11/Sv. 125

HR

Službeni list Europske unije

119

L 152/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Europska komisija („Komisija”) je 6. rujna 2012. objavom u Službenom listu Europske unije  (2) najavila pokretanje antidampinškog postupka u vezi s uvozom u Europsku uniju („Unija”) kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija i pločica) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „dotična zemlja”).

(2)

Ispitni postupak je pokrenut nakon što je EU ProSun („podnositelj pritužbe”) 25. srpnja 2012. uložio pritužbu u ime proizvođača koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaz prima facie dampinga navedenog proizvoda i materijalne štete koja je iz njega proizašla i koji se smatrao dostatnim za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Nakon zahtjeva podnositelja pritužbe potkrijepljenog potrebnim dokazima, Komisija je 1. ožujka 2013. donijela Uredbu (EU) br. 182/2013 (3) o uvjetovanju evidentiranjem uvoza kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (npr. ćelija i pločica) podrijetlom ili poslanih iz Republike Kine od 6. ožujka 2013.

(4)

Komisija je o pokretanju ispitnog postupka službeno obavijestila podnositelja pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike, tijela NRK-a i poznate uvoznike. Komisija je također obavijestila proizvođače u SAD-u, jer je ta zemlja predviđena kao moguća analogna zemlja.

(5)

Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(6)

S obzirom na veliki broj proizvođača izvoznika u dotičnoj zemlji, nepovezanih uvoznika i proizvođača iz Unije uključenih u ispitni postupak, i s ciljem zaključenja ispitnog postupka u zakonskom roku, Komisija je u obavijesti O pokretanju postupka najavila da je odlučila ograničiti na razumni broj proizvođače izvoznike u dotičnoj zemlji, nepovezane uvoznike i proizvođače iz Unije koji bi se ispitali odabirom uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe (navedeni se postupak naziva i „odabir uzoraka”).

(7)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka objavila da je privremeno odabrala uzorak proizvođačâ iz Unije. Svi poznati proizvođači iz Unije i poznata udruženja proizvođača obaviještena su o odabiru privremenog uzorka proizvođača iz Unije. Privremeni uzorak činilo je 9 proizvođača iz Unije od oko 220 proizvođača iz Unije koji su bili poznati prije pokretanja ispitnog postupka kao proizvođači istovjetnog proizvoda (vidjeti donju uvodnu izjavu 26.), odabranih na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje, uzimajući u obzir obujam prodaje i zemljopisni položaj koji su se razumno mogli ispitati u raspoloživom vremenu. Osiguralo se da uzorak obuhvaća i vertikalno integrirane i neintegrirane proizvođače iz Unije. Zainteresirane stranke također su pozvane da iznesu svoje stavove o privremenom uzorku. Određeni broj zainteresiranih stranaka komentirao je privremeni uzorak, a jedna je stranka zatražila raspravu sa službenikom za saslušanje.

(8)

Nekoliko zainteresiranih stranaka dostavilo je sljedeće prigovore o privremenom uzorku proizvođača iz Unije:

(9)

Argumenti stranaka razmotreni su kako slijedi:

(10)

Nakon primitka komentara, preispitan je sastav uzorka, jer su postojale naznake da jedno od odabranih trgovačkih društava nije moglo u potpunosti surađivati. Kako bi se zadržala razina reprezentativnosti uzorka, odabran je dodatan proizvođač iz Unije. Taj preispitani uzorak sastojao se od 10 trgovačkih društava odabranih na temelju najvećeg reprezentativnog obujma za svaku razinu proizvodnje, uzimajući u obzir obujam prodaje na tržištu EU-a i zemljopisni smještaj koji bi se objektivno mogli ispitati u raspoloživom roku. Kao rezultat toga, preispitani uzorak proizvođača iz Unije predstavljao je, izraženo kao postotak ukupne proizvodnje Unije, između 18 i 21 % za module, između 17 i 24 % za ćelije i između 28 i 35 % za pločice te je obuhvatio vertikalno integrirana i neintegrirana trgovačka društva. S obzirom na to da bi točan postotak omogućio izračun obujma proizvodnje gore navedenog proizvođača iz Unije i tako bi se mogao otkriti njegov identitet, nisu se mogli objaviti točni postotci.

