uvodnoj izjavi (142)., Komisija je bila zabrinuta u pogledu nužnosti iznosa mjere NP2 povezane s mogućnošću banke Nea Proton da ponovno uspostavi svoju samostalnu dugoročnu održivost te je stoga dovela u pitanje opciju samostalne održivosti kao najjeftinije raspoložive opcije. Ta je zabrinutost riješena prodajom banke Nea Proton Banci 15. srpnja 2013. Budući da je banka Nea Proton Banci prodana u javnom, transparentnom i nediskriminirajućem postupku, naknada plaćena Banci smatra se tržišnom cijenom. Posljedično, iznos kapitala koji je unijela država prije prodaje bio je nužan za uspjeh prodaje. Integriranjem banke Nea Proton u djelatnosti Banke riješit će se pitanja dugoročne održivosti banke Nea Proton uzimajući u obzir plan restrukturiranja koji je Banka dostavila Komisiji.

(207)

Što se tiče primjerenosti mjere NP3, dokapitalizacije banke Nea Proton koju je proveo GFFS u iznosu od 395 milijuna EUR prije njezine prodaje Banci, Komisija mjeru smatra primjernom jer je pomogla u održavanju djelatnosti banke Nea Proton. Te se djelatnosti ne bi mogle nastaviti bez potpore GFFS-a jer je Nova Proton banak imala negativan kapital u vrijeme prodaje Banci te je nastavila bilježiti gubitke. Nijedna banka ne bi kupila banku Nea Proton bez prethodne dokapitalizacije. Stoga se tom mjerom osigurava održavanje financijske stabilnosti u Grčkoj. Na temelju toga Komisija smatra da je mjera primjerena kao potpora za sanaciju.

(208)

U skladu s Komunikacijom o bankarstvu iz 2008., mjera potpore mora u svom iznosu i obliku biti nužna da bi se postigao cilj mjere. Njome se podrazumijeva da dokapitalizacija mora biti u najmanjem mogućem iznosu kako bi se taj cilj postigao.

(209)

Kako su u Grčkoj središnjoj banci naveli u svojem dopisu od 19. srpnja 2013., da je banka Nea Proton bila likvidirana, to bi izazvalo zarazu, potaklo novu krizu u sustavu te potkopalo povjerenje koje je nedavno ponovno uspostavljeno u bankarskom sustavu nakon završetka postupka dokapitalizacije. Komisija smatra da se tim elementima financijske stabilnosti pruža potpora nužnosti mjere NP3.

(210)

Što se tiče opsega intervencije, brojka od 395 milijuna EUR bila je određena na temelju javnog i nediskriminirajućeg postupka nadmetanja. Banka je završila dubinsku analizu banke Nea Proton. Ponuda Banke, kojom se tražila dokapitalizacija u iznosu od 395 milijuna EUR prije nego što je Banka kupila banku Nea Proton, izračunana je kako bi mogla ispuniti minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od 9 % i omogućiti rezerviranja dodatnih 119 milijuna EUR zbog očekivanih dodatnih gubitaka po kreditima i očekivanih gubitaka prije oporezivanja do 2016. Komisija zaključuje da je potpora od 395 milijuna EUR bila nužna.

(211)

Što se tiče naknada za potporu, s obzirom na to da je prodajna cijena određena na jedan euro, GFFS neće nadoknaditi svoja sredstva. Njegov je doprinos sličan bespovratnim sredstvima. Kao što je navedeno u točki 44. Komunikacije o dokapitalizaciji, dokapitalizacija s nedovoljnim iznosom naknade može se prihvatiti samo u slučaju banaka u poteškoćama koje ne mogu platiti nikakvu naknadu. Komisija smatra da je to slučaj s bankom Nea Proton. Nepostojanje naknade potiče potrebu za dubinskim restrukturiranjem, u skladu s Komunikacijom o dokapitalizaciji.

(212)

Zaključno, mjera je nužna kao potpora za sanaciju u svojem iznosu i obliku kako bi se postigao cilj ograničavanja poremećaja u grčkom bankarskom sustavu i gospodarstvu u cjelini.

(213)

Komisija je napomenula da su nakon spajanja s preuzimanjem banke Nea Proton koje je provela Banka gospodarske djelatnosti banke Nea Proton prenesene Banci. Činjenica da se potporom saniraju te gospodarske djelatnosti mogla bi, u teoriji, narušiti tržišno natjecanje. Međutim, Komisija uzima u obzir da je banka Nea Proton mala i da su u prodajnom postupku konkurenti imali priliku podnijeti ponude za tu banku. Nadalje, odmah nakon njihova prijenosa gospodarske će djelatnosti banke Nea Proton odmah biti potpuno integrirane unutar Banke te će prestati postojati kao zasebna gospodarska djelatnost ili konkurent. Komisija stoga zaključuje da se potporom ne stvara neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja.

(214)

Komisija stoga zaključuje da je mjera NP3 primjerena, nužna i, s obzirom na duboko restrukturiranje predviđeno za Banku u kojoj se sada nalaze gospodarske djelatnosti banke Nea Proton, razmjerna planiranom cilju.

(215)

U uvodnim izjavama 60., 61., 78. i 79. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton u pogledu mjera NP1 i NP2, Komisija je napomenula da banka Nea Proton vjerojatno ne bi mogla nadoknaditi državnu potporu koju je primila te su naglasili da je nepostojanje naknade pokrenulo potrebu za dubinskim restrukturiranjem. U uvodnoj izjavi 211. Komisija je napomenula da što se tiče naknade za mjeru NP3, s obzirom na to da je prodajna cijena banke Nea Proton određena na jedan euro, GFFS neće nadoknaditi ništa od 395 milijuna EUR unesenih neposredno prije prodaje (mjera NP3). Nadalje, Grčka neće dobiti naknadu od povlaštenih dionica koje su joj izdane u svibnju 2009. jer su potraživanja na osnovi vlasničkog kapitala povezana s njima ostavljena u Proton banci u likvidaciji. Komisija stoga zaključuje da se nepostojanjem naknade potiče potreba za dubinskim restrukturiranjem u pogledu mjera održivog poslovanja i u pogledu mjera kojima se ograničuje narušavanje tržišnog natjecanja.

(216)

Točkom 21. Komunikacije o restrukturiranju navodi se da u slučajevima u kojima se kreditna institucija u poteškoćama vjerojatno ne može vratiti na dugoročno održivo poslovanje treba razmotriti njezinu propisnu likvidaciju ili prodaju. Države članice stoga mogu poticati izlaz neodrživih sudionika istodobno dopuštajući postupak izlaženja unutar primjerenog vremenskog okvira kojim se čuva financijska stabilnost.

(217)

U Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton Komisija je izrazila ozbiljne sumnje u pogledu mogućnosti banke Nea Proton da ponovno uspostavi svoju dugoročnu samostalnu održivost te je istaknula sinergije koje bi se mogle postići njezinim integriranjem u veliki financijski subjekt.

(218)

U tom se smislu točkom 17. Komunikacije o restrukturiranju pojašnjava da se prodajom banke u poteškoćama drugoj financijskoj instituciji može pridonijeti ponovnom uspostavljanju dugoročne održivosti ako je kupac održiv te može apsorbirati prijenos banke u poteškoćama i pomoći u obnovi tržišnog povjerenja. Nadalje, u skladu s MGFP-om morala se postići daljnja konsolidacija bankarskog sektora i GFFS je do 15. srpnja 2013. morao prodati banku Nea Proton.

(219)

Kao što je navedeno u odjeljku 7.5.2., na temelju plana restrukturiranja Banka se može smatrati održivim subjektom. Stoga se prenošenjem aktivnosti banke Nea Proton na Banku omogućuje ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti. Nadalje, činjenica da je banka Nea Proton u potpunosti integrirana u Banku i da nestaje kao samostalni konkurent čini dubinsko restrukturiranje prema zahtjevima u slučaju nedovoljne naknade za državnu potporu.

(220)

U Odluci o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton Komisija je izrazila sumnju jesu li troškovi restrukturiranja bili ograničeni na najmanju moguću mjeru. Te sumnje proizlaze iz opažanja da se banka Nea Proton nije mogla vratiti na dugoročnu samostalnu održivost bez visokih troškova. Integriranjem banke Nea Proton u Banku, veći subjekt s informatičkom infrastrukturom i strukturom za upravljanje rizicima, ta se pitanja rješavaju. Prodajom Banci pridonosi se ograničavanju troškova restrukturiranja na najmanju moguću mjeru.

(221)

U pogledu doprinosa dioničara i imatelja podređenog duga troškovima restrukturiranja, Komisija je već u uvodnoj izjavi 77. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton utvrdila da dioničari i imatelji podređenog duga nisu bili preneseni u banku Nea Proton, nego su ostali u Proton banci, odnosno subjektu koji je bio u likvidaciji. Stoga je Komisija smatrala da je postignuta dovoljna podjela obveza dioničara i imatelja podređenog duga.

(222)

Što se tiče mjera kojima se ograničuje narušavanje tržišnog natjecanja, točkom 30. Komunikacije o restrukturiranju omogućuje se da se „procjena Komisije u pogledu potrebe za takvim mjerama temelji na veličini, rasponu i opsegu djelatnosti koje bi predmetna banka obavljala nakon provedbe vjerodostojnog plana restrukturiranja. Priroda i oblik takvih mjera ovisit će o dvama kriterija: prvo, o iznosu potpore i uvjetima te okolnostima u kojima je potpora dodijeljena, i drugo, o svojstvima jednog ili više tržišta na kojima će na banka primatelj poslovati.”

(223)

Što se tiče iznosa primljene potpore, Komisija uzima u obzir iznos ukupno primljene potpore u obliku kapitala od 2 111,6 milijuna EUR (Pr1, NP1, NP2, NP3), uz državnu potporu likvidnost u iznosu od 149,4 milijuna EUR (Pr3) i grčke državne vrijednosne papire u iznosu od 78 milijuna EUR (Pr2). Mjera Pr1 odgovarala je 4,6 % rizikom ponderirane imovine Banke u tom trenutku. Mjera NP1, financiranje manjka financijskih sredstava za prijenos djelatnosti iz Proton banke u banku Nea Proton odgovaralo je iznosu od oko 36 % rizikom ponderirane imovine Proton banke krajem 2010. ili 84 % rizikom ponderirane imovine u vrijeme njezina stvaranja. Unos početnog temeljnog kapitala koji je osigurao GFFS u banku Nea Proton, što je bilo dio mjere NP2, odgovarao je iznosu od oko 18,8 % rizikom ponderirane imovine potonje u trenutku njezina stvaranja. Unos dodatnog temeljnog kapitala, koji je bio dio mjere NP2, odgovarao je iznosu od oko 34,2 % rizikom ponderirane imovine banke Nea Proton (na temelju podataka od 31. prosinca 2012. (122)). Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 80. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton, mjere NP1 i NP2 predstavljale su više od 50 % rizikom ponderirane imovine Proton banke ili više od 130 % rizikom ponderirane imovine banke Nea Proton. Unos temeljnog kapitala prije prodaje Banci, odnosno mjera NP3, odgovarala je iznosu od oko 48,7 % rizikom ponderirane imovine banke Nea Proton (na temelju podataka od 31. svibnja 2013.). Zbog tih iznosa potpore u kombinaciji s nepostojanjem naknade potrebno je u znatnoj mjeri smanjiti prisutnost korisnika na tržištu.

(224)

Što se tiče tržišta na kojem je banka Nea Proton poslovala, u uvodnoj izjavi 82. Odluke o pokretanju postupka u pogledu banke Nea Proton, Komisija je istaknula da je Proton banka vrlo mala banka (otprilike 1 % tržišnog udjela ukupne imovine grčkih banaka) te su stoga toga imovina i obveze Proton banke, koje su bile prenesene u banku Nea Proton, bile relativno male u usporedbi s veličinom grčkog bankarskog sustava. Stoga je zaključila da bi se unatoč iznimno visokom iznosu potpore narušavanje tržišnog natjecanja koje je uzrokovala potpora banci Nea Proton moglo smatrati ograničenim.

(225)

Nadalje, aktivnosti banke Nea Proton bile su ponuđene konkurentima u okviru javne dražbe. Nakon prodaje banka Nea Proton prestala je postojati kao samostalni konkurent jer je bila u potpunosti integrirana s Bankom.

(226)

Komisija zaključuje da s obzirom na malu veličinu banke Nea Proton, javni postupak prodaje i činjenicu da banka Nea Proton neće nastaviti postojati kao samostalni konkurent, ne postoji neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja unatoč vrlo visokom iznosu potpore i nepostojanju naknade.

(227)

Na temelju analize u prethodnim uvodnim izjavama 216. do 226. gore., Komisija zaključuje da prodaja banke Nea Proton i njezino integriranje u banku Nea Proton osigurava dugoročnu održivost, da je potpora ograničena na najmanju moguću mjeru i da nema neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja.

(228)

Sve bi mjere navedene u tablici 7. stoga trebale biti proglašene spojivima s unutarnjim tržištem.

(229)

Komisija mora procijeniti čine li mjere državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(230)

U uvodnim izjavama 26. do 32. Odluke o pokretanju postupaka u pogledu T banke Komisija je već utvrdila da mjera T, intervencija u okviru programa za likvidacije GJFDU-a i GFFS-a za pokrivanje manjka financijskih sredstava za imovinu i obveze prenesene na TT banku, čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. U uvodnoj izjavi 33. te Odluke Komisija je smatrala gospodarske djelatnosti T Banke koje su bile prenesene TT banci bile predmet državne potpore jer su nastavile postojati zbog primljene potpore.

(231)

Dokapitalizacija TT banke u iznosu od 224,96 milijuna EUR koju je provela Grčka (mjera TT) dodijeljena je u okviru mjere dokapitalizacije koja je dio Programa potpore grčkim bankama (123). U Odluci kojom se taj program odobrava Komisija je zaključila da bi mjere dodijeljene u okviru tog programa činile državnu potporu. Stoga mjera TT čini potporu TT banci.

(232)

Kako je Komisija primijetila u uvodnoj izjavi 98. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke, Nova TT banka pruža zaštitu gospodarskim djelatnostima koje su se prije obavljale u okviru TT banke, uključujući T banku.

