8.5.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 135/1

(1)

Osim svoje temeljne misije financiranja ulaganja u Europskoj uniji, što ostaje njezina glavna zadaća i cilj, Europska investicijska banka (EIB) poduzima operacije financiranja izvan Unije kojima se podupiru vanjske politike Unije. Time je omogućeno da se proračunska sredstva Unije koja su na raspolaganju vanjskim regijama nadopune financijskom snagom EIB-a u korist ciljanih trećih zemalja. Poduzimajući takve operacije financiranja EIB neizravno doprinosi općim načelima i ciljevima politike Unije, koji uključuju smanjenje siromaštva putem uključivog rasta i održivog gospodarstva, okolišni i društveni razvoj te blagostanje Unije u globalnim gospodarskim okolnostima koje se mijenjaju.

(2)

Članak 209. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u vezi s njegovim člankom 208., predviđa doprinos EIB-a, prema uvjetima utvrđenima u njegovom Statutu, provedbi mjera potrebnih za daljnji razvoj ciljeva politike razvojne suradnje Unije.

(3)

U cilju pružanja potpore vanjskom djelovanju Unije i kako bi se EIB-u omogućilo financiranje ulaganja izvan Unije bez utjecaja na kreditnu sposobnost EIB-a, većina njegovih operacija izvan Unije ostvaruje korist od jamstva iz proračuna EU-a („jamstvo EU-a”) kojim upravlja Komisija. To dodatno jača kreditnu sposobnost EIB-a prema financijskim tržištima, što je od primarne važnosti.

(4)

Posljednje jamstvo EU-a za EIB-ove operacije financiranja potpisano tijekom razdoblja od 1. veljače 2007. do 31. prosinca 2013. utvrđeno je Odlukom br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2). Jamstvo EU-a za EIB-ove operacije financiranja izvan Unije kao potpora politici Unije trebalo bi uspostaviti za višegodišnji financijski okvir 2014.–2020.

(5)

Jamstveni fond za vanjska djelovanja („Jamstveni fond”), osnovan Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (3) osigurava zaštitu likvidnosti proračunu Unije protiv gubitaka koji su nastali pri EIB-ovim operacijama financiranja i pri makrofinancijskoj pomoći i zajmovima Euratoma izvan Unije.

(6)

Trebalo bi izraditi popis zemalja koje su potencijalno prihvatljive za EIB-ovo financiranje u okviru jamstva EU-a. Također je potrebno izraditi popis zemalja koje su zaista prihvatljive za EIB-ovo financiranje u okviru jamstva EU-a.

(7)

Butan bi trebalo uvrstiti na popis zemalja koje su zaista prihvatljive za EIB-ovo financiranje, a Mijanmar/Burmu bi trebalo uvrstiti na oba popisa nakon nedavnih događaja koji su Uniji omogućili otvaranje novog poglavlja u odnosima s Butanom i Mijanmarom/Burmom radi pružanja potpore političkim i gospodarskim reformama koje su u tijeku u obje zemlje.

(8)

Kako bi se uvažile značajne političke promjene, trebalo bi prema potrebi preispitati popis zemalja koje su zaista prihvatljive za EIB-ove operacije financiranja u okviru jamstva EU-a, a u skladu s člankom 290. UFEU-a, na Komisiju bi trebalo prenijeti ovlast za donošenje akata u vezi s izmjenama Priloga III. Komisijini prijedlozi izmjena Priloga III. trebali bi se temeljiti na sveobuhvatnom ocjenjivanju uključujući gospodarske, socijalne, okolišne i političke aspekte, posebno one koje se odnose na demokraciju, ljudska prava i temeljne slobode. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se svi relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(9)