(11)

S obzirom na potencijalno velik broj nepovezanih uvoznika, odabir uzoraka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome je li odabir uzoraka potreban ili ne te, ako jest, sam odabir uzoraka, od svih se uvoznika zatražilo da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s proizvodom obuhvaćenim ispitnim postupkom tijekom razdoblja ispitnog postupka, kako je definirano u donjoj uvodnoj izjavi 19.

(12)

Od oko 250 nepovezanih uvoznika koje je prijavio podnositelj pritužbe, koje je Komisija kontaktirala, 36 stranaka je odgovorilo na obrazac o odabiru uzorka priložen uz obavijest o pokretanju postupka, od čega 35 za module, samo 1 odgovor za ćelije, a za pločice nije bilo odgovora. U skladu s člankom 17. Osnovne uredbe uzorak je odabran tako da obuhvaća najveći mogući reprezentativni obujam uvoza koji je bilo moguće objektivno ispitati u raspoloživom roku. Na temelju toga, Komisija je odabrala uzorak od tri nepovezana uvoznika za module i jednog za ćelije. Nastavno na primljene komentare, Komisija je odlučila uključiti još jednog nepovezanog uvoznika za module u uzorak. Navedeno se trgovačko društvo javilo da bi njegova razina aktivnosti opravdala uključivanje u uzorak. Njegov je početni podnesak stoga ponovno ispitan i postalo je jasno da se pojavila administrativna pogreška u odnosu na obujam uvoza koji je prijavio dotični uvoznik. Zbog toga je predmetno trgovačko društvo uključeno u uzorak nepovezanih uvoznika. Štoviše, dva trgovačka društva koja su na početku odabrana u uzorak, nisu odgovorila na upitnik i stoga se smatralo da ne surađuju u ispitnom postupku te su isključena iz uzorka nepovezanih trgovačkih društava. Stoga se uzorak nepovezanih uvoznika sastojao od dva uvoznika za module i jednog uvoznika za ćelije, što je predstavljalo oko 2-5 % ukupnog uvoza iz dotične zemlje. No, nakon primitka odgovora na upitnik postalo je jasno da su temeljna djelatnost dva od tri uvoznika de facto solarne instalacije, a ne trgovina dotičnim proizvodom. Ispitni postupak je pokazao da je većina uvoza dotičnog proizvoda ušla na tržište Unije preko trgovačkih društava povezanih s proizvođačima izvoznicima iz NRK-a ili preko društava za montažu ili razvoj projekata. U tim se okolnostima uzorak privremeno smatrao reprezentativnim. Međutim, Komisija će tijekom daljnjeg ispitnog postupka kontaktirati dodatne nepovezane uvoznike koji surađuju kako bi provjerila mogu li se smatrati uvoznicima i može li se veličina uzorka povećati.

(13)

S obzirom na očigledno velik broj proizvođača izvoznika, odabir uzoraka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka za utvrđivanje dampinga u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome je li odabir uzoraka potreban ili ne te, ako jest, sam odabir uzoraka, od svih se proizvođača izvoznika zatražilo da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s proizvodom obuhvaćenim ispitnim postupkom tijekom razdoblja ispitnog postupka, kako je definirano u donjoj uvodnoj izjavi 19. Zatraženo je mišljenje i od tijela dotične zemlje.

(14)

Čak se 135 kineskih proizvođača izvoznika (često grupacije nekoliko trgovačkih društava) javilo za odabir uzoraka. Trgovačka društva koja surađuju predstavljaju 80 % ukupne vrijednosti kineskog izvoza. Odabrani uzorak od sedam grupacija trgovačkih društava sastoji se od tri izvoznika koji surađuju s najvećim obujmom izvoza modula, dva izvoznika koji surađuju s najvećim obujmom izvoza ćelija i dva izvoznika koji surađuju s najvećim obujmom izvoza pločica.