(233)

U uvodnim izjavama 53. do 57. Odluke o pokretanju postupaka u pogledu Nove TT banke Komisija je već utvrdila da mjera NTT1, intervencija GFFS-a koja obuhvaća manjak financijskih sredstava u Novoj TT banci čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. U uvodnoj izjavi 54. iste odluke Komisija je smatrala da je Nova TT banka stvarni korisnik te mjere s obzirom na to da Nova TT banka pruža zaštitu gospodarskim djelatnostima TT banke koja i dalje postoji zbog te primljene potpore.

(234)

U uvodnim izjavama 49. do 52. Odluke o pokretanju postupaka u pogledu Nove TT banke Komisija je već utvrdila da mjera NTT2, unos početnog temeljnog kapitala koji je osigurao GFFS u iznosu od 500 milijuna EUR u korist Nove TT banke, čini državnu potporu Novoj TT banci u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(235)

Banka je stekla dionice Nove TT banke u okviru javnog i nediskriminirajućeg postupka nadmetanja. Prema informacijama dobivenima od grčkih nadležnih tijela 15. srpnja 2013., financijski savjetnik obratio se velikom broju inozemnih i grčkih banaka i ulagatelja, a samo su četiri najveće grčke banke dostavile konačne ponude. Na temelju činjenice da se financijski savjetnik obratio velikom broju banaka Komisija može zaključiti da je postupak nadmetanja bio javan i nediskriminirajući. Ponuda Banke smatrala se najboljom uzimajući u obzir iznos i vrstu ponuđene naknade.

(236)

Točnije, u Banci su pristali GFFS-u platiti ukupni iznos od 681 milijuna EUR u obliku novoizdanih redovnih dionica. Druga najviša ponuda bila je ponuda u novcu u iznosu od 500 milijuna EUR. Ona je stoga bila 26,58 % niža od ponude Banke. Prema pismu Grčke središnje banke od 8. srpnja 2013., nijedna ponuda u novcu domaćih banaka ne može se uzeti u obzir jer se i dalje oslanjanju na financiranje iz Eurosustava, a ponajviše se ne mogu uzeti u obzir ako primaju likvidnosnu pomoć u izvanrednim situacijama. Druga najviša ponuda stoga nije bila u skladu sa zahtjevima Grčke središnje banke.

(237)

Isto je tako potrebno napomenuti da je u okviru kupoprodajnog ugovora GFFS primio 1 418,75 milijuna novih redovnih dionica Banke po ponudbenoj cijeni od 0,48 EUR za svaku dionicu (124). Vlasnički udjeli GFFS-a u Banci povećali su se s 93,55 % na 95,23 %.

(238)

Stoga Komisija zaključuje da preuzimanje ne čini potporu kupcu.

(239)

Na temelju prethodno navedenog, Komisija smatra da mjere T, TT, NTT1 i NTT2 čine državnu potporu. Što se tiče mjere T, Komisija zaključuje da je potpora koristila djelatnostima T banke jer su bile prenesene TT banci i kasnije Novoj TT banci. Što se tiče mjere TT, Komisija zaključuje da je ona koristila djelatnostima TT banke koje su bile prenesene Novoj TT banci. Korisnik mjera NTT1 i NTT2 jest Nova TT banka.

(240)

Stoga je Komisija zaključila da su gospodarske djelatnosti T banke, zaštićene u TT banci i kasnije u Novoj TT banci, bile predmet potpore u obliku dokapitalizacije u iznosu od 677 milijuna EUR, dok su djelatnosti koje je provela TT banka koje je štitila Nova TT banka bile predmet državne potpore u obliku kapitala u iznosu od 4 457,96 milijuna EUR (mjere TT, NTT1, i NTT2).

Tablica 10

Pregled ukupne potpore koju su primile T banka, TT banka i Nova TT banka

(241)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora Komisiju se ovlašćuje da utvrdi spojivost potpore s unutarnjim tržištem ako joj je svrha „otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice”.

(242)

Kao što je objašnjeno u uvodnim izjavama 199. i 200., pravna osnova za procjenu mjere potpore grčkim bankama trebao bi trenutačno biti članak 107. stavak 3. točka (b) Ugovora.

(243)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 201., kako bi potpora bila usklađena s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, ona mora biti u skladu s općim kriterijima spojivosti: primjerenošću, nužnošću i razmjernošću.

(244)

Načela za procjenu mjera potpora prvobitno su bila utvrđena u Komunikaciji o bankarstvu iz 2008.

(245)

Komunikacijom o dokapitalizaciji (125) utvrđuju se daljnje smjernice na razini naknade potrebne za dokapitalizaciju koju provodi država.

(246)

Konačno, Komisija je u Komunikaciji o restrukturiranju (126) objasnila na koji će način procijeniti planove restrukturiranja. U svojoj će procjeni plana restrukturiranja Banke u okviru Komunikacije o restrukturiranju Komisija u obzir uzeti sve mjere navedene u tablici 8.

(247)

Što se tiče mjere T, u svojoj Odluci o T banci Komisija je utvrdila da se intervencijom ispunjuju zahtjevi iz članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora te je odlučila da je spojiva s unutarnjim tržištem zbog financijske stabilnosti u razdoblju od šest mjeseci od datuma donošenja te Odluke. Grčka nadležna tijela nisu dostavila ažurirani plan restrukturiranja za TT banku u kojem je u obzir uzeto integriranje djelatnosti T banke u TT banku prije završetka tog šestomjesečnog razdoblja. No u uvodnoj izjavi 83. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke Komisija je smatrala da je propust bio razumljiv jer je u međuvremenu donesena odluka o likvidaciji TT banke. Budući da su grčka nadležna tijela dostavila plan restrukturiranja za Novu TT banku u siječnju 2013. i ažurirani plan u ožujku 2013., od kojih se oba plana bave djelatnostima prenesenima iz T banke u TT banku, Komisija je u svojoj Odluci o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke privremeno odobrila mjeru T kao potporu za sanaciju dok se ne donese konačna odluka o mjerama T, TT, NTT1 i NTT2.

(248)

U svojoj Odluci od 19. studenoga 2008. (127) Komisija je već zaključila da je mjera TT, dodijeljena u svibnju 2009. u okviru dokapitalizacijske mjere koja je dio Programa potpore grčkim bankama, spojiva potpora za sanaciju u okviru Komunikacije o bankarstvu iz 2008. Odluka od 19. studenog 2008. nije se odnosila na Komunikaciju o dokapitalizaciji koja tada nije bila donesena.

(249)

Komisija je već privremeno odobrila mjere NTT1 i NTT2 kao potporu za sanaciju u Odluci o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke.

(250)

U uvodnoj izjavi 45. Odluke o T banci, Komisija je napomenula da GJFDU i GFFS vjerojatno neće nadoknaditi novac i da je stoga financiranje manjka financijskih sredstava za prijenos iz T banke u TT banku slično bespovratnim sredstvima. Nadalje, kao što je zaključeno u uvodnoj izjavi 101. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke, GFFS bi mogao očekivati da će nadoknaditi samo dio svog unosa početnog temeljnog kapitala od 500 milijuna EUR (mjera NTT2). Nadalje, Komisija je primijetila da neće biti naknade za GFFS za pokrivanje manjka financijskih sredstava za prijenos iz TT banke u Novu TT banku (mjera NTT1) i vrlo je mala vjerojatnost da će GFFS nadoknaditi znatniji dio iznosa od 3,7 milijarde EUR. Konačno, Komisija je napomenula da država vrlo vjerojatno neće nadoknaditi nikakav iznos povezan s mjerom TT jer su njezina potraživanja iz vlasničkog kapitala, povezana s povlaštenim dionicama izdanima u svibnju 2009., ostala u TT banci koja je u likvidaciji.

(251)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 77. i 102. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke, nepostojanjem naknade potiče se potreba za dubinskim restrukturiranjem u pogledu mjera održivog poslovanja i u pogledu mjera kojima se ograničuje narušavanje tržišnog natjecanja.

(252)

Točkom 21. Komunikacije o restrukturiranju navodi se da je u slučajevima u kojima se kreditna institucija u poteškoćama vjerojatno ne može ponovno uspostaviti dugoročnu održivost potrebno razmotriti njezinu redovnu likvidaciju ili prodaju.

(253)

U odjeljku 3.2.4.1. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke Komisija je izrazila ozbiljnu sumnju u pogledu mogućnosti Nove TT banke da ponovno uspostavi dugoročnu samostalnu održivost i u pogledu postizanja planiranog rasta prihoda Nove TT banke. Nadalje, istaknuli su da je Nova TT banka poduzela samo ograničeni broj mjera za ostvarivanje dobiti i da kod Nove TT banke nije bilo mjera u pogledu smanjenja troškova zaposlenika i racionalizacije mreže podružnica. Upućeno je i na sinergije koje bi se mogle postići integriranjem Nove TT banke u veliki financijski subjekt.

(254)

U tom se smislu točkom 17. Komunikacije o restrukturiranju pojašnjava da se prodajom banke u poteškoćama drugoj financijskoj instituciji može pridonijeti ponovnom uspostavljanju dugoročne održivosti ako je kupac održiv te može apsorbirati prijenos banke u poteškoćama i pomoći u obnovi tržišnog povjerenja. Nadalje, u skladu s MGFP-om, prodaja Nove TT banke imala je prioritet, uzimajući u obzir javni interes i financijsku stabilnost te zaštitu imovine GFFS-a.

(255)

Kao što je navedeno u odjeljku 7.5.2., na temelju plana restrukturiranja Banka se može smatrati održivim subjektom. Stoga se prijenosom djelatnosti Nove TT banke na Banku omogućuje ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti. Nova TT banka prestaje postojati kao neovisni konkurent. Spajanje poslovanja Nove TT banke i Banke dovršeno je 14. travnja 2014. Mreža podružnica Grčke poštanske banke smanjit će se (Banka namjerava zadržati zaštićeni naziv „Grčka poštanska banka” za određene podružnice, dok zaštićeni naziv „T-banka” neće zadržati i mreža podružnica T-banke uskoro će u potpunosti biti zatvorena) u kombinaciji s potpuno integriranjem poslovanja jedinice za potporu i ostalih službi u sjedište Banke. Komisija je zaključila da se planom restrukturiranja osigurava postizanje dubinskog restrukturiranja kako se zahtijeva u slučaju nedovoljne naknade.

(256)

Sumnje Komisije izražene u uvodnoj izjavi 99. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke koje se odnose na činjenicu jesu li se troškovi restrukturiranja povećali s obzirom na restrukturiranje Nove TT banke na samostalnoj osnovi, riješile su se Programom o dobrovoljnom odlasku (128) koji je Nova TT banka samostalno provela u srpnju 2013. i prodajom Nove TT banke Banci. Točnije, racionalizacijom mreže podružnice, potpunom integracijom T banke i potpuno integracijom poslovanja Nove TT banke u Banku ograničavaju se troškovi restrukturiranja na najmanju moguću mjeru.

(257)

U pogledu podjele obveza dioničara i imatelja podređenog duga Komisija je već u uvodnoj izjavi 100. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke utvrdila da dioničari i imatelji podređenog duga nisu bili preneseni u Novu TT banku, nego su ostali u TT banci, odnosno subjektu koji je bio u likvidaciji. Stoga je Komisija smatrala da je postignuta dovoljna podjela obveza dioničara i imatelja podređenog duga.

(258)

Komisija tako smatra da su troškovi restrukturiranja ograničeni na najmanju moguću mjeru i da je postignuta dovoljna podjela obveza. Međutim, kao što je već zaključeno u uvodnoj izjavi (251)., nepostojanjem naknade potaknuta je potreba za dubinskim restrukturiranjem u pogledu mjera održivog poslovanja i u pogledu mjera kojima se ograničuje narušavanje tržišnog natjecanja.

(259)

Što se tiče mjera kojima se ograničuje narušavanje tržišnog natjecanja, točkom 30. Komunikacije o restrukturiranju omogućuje se da se „procjena Komisije u pogledu potrebe za takvim mjerama temelji na veličini, rasponu i opsegu djelatnosti koje bi predmetna banka obavljala nakon provedbe vjerodostojnog plana restrukturiranja. Priroda i oblik takvih mjera ovisit će o dvama kriterijima: prvo, o iznosu potpore i uvjetima te okolnostima u kojima je potpora dodijeljena, i drugo, o svojstvima jednog ili više tržišta na kojima će na banka primatelj poslovati”.

(260)

Što se tiče iznosa primljene potpore, Komisija podsjeća da je u uvodnoj izjavi 104. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke napomenula da je Nova TT banke primila 4,6 milijarde EUR potpore (mjere NTT1 i NTT2), što predstavlja više od 70 % rizikom ponderirane imovine TT banke i više od 90 % rizikom ponderirane imovine Nove TT banke. Dalje je Komisija napomenula da je TT banka (koja je pravni subjekt koji je prethodno provodio djelatnosti koje su bile zaštićene u Novoj TT banci) prethodno primila potporu u okviru Programa potpore grčkim bankama (129). TT banka prvu je dokapitalizaciju od 224,96 milijuna EUR primila u obliku povlaštenih dionica (mjera TT), što je tada bilo jednako 2,9 % rizikom ponderirane imovine. Nadalje, nakon likvidacije T banke, djelatnosti T banke koje su bile prenesene u TT banku bile su predmet potpore za likvidaciju u iznosu od oko 678 milijuna EUR (mjera T), što je bilo jednako iznosu od 37,7 % rizikom ponderirane imovine T banke na referentni datum spajanja (31. ožujka 2011.). Zbog tih iznosa potpore u kombinaciji s nepostojanjem naknade potrebno je duboko restrukturiranje.

(261)

S druge strane, u uvodnoj izjavi 104. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke, Komisija je istaknula okolnosti u kojima je potpora dodijeljena. Točnije, čini se da znatan dio gubitaka koji su nastali u TT banci posljednjih godina nije proizašao iz aktivnosti povezanih s preuzimanjem rizika nego iz ulaganja u grčke državne obveznice. Komisija je isto tako primijetila da su visoki gubici po kreditima u pogledu pozajmljivanja stanovništvu i poduzećima uglavnom proizlazili iz iznimno duboke i duge recesije, a ne zbog rizičnog kreditiranja. Stoga se čini da se potporom stvorio samo mali broj slučaja narušavanja tržišnog natjecanja. Međutim, Komisija je primijetila da je razmjerno svojoj veličini TT banka imala puno više grčkih državnih obveznica nego druge banke u Grčkoj, što je čimbenik koji odražava neprimjereno preuzimanje rizika.