Radi suočavanja s potencijalnom evolucijom stvarnih potreba za rezervacijama za Jamstveni fond u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 480/2009, gornja granica jamstva EU-a trebala bi se raščlaniti na fiksnu gornju granicu u najvišem iznosu od 27 000 000 000 EUR i fakultativni dodatni iznos od 3 000 000 000 EUR. Rezervacije za Jamstveni fond u općem proračunu Unije (proračunska linija 01 03 06) formirajui se ex-post na temelju rezultata brojki za nepodmirene zajamčene vanjske zajmove na kraju godine n-2. S obzirom na prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1638/2006 o utvrđivanju općih odredaba o uspostavi Instrumenta za europsko susjedstvo i partnerstvo „vraćeni iznosi” koji potječu iz mediteranskog rizičnog kapitala i kreditnih investicija u okviru operacija koje su zaključene prije 2007. koristeći proračunska sredstva Unije akumuliran je na fiducijarnom računu otvorenom za Instrument za euro-mediteransko ulaganje i partnerstvo (FEMIP). Dio tih vraćenih iznosa trebalo bi koristiti za Jamstveni fond kao iznimnu mjeru kojom se osigurava da se gornje granice EIB-ovih operacija financiranja u okviru ove Odluke održavaju na odgovarajućoj razini za razdoblje 2014.–2020. Preostala sredstva trebalo bi vratiti u opći proračun Unije.

(10)

Pitanja koja je potrebno razmotriti za aktivaciju cijelog fakultativnog dodatnog iznosa ili njegovog dijela trebala bi uključivati: napredak EIB-a u provedbi ove Odluke, posebno rezultate EIB-ovih operacija koje se temelje na informacijama iz, između ostalog, Okvira za mjerenje rezultata (REM), uključujući utjecaj na razvoj; potrebe za rezervacijama Jamstvenog fonda uzimajući u obzir protekle i buduće preostale iznose svih aktivnosti koje se financiraju iz Jamstvenog fonda; makroekonomsku, financijsku i političku situaciju prihvatljivih regija i zemalja u trenutku preispitivanja u sredini razdoblja.

(11)

Iznosi pokriveni jamstvom EU-a u svakoj regiji i dalje bi trebali predstavljati gornje granice za financiranje EIB-a u okviru jamstva EU-a, a ne ciljeve koje EIB mora ostvariti. Evaluacija gornjih granica trebala bi se provesti kao dio preispitivanja ove Odluke u sredini razdoblja, posebno u odnosu na moguće promjene popisa regija i zemalja koje su zaista prihvatljive za financiranje EIB-a.

(12)

EIB-ove operacije financiranja trebale bi biti dosljedne strategijama zemlje korisnice. U tom kontekstu, kako bi se poboljšala koherentnost i fokus aktivnosti vanjskog financiranja EIB-a u podupiranju politika Unije, i na maksimalnu dobrobit korisnika, Odluka br. 1080/2011/EU određuje opće ciljeve EIB-ovih operacija financiranja u odnosu na sve prihvatljive regije i zemlje, tj. razvoj lokalnog privatnog sektora, posebno kao potpora malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi), socijalna i gospodarska infrastruktura i prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica, polazeći od komparativnih prednosti EIB-a u područjima u kojima dokazano ima uspjeha. Kako bi se nastavio promicati održiv rast i stvaranje radnih mjesta, te bi ciljeve trebalo zadržati u ovoj Odluci.

(13)

Olakšavanje pristupa financiranju za MSP-ove, uključujući MSP-ove iz Unije koji ulažu u regije obuhvaćene ovom Odlukom, može odigrati značajnu ulogu u poticanju gospodarskog razvoja i borbi protiv nezaposlenosti. Kako bi se na djelotvoran način moglo doprijeti do MSP-ova, EIB-ove operacije financiranja trebale bi biti usmjerene na rezultate. EIB bi, gdje je to moguće, trebao investirati u istraživanje i inovacije MSP-ova kao sredstvo potpore lokalnom razvoju. EIB bi trebao surađivati s lokalnim institucijama za financijsko posredovanje u prihvatljivim zemljama, koje bi trebale biti integrirane u lokalno gospodarstvo, posebno kako bi se osiguralo da dio financijske koristi prelazi na njihove klijente i da postoji dodana vrijednost u odnosu na druge izvore financiranja. EIB bi također, koliko god je moguće, trebao povećati diversifikaciju svojih financijskih partnera u zemljama u kojima djeluje. Za vrijeme svoje dubinske analize, EIB bi trebao ocijeniti jesu li financijske operacije kojima se pruža potpora MSP-ovima putem financijskog posrednika u skladu s regionalnim tehničkim operativnim smjernicama, REM-om i standardima EIB-a. EIB bi trebao uspostaviti mehanizam izvješćivanja kako bi osigurao da sredstva za MSP-ove budu iskorištena u njihovu korist. EIB bi trebao u sklopu svog doprinosa preispitivanju u sredini razdoblja dostaviti konsolidirano izvješće o financiranju MSP-ova u okviru ove Odluke.