(262)

Kao što je već napomenuto, Nova TT banka prestaje postojati kao nezavisni konkurent koji samostalno određuje svoju politiku. Plan restrukturiranja Banke temelji se na pretpostavci potpune integracije Nove TT banke, čak i ako Banka nastavi upotrebljavati zaštićeni naziv „Grčka poštanska banka” za neke podružnice i proizvode.

(263)

Što se tiče tržišta na kojemu je Nova TT banka poslovala, u uvodnoj izjavi 106. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Nove TT banke Komisija je istaknula da je TT banka u Grčkoj bila srednje velika banka (oko 6 % tržišnog udjela depozita) te su imovina i obveze TT banke, koje su bile prenesene u Novu TT banku bile relativno male u usporedbi s veličinom grčkog bankarskog sustava. Stoga su zaključili da bi se unatoč iznimno velikom iznosu potpore narušavanje tržišnog natjecanja koje je uzrokovala potpora Novoj TT banci moglo smatrati prilično ograničenim.

(264)

Planirano smanjenje mreže podružnica Grčke poštanske banke sa smanjenjem od oko 50 podružnica (130) od njih ukupno 196, dodatno se potvrđuje procjena u uvodnoj izjavi 263. da bi se narušavanje tržišnog natjecanja uzrokovano potporom Novoj TT banci moglo smatrati prilično ograničenim.

(265)

Nadalje, djelatnosti Nove TT banke bile su ponuđene konkurentima u okviru javne i nediskriminirajuće dražbe.

(266)

Znatan dio mjera potpore NTT1 i NTT2 bio je potreban zbog otpisa duga u korist države (u obliku programa UPS-a) i zbog iznimno duboke recesije, a ne kao posljedica neprimjerenog kreditiranja. Uz to, djelatnosti Nove TT banke bile su male, postupak prodaje javan, transparentan i nediskriminirajući te Nova TT banka neće nastaviti postojati kao neovisni konkurent. Stoga je Komisija zaključila da unatoč iznosu potpore i nepostojanju primjerene naknade za dodijeljenu državnu potporu ne postoji neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja.

(267)

Komisija je zaključila da se prodajom Nove TT banke Banci i povezanim restrukturiranjem Novoj TT banci osigurava dugoročna održivost, ograničenje potpore na najmanju moguću mjeru i nepostojanje neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja.

(268)

Sve bi mjere navedene u tablici 8. trebale biti proglašene spojivima s unutarnjim tržištem.

(269)

Komisija mora utvrditi postojanje državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(270)

Komisija je već utvrdila u odlukama kojima se odobrava i produljuje Program potpore grčkim bankama (131) da potpora za likvidaciju dodijeljena u okviru tog programa čini potporu. Nepodmireni iznos jamstava od 15. travnja 2011. iznosio je 13 600 milijuna EUR te je 30. studenoga 2013. dosegao 13 932 milijuna EUR. Buduće potpore za likvidnost dodijeljene u okviru tog programa isto bi tako činile potporu.

(271)

Komisija je već utvrdila u Odluci o Programu potpore grčkim bankama od 19. studenoga 2008. da će dokapitalizacija koja će se dodijeliti u okviru mjere dokapitalizacije u okviru tog programa činiti potporu. Banka je primila 950 milijuna EUR u obliku povlaštenih dionica koje predstavljaju 2 % rizikom ponderirane imovine (132) Banke.

(272)

Grčka je 2010. uvela nekoliko izmjena tehničkih parametara tih povlaštenih dionica. S obzirom na to da se promjenama povećava naknada države, automatskim povećanjem kupona za 2 % svake godine ako se povlaštene dionice ne otkupe u roku od pet godina, Komisija zaključuje da preinake tehničkih parametara Banci ne osiguravaju nikakvu prednost te stoga ne uključuju dodatnu državnu potporu.

(273)

U točki 51. Komunikacije o bankarstvu iz 2008. Komisija je objasnila da osiguravanje sredstava središnjih banaka financijskim institucijama ne čini potporu ako su ispunjena četiri kumulativna uvjeta u pogledu solventnosti financijske ustanove, jamstva ustanove, kamatne stope naplaćene financijskoj instituciji i nepostojanje protujamstava države. Budući da likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država i koja je pružena Banci nije u skladu s ta četiri kumulativna uvjeta, ponajprije jer ima državno jamstvo i dodjeljuje se zajedno s drugim mjerama potpore, ona čini potporu.

(274)

Likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država u skladu je s uvjetima utvrđenima u članku 107. stavku 1. Ugovora. Kao prvo, kako ova mjera uključuje državno jamstvo u korist Grčke središnje banke, sve gubitke snosit će država. Stoga ova mjera uključuje državna sredstva. U okviru likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama bankama se omogućuje dobivanje sredstava u vrijeme kad one nemaju pristup međubankovnim tržištima financiranja i redovnim aktivnostima refinanciranja Eurosustava. Stoga se na temelju likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država Banci odobrava prednost. S obzirom na to da je likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama ograničena na bankarski sektor, ta je mjera selektivna. Uz to, s obzirom na to da se na temelju likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država Banci omogućuje nastavak poslovanja na tržištu i sprječava je u nepodmirivanju obveza i napuštanju tržišta, njome se narušava tržišno natjecanje. Budući da je Banka aktivna u drugim državama članicama i da financijske institucije iz drugih država članica posluju ili bi mogle biti zainteresirane za poslovanje u Grčkoj, prednost dana Banci utječe na trgovinu među državama članicama.

(275)

Likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država (mjera L2) čini državu potporu. Iznos likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država s vremenom se razlikovao. Na dan 31. prosinca 2012. iznosio je oko 12 milijardi EUR.

(276)

U odjeljku 5.1. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke Komisija je već zaključila da prva dokapitalizacija za premošćivanje čini državnu potporu. Primljeni kapital iznosio je 3 970 milijuna EUR.

(277)

Mjera B2 provedena je s pomoću sredstava iz GFFS-a koja su, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 47. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke, uključivala državna sredstva.

(278)

Što se tiče postojanja prednosti, mjerom B2 povećala se stopa kapitala Banke na razinu kojom se omogućilo daljnje funkcioniranje na tržištu i pristup financiranju iz Eurosustava. Nadalje, naknada mjere B2 sastoji se od obračunanih kamata na obveznice EFFS-a i dodatne provizije od 1 %. Zbog toga što je naknada očigledno niža od naknade sličnih instrumenata kapitala na tržištu, Banka zasigurno ne bi mogla prikupiti taj kapital po takvim uvjetima na tržištu. Stoga je mjerom B2 Banci dana prednost na temelju odobrenih državnih sredstava. A obzirom na to da je mjera dostupna samo Banci, ona je po svojoj prirodi selektivna.

(279)

Kao rezultat mjere B2, ojačan je položaj Banke jer su Banci osigurana financijska sredstva potrebna za nastavak ispunjavanja kapitalnih zahtjeva, dovodeći na taj način do narušavanja tržišnog natjecanja. Budući da je Banka aktivna na ostalim europskim bankarskim tržištima i da financijske institucije iz drugih država članica posluju u Grčkoj, ponajprije na tržištu osiguranja, mjera B2 vjerojatno će utjecati na trgovinu među državama članicama.

(280)

Komisija smatra da mjera B2 čini državnu potporu. Nacionalna tijela prijavila su je kao potporu. Primljeni kapital iznosio je 1 341 milijuna EUR.

(281)

Mjerom B3 GFFS se obvezao osigurati dodatni kapital nužan za završavanje dokapitalizacije Banke do iznosa koji je zatražila Grčka središnja banka u okviru testiranja otpornosti na stres u 2012. GFFS svoja sredstva dobiva od države. Stoga Komisija zaključuje da se dopisom preuzimaju obveze u pogledu državnih sredstava. Okolnosti u kojima GFFS može dodijeliti potporu financijskim institucijama precizno su određene i ograničene zakonom. Shodno tome, upotreba tih državnih sredstava pripisiva je državi. GFFS obvezao se da će osigurati 528 milijuna EUR dodatnog kapitala.

(282)

Dopisom o preuzimanju obveze Banci je dodijeljena prednost jer su iz Banke deponentima pružili uvjerenje da će Banka moći prikupiti cjelokupni iznos kapitala koji je morala prikupiti, odnosno GFFS bi osigurao kapital ako ga Banka ne uspije prikupiti na tržištu. Tom se preuzetom obvezom isto tako olakšava prikupljanje privatnog kapitala na tržištu jer su ulagatelji uvjereni da će GFFS osigurati kapital ako Banka ne može pronaći dio kapitala na tržištu. Nijedan ulagatelj ne bi prihvatio preuzimanje obveze prije nego što bude upoznat s uvjetima dokapitalizacije, a u to vrijeme Banka nije imala pristup tržištu kapitala.

(283)

Budući da je Banka aktivna na ostalim europskim bankarskim tržištima i da financijske institucije iz drugih država članica posluju u Grčkoj, ponajprije na tržištu osiguranja, mjera B3 vjerojatno će utjecati na trgovinu među državama članicama i narušiti tržišno natjecanje.

(284)

Mjera B3 stoga čini potporu i kao državnu potporu prijavile su je grčka nadležna tijela 27. prosinca 2012.

(285)

Dokapitalizacija iz proljeća 2013. (mjera B4) konverzija je prve i druge dokapitalizacije za premošćivanje (mjere B1 i B2) i dopisa o preuzimanju obveze (mjera B3) u trajnu dokapitalizaciju od 5 839 milijuna EUR u redovnim dionicama. Budući da je mjera B4 konverzija potpore koja je već dodijeljena, ona i dalje uključuje državna sredstva, ali se njome ne povećava nominalni iznos potpore. Međutim, njome se povećava prednost Banci (a stoga i narušavanje tržišnog natjecanja) jer se radi o trajnoj dokapitalizaciji, a ne privremenoj dokapitalizaciji kao što je slučaj s mjerama B1 i B2. U usporedbi s mjerom B3, koja predstavlja samo preuzetu obvezu, a ne i stvarnu dokapitalizaciju, mjerom B4 povećava se adekvatnost kapitala Banke te stoga ima više prednosti.

(286)

Komisija napominje da takva potpora nije bila dodijeljena svim bankama koje posluju u Grčkoj. Što se tiče narušavanja tržišnog natjecanja i učinka na trgovinu, Komisija napominje na primjer da se potporom Banci omogućio nastavak poslovanja u drugim državama članicama, kao što su Rumunjska ili Bugarska. Likvidacija Banke dovela bi do okončanja aktivnosti u inozemstvu likvidacijom tih djelatnosti ili prodajom poslovanja. Uz to, djelatnosti osiguranja Grčke središnje banke natječu se na tržištu s djelatnostima podružnica društava za osiguranje iz ostalih država članica. Stoga se mjerom narušava tržišno natjecanje i njome se utječe na trgovinu među državama članicama. Mjera B4 stoga čini državnu potporu.

(287)

Mjere B1, B2, B3 i B4 čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Iznos državne potpore uključen u mjere B1, B2, B3 i B4 jest 5 839 milijuna EUR, što je bio i iznos državne potpore koju je GFFS platio Banci.

(288)

U točki 31. Komunikacije o restrukturiranju navodi se da Komisija, osim apsolutnog iznosa potpore, u obzir mora uzeti potporu „povezanu s rizikom ponderiranom imovinom banke”. Mjere B1, B2, B3 i B4 dodijeljene su tijekom razdoblja od jedne godine, od travnja 2012. do svibnja 2013. Tijekom tog razdoblja promijenila se rizikom ponderirana imovina Banke. Stoga se postavlja pitanje na kojoj bi se razini rizikom ponderirana imovina trebala upotrebljavati, odnosno, na onoj koja je postojala na početku razdoblja ili na onoj koja je postojala na kraju razdoblja. Mjerama B1, B2, B3 i B4 cilj je pokriti potrebu za kapitalom koju je utvrdila Grčka središnja banka u ožujku 2012. (testiranje otpornosti na stres iz 2012.). Drugim riječima, potrebe kapitala koje su tim mjerama pokrivene već su postojale u ožujku 2012. Komisija stoga smatra da bi iznos potpore uključen u mjere B1, B2, B3 i B4 trebalo usporediti s rizikom ponderiranom imovinom Banke na dan 31. ožujka 2012. Komisija je isto tako podsjetila da Grčka središnja banka, nakon dokapitalizacije u ožujku 2012. do proljeća 2013., nije u obzir uzela preuzimanja grčkih banaka s ciljem usklađenja – prema gore ili prema dolje – njihovih potreba za kapitalom. Tim se čimbenikom dalje dokazalo da su mjere B1, B2, B3 i B4 bile mjere potpore povezane s parametrom Banke kakav je postojao na dan 31. ožujka 2012.

(289)

Prva i druga dokapitalizacija za premošćivanje i dopis o preuzimaju obveze zajedno su iznosili 5 839 milijuna EUR. Taj iznos predstavlja 13,8 % rizikom ponderirane imovine Banke na dan 31. ožujka 2012.

(290)

Banka je 31. ožujka 2014. od GFFS-a primila dopis o preuzimanju obveze kojim se GFFS obvezao na sudjelovanje u povećanju temeljnog kapitala Banke u iznosu od najviše 2 864 milijuna EUR (mjera C). Zbog razloga objašnjenih u uvodnoj izjavi 277., tom se mjerom uključuje upotreba državnih sredstava. Tom se mjerom stvara prednost za Banku jer se njome osigurava da Banka pronađe kapital koji joj je potreban, čime će se deponentima pružiti osiguranje i olakšati im prikupljanje kapitala od privatnih ulagatelja.

(291)

Ako privatni ulagatelji ne upišu cijeli iznos povećanja kapitala, GFFS mora dokapitalizirati Banku primjenjujući pismo o preuzimanju obveze. Takva bi dokapitalizacija, u usporedbi s dopisom o preuzimanju obveza, činila veću prednost u korist Banke. Za razliku od samog pisma o preuzimanju obveze, stvarnom dokapitalizacijom povećava se adekvatnost kapitala Banke.