(14)

Pokriće jamstva EU-a, koje je ograničeno na rizike državne i političke naravi, samo po sebi nije dovoljno za osiguravanje svrhovite aktivnosti EIB-a u pružanju potpore mikrofinanciranju. Stoga bi se takva aktivnost, gdje je to moguće, trebala provoditi povezano s proračunskim sredstvima koja su na raspolaganju u okviru drugih instrumenata i putem posredničkih institucija, uključujući one na lokalnoj razini kao sredstvo promicanja rasta i neizravnog doprinosa smanjenju siromaštva u siromašnijim zemljama.

(15)

EIB bi trebao nastaviti financirati ulagačke projekte na područjima socijalne, okolišne i gospodarske infrastrukture, uključujući promet i energetiku, te bi trebao razmotriti povećanje svojih aktivnosti u pružanju potpore zdravstvenoj i obrazovnoj infrastrukturi kada se pritom stvara jasna dodana vrijednost.

(16)

S ciljem jačanja dimenzije jamstva EU-a koja se odnosi na klimatske promjenei, trebalo bi prema obujmu operacija uvesti opći cilj i sustav koji bi omogućavao ex ante ocjenjivanje emisija stakleničkih plinova u projektima koji se podržavaju u okviru jamstva EU-a. EIB-ove operacije financiranja kojima se podržava prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica trebale bi predstavljati najmanje 25 % od ukupnih EIB-ovih operacija financiranja u cilju podržavanja promicanja klimatskih ciljeva Unije na globalnoj razini. U suradnji s Komisijom, EIB bi trebao osigurati svoje tehničko stručno znanje za pružanje podrške javnim i privatnim partnerima koji koriste EIB-ove operacije financiranja radi suočavanja s izazovom klimatskih promjena i kako bi se na najbolji mogući način iskoristila dostupna financijska sredstva. Privilegirano financiranje trebalo bi se koristiti za projekte ublažavanja i prilagodbe. EIB-ove operacije financiranja trebale bi, ako je to moguće i prikladno, biti nadopunjene sredstvima iz općeg proračuna Unije učinkovitim i prikladnim spajanjem bespovratnih sredstava i zajmova za financiranje u vezi s klimatskim promjenama u kontekstu vanjske pomoći Unije. U vezi s tim, godišnje izvješće koje Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću trebalo bi sadržavati detaljan pregled financijskih instrumenata korištenih za financiranje tih projekata uz utvrđivanje iznosa EIB-ovih operacija financiranja i odgovarajućih iznosa bespovratnih sredstava.

(17)

U područjima koja su obuhvaćena općim ciljevima, jedan od temeljnih ciljeva EIB-ovih operacija financiranja trebala bi biti regionalna integracija između zemalja, a posebno gospodarska integracija između zemalja koje su u postupku pristupanja EU-u, zemalja obuhvaćenim politikom susjedstva i Unije. U tom kontekstu, EIB bi trebao moći podupirati partnerske zemlje u područjima koja su obuhvaćena općim ciljevima kroz izravna strana ulaganja poduzeća iz Unije koja promiču gospodarsku integraciju s Unijom i koja doprinose promicanju prijenosa tehnologije i znanja, pod uvjetom da je tijekom dubinske analize ulagačkih projekata sva potrebna pažnja posvećena minimiziranju rizika da EIB-ove operacije financiranja dovedu do negativnih posljedica na zapošljavanje u Uniji. EIB bi također trebalo potaknuti da na vlastiti rizik podrži izravna strana ulaganja poduzeća iz Unije u partnerske zemlje, uzimajući u obzir kapacitet EIB-a za snošenje rizika.

(18)

EIB bi redovito trebao provoditi evaluacije aktivnosti koje se podržavaju u okviru ove Odluke ex-post ili u sredini razdoblja s ciljem ocjenjivanja njihove relevantnosti, provedbe i učinaka na razvoj te određivanja aspekata koji bi mogli poboljšati buduće aktivnosti. Takve bi evaluacije trebale doprinijeti odgovornosti i analizi održivosti.

(19)

Praktične mjere za povezivanje općih ciljeva jamstva EU-a i njihove provedbe treba utvrditi u regionalnim tehničkim operativnim smjernicama. Takve smjernice trebale bi biti usklađene sa širim okvirom regionalne politike Unije, uključujući načelo razlikovanja u Europskoj politici susjedstva. Regionalne tehničke operativne smjernice trebalo bi preispitati nakon donošenja ove Odluke i dodatno ih ažurirati nakon preispitivanja u sredini razdoblja radi prilagodbe razvoju događaja u vanjskim politikama i prioritetima Unije. Ažuriranje regionalnih operativnih tehničkih smjernica trebalo bi uz ostala razmatranja uzeti u obzir relevantne razvoje događaja u prihvatljivim zemljama.

(20)

U skladu s Protokolom br. 5. Statuta Europske investicijske banke priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u, zahtjevi upućeni izravno EIB-u za EIB-ove operacije financiranja koje se trebaju provesti u okviru ove Odluke moraju se podnijeti Komisiji radi dobivanja mišljenja o usklađenosti s mjerodavnim zakonodavstvom i politikama Unije. U slučaju kada su EIB-ove operacije financiranja obuhvaćene ovom Odlukom i ako Komisija donese negativno mišljenje o bilo kojoj takvoj operaciji, ta operacija ne bi trebala biti pokrivena jamstvom EU-a.

(21)

Dok snagu EIB-a čini njegov poseban model kao investicijske banke u javnom vlasništvu čiji se mandat sastoji u osiguravanju dugoročnih zajmova kako bi se ostvarili politički ciljevi koje su postavili njegovi dioničari, EIB-ove operacije financiranja trebale bi doprinijeti općim načelima kojima se vodi vanjsko djelovanje Unije iz članka 21. UEU-a, učvršćivanju i podržavanju demokracije i vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda te provedbi međunarodnih obveza i sporazuma, uključujući sporazume o okolišu u kojima je Unija ugovorna stranka. Posebno, EIB bi trebao doprinositi gospodarskoj, financijskoj i tehničkoj suradnji s trećim zemljama u skladu s člankom 212. UFEU-a. Nadalje, djelovanja EIB-a trebala bi biti u skladu s međunarodnim pravom, uključujući poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda. Djelovanja EIB-a bi također trebala poštovati odredbe Konvencije Gospodarske komisije UN-a za Europu o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Arhuška konvencija”) u relevantnim fazama projektnog ciklusa. U odnosu na zemlje u razvoju EIB-ovim operacijama financiranja trebalo bi poticati njihov održiv gospodarski, socijalni i okolišni razvoj, posebno u onima koje su u najnepovoljnijem položaju, njihovu neometanu i postupnu integraciju u svjetsko gospodarstvo, kao i usklađenost s ciljevima koje je odobrila Unija u okviru Ujedinjenih naroda i drugih relevantnih međunarodnih organizacija. Uz doprinošenje provedbi mjera potrebnih za daljnji razvoj ciljeva politike razvojne suradnje Unije u skladu s člankom 209. stavkom 3. UFEU-a, EIB bi u svim regijama u kojima djeluje trebao težiti neizravnom podupiranju ostvarivanja Milenijskih ciljeva razvoja za 2015. Ujedinjenih naroda (MDG), a nakon 2015. ostvarivanju svih novih razvojnih ciljeva koji bi mogli izmijeniti ili zamijeniti Milenijske ciljeve razvoja.

(22)