(292)

Ni pismo o preuzimanju obveza ni njegova moguća provedba u obliku stvarne dokapitalizacije nisu u skladu s načelom ulagatelja u tržišnom gospodarstvu. Čak i da su u GFFS-u planirali kupnju novih dionica po istoj cijeni kao i privatni ulagatelji, okolnosti sudjelovanja GFFS-a jako se razlikuju od onih privatnih ulagatelja koji će upisati nove dionice. GFFS se obvezao na upis cijelog povećanja temeljnog kapitala ako je to potrebno prije nego se bilo koji privatni ulagatelj službeno obveže na kupnju dionica. Privatni ulagatelji koji kupuju nove dionice bit će sigurni da će u svakom slučaju Banka prikupiti cijeli iznos potrebnog kapitala jer će GFFS služiti kao zaštita i kupiti sve dionice koje nisu upisali privatni ulagatelji. Kao drugo, GFFS će sudjelovat samo ako postoji dovoljna potražnja privatnih ulagatelja na donjoj granici objavljenog raspona cijena. Na taj će način GFFS osigurati kapital koji Banka ne može pronaći na tržištu po istoj cijeni po dionici. Posljedično, GFFS osigurava kapital za iznos ili po cijeni koju tržište nije spremno osigurati.

(293)

S obzirom na to da je dodijeljena samo Banci, mjera C je selektivna. Položaj Banke ojačan je jer su Banci osigurana financijska sredstva potrebna za nastavak ispunjavanja kapitalnih zahtjeva koje je odredila Grčka središnja banka. Stoga ona predstavlja prednost kojom se narušava tržišno natjecanje. Budući da je Banka aktivna na ostalim europskim bankarskim tržištima i da financijske institucije iz drugih država članica posluju u Grčkoj, ponajprije na tržištu osiguranja, mjera C vjerojatno će utjecati na trgovinu među državama članicama.

(294)

Preuzeta obveza u pogledu dokapitalizacije iz 2014. čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Iznos potpore uključen u tu mjeru jest 2 864 milijuna EUR, što predstavlja 7,5 % rizikom ponderirane imovine Banke na dan 31. prosinca 2013. (133)

(295)

Ako GFFS zaista dodatno dokapitalizira Banku provodeći tu preuzetu obvezu, povećat će se prednost Banke i narušavanje tržišnog natjecanja, ali se neće povećati nominalni iznos potpore (134).

(296)

Mjere A, B1, B2, B3, B4 i C čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

Tablica 11

Pregled ukupne potpore koju je primila Banka

(297)

Kao što je zaključeno u uvodnoj izjavi 200., pravna osnova za procjenu mjera potpore trebao bi biti članak 107. stavak 3. točka (b) Ugovora (135).

(298)

Tijekom financijske krize Komisija je izradila kriterije spojivosti za različite vrste mjera potpora. Načela za procjenu mjera potpora prvobitno su bila utvrđena u Komunikaciji o bankarstvu iz 2008.

(299)

Smjernice za mjere dokapitalizacije mogu se pronaći u Komunikaciji o dokapitalizaciji i Komunikaciji o produženju iz 2011.

(300)

Komunikacijom o restrukturiranju definira se pristup koji je Komisija donijela u pogledu procjene planova restrukturiranja, ponajprije potreba za ponovnim uspostavljanjem održivosti, kako bi se osigurao odgovarajući doprinos od korisnika i ograničilo narušavanje tržišnog natjecanja.

(301)

Okvir je dopunjen Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. koja se primjenjuje na mjere potpore prijavljene nakon 1. kolovoza 2013.

(302)

Potpora za likvidnost koju je Banka već primila konačno je odobrena sukcesivnim odlukama kojima se odobravaju mjere u okviru Programa potpore grčkim bankama i izmjenama i produženjima Programa (136). Sve buduće potpore za likvidnost za Banku morat će se dodijeliti u okviru programa koji je Komisija propisno odobrila. Uvjete takve potpore morat će odobriti Komisija prije nego što potpora bude dodijeljena te se stoga ne mora dodatno ocjenjivati u ovoj odluci.

(303)

Dokapitalizacija dodijeljena u 2009. u obliku povlaštenih dionica (mjera A) dodijeljena je u okviru mjere dokapitalizacije odobrene 2008. kao dio Programa potpore grčkim bankama u okviru Komunikacije o bankarstvu iz 2008. Stoga se ne mora ponovno procjenjivati u okviru Komunikacije o bankarstvu iz 2008., nego samo u okviru Komunikacije o restrukturiranju.

(304)

Usklađenost likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država (mjera L2) najprije je potrebno procijeniti na temelju Komunikacije o bankarstvu iz 2008. i Komunikacije o produženju iz 2011. Sve likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koje jamči država dodijeljene nakon 1. kolovoza 2013. obuhvaćene su Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(305)

Usklađenost dokapitalizacija koje je proveo GFFS (mjere B1, B2, B3 i B4), ponajprije u pogledu naknade, najprije je potrebno procijeniti na temelju Komunikacije o bankarstvu iz 2008., Komunikacije o dokapitalizaciji i Komunikacije o produženju iz 2011. U Odluci o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke Komisija je izrazila dvojbe u pogledu spojivosti mjere B1 s tim komunikacijama. Budući da su one bile provedene prije 1. kolovoza 2013., te mjere nisu obuhvaćene Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. Spojivost dokapitalizacija koje je proveo GFFS (mjere B1, B2, B3 i B4) isto bi tako trebalo procijeniti na temelju Komunikacije o restrukturiranju.

(306)

Spojivost preuzimanja obveze u pogledu dokapitalizacije iz 2014. (mjera C) potrebno je procijeniti na temelju Komunikacije o bankarstvu iz 2013. kojom se utvrđuju novi zahtjevi u pogledu doprinosa podređenih vjerovnika i naknade upraviteljima te Komunikacije o dokapitalizaciji i Komunikaciji o produženju iz 2011. Spojivost mjere C potrebno je isto tako procijeniti na temelju Komunikacije o restrukturiranju.

(307)

Kako bi potpora bila usklađena s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, ona mora biti u skladu s općim kriterijima spojivosti: primjerenošću, nužnošću i razmjernošću.

(308)

Budući da su grčke banke bile isključene s međubankovnih tržišta te su postale potpuno ovisne o financiranju iz središnje banke, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (32)., i kako Banka nije mogla pozajmiti dovoljan iznos sredstava u okviru redovnih aktivnosti refinanciranja, Banci je bila potrebna likvidnosnu pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država kako bi bila dovoljno likvidna i čime bi se spriječilo njezino neizvršavanje obveza. Komisija mjeru L2 smatra primjerenim mehanizmom za otklanjanje ozbiljnih poremećaja do kojih bi došlo neizvršavanjem obveza Banke.

(309)

Budući da likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama za koju jamči država obuhvaća financiranje za Banku, Banka ima dovoljno poticaja da se za razvoj svojih djelatnosti ne oslanjanje na taj izvor financiranja. Banka je morala platiti kamatnu stopu od […] baznih bodova više od redovnih aktivnosti refinanciranja iz Eurosustava. Uz to, Banka je državi morala platiti naknadu za jamstvo od […] baznih bodova. Posljedično je ukupni trošak likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država za Banku puno viši od uobičajenih troškova refinanciranja iz ESB-a. Točnije, razlika između prije spomenutog i potonjeg viša je od razine naknade za jamstvo koja je zatražena Komunikacijom o produženju iz 2011. Posljedično se ukupna naknada koju je država naplatila može smatrati dovoljnom. Iznos likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država Grčka središnja banka i ESB redovito se preispituje na temelju stvarnih potreba Banke. Oni pažljivo nadziru njezinu upotrebu i osiguravaju da se ograniči na najmanju potrebnu mjeru. Stoga se mjerom L2 Banci ne osigurava višak likvidnosti koji se mogao upotrijebiti za financiranje aktivnosti kojima se narušava tržišno natjecanje. Ograničena je na najmanji potreban iznos.

(310)

Tim pomnjivim praćenjem upotrebe likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država i redovitom provjerom ograničenosti njezine upotrebe na najmanju moguću mjeru isto se tako osigurava da je ta likvidnost razmjerna i da ne dovodi do neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja. Komisija napominje i da se Grčka obvezala da će provesti niz mjera kojima je cilj smanjenje negativnog učinka prelijevanja, kako je analizirano u odjeljku 7.6, čime se dodatno osigurava da će oslanjanje na potporu za likvidnost završiti čim prije i da je takva potpora razmjerna.

(311)

Mjera L2 stoga je spojiva s Komunikacijom o bankarstvu iz 2008. i Komunikacijom o produženju iz 2011. Kako se Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. nisu uveli dodatni preduvjeti u pogledu jamstava, mjera L2 isto je tako spojiva s Komunikacijom o bankarstvu iz 2013.

(312)

Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 201., kako bi potpora bila usklađena s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, ona mora biti u skladu s općim kriterijima spojivosti (137): primjerenošću, nužnošću i razmjernošću.

(313)

Komunikacijom o dokapitalizaciji i Komunikacijom o produženju iz 2011. utvrđuju se daljnje smjernice na razini naknade potrebne za dokapitalizaciju koju provodi država.

(314)

Komisija smatra da su dokapitalizacije koje je proveo GFFS (mjere B1, B2, B3 i B4) primjerene jer se njima sprječava stečaj Banke. Bez njih se njezine djelatnosti ne bi nastavile jer je Banka krajem 2012. (138) imala negativan kapital.

(315)

U tom je smislu Komisija napomenula u Odluci o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke da je Banka jedna od najvećih bankovnih institucija u Grčkoj u pogledu kreditiranja i prikupljanja depozita. Kao takva, Banka je sistemski značajna banka za Grčku. Posljedično, nepodmirivanje obveza Banke stvorilo bi ozbiljne poremećaje u grčkom gospodarstvu. U okolnostima koje su tada prevladavale financijske institucije u Grčkoj imale su poteškoća u pristupanju financiranju. Zbog nedostatka financiranja ograničena je njihova sposobnost osiguravanja kredita grčkom gospodarstvu. U tom bi kontekstu poremećaj u gospodarstva bio ozbiljniji zbog nepodmirenih obveza Banke. Nadalje, do mjera B1, B2, B3 i B4 došlo je uglavnom zbog programa UPS-a, izvanrednog i nepredvidivog događaja, a ne kao rezultat lošeg upravljanja ili pretjeranog preuzimanja rizika u Banki. Mjere su stoga prvenstveno usmjerene na rezultate programa UPS-a te se njima pridonosi održavanju financijske stabilnosti u Grčkoj.

(316)

U Odluci o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke Komisija je izrazila sumnje u to jesu li odmah poduzeti svi mogući koraci kako bi se u budućnosti izbjegla ponovna potreba Banke za potporom. Kao što je navedeno u uvodnim izjavama (130). do (132). ove Odluke, Grčka je preuzela obvezu u pogledu provedbe niza mjera povezanih s korporativnim upravljanjem i komercijalnim poslovanjem Banke. Kao što je navedeno u uvodnim izjavama (102). do (104). i u uvodnoj izjavi (111)., Banka je isto tako u potpunosti restrukturirala svoje aktivnosti, a mnoga su smanjenja troškova i otuđenja već provedena. Stoga su sumnje Komisije ublažene.

(317)

U Odluci o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke Komisija je isto tako izrazila sumnje u pogledu postojanja dovoljnih zaštitnih mjera u slučaju da Banka potpadne pod kontrolu države ili u slučaju da privatni dioničari zadrže kontrolu dok bi država imala većinski udjel. Komisija napominje da se preuzetim obvezama opisanima u uvodnim izjavama (131). i (132). osigurava da će se kreditno poslovanje Banke voditi na komercijalnoj osnovi, a da će svakodnevno poslovanje biti zaštićeno od uplitanja države. Okvirom odnosa dogovorenim između GFFS-a i Banke isto se tako osigurava da su interesi države kao glavnog dioničara zaštićeni od pretjeranog rizika koji bi preuzela uprava Banke.

(318)

Na taj se način mjerama B1, B2, B3 i B4 osigurava održavanje financijske stabilnosti u Grčkoj. Znatne mjere poduzete su kako bi se budući gubici sveli na najmanju moguću mjeru i kako bi se osiguralo da djelatnosti Banke nisu ugrožene neprimjerenim upravljanjem. Na toj osnovi Komisija smatra mjere B1, B2, B3 i B4 primjerenima.

(319)

U skladu s Komunikacijom o bankarstvu iz 2008., mjera potpore mora u svom iznosu i obliku biti nužna za postizanje ciljeva. To znači da dokapitalizacija mora biti u najmanjem mogućem iznosu potrebnom za postizanje tog cilja.

(320)

Grčka središnja banka izračunala je iznos potpore u obliku kapitala u okviru testiranja otpornosti na stres kako bi se osiguralo da osnovni kapital ostane iznad određene razine tijekom razdoblja 2012.–2014., kako je prikazano u tablici 3. Stoga Banci nije osigurala višak kapitala. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi (316)., poduzete su mjere u cilju smanjenja rizika da bi Banka mogla trebati dodatnu potporu u budućnosti.

(321)

U pogledu naknada za prvu i drugu dokapitalizaciju za premošćivanje (mjere B1 i B2) Komisija podsjeća da su one dodijeljene u svibnju 2012. i prosincu 2012. te plaćene u naravi u obliku obveznica EFFS-a. GFFS je od datuma isplate tih obveznica EFFS-a do datuma dokapitalizacije iz proljeća 2013. primio kao naknadu obračunane kamate na obveznice EFFS-a uvećane za proviziju od 1 % (139). Kako je naglašeno u Odluci o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke, ta je naknada niža od raspona od 7 % do 9 % kako je definirano u Komunikaciji o dokapitalizaciji. Međutim, razdoblje niske naknade bilo je ograničeno na jednu godinu za mjeru B1 i pet mjeseci za mjeru B2 (tj. do konverzije dokapitalizacije za premošćivanje u standardnu dokapitalizaciju u redovnim dionicama, odnosno mjere B4). Iako prva i druga dokapitalizacija nisu pokrenule razvodnjavanje udjela postojećih dioničara, dokapitalizacijom iz proljeća 2013., koja se odnosila na konverziju prve i druge dokapitalizacije za premošćivanje, u velikoj su mjeri razvodnjeni udjeli tih dioničara u vlasničkom kapitalu Banke jer su pali na 1,4 %. Tada je prekinuta izvanredna situacija koja je prevladavala od datuma prve dokapitalizacije za premošćivanje. Stoga su ublažene sumnje koje su izražene u Odluci o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke.

(322)

Nadalje, s obzirom na netipičan izvor poteškoća Banke, odnosno gubitke koji su uglavnom proizašli iz otpisa duga u korist države (programa UPS-a i otkupa duga koji državi osiguravaju znatnu prednost, tj. smanjenje duga) i posljedica produljene recesije na njezinu domaćem tržištu, Komisija može prihvatiti to privremeno odstupanje od standardnih zahtjeva u pogledu naknade koji su određeni u Komunikaciji o dokapitalizaciji (140).