Aktivnosti EIB-a u skladu s ovom Odlukom trebale bi podupirati provedbu Europskog konsenzusa o razvoju, Plana za promjene i načela učinkovitosti pomoći iznesenih u Pariškoj deklaraciji 2005., Akcijskom programu iz Accre 2008. i Sporazumu o partnerstvu iz Busana 2011. Nadalje bi te aktivnosti trebale biti koherentne sa strateškim okvirom EU-a i akcijskim planom EU-a za ljudska prava i demokraciju koje je Vijeće donijelo 25. lipnja 2012. te međunarodnim sporazumima o okolišu, uključujući obveze za biološku raznolikost. To bi se trebalo provoditi nizom konkretnih mjera, posebno jačanjem kapaciteta EIB-a za ocjenu aspekata u vezi s okolišem te socijalnih, razvojnih aspekata ulagačkih projekata, uključujući ljudska prava, temeljne slobode i rizike povezane sa sukobima, te promicanjem lokalnih savjetovanja s javnim tijelima i civilnim društvom. U tom kontekstu EIB bi trebao provoditi i dalje razvijati svoj REM koji osigurava iscrpan niz pokazatelja uspješnosti kojima se mjeri gospodarski, socijalni i razvojni utjecaj te utjecaj na okoliš njegovih operacija financiranja tijekom cijelog projektnog ciklusa EIB-a. U sklopu preispitivanja ove Odluke u sredini razdoblja trebalo bi provesti evaluaciju provedbe REM-a. Prilikom provođenja dubinske analize u pogledu nekog ulagačkog projekta, EIB bi trebao, ako je potrebno i u skladu sa socijalnim načelima Unije i načelima Unije u vezi s okolišem te najboljom međunarodnom praksom, kao i pravom Unije i nacionalnim pravom zemlje korisnice, od predlagatelja ulagačkog projekta zahtijevati da provodi lokalna savjetovanja i objavi njihove rezultate kako bi se vodilo računa o utjecaju projekata na relevantne zainteresirane strane. EIB bi trebao ostati u kontaktu s predlagateljima i korisnicima projekata koje financira tijekom cijelog postupka programiranja projekta. Financijski ugovori potpisani tijekom razdoblja obuhvaćenog ovom Odlukom za EIB-ove operacije financiranja koje uključuju javne subjekte trebali bi sadržavati izričitu mogućnost suspendiranja isplata u slučaju povlačenja prihvatljivosti zemlje u kojoj se provodi ulagački projekt u okviru ove Odluke.

(23)

Na svim razinama, od uzlaznog strateškog planiranja do silaznog razvoja ulagačkog projekta, trebalo bi osigurati da EIB-ove operacije financiranja budu u skladu s vanjskim politikama Unije i općim ciljevima određenima ovom Odlukom te da ih podupiru. S ciljem povećanja koherentnosti vanjskog djelovanja Unije trebalo bi dalje jačati dijalog o politikama i strategiji između Komisije i EIB-a, uključujući Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), uz odgovarajuće obavješćivanje Europskog parlamenta i Komisije. EIB-ovi uredi izvan Unije trebali bi, kad god je to moguće, biti smješteni u delegacijama Unije da bi se poticala takva suradnja i istodobno dijelili operativni troškovi. Trebao bi se nastaviti primjenjivati Memorandum o razumijevanju između Europske komisije i Europske investicijske banke o suradnji i koordinaciji u regijama obuhvaćenima vanjskim mandatom koji je preispitan 2013., čime su unaprijeđena suradnja i rana uzajamna razmjene informacija između Komisije, ESVD-a i EIB-a na operativnoj razini. Suradnja u okviru Memoranduma o razumijevanju trebala bi posebno uključiti redovito preispitivanje primjene načela razlikovanja u zemljama obuhvaćenima politikom susjedstva. Od posebne je važnosti rana i sustavna razmjena stajališta između Komisije i EIB-a, prema potrebi uključujući ESVD, u postupku pripreme odgovarajućih programskih dokumenata kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri ostvarila sinergija između njihovih aktivnosti. Također bi trebalo ojačati suradnju u vezi s poštovanjem ljudskih prava, temeljnih sloboda i sprečavanja sukoba. EIB bi trebalo potaknuti na suradnju s delegacijama Unije tijekom projektnog ciklusa EIB-a.

(24)

Vanjske odnose Unije trebalo bi poduprijeti s nekoliko instrumenata, a posebno Uredbom (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4). S ciljem unapređenja koherentnosti ukupne potpore Unije u regijama o kojima je riječ, trebalo bi iskoristiti prilike za kombiniranje EIB-ovog financiranja s proračunskim sredstvima Unije, kada za tim postoji potreba, u obliku financijskih instrumenata iz glave VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te tehničke pomoći za pripremu i provedbu projekta putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć II uspostavljenog Uredbom (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (6), Europskog instrumenta za susjedstvo uspostavljenog Uredbom (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7), Instrumenta za razvojnu suradnju uspostavljenog Uredbom (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (8), Instrumenta za partnerstvo za suradnju s trećim zemljama uspostavljenog Uredbom (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (9), Instrumenta za promicanje demokracije i ljudskih prava diljem svijeta uspostavljenog Uredbom (EU) br. 235/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10), Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru uspostavljenog Uredbom (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Instrumenta za suradnju na području nuklearne sigurnosti uspostavljenog Uredbom (EU) br. 237/2014 Vijeća (12). Slijedom Odluke br. 1080/2011/EU Komisija je uspostavila platformu EU-a za spajanje vanjske suradnje s ciljem optimiziranja funkcioniranja mehanizama za spajanje bespovratnih sredstava i zajmova izvan Unije, posebno pri provođenju općeg proračuna Unije odnosno zajmova EIB-a te pri razmjeni najbolje prakse o upravljanju i kriterijima evaluacije na razini projekta. Sudjelovanje EIB-a i ostalih financijskih institucija u mehanizmima za spajanje trebalo bi biti potpuno u skladu s vanjskim ciljevima Unije, djelotvornosti i transparentnosti pomoći.