(323)

Mjera B3 odnosila se na preuzetu obvezu u pogledu osiguranja kapitala. Navedena obveza preuzeta u prosincu 2012. provedena je u okviru stvarne dokapitalizacije od svibnja do lipnja 2013., samo pet mjeseci kasnije. Zbog tog razloga i zbog razloga utvrđenih u uvodnoj izjavi (322). prihvaća se da nikakva naknada nije plaćena za tu preuzetu obvezu.

(324)

U pogledu mjere B4, u skladu s točkom 8. Komunikacije o produženju iz 2011., dokapitalizacije je potrebno upisati uz dovoljan popust na cijenu dionice prilagođenu za učinak razvodnjavanja kako bi se dalo razumno osiguranje da je država primila odgovarajuću naknadu. Iako tom dokapitalizacijom nije predviđen znatan popust na cijenu dionice prilagođene za učinak razvodnjavanja, de facto je bilo nemoguće ostvariti znatan popust na teoretsku cijenu bez prava upisa (141). Prije dokapitalizacije iz proljeća 2013. kapital banke bio je negativan, a njezina tržišna kapitalizacija iznosila je samo dvjesto milijuna eura. U tim se okolnostima postavlja pitanje je li postojeće dioničare trebalo u potpunosti istisnuti. Komisija napominje da je cijena izdanja određena na 50 % popusta u odnosu na prosječnu tržišnu cijenu tijekom pedeset dana koji su prethodili određivanju cijene izdanja. Komisija napominje i da je razvodnjavanje udjela prethodnih dioničara bilo veliko jer su nakon te dokapitalizacije držali samo 1,4 % vlasničkih udjela u Banci. Stoga bi primjena dodatnog popusta na tržišnu cijenu imala samo neznatan utjecaj na naknadu GFFS-a. S obzirom na specifičnu situaciju grčkih banaka koja je objašnjena u uvodnoj izjavi 322. i činjenicu da potreba za potporom proizlazi iz otpisa duga u korist države, Komisija smatra da je cijena izdanja dovoljno niska.

(325)

Zaključno, mjere B1, B2, B3 i B4 potrebne su kao potpora za sanaciju s obzirom na njihov iznos i oblik.

(326)

Banka je primila vrlo velik iznos državne potpore. Ta situacija stoga može dovesti do ozbiljnog narušavanja tržišnog natjecanja. Međutim, Grčka je preuzela obvezu prema kojoj će provesti niz mjera kojima je cilj smanjiti negativne učinke prelijevanja. Točnije, na temelju preuzetih obveza osigurava se da će se poslovanje Banke nastaviti na komercijalnoj osnovi, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 131. i 132. Grčka se obvezala provesti i zabranu preuzimanja te niz otuđenja u inozemstvu i u nebankarskim aktivnostima u Grčkoj, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 133. Ograničenja narušavanja tržišnog natjecanja dodatno će se procijeniti u odjeljku 7.6.

(327)

U Banci je imenovan i povjerenik za praćenje koji će pratiti ispravnu provedbu preuzetih obveza u pogledu korporativnog upravljanja i komercijalnog poslovanja. Time će se izbjeći štetna promjena poslovne prakse Banke i time smanjiti mogući negativni učinci prelijevanja.

(328)

Konačno, novi sveobuhvatni plan restrukturiranja dostavljen je Komisiji 16. travnja 2014. Taj će se plan restrukturiranja procijeniti u odjeljku 7.6.

(329)

Zaključno, ublažene su sumnje koje su izražene u Odluci o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke. Mjere B1, B2, B3 i B4 razmjerne su u kontekstu točke 15. Komunikacije o bankarstvu iz 2008.

(330)

Komisija stoga zaključuje da su dokapitalizacije koje je proveo GFFS (mjere B1, B2, B3 i B4) primjerene, nužne i razmjerne u kontekstu točke 15. Komunikacije o bankarstvu iz 2008., Komunikacije o dokapitalizaciji i Komunikacije o produženju iz 2011.

(331)

U točkama 23. i 40. Komunikacije o restrukturiranju objašnjava se da je preuzimanje poduzetnika koja provode banke koje primaju potporu obično u suprotnosti s obvezama ograničavanja troškova restrukturiranja i ograničenja narušavanja tržišnog natjecanja. Osim toga, njima se može ugroziti ili otežati ponovno uspostavljanje održivosti. Komisija stoga mora procijeniti mogu li preuzimanja koja provodi Banka biti u skladu s Komunikacijom o restrukturiranju.

(332)

U pogledu profitabilnosti poslovanja preuzimanjima koja provodi Banka poboljšat će se ponovno uspostavljanje održivosti Banke jer se spajanjem dviju banaka na istom geografskom tržištu omogućuje ostvarivanje smislenih sinergija, na primjer u obliku smanjenja broja zaposlenika, zatvaranja podružnica i sniženih općih troškova. Banka će steći klijente i deponente, dok će znatno sniziti troškove distribucije. Zatvorit će većinu poslovnica „T banke” i neke poslovnice „Grčke poštanske banke” uz racionaliziranje službi u sjedištu.

(333)

U pogledu pozicija likvidnosti transakcija ima i povoljan utjecaj na omjer kredita i depozita Banke znatno ga smanjujući s previsoke razine jer je Nova TT banka imala znatno više depozita nego kredita. Točnije, Grčka središnja banka u svojem je pismu GFFS-u od 8. srpnja 2013. napomenula da je Banka dvije godine prije transakcije bila pod velikim pritiskom. Grčka središnja banka primijetila je da je Banka izgubila tržišne udjele u Grčkoj i da se u velikoj mjeri oslanjala na financiranje iz Eurosustava i likvidnosnu pomoć u izvanrednim situacijama. U svojem je pismu Grčka središnja banka uputila na manjak financiranja, konsolidirani omjer kredita i depozita od 132 % i pogoršanu sliku Banke među klijentima. U tom je pismu Grčka središnja banka navela da bi preuzimanje Nove TT banke koje provodi Banka dovelo do „znatnog povećanja depozita [Banke], čime bi se poboljšali njezin ukupni profil financiranja, slika među deponentima i sposobnost privlačenja novih depozita po privlačnijim uvjetima od trenutačnih”.

(334)

Preuzimanjem se stoga pridonosi poboljšanju položaja Banke u pogledu likvidnosti što je ključno za ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti. Komisija potvrđuje pozitivan utjecaj preuzimanja u dopisu svojih službi GFFS-u od 8. srpnja 2013. U tom je dopisu Komisija navela da nacrtom plana restrukturiranja Banke, koji je Grčka dostavila prije preuzimanja Nove TT banke, nije ispunjen zahtjev za ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti zbog osjetljivosti bilance Banke na kraju razdoblja restrukturiranja. U istom je dopisu Komisija navela da bi „preuzimanje [Nove TT banke] koja ima velik broj depozita bio ključan čimbenik kojim bi se pridonijelo poboljšanju bilance [Banke], a time i ponovnom uspostavljanju dugoročne održivosti”. Procjena je bila opravdana s obzirom na utjecaj tog preuzimanja na položaj Banke u pogledu likvidnosti: „Na temelju podataka na kraju 2012. zbog preuzimanja bi se omjer kredita i depozita odmah snizio sa 155 % na 123 %, tako bi se [Komisijin] zahtjev mogao ispuniti na kraju 2017.”.

(335)

Komisija stoga smatra da preuzimanje pozitivno utječe na ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti Banke.

(336)

U skladu s točkom 23. Komunikacije o restrukturiranju potporu za restrukturiranje ne bi trebalo upotrebljavati za preuzimanje drugih društava, nego samo za pokrivanje troškova restrukturiranja koji su potrebni za ponovno uspostavljanje održivosti Banke.

(337)

Banka je kupoprodajnu cijenu platila novim dionicama tako da se preuzimanje nije financiralo iz državne potpore. Kao rezultat toga, potreba za kapitalom stvorena na temelju plaćanja kupoprodajne cijene odmah je pokrivena izdavanjem novih dionica tako da plaćanjem kupoprodajne cijene nije stvoreno neto povećanje potreba Banke za kapitalom. Štoviše, GFFS bio je 100-postotni vlasnik Nove TT banke, što podrazumijeva da su sve nove dionice koje je Banka izdala dane GFFS-u, odnosno državi.

(338)

Samim preuzimanjem neće se potaknuti dodatna državna potpora jer je Nova TT banka ispunila svoje kapitalne zahtjeve. Osim toga, navedena privremena kreditna institucija osnovana je samo nekoliko mjeseci prije nego što je preuzeta. Budući da se imovina posrnulih banaka procjenjuje i vrednuje po fer vrijednosti prije nego što se prenese na privremenu kreditnu instituciju, može se pretpostaviti da kreditni portfelj Nove TT banke nije sadržavao gubitke koji su bili skriveni ili za koje nisu postojala odgovarajuća rezerviranja.

(339)

Zaključno, u specifičnim okolnostima ovog slučaja preuzimanje Nove TT banke iznimno nije u suprotnosti s načelom prema kojem bi potpora trebala biti na najmanjoj potrebnoj mjeri.

(340)

U skladu s točkama 39. i 40. Komunikacije o restrukturiranju državnu potporu ne bi se smjelo upotrebljavati na štetu društava koja ne primaju potporu u svrhu preuzimanja konkurentskih poduzeća. U točki 41. Komunikacije o restrukturiranju navodi se i da se preuzimanja mogu odobriti ako su dio procesa konsolidacije koji je potreban za ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti ili osiguranje učinkovitog tržišnog natjecanja, da proces preuzimanja treba biti pošten i da se preuzimanjem trebaju osigurati uvjeti učinkovitog tržišnog natjecanja na relevantnom tržištu.

(341)

Nova TT banka nije bila samostalno održiva banka. Konsolidacija te banke zahtijevala se u okviru MGFP-a od 15. svibnja 2013. Transakcija se stoga može smatrati dijelom konsolidacije koja je potrebna za ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti na način opisan u točki 41. Komunikacije o restrukturiranju.

(342)

Nijedan ponuditelj koji ne prima potporu nije podnio valjanu ponudu za preuzimanje Nove TT banke, a postupak prodaje bio je javan, transparentan i nediskriminirajući. Banka stoga nije provela istiskivanje ponuditelja koji ne primaju potporu. Budući da je preuzimanje odobrilo grčko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja (142), Komisija pretpostavlja da se ishodom postupka prodaje osiguravaju uvjeti učinkovitog tržišnog natjecanja u Grčkoj.

(343)

S obzirom na to može se zaključiti da je preuzimanje Nove TT banke u skladu s odjeljkom 4. Komunikacije o restrukturiranju.

(344)

Komisija zaključuje da je, s obzirom na jedinstveno stanje grčkih banaka (143) i specifičnosti preuzimanja Nove TT banke, navedeno preuzimanje u skladu sa zahtjevima iz Komunikacije o restrukturiranju.

(345)

U pogledu profitabilnosti poslovanja preuzimanjem banke Nea Proton koje provodi Banka poboljšat će se ponovno uspostavljanje održivosti Banke jer se spajanjem dviju banaka na istom geografskom tržištu omogućuje ostvarivanje smislenih sinergija, na primjer u obliku smanjenja broja zaposlenika, zatvaranja podružnica i sniženih općih troškova.

(346)

Preuzimanjem banke Nea Proton Banci se omogućuje ostvarivanje koristi od sinergija. Banka će steći klijente i deponente, dok će istodobno zatvoriti većinu podružnica i racionalizirati informacijski sustav te službe u sjedištu. Transakcijom je smanjen i omjer kredita i depozita Banke jer je banka Nea Proton imala niži omjer kredita i depozita. Na kraju lipnja 2013. omjer neto kredita i depozita Banke iznosio je oko 135,79 %, dok je omjer neto kredita i depozita banke Nea Proton iznosio oko 52,68 %.

(347)

Zaključno, preuzimanje je pozitivno utjecalo na održivost Banke.

(348)

U skladu s točkom 23. Komunikacije o restrukturiranju potporu za restrukturiranje ne bi trebalo upotrebljavati za preuzimanje drugih društava, nego samo za pokrivanje troškova restrukturiranja koji su potrebni za ponovno uspostavljanje održivosti.

(349)

Banka je platila simboličnu cijenu za kupnju banke Nea Proton (jedan euro), dok je preuzeti subjekt na odgovarajući način dokapitaliziran prije prodaje. Navedena je dokapitalizacija uključivala rezerviranja za buduće gubitke po kreditima i gubitke iz poslovanja (144). Kao posljedica toga, preuzimanjem primjereno kapitalizirane banke za jedan euro nisu se povećale potrebe Banke za kapitalom.

(350)

Kao zaključak toga, preuzimanje banke Nea Proton nije u suprotnosti s načelom prema kojem bi potpora trebala biti na najmanjoj potrebnoj mjeri.

(351)

U skladu s točkama 39. i 40. Komunikacije o restrukturiranju državnu potporu ne bi se smjelo upotrebljavati na štetu društava koja ne primaju potporu u svrhu preuzimanja konkurentskih poduzeća.

(352)

Banka Nea Proton nije bila samostalno održiva banka. Konsolidacija te banke zahtijevala se u okviru MGFP-a od 15. svibnja 2013. Preuzimanje se stoga može smatrati dijelom konsolidacije koja je potrebna za ponovno uspostavljanje financijske stabilnosti na način opisan u točki 41. Komunikacije o restrukturiranju.

(353)

Komisija primjećuje i da nijedan ponuditelj koji ne prima potporu nije podnio valjanu ponudu za preuzimanje banke Nea Proton i da je proces prodaje bio javan, transparentan i nediskriminirajući. Banka stoga nije provela istiskivanje ponuditelja koji ne primaju potporu. Budući da je preuzimanje odobrilo grčko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja (145), Komisija pretpostavlja da se ishodom postupka prodaje osiguravaju uvjeti učinkovitog tržišnog natjecanja u Grčkoj.

(354)

S obzirom na to može se zaključiti da je preuzimanje banke Nea Proton u skladu s odjeljkom 4. Komunikacije o restrukturiranju.

(355)

Komisija zaključuje da je, s obzirom na specifičnosti preuzimanja banke Nea Proton, navedeno preuzimanje u skladu sa zahtjevima iz Komunikacije o restrukturiranju.