(25)

Svojim operacijama financiranja izvan Unije koje su obuhvaćene područjem primjene ove Odluke, EIB bi trebao nastaviti s nastojanjem za unapređivanje koordinacije i suradnje s europskim i međunarodnim financijskim institucijama, posebno s onima koje sudjeluju u platformi EU-a za spajanje u vanjskoj suradnji. Ta suradnja prema potrebi obuhvaća suradnju u području sektorske uvjetovanosti i uzajamnog povjerenja u postupke, korištenje sufinanciranja i sudjelovanje u globalnim inicijativama, kao što su one promicanja koordinacije i djelotvornosti pomoći. Takva koordinacija i suradnja trebale bi za cilj imati maksimalno smanjenje mogućih udvostručavanja troškova i nepotrebnih preklapanja. Suradnja bi se trebala temeljiti na načelu uzajamnosti. Trebalo bi promicati, prema potrebi, recipročni pristup EIB-a financijskim instrumentima koje su uspostavile druge europske i međunarodne financijske institucije. Tripartitni memorandum o razumijevanju između Komisije, EIB grupe i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kojim se u odnosu na suradnju izvan Unije EIB grupi i EBRD-u omogućuje djelovanje na komplementaran način oslanjajući se na njihove pojedinačne komparativne prednosti, ažuriran je 2012. kako bi obuhvaćao proširenje zemljopisnog područja djelovanja EBRD-a na područje Sredozemlja i trebao bi se nastaviti primjenjivati. Načela određena u ovoj Odluci također bi se trebala primjenjivati kada se financiranje EIB-a provodi sporazumima o suradnji s drugim europskim i međunarodnim financijskim institucijama.

(26)

EIB bi trebalo poticati da nastavi financirati operacije izvan Unije, također na vlastiti rizik i kao potporu gospodarskim interesima Unije, u zemljama i u korist ulagačkih projekata koji u skladu s ocjenom EIB-a imaju dovoljnu kreditnu sposobnost i vodeći računa o vlastitoj sposobnosti apsorpcije rizika, tako da se upotreba jamstva EU-a može usmjeriti na zemlje i ulagačke projekte u kojima jamstvo EU-a stvara dodanu vrijednost na temelju vlastite ocjene EIB-a, uključujući u pogledu održivog gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja okoliša.

(27)

EIB bi trebao prošiti opseg inovativnih financijskih instrumenata koje nudi, uključujući i kroz veću usredotočenost na razvoj jamstvenih instrumenata. Nadalje, EIB bi trebao aktivno nastojati sudjelovati u instrumentima podjele rizika i financiraju projekata na tržištu dužničkog kapitala uz stabilno i predvidljivo generiranje novčanih tokova. Posebno bi trebao razmotriti podržavanje instrumenata tržišta dužničkog kapitala koji se izdaju ili odobravaju u korist ulagačkog projekta koji se provodi u prihvatljivim zemljama. Osim toga, EIB bi trebao povećati davanje zajmova u lokalnim valutama i izdavati obveznice na lokalnim tržištima, pod uvjetom da zemlje korisnice provedu nužne strukturne reforme, posebno u financijskom sektoru, te druge mjere za olakšavanje aktivnosti EIB-a. U diversifikaciji i proširenju instrumenata tržišta kapitala treba obratiti osobitu pozornost da ti instrumenti ne doprinose stvaranju rizične financijske prakse i zaduženosti uslijed čega bi mogli ugroziti financijsku stabilnost.

(28)

Komisija bi jednom godišnje trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće. Izvješće bi trebalo sadržavati ocjenu EIB-ovih operacija financiranja i njihove sukladnosti s ovom Odlukom, njihove dodanu vrijednost i doprinosa vanjskim politikama Unije, njihove kvalitete, njihovog utjecaja na razvoj polazeći od EIB-ovog REM-a i financijske koristi koja se prenosi na korisnike. Izvješće bi također trebalo uključivati informacije o aktiviranjima jamstva EU-a, o klimatskim promjenama i biološkoj raznolikosti koje se financiraju u okviru ove Odluke, o praćenju funkcioniranja Memoranduma o razumijevanju između EIB-a i Europskog ombudsmana kao i opis suradnje s Komisijom i drugim europskim i međunarodnim financijskim institucijama, uključujući sufinanciranje. Sadržaj izvješća trebao bi biti objavljen kako bi se relevantnim zainteresiranim stranama, uključujući civilno društvo, omogućilo da izraze svoje stavove.

(29)

EIB-ove operacije financiranja kao potpora vanjskim politikama Unije trebale bi se nastaviti provoditi u skladu s načelima dobre bankarske prakse. Njima bi i dalje trebalo upravljati u skladu s vlastitim pravilima i postupcima EIB-a, koji bi trebali odražavati ta načela, uključujući odgovarajuće kontrolne mjere i sukladnost s EIB-ovom izjavom o socijalnim i okolišnim standardima te s mjerodavnim pravilima i postupcima o Revizorskom sudu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF). U svojim operacijama financiranja EIB bi trebao na odgovarajući način provoditi svoju politiku prema slabo reguliranim ili nekooperativnim jurisdikcijama koje su kao takve odredili Unija, Ujedinjeni narodi, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj ili Radna skupina za financijske aktivnosti (kako bi doprinio međunarodnoj borbi protiv porezne prijevare, utaje poreza i pranja novca. Radi transparentnosti, EIB bi u suradnji s lokalnim financijskim posrednicima trebao, u mjeri u kojoj je to moguće, sastaviti popis krajnjih zajmoprimaca.

(30)

EIB bi trebao poduzeti odgovarajuće mjere kojima bi se osiguralo da pri financiranju operacija podložnih jamstvu EU-a financijski interesi Unije budu zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije, pranja novca i drugih nezakonitih radnji te omogućilo da OLAF ima pravo provoditi kontrole na licu mjesta i istrage u prostorijama korisnika. EIB bi trebao, u skladu s „Politikom sprečavanja i odvraćanja od zabranjenog ponašanja u aktivnostima Europske investicijske banke” („politika EIB-a za borbu protiv prijevara”) koja je donesena 2008. i preispitana 2013., blisko surađivati s nadležnim tijelima Unije i iz država članica kako bi pojačao mjere za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma koje su na snazi te pomogao poboljšanju njihovog provođenja. U skladu sa svojom politikom za zviždače, EIB bi također trebao posvetiti posebnu pozornost informacijama koje pružaju zviždači o potencijalnim slučajevima prijevare, korupcije ili druge nezakonite aktivnosti te tako omogućiti odgovarajuće praćenje, povratne informacije i zaštitu od osvete.

(31)

Trebalo bi poticati upravljačka tijela EIB-a da poduzmu potrebne mjere za prilagodbu aktivnosti EIB-a vanjskim politikama EU-a na djelotvoran način te da na odgovarajući način ispune zahtjeve koji su određeni u ovoj Odluci,

(a)

fiksne gornje granice u najvišem iznosu od 27 000 000 000 EUR;

(b)

dodatnog fakultativnog iznosa od 3 000 000 000 EUR.

(a)

razvoj lokalnog privatnog sektora, posebno podrška MSP-ovima;

(b)

razvoj socijalne i gospodarske infrastrukture, uključujući prometnu, energetsku i okolišnu infrastrukturute informacijsku i komunikacijsku tehnologiju;

(c)

prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje njihovih posljedica.

(a)

strateškim dokumentima koje su pripremili Komisija ili ESVD, prema potrebi, kao što su strateški dokumenti za zemlje i regije, indikativni programi, akcijski planovi i pretpristupni dokumenti;

(b)

dokumentima EIB-a o strateškom planiranju, investicijskim projektima u pripremi te godišnjem izvješćivanju EIB-a Komisiji;

(c)

ostalim aspektima politike i operativnim aspektima.

(a)

neprenošenje valute;

(b)

izvlaštenje;

(c)

rat ili građanski nemiri;

(d)

uskraćivanje sudske zaštite u slučaju kršenju ugovora.