(356)

Kako je navedeno u odjeljcima 2.1.1. i 2.1.2., poteškoće s kojima se Banka susrela uglavnom proizlaze iz grčke dužničke krize i duboke recesije u Grčkoj i južnoj Europi. U pogledu prvog čimbenika grčka vlada izgubila je pristup financijskim tržištima i konačno je morala pregovorima dogovoriti sporazum s domaćim i međunarodnim vjerovnicima, program UPS-a, što je dovelo do korekcije potraživanja prema državi za 53,3 %. Osim toga, 31,5 % potraživanja zamijenjeno je za nove grčke državne obveznice s nižim kamatnim stopama i dužim dospijećima. U prosincu 2012. država je od grčkih banaka otkupila te nove državne obveznice po cijeni od 30,2 % do 40,1 % njihove nominalne vrijednosti i na taj način kristalizirala dodatni gubitak grčkih banaka. Osim utjecaja programa UPS-a na njezinu kapitalnu poziciju, Banka je zabilježila i velike odljeve depozita od 2010. do sredine 2012. zbog rizika da će Grčka izaći iz europodručja kao posljedica neodrživog javnog duga i recesije.

(357)

Mjere B1, B2, B3 i B4 iznose 5 839 milijuna EUR, što je otprilike iznos gubitka knjiženog nakon programa UPS-a (5 781 milijun EUR). U tom slučaju, ako poteškoće ne proizlaze prije svega iz preuzimanja prekomjernog rizika, u točki 14. Komunikacije o produženju iz 2011. navodi se da će Komisija ublažiti svoje zahtjeve.

(358)

Komisija potvrđuje da dio potreba za kapitalom proizlazi iz redovne izloženosti financijske institucije prema državi u svojoj matičnoj zemlji. Navedena je činjenica istaknuta i u uvodnim izjavama 58. i 69. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke. Kao posljedica toga, potreba Banke za rješavanjem pitanja moralnog hazarda u svojem planu restrukturiranja manja je od potrebe drugih financijskih institucija koje primaju potporu, a koje su nagomilale prekomjerne rizike. Budući da mjere potpore imaju manji učinak narušavanja, mjere poduzete u cilju ograničenja narušavanja stoga je potrebno razmjerno ublažiti. S obzirom na to da program UPS-a i otkup duga čine otpis duga u korist države, naknada države pri dokapitalizaciji banaka može biti niža.

(359)

Međutim, s obzirom na to da se grčko gospodarstvo smanjilo za oko 25 % od 2008., Banka mora prilagoditi svoju organizaciju, strukturu troškova i poslovnu mrežu tom novom okruženju kako bi ponovno uspostavila profitabilnost. Stoga, neovisno o izostanku pitanja moralnog hazarda Banka mora restrukturirati svoje poslovanje u Grčkoj kako bi osigurala dugoročnu održivost.

(360)

Komisija primjećuje i da je izloženost Banke grčkom državnom dugu bila veća od izloženosti nekih drugih banaka u Grčkoj. Kao rezultat toga, ne mogu se svi gubici po osnovi grčkih državnih obveznica (gubitak po programu UPS-a) pripisati redovnoj izloženosti financijske institucije prema državi u njezinoj matičnoj zemlji.

(361)

Drugi su izvor gubitaka za Banku gubici po kreditima odobrenima grčkom stanovništvu i poduzećima. Komisija smatra da su ti gubici uglavnom razlog iznimno dubokog i produljenog pada BDP-a od oko 25 % tijekom pet godina, a ne rizičnog kreditiranja koje je odobravala Banka. Kao rezultat toga, potporom odobrenom za pokriće tih gubitaka ne stvara se moralni hazard, što se događa ako se potporom štiti banku od posljedica prošlog rizičnog ponašanja. Potpora stoga ima manji učinak narušavanja (146).

(362)

Međutim, dio potreba za kapitalom i gubitaka po kreditima Banke dolazi iz nekih međunarodnih društava kćeri (u Rumunjskoj, Bugarskoj, Poljskoj i Ukrajini). Na primjer, u 2012. Banka je zabilježila gubitke u Rumunjskoj, Bugarskoj i Ukrajini, dok su ta društva kćeri ostvarila koristi od financiranja unutar grupe u iznosu od 1,8 milijardi EUR.

(363)

Testiranja otpornosti na stres obavljena 2012. radi određivanja potreba Banke za kapitalom ukazala su i na to da dio potreba za kapitalom proizlazi iz gubitaka po inozemnim kreditima. Projekcije gubitaka po tim kreditima iznosile su 1 228 milijuna EUR u osnovnom scenariju i 1 622 milijuna EUR u nepovoljnom scenariju.

(364)

Zaključno, točkom 14. Komunikacije o produženju obuhvaćen je znatan dio gubitaka i potrebe za potporom koja iz toga proizlazi, a na temelju koje Komisija može ublažiti svoje zahtjeve. Dio potrebe za potporom proizlazi iz grčkih gubitaka po kreditima zbog iznimno duboke i duge recesije, a ne zbog rizičnog kreditiranja. Potporom odobrenom u tim okolnostima ne stvara se moralni hazard i ona stoga ima manji učinak narušavanja.

(365)

Konačno, dio potrebe za potporom proizlazi iz vlastitog preuzimanja rizika Banke, posebno u pogledu njezinih inozemnih društava kćeri i većih ulaganja u grčke državne obveznice.

(366)

Planom restrukturiranja mora se osigurati da financijska institucija može ponovno uspostaviti svoju dugoročnu održivost do kraja razdoblja restrukturiranja (odjeljak 2. Komunikacije o restrukturiranju). U ovom slučaju razdoblje restrukturiranja definirano je kao razdoblje od datuma donošenja ove Odluke do 31. prosinca 2018.

(367)

U skladu s točkama 9. do 11. Komunikacije o restrukturiranju Grčka je dostavila sveobuhvatan i detaljan plan restrukturiranja u kojem su sadržane sve informacije o poslovnom modelu Banke. U planu su utvrđeni i razlozi poteškoća s kojima se Banka susrela te mjere poduzete u cilju rješavanja svih pitanja održivosti s kojima se suočila. Točnije, u planu restrukturiranja opisana je strategija odabrana radi očuvanja učinkovitosti poslovanja Banke i rješavanja pitanja visoke razine loših kredita, niske učinkovitosti poslovanja, osjetljive likvidnosne i kapitalne pozicije te njezinih društava u inozemstvu koja su se oslanjala na svoje matično društvo radi financiranja i kapitala.

(368)

U pogledu likvidnosti i oslanjanja Banke na financiranje iz Eurosustava u okviru plana restrukturiranja predviđen je ograničen rast bilance u Grčkoj, dok bi depozitna osnova ponovno trebala rasti. Oslanjanje na likvidnosnu pomoć u izvanrednim situacijama, koje je već palo, nastavit će se smanjivati, čime će se isto tako pomoći Banci u snižavanju troška financiranja.

(369)

Preuzetom obvezom u pogledu omjera kredita i depozita opisanom u uvodnoj izjavi (127). osigurava se održivost strukture bilance Banke do kraja razdoblja restrukturiranja. Prodajom vrijednosnih papira i drugih sporednih djelatnosti isto će se tako ojačati likvidnosna pozicija Banke i osigurati da se ona ne oslanja na međubankovno tržište. Zbog još uvijek nepovoljne likvidnosne pozicije Banke Komisija može prihvatiti zahtjev grčkih nadležnih tijela da im se odobri pružanje likvidnosti Banci u skladu s mjerama osiguranja jamstva i zaduživanja izdavanjem državnih obveznica u okviru Programa potpore grčkim bankama.

(370)

Kako bi smanjila svoje troškove financiranja, Banka se obvezala i nastaviti snižavati kamatne stope koje plaća na depozite, kako je opisano u uvodnoj izjavi (127). Komisija primjećuje da će to sniženje troškova depozita biti ključan doprinos poboljšanju dobiti Banke prije rezerviranja.

(371)

Od početka krize Banka je u znatnoj mjeri racionalizirala svoju poslovnu mrežu u Grčkoj smanjenjem broja podružnica i zaposlenika. Do 2018. ukupni troškovi Banke snizit će se za dodatnih […] % u usporedbi s 2013 (147). Kako bi postigla taj cilj, Banka se obvezala smanjiti broj svojih podružnica u Grčkoj na najviše […] odnosno […] od 31. prosinca 2017., uz najviše ukupne troškove u Grčkoj od 800 milijuna EUR. Očekivani omjer troškova i prihoda bit će niži od […] % na kraju razdoblja restrukturiranja. Komisija smatra da se planom restrukturiranja zadržava učinkovitost Banke u novom tržišnom okruženju.

(372)

Drugo ključno područje upravljanje je lošim zajmovima jer su oni 31. prosinca 2013. činili 29,4 % portfelja (148). Banka planira osnovati specijalizirani odjel za upravljanje lošim zajmovima. Preuzela je i obvezu poštovanja visokih standarda u pogledu svoje kreditne politike kako bi u najvećoj mogućoj mjeri povećala vrijednost Banke u svakoj fazi kreditiranja, kako je opisano u uvodnim izjavama 131. i 132.

(373)

Pazornost je potrebno pridati i upravljanju Banke jer je GFFS na dan 31. prosinca 2013. držao 95,23 % dionica Banke Uzimajući u obzir poslovne rezultate banaka u državnom vlasništvu u Grčkoj, Banka i GFFS dogovorili su poseban okvir međusobnih odnosa u 2013. Tim se sporazumom štiti svakodnevno poslovanje Banke od prekomjernog uplitanja njezina većinskog dioničara, dok se istodobno GFFS-u osigurava praćenje provedbe plana restrukturiranja i sprječavanje uprave Banke na preuzimanje prekomjernog rizika u okviru odgovarajućih savjetovanja. Banka se obvezala i pažljivo nadzirati svoju izloženost prema povezanim dužnicima.

(374)

U Zakonu o GFFS-u, kako je izmijenjen 2014., navodi se da će na dionicama koje je GFFS upisao tijekom dokapitalizacije iz proljeća 2013. izgubiti pravo glasa ako najmanje 50 % povećanja kapitala u 2014. upišu privatni ulagatelji. U pogledu ponovnog uspostavljanja dugoročne održivosti Banke Komisija ne bi imala negativno mišljenje u pogledu kontrole dodijeljene privatnim dioničarima ako bi oni u Banku uložili znatan iznos vlastitog novca. Komisija primjećuje da se ograničenje prava glasa GFFS-a neće primjenjivati na glasove povezane sa statutom Banke, korporativnim akcijama ili drugim strateškim odlukama. Komisija pozitivno ističe činjenicu da će se GFFS-u automatski vratiti sva prava glasa ako Banka ne provede svoj plan restrukturiranja. Iako se GFFS neće uplitati u svakodnevno poslovanje Banke, navedenim se odredbama osigurava da on može očuvati svoje interese kao dioničar i kao tijelo nadležno za osiguranje ispravne provedbe plana restrukturiranja.

(375)

Neke od međunarodnih djelatnosti Banke iscrpile su u prošlosti njezin kapital, likvidnost i profitabilnost, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 362. i 363.

(376)

Planom restrukturiranja predviđena je promjena poslovnog modela Banke kako bi se Banka više usmjerila na […]. Banka je već prodala svoje neprofitabilno društvo kćer u Poljskoj, EFG Poland. Pokrenula je i racionalizaciju ostalih društava kćeri kako bi ojačala postupak preuzimanja zajmova i smanjila manjak financiranja društava kćeri. Planira otuđiti […] društvo kćer […] (149). Osim toga, dodatno će restrukturirati poslovanje društava kćeri […] i […] prije njihove moguće prodaje u kasnijoj fazi, kako je navedeno u uvodnoj izjavi (116).

(377)

Ukupna profitabilnost inozemnog poslovanja oporavit će od […] nadalje. Istog dana financiranje odobreno inozemnim društvima kćerima smanjit će za […] u usporedbi s razinom od 31. prosinca 2012.

(378)

Stoga Komisija smatra da će Banka u dostatnoj mjeri restrukturirati i smanjiti inozemna društva kćeri kako bi izbjegla izloženost dodatnim potrebama za kapitalom i manjku likvidnosti u budućnosti. Preuzetom obvezom opisanom u uvodnoj izjavi (128) u pogledu suzdržavanja od unosa velikih iznosa kapitala u međunarodna društva kćeri Banke osigurava se i da inozemna društva kćeri neće predstavljati prijetnju kapitalu ili likvidnosti.

(379)

Osnovni scenarij opisan u odjeljku 2.4. pokazuje da će na kraju razdoblja restrukturiranja Banka moći ostvariti povrat kojim će joj se omogućiti pokrivanje svih troškova i odgovarajući povrat na kapital, uzimajući u obzir profil rizičnosti. De facto, povrat na kapital Banke iznosit će […] % u 2018. u skladu s osnovnim scenarijem. Istodobno je predviđeno da će kapitalna pozicija Banke ostati na zadovoljavajućoj razini jer stopa adekvatnosti kapitala neće pasti ispod […] % nakon 2014.

(380)

Konačno, Komisija uzima u obzir i negativan scenarij opisan u planu restrukturiranja Banke koji su dostavila grčka nadležna tijela. Taj negativan scenarij temelji se na nizu pretpostavki koje su dogovorene s GFFS-om. Uzima se u obzir dulja i dublja recesija te ozbiljnija deflacija cijena nekretnina (150). Plan restrukturiranja pokazuje da Banka može izdržati razumnu količinu stresa jer u negativnom scenariju Banka ostaje profitabilna na kraju razdoblja restrukturiranja, uz povrat na kapital od […] % i stopu osnovnog kapitala od […] % u 2018.

(381)

Na temelju testiranja otpornosti na stres koje je 2013. provela Grčka središnja banka potvrđuje se da je iznos dodatnog kapitala koji će se prikupiti 2014., odnosno 2 864 milijuna EUR, dovoljan za suočavanje s osnovnim scenarijem u razdoblju restrukturiranja. Banka će Grčkoj središnjoj banci dostaviti i mogući plan kapitala s mjerama koje će se provesti ako se gospodarsko okruženje dodatno pogorša. Komisija podsjeća da je u procjeni potreba za kapitalom u skladu s osnovnim scenarijem Grčka središnja banka već uvela nekoliko prilagodbi koje su dovele do povećanja potreba za kapitalom u usporedbi s potrebama za kapitalom koje je Banka procijenila u vlastitom osnovnom scenariju. Potrebe za kapitalom iz osnovnog scenarija koje je procijenila Grčka središnja banka mogu se stoga smatrati vrstom testiranja otpornosti na stres. Da bi zaključila da je Banka održiva, Komisija ne zahtijeva da Banka ima unaprijed dovoljno kapitala za pokrivanja potreba za kapitalom u stresnim uvjetima koje je procijenila Grčka središnja banka jer potonja procijenjena razina predstavlja visoku razinu stresa.

(382)

Osim toga, pozitivno je što Banka neće provesti dodatna ulaganja u špekulativne papire, što će pomoći očuvanju njezine kapitalne i likvidnosne pozicije.

(383)

Komisija stoga može zaključiti da je Banka poduzela dostatne mjere za rješavanje pitanja održivosti bankarskog poslovanja u Grčkoj i inozemstvu.

(384)

Kako je navedeno u Komunikaciji o restrukturiranju, banke i njihovi dionici trebaju pridonijeti restrukturiranju u najvećoj mogućoj mjeri kako bi se osiguralo da je potpora ograničena na najmanju potrebnu mjeru. Stoga bi banke trebale upotrebljavati vlastita sredstva za financiranje restrukturiranja, na primjer, prodajom imovine, dok bi dionici trebali apsorbirati gubitke banke ako je to moguće. Obvezama koje je Banka preuzela potrebno je osigurati upotrebu vlastitih sredstava i doprinos izvornih dioničara i privatnih ulagatelja, koji drže hibridni kapital Banke, restrukturiranju.

(385)

Banka je otuđila znatan dio poduzeća kako bi poboljšala svoju adekvatnost kapitala. Prodajom velikih poljskih i turskih društava kćeri poboljšala je svoju kapitalnu poziciju za oko 750 milijuna EUR. Navedenim je prodajama poboljšana i likvidnosna pozicija Banke. Na temelju povećanja temeljnog kapitala društva Eurobank Properties Banka je mogla povećati svoj kapital za 200 milijuna EUR.

(386)

Planom restrukturiranja predviđena je prodaja dodatne imovine u […] i […]. Točnije, Banka je preuzela obvezu prema kojoj će smanjiti svoju imovinu u inozemstvu na 8,77 milijardi EUR. Uzimajući u obzir razduživanje i otuđenja koja su već provedena te nakon provedbe tog dodatnog smanjenja, Banka će znatno smanjiti svoju geografsku prisutnost u […].

(387)

Osim toga, Banka je preuzela obvezu prema kojoj će dodatno smanjiti svoje poslovanje u inozemstvu ako joj je potrebna dokapitalizacija koju bi proveo GFFS u iznosu višem od 1 milijarde EUR. U tom bi scenariju Banka smanjila svoj portfelj međunarodne imovine na najviše 3,5 milijardi EUR. Ako je dokapitalizacija u okviru mjere C manja od 1 milijarde EUR, privatni ulagatelji uložit će najmanje 1,5 milijardi EUR, tj. više od GFFS-a. Navedenim većim udjelom privatnih ulagatelja znatno bi se smanjio iznos potrebne potpore i tako poboljšala podjela obveza.

(388)

Osim toga, Banka je preuzela obvezu prema kojoj će prodati svoje veliko i profitabilno društvo kćer za osiguranje.

(389)

Kako bi ograničila svoje potrebe za kapitalom, Banka se obvezala da neće upotrebljavati kapital ili potporu ili povećati svoja društva kćeri u inozemstvu, kako je opisano u uvodnoj izjavi 128. Nadalje, u obvezama se navodi da Banka neće provesti dodatna preuzimanja.

(390)

Banka sudjeluje i u programu sveobuhvatnog smanjenja troškova, kako je navedeno u odjeljku 2.4.2. Njezini troškovi dodatno će se snižavati do 2018. […]

(391)

Grčka se posebno obvezala da do […] Banka neće nijednom zaposleniku ili voditelju platiti ukupnu godišnju naknadu (plaću, mirovinski doprinos, bonus) koja premašuje […]. Osim toga, ako GFFS mora upisati bilo koji udjel Banke, Grčka se obvezuje primijeniti gornju granicu na plaću u skladu s Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. (151).

(392)

Udjeli postojećih dioničara Banke u velikoj su mjeri razvodnjeni dokapitalizacijom iz proljeća 2013. (mjera B4). Naime, udjel koji su držali postojeći dioničari smanjen je sa 100 % prije dokapitalizacije iz proljeća 2013. na samo 1,44 %. Komisija napominje i da Banka nije isplatila dividende u novcu od 2008. Konačno, Komisija izražava pozitivno mišljenje o činjenici da će GFFS unijeti dodatan kapital samo ako ga Banka ne uspije prikupiti na tržištu po cijeni koja se smatra razumnom i koja je utvrđena na temelju dva neovisna procjenitelja.

(393)

Imatelji podređenog duga Banke pridonijeli su plaćanju troškova restrukturiranja Banke. Banka je u nekoliko navrata provela upravljanje pasivom kako bi prikupila kapital. Ukupan iznos razmijenjenih obveza iznosio je 748 milijuna EUR, uz kapitalni dobitak od 565 milijuna EUR, kako je opisano u uvodnim izjavama 122. i 123.

(394)

Još uvijek nepodmireni instrumenti podliježu zabrani isplate kupona opisanoj u uvodnoj izjavi 133. Stoga Komisija smatra da je odgovarajuća podjela obveza među privatnim ulagateljima Banke u hibridni kapital osigurana i da su u tom pogledu ispunjeni zahtjevi iz Komunikacije o restrukturiranju.

(395)

Zaključno, uzimajući u obzir elemente opisane u odjeljku 7.6.1., Komisija smatra da je Grčka primijenila dostatan vlastiti doprinos i mjere podjele obveza kako bi ograničila iznos mjera potpore A, B1, B2, B3 i B4 na najmanju potrebnu mjeru.

(396)

Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. nadopunjuje se Komunikacija o restrukturiranju i poziva na poboljšanu podjelu obveza, a banke koje primaju potporu u obliku kapitala na poduzimanje dodatnih mjera u cilju ograničenja potpore na najmanju potrebnu mjeru. U točki 29. Komunikacije o bankarstvu iz 2013. zahtijeva se da država članica dokaže da su sve mjere za ograničavanje takve potpore na najmanju potrebnu mjeru iskorištene u najvećem mogućem opsegu. U tu svrhu, države članice moraju podnijeti plan za prikupljanje kapitala, osigurati odgovarajuću podjelu obveza među dioničarima i podređenim vjerovnicima te spriječiti odljev sredstava prije donošenja odluke o restrukturiranju. U skladu s Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. plan za prikupljanje kapitala trebao bi sadržavati pitanja prava, dobrovoljno upravljanje pasivom, otuđenja radi povećanja kapitala, mjere razduživanja, zadržavanje zarade i druge mjere kao što su, na primjer, stroge politike odobravanja troškova i dodjeljivanja naknada.

(397)

U točki 47. Komunikacije o bankarstvu iz 2013. navodi se da, kad se utvrdi kapitalni manjak, banka mora spriječiti odljev sredstava brojnim mjerama kojima je cilj osigurati ishod jednak zabrani isplate redovnih dividendi i kupona, zabrani preuzimanja, zabranama poduzetniku u vladajućem položaju na tržištu u pogledu određivanja cijena ili zabranama oglašavanja. Komisija napominje da Banka već poštuje te zabrane jer su uključene u popis preuzetih obveza koje je dostavila Grčka, kako je opisano u uvodnoj izjavi (133)., i da Banka nije isplatila nikakve dividende u novcu od 2008.

(398)

U preuzetoj obvezi u pogledu dokapitalizacije iz 2014. (mjera C) osigurana je rezerva za apsorbiranje budućih gubitaka kako je određeno na temelju testiranja otpornosti na stres koje je provela Grčka središnja banka 2013. i objavljeno 6. ožujka 2014. Rezultati testiranja na stres pokazuju da je Banci potrebno 2 945 milijuna EUR dodatnog kapitala za pokriće budućih gubitaka u stresnim uvjetima. Mjerom C pokriva se samo potreba za kapitalom koja će preostati i. ako se ne može pokriti dodatnim otuđenjima ili mjerama povećanja kapitala (Komisija smatra da je Banka analizirala sva moguća otuđenja i obvezala se na sva ona kojima se mogu smanjiti potrebe za kapitalom u okviru plana kapitala koji je dostavljen Grčkoj središnjoj banci) i ii. ako je ne pokrivaju privatni ulagatelji u okviru povećanja temeljnog kapitala koje će se provesti u travnju 2014. Stoga Banci nije osiguran višak kapitala.

(399)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 385. do 395., Banka je već prije testiranja otpornosti na stres poduzela mjere kako bi ograničila iznos potrebnog kapitala na najmanju mjeru. Ako u okviru trenutačnog prikupljanja kapitala Banka uspije prikupiti većinu potrebnog kapitala od privatnih ulagatelja te dodatna potpora koju isplati GFFS ostane ispod 1 milijarde EUR, dodatan vlastiti doprinos Banke neće biti potreban. Međutim, ako potpora isplaćena u okvir mjere C premašuje tu razinu, Banka bi trebala otuđiti više djelatnosti.

(400)

U pogledu podjele obveza u Komunikaciji o bankarstvu iz 2013. navodi se da adekvatna podjela obveza obuhvaća doprinose dioničara, vlasnika hibridnog kapitala i imatelja podređenog duga prije dodjele potpore u obliku kapitala. Komisija napominje da je Grčka izmijenila svoj nacionalni zakonodavni okvir kako bi osigurala doprinos podređenih vjerovnika troškovima restrukturiranja Banke prije unosa dodatnog kapitala u Banku. Komisija napominje i da je Grčka preuzela obvezu provedbe mjera predviđenih u članku 6.a Zakona o GFFS-u, kako je izmijenjen 2014., kojim je predviđena raspodjela manjka kapitala vlasnicima instrumenata kapitala i drugih podređenih obveza, prema potrebi. Iako se takva podjela obveza provodi samo nakon datuma preuzimanja obveze u pogledu dokapitalizacije iz 2014. (mjera C), na temelju točke 45. Komunikacije o bankarstvu iz 2013. Komisija smatra da bi došlo do nerazmjernih rezultata ako bi se obvezna konverzija podređenog duga i hibridnog kapitala morala provesti već u trenutku preuzimanja obveze. Ako bi Banka prikupila dovoljno privatnog kapitala za pokriće svih svojih potreba za kapitalom, kako je određeno testiranjem otpornosti na stres koje je provela Grčka središnja banka, konverzija imatelja podređenog duga bila bi nerazmjerna. Obveza koju je Grčka preuzela u pogledu sanacije potraživanja podređenih vjerovnika prije stvarne isplate potpore u obliku kapitala Banci stoga je dovoljna za osiguranje pravilne podjele obveza.

(401)

Štoviše, kako bi se osiguralo da vlasnici Banke u najvećoj mogućoj mjeri sudjeluju u ponovnom uspostavljanju adekvatne kapitalne osnove tijekom razdoblja restrukturiranja, Grčka se obvezala da će do kraja razdoblja restrukturiranja Banka zadržati dividende i da neće isplatiti kupone koje prema zakonu nije obvezna isplatiti. Stoga, u skladu s točkom 26. Komunikacije o restrukturiranju i točkom 47. Komunikacije o bankarstvu Banka neće upotrijebiti državnu potporu kako bi isplatila vlastita sredstva ako za ta plaćanja nema dostatne dobiti.

(402)

Banka se obvezala i da do 31. prosinca 2017. neće zaposleniku ili voditelju platiti ukupnu godišnju naknadu (plaću, mirovinski doprinos, bonus) višu od ukupne godišnje naknade guvernera Grčke središnje banke (ne uzimajući u obzir dobrovoljno djelomično odustajanje guvernera od naknade). Osim toga, ako GFFS mora upisati bilo koji udjel Banke, Grčka se obvezuje primijeniti gornju granicu na plaću u skladu s Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. (152)

(403)

Komisija mora procijeniti ispunjavaju li se tom preuzetom obvezom kojom su obuhvaćena dva scenarija zahtjevi iz Komunikacije o bankarstvu iz 2013.

(404)

U prvom scenariju u kojem GFFS zapravo ne unosi novi kapital u Banku, potpora obuhvaćena mjerom C ograničit će se samo na obvezu osiguranja povećanja kapitala, a GFFS neće isplatiti ni jedan euro jer će sve nove dionice upisati privatni ulagatelji. U Komunikaciji o bankarstvu iz 2013. navodi se da se ograničenja naknade mogu prekinuti nakon otplate potpore. Međutim, potpora uključena u tu obvezu osiguranja mogućeg povećanja kapitala ne može se otplatiti ako predmetna obveza nikad nije imala učinak (jer država nikad nije Banci isplatila novac). U tim okolnostima Komisija može prihvatiti da se ograničenje naknade primjenjuje tijekom određenog razdoblja. Komisija smatra da je obveza koju je Grčka preuzela i koja traje do 31. prosinca 2017. (tj. tri godine i osam mjeseci te završava godinu dana prije isteka plana restrukturiranja) ispravna primjena zadnjeg stavka točke 38. Komunikacije o bankarstvu iz 2013. Budući da je godišnja naknada guvernera Grčke središnje banke niža od gornje granice iz drugog stavka točke 38. Komunikacije o bankarstvu iz 2013. i da će se preuzeta obveza primjenjivati na cijelu grupu, Komisija stoga smatra da je preuzeta obveza koju je predložila Grčka u slučaju kada GFFS nije upisao nikakve dionice u okviru planiranog povećanja kapitala u skladu s točkom 38. Komunikacije o bankarstvu iz 2013.

(405)

U drugom scenariju kada bi GFFS morao upisati dionice banke, Grčka se obvezala izmijeniti preuzetu obvezu kako bi bila u skladu s Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. Komisija napominje da, ako bi GFFS upisao dionice, za nastavak usklađenosti s Komunikacijom o bankarstvu iz 2013. trajanje gornje granice na naknade trebalo bi izmijeniti tako da prestane vrijediti istekom plana restrukturiranja, 31. prosinca 2018., ili izvršenjem transakcije istovjetne otplati potpore, ovisno o tome koji događaj nastupi ranije. Budući da Banka ne može otplatiti redovne dionice, Komisija prihvaća da bi se prodaja dionica na sekundarnom tržištu uz dobit mogla smatrati istovjetnom otplati potpore.