(a)

ocjenu EIB-ovih operacija financiranja na razini projekta, sektora, zemlje i regije i njihovu sukladnost s ovom Odlukom;

(b)

ocjenu dodane vrijednosti, procijenjene outpute, ishode i utjecaj EIB-ovih operacija financiranja na razvoj na zbirnoj osnovi, na temelju EIB-ovog Godišnjeg izvješća o okviru za mjerenje rezultata. U tu svrhu EIB koristi pokazatelje uspješnosti u vezi s razvojnim, okolišnim i socijalnim aspektima, uključujući aspekte ljudskih prava, financiranih projekata, uzimajući u obzir relevantne pokazatelje prema Pariškoj deklaraciji o učinkovitosti pomoći iz 2005. Pokazatelji aspekata projekata u vezi s okolišem uključuju kriterije za „čistu tehnologiju”, koji su u načelu usmjereni na energetsku učinkovitost i tehnologije za smanjenje emisija;

(c)

ocjenu doprinosa EIB-ovih operacija financiranja ostvarenju ciljeva vanjske politike i strateških ciljeva Unije, uzimajući u obzir regionalne tehničke operativne smjernice iz članka 5.;

(d)

ocjenu financijske koristi prenesene korisnicima financijskih operacija EIB-a na zbirnoj osnovi;

(e)

ocjenu kvalitete EIB-ovih operacija financiranja, posebice u kojoj je mjeri EIB uzeo u obzir održivost okoliša i društvenu održivost u dubinskoj analizi i praćenju financiranih ulagačkih projekata;

(f)

detaljne informacije o aktiviranju jamstva EU-a;

(g)

informacije o obujmima financiranja klimatskih promjena i bioraznolikosti u okviru ove Odluke, utjecaj na apsolutne i relativne emisije stakleničkih plinova iz članka 9. stavka 4. na zbirnoj osnovi, kao i broju projekata ocijenjenih u odnosu na klimatski rizik;

(h)

opis suradnje s Komisijom i ostalim europskim i međunarodnim financijskim institucijama, uključujući sufinanciranje. Izvješće posebno uključuje podjelu Unijinih financijskih resursa i resursa ostalih europskih i međunarodnih financijskih institucija korištenih u kombinaciji s EIB-ovim financiranjem te na taj način daje pregled cjelokupnih investicija podržanih EIB-ovim operacijama financiranja koje su provedene u okviru ove Odluke. U izvješću se također spominje sklapanje Memorandumâ o razumijevanju između EIB-a i drugih europskih ili međunarodnih financijskih institucija koji utječu na EIB-ove operacije financiranja prema ovoj Odluci;

(i)

informacije o praćenju funkcioniranja Memoranduma o razumijevanju između EIB-a i Europskog ombudsmana u mjeri u kojoj se taj memorandum tiče EIB-ovih operacija financiranja obuhvaćenih ovom Odlukom.

(a)

sve EIB-ove operacije financiranja koje se provode u okviru ove Odluke, nakon faze odobrenja projekta, posebno navodeći je li investicijski projekt obuhvaćen jamstvom EU-a te na koji način doprinosi ciljevima vanjskog djelovanja Unije, s posebnom napomenom o njegovom utjecaju na gospodarstvo, društvo i okoliš;

(b)

sve memorandume o razumijevanju između EIB-a i drugih europskih ili međunarodnih financijskih institucija koji utječu na EIB-ove operacije financiranja prema ovoj Odluci, ako se ne primjenjuju zahtjevi za povjerljivost;

(c)

kada je to moguće i prikladno, postojeće okvirne sporazume između EIB-a i zemlje primateljice. Pri potpisivanju novih ugovora ili izmjenama postojećih, EIB nastoji omogućiti njihovo objavljivanje;

(d)

EIB-ovu politiku dodjele.

(a)

ocjenu primjene politike dodjele;

(b)

ocjenu izvješćivanja EIB-a i, prema potrebi, preporuke za njegovo poboljšanje;

(c)

ocjenu REM-a, uključujući pokazatelje i kriterije uspješnosti, te njihov doprinos ostvarenju ciljeva ove Odluke;

(d)

detaljan popis kriterija za preporuku u vezi s potencijalnim aktiviranjem, u cijelosti ili djelomično, dodatnog fakultativnog iznosa.