(406)

Zaključno, u oba scenarija obveza u pogledu ograničenja naknade koju je preuzela Grčka u skladu je sa zahtjevima iz Komunikacije o bankarstvu iz 2013.

(407)

U pogledu naknade države u Komunikaciji o produženju iz 2011. zahtijeva se da se nove dionice izdaju uz popust na tržišnu cijenu, nakon prilagodbe za razvodnjavanje. Komisija primjećuje da je svrha tog zahtjeva osigurati da država primi dostatnu naknadu za svoje udjele u Banci i da se udjeli prijašnjih dioničara razvodne na odgovarajući način. U slučaju mjere C država je već većinski dioničar Banke i drži više od 90 % dionica. Stoga bi se prekomjernim popustom na tržišnu cijenu snizila naknada države u okviru mjere B4 i odredila potpora ulagateljima ako se zbog popusta utvrdi niža vrijednost Banke. Kako bi se to izbjeglo, cijena upisa ne može biti niža od minimalne cijene određene na temelju dviju ocjena neovisnih procjenitelja. Stoga se detaljnim mehanizmima za određivanje cijena štiti GFFS od prekomjernog razvodnjavanja udjela zbog novih ulagatelja, pri čemu se istodobno osigurava GFFS-ov upis novih dionica po cijeni koja odražava vrijednost Banke. U tim okolnostima Komisija može prihvatiti da se nove dionice mogu izdati uz niži popust na trenutačnu tržišnu cijenu od popusta koji je predviđen Komunikacijom o produženju iz 2011. te smatra da je minimalna cijena prihvatljiva.

(408)

Izdavanjem dionica po višoj cijeni riskiralo bi se odvraćanje privatnih ulagatelja od sudjelovanja u povećanju temeljnog kapitala i stoga bi se ograničilo prikupljanje privatnog kapitala.

(409)

Stoga Komisija smatra da razina vlastitog doprinosa i podjele obveza odgovaraju mjeri C.

(410)

Komisija primjećuje da, u usporedbi s ukupnom primljenom dokapitalizacijom koju je provela država, vlastiti doprinos i podjela obveza u obliku prodaje imovine puno su niži od razina koje bi Komisija obično smatrala dostatnima. Međutim, s obzirom na elemente opisane u odjeljku 7.6.1., u skladu s kojima Komisija može prihvatiti niži vlastiti doprinos i podjelu obveza, može se smatrati da su planom restrukturiranja predviđene dostatne mjere u pogledu vlastitog doprinosa i podjele obveza.

(411)

Osim toga, plan restrukturiranja u skladu je sa zahtjevima Komunikacije o bankarstvu iz 2013. u pogledu mjere C.

(412)

U Komunikaciji o restrukturiranju zahtijeva se da se planom restrukturiranja predlože mjere kojima se ograničuju narušavanja tržišnog natjecanja i osigurava konkurentan bankarski sektor. Štoviše, navedenim je mjerama potrebno obuhvatiti i pitanja moralnog hazarda te osigurati da se državna potpora ne upotrebljava za financiranje ponašanja koje je u suprotnosti s tržišnim natjecanjem.

(413)

U točki 31. Komunikacije o restrukturiranju navodi se da pri procjeni iznosa potpore i nastalih narušavanja tržišnog natjecanja Komisija mora uzeti u obzir apsolutni i relativni iznos primljene državne potpore te stupanj podjele obveza i položaj financijske institucije na tržištu nakon restrukturiranja. U tom pogledu Komisija podsjeća da je Banka od države primila kapital koji odgovara 16 % njezine rizikom ponderirane imovine (isključujući mjeru C). U okviru mjere C Banka preuzima obvezu unosa dodatnih 2 864 milijarde EUR, nakon čega će ukupna potpora u kapitalu činiti 23,7 % rizikom ponderirane imovine Banke. Osim potpore u kapitalu, Banka je primila i potporu za likvidnost. Banka je primila jamstva za likvidnost koja su 15. travnja 2011. iznosila 13 600 milijuna EUR, a 30. studenoga 2013.13 932 milijuna EUR, što je na isti dan predstavljalo 17 % bilance Banke. Nadalje, Banka je 31. prosinca 2013. ostvarila korist od likvidnosne pomoći u izvanrednim situacijama za koju jamči država u iznosu od 12 milijardi EUR, što je predstavljalo 18 % bilance Banke na taj datum. Potreba za provedbom mjera radi ograničenja mogućih narušavanja tržišnog natjecanja stoga je opravdana s obzirom na relativno veliki iznos potpore. Osim toga, tržišni udjel Banke u Grčkoj velik je. Na dan 31. prosinca 2012. tržišni udjeli iznosili su 17 % za kredite i 12 % za depozite. Preuzimanjima Nove TT banke i banke Nea Proton u rujnu 2013. povećani su tržišni udjeli Banke na 20,7 % za kredite i 18,8 % za depozite. (153)

(414)

Komisija podsjeća na to da poteškoće Banke uglavnom proizlaze iz vanjskih šokova, kao što je grčka dužnička kriza i produljena recesija koja je zaustavila razvoj grčkoga gospodarstva od 2008., kako je navedeno u uvodnoj izjavi 69. Odluke o pokretanju postupka u pogledu Eurobanke. Potreba za rješavanjem pitanja moralnog hazarda smanjena je jer se čini da Banka nije preuzela prekomjerne rizike. Kako je obrazloženo u odjeljku 7.6.1., učinak narušavanja mjera potpore niži je od tih čimbenika, kao što je i potreba za mjerama kojima će se ograničiti narušavanja tržišnog natjecanja. Zbog toga Komisija iznimno može prihvatiti da, unatoč visokom iznosu otpore, planom restrukturiranja nije predviđeno smanjenje bilance i kredita u Grčkoj.

(415)

Međutim, Komisija napominje da je dokapitalizacijama koje je provela država Banci omogućen nastavak bankarskog poslovanja na inozemnim tržištima i djelatnosti osiguranja u Grčkoj.

(416)

U tom pogledu, osim razduživanja i restrukturiranja koji su već provedeni, Komisija uzima u obzir i preuzetu obvezu Banke u pogledu smanjenja djelatnosti osiguranja do 31. prosinca 2018., što će vjerojatno dovesti do dodatnih otuđenja u […] i […], te njezinu obvezu u pogledu neupotrebljavanja potpore za financiranje rasta tih poduzeća. Komisija smatra dodatno smanjenje inozemne imovine primjerenim ako, u okviru mjere C, GFFS Banci isplati dodatnu potporu u kapitalu koja premašuje 1 milijardu EUR. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi (295)., zbog te bi isplate potpora imala veći učinak narušavanja od obične obveze u pogledu sudjelovanja u povećanju kapitala. Međutim, ako bi uneseni dodatni kapital iznosio manje od 1 milijarde EUR, uključivao bi veće sudjelovanje privatnih ulagatelja od najmanje 1,5 milijardi EUR. Osim toga, veće sudjelovanje privatnih ulagatelja činilo bi dodatnu podjelu obveza, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 388. U točki 31. Komunikacije o restrukturiranju navodi se da će pri procjeni mjera podjele obveza u obzir uzeti cijena plaćena za državnu pomoć i stupanj podjele obveza. Stoga će dodatna narušavanja tržišnog natjecanja i dalje biti ograničena ako GFFS unese manje od 1 milijarde EUR.

(417)

Grčka se obvezala poštovati i zabranu preuzimanja, pobrinuvši se da Banka primljenu državnu potporu neće upotrijebiti za preuzimanje novog poslovanja. Navedenom se zabranom bolje osigurava da se potpora upotrebljava isključivo kao potpora ponovnom uspostavljanju održivosti grčkog bankarskog poslovanja, a ne za rast, na primjer, na inozemnim tržištima.

(418)

Preuzetom obvezom u pogledu smanjenja potpore plaćene na grčke depozite s neodrživo visokih razina isto se tako osigurava da se potpora neće upotrebljavati za financiranje neodrživih strategija prikupljanja depozita kojima se narušava tržišno natjecanje na grčkom tržištu. Slično tome, preuzetom obvezom u pogledu provedbe strožih smjernica za određivanje cijene novih kredita, na temelju odgovarajuće procjene kreditnog rizika, spriječit će se Banku od narušavanja tržišnog natjecanja na grčkom tržištu korištenjem neprimjerenih strategija određivanja cijena kredita klijentima.

(419)

Uzimajući u obzir specifičnu situaciju opisanu u odjeljku 7.6.1 i mjere predviđene u planu restrukturiranja, Komisija smatra da su one dostatna zaštita za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

(420)

U skladu s odjeljkom 5. Komunikacije o restrukturiranju potrebna su redovita izvješća kako bi se Komisiji omogućilo da provjeri provodi li se plan restrukturiranja na odgovarajući način. Kako je navedeno u preuzetim obvezama (154), Grčka će osigurati da povjerenik za praćenje, kojeg je Banka već imenovala uz odobrenje Komisije, prati obveze koje je Grčka preuzela u pogledu restrukturiranja poslovanja u Grčkoj i inozemstvu te korporativnog upravljanja i komercijalnog poslovanja. Komisija stoga smatra da je primjereno praćenje provedbe plana restrukturiranja osigurano.

(421)

Komisija smatra da je Grčka nezakonito provela mjere potpore SA.34825 (2012/C), SA.34825 (2014/N), SA.36006 (2013/NN), SA.34488 (2012/C, ex 2012/NN) SA.31155 (2013/C) (2013/NN) suprotno članku 108. stavku 3. ugovora o funkcioniranju Europske unije jer su provedene prije službene obavijesti. Međutim, Komisija smatra da je plan restrukturiranja, kad se uzme zajedno s preuzetim obvezama iz prilogâ kojima se osigurava ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti Banke, dovoljan u pogledu podjele obveza i vlastitog doprinosa te da je prikladan i proporcionalan kako bi se njime nadoknadili učinci narušavanja tržišnog natjecanja mjera potpore koje su ispitane u ovoj Odluci. Dostavljenim planom restrukturiranja i preuzetim obvezama ispunjuju se kriteriji iz Komunikacije o restrukturiranju te se mjere potpore stoga mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem,

(a)

likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama koju je banci Eurobank Ergasias SA. („Eurobank”) pružila Grčka središnja banka i za koju jamči Helenska Republika (mjera L2);

(b)

druga dokapitalizacija za premošćivanje od 1 341 milijun EUR koju je Grčki fond za financijsku stabilnost („GFFS”) odobrio Eurobanci u prosincu 2012. (mjera B2);

(c)

pismo o preuzimanju obveze od 528 milijuna EUR koju je GFFS odobrio Eurobanci 21. prosinca 2012. (mjera B3);

(d)

dokapitalizacija od 5 839 milijuna EUR koju je GFFS odobrio Eurobanci u svibnju 2013. (mjera B4);

(e)

preuzeta obveza u pogledu dokapitalizacije od 2 864 milijuna EUR koju je GFFS odobrio nakon 2 864 milijuna EUR povećanja temeljnog kapitala koje je odobreno na izvanrednoj skupštini dioničara 12. travnja 2014. u skladu sa Zakonom o GFFS-u br. 3864/2010, kako je izmijenjen (mjera C);

(f)

dokapitalizacija od 395 milijuna EUR koju je GFFS odobrio banci Nea Proton 28. kolovoza 2013. (mjera NP3).

(a)

dokapitalizacija od 950 milijuna EUR koju je Grčka odobrila Eurobanci u svibnju 2009. u skladu s Programom dokapitalizacije (mjera A);

(b)

likvidnosna pomoć u izvanrednim situacijama koju je Eurobanci pružila Grčka središnja banka i za koju Grčka jamči od srpnja 2011. u iznosu od 12 milijardi EUR od 31. prosinca 2012. (mjera L2);

(c)

prva dokapitalizacija za premošćivanje od 3 970 milijuna EUR koju je GFFS odobrio Eurobanci u svibnju 2012. (mjera B1);

(d)

druga dokapitalizacija za premošćivanje od 1 341 milijun EUR koju je GFFS odobrio Eurobanci u prosincu 2012. (mjera B2);

(e)

pismo o preuzimanju obveze od 528 milijuna EUR koju je GFFS odobrio Eurobanci 21. prosinca 2012. (mjera B3);

(f)

dokapitalizacija od 5 839 milijuna EUR koju je GFFS odobrio Eurobanci u svibnju 2013. (mjera B4);

(g)

preuzeta obveza u pogledu dokapitalizacije od 2 864 milijuna EUR koju je GFFS odobrio Eurobanci nakon 2 864 milijuna EUR povećanja temeljnog kapitala koje je odobreno na izvanrednoj skupštini dioničara 12. travnja 2014. u skladu sa Zakonom o GFFS-u br. 3864/2010, kako je izmijenjen (mjera C);

(h)

dokapitalizacija od 80 milijuna EUR koju je Grčka odobrila banci Nea Proton u svibnju 2009. (mjera Pr1);

(i)

financiranje ukupnog manjka financijskih sredstava od 1 121,6 milijuna EUR koje su osigurali Grčki jamstveni fond za depozite i ulaganja (GJFDU) i GFFS za aktivnosti prenesene iz Proton banke na banku Nea Proton u listopadu 2011. i svibnju 2012. (mjera NP1);

(j)

ukupna dokapitalizacija od 515 milijuna EUR koju je GFFS odobrio banci Nea Proton u listopadu 2011., veljači 2012., kolovozu 2012. i prosincu 2012. (mjera NP2);

(k)

dokapitalizacija od 395 milijuna EUR koju je GFFS odobrio banci Nea Proton 28. kolovoza 2013. (mjera NP3);

(l)

financiranje ukupnog manjka financijskih sredstava od 677 milijuna EUR koje su osigurali GJFDU i GFFS za aktivnosti prenesene iz T banke na Grčku poštansku banku („TT banka”) u prosincu 2011. i veljači 2013. (mjera T);

(m)

dokapitalizacija od 224,96 milijuna EUR koju je Grčka odobrila TT banci u svibnju 2009. (mjera TT);

(n)

financiranje ukupnog manjka financijskih sredstava od 3 732,6 milijuna EUR koje je osigurao GFFS za aktivnosti prenesene iz TT banke na Novu Grčku poštansku banku („Nova TT banka”) u siječnju i lipnju 2013. (mjera NTT1);

(o)

dokapitalizacija od 500 milijuna EUR koju je GFFS odobrio Novoj TT banci 29. siječnja 2013. (mjera NTT2).