(15)

Komisija je poslala upitnike svim kineskim proizvođačima izvoznicima u uzorku, kao i proizvođačima iz Unije u uzorku, nepovezanim uvoznicima u uzorku te subjektima koji se nalaze više ili niže u prodajnom lancu i njihovim udruženjima koji su se javili u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka. Komisija je, također, kontaktirala reprezentativno udruženje potrošača.

(16)

Odgovori na upitnik primljeni su od svih kineskih proizvođača izvoznika u uzorku, svih proizvođača iz Unije u uzorku, 3 nepovezana uvoznika iz Unije u uzorku i 21 subjekta koji se nalazi više ili niže u prodajnom lancu te 3 njihova udruženja.

(17)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za potrebe privremenog određivanja dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih (grupacija) trgovačkih društava.

(18)

U pogledu potrebe da se utvrdi uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike u NRK-u u slučaju da im se ne odobri MET, provjera u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti na temelju podataka iz Indije kao analogne zemlje obavljena je u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(19)

Ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2011. do 30. lipnja 2012. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od 2009. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(20)

Dotični proizvod su kristalni silicijski fotonaponski moduli ili ploče te ćelije i pločice vrste koja se koristi u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama, podrijetlom ili poslani iz NRK-a. Ćelije i pločice su debljine koja ne prelazi 400 mikrometara. Navedeni je proizvod trenutačno obuhvaćen oznakama KN ex 3818 00 10, ex 8501 31 00, ex 8501 32 00, ex 8501 33 00, ex 8501 34 00, ex 8501 61 20, ex 8501 61 80, ex 8501 62 00, ex 8501 63 00, ex 8501 64 00 i ex 8541 40 90 („dotični proizvod”).

(21)

Sljedeće vrste proizvoda isključene su iz definicije dotičnog proizvoda:

(22)

Fotonaponski moduli, ćelije i pločice pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju. Pretvorba se provodi pomoću ćelija koje apsorbiraju svjetlost i pretvaraju je u električnu energiju preko kristalnog silicija.

(23)

Pločice su prvi korak u postupku proizvodnje. Izrađene su od kristalnog silicija i ključna su komponenta za proizvodnju ćelija.

(24)

Najprije se kristalni silicij mora taliti kako bi se dobili ingoti kristalnog silicija koji se režu na pločice. Pločice se tretiraju slijedom visokotehnoloških postupaka za obradu poluvodiča kako bi se stvorile funkcionirajuće solarne ćelije. Ćelije su drugi korak u postupku proizvodnje. Imaju pozitivno-negativne spojeve za prikupljanje i prijenos električne energije koju proizvede ćelija.

(25)

Moduli su treći korak u postupku proizvodnje. Moduli se sastavljaju tako da se ćelije spoje s plošnim žicama ili metalnim trakama u niz ćelija. Nizovi se laminiraju između ploča. Većinom se na vrhu koristi staklo, a na dnu polimerna potporna ploča. Obično se sastavljaju okviri tako da se omogući montaža (npr. na krovovima). Moduli mogu imati invertere.

(26)

Ispitni postupak je pokazao da dotični proizvod i proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu Unije, koja je služila kao analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti, kao i proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije na tržištu Unije imaju jednaka osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te jednaku krajnju uporabu. Stoga se ti proizvodi privremeno smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(27)

Nekoliko je zainteresiranih stranaka tvrdilo da ispitni postupak ne može obuhvatiti tri proizvoda s različitim fizičkim, kemijskim i tehničkim svojstvima te bi stoga moduli, ćelije i pločice trebali biti predmet tri zasebna ispitna postupka. Štoviše, tvrdili su da je nejasno obuhvaća li ispitni postupak jedan jedinstveni proizvod ili tri zasebna proizvoda i stoga ne mogu u potpunosti braniti svoje interese. Također se tražilo isključenje pločica iz ispitnog postupka ako se monokristalne pločice ne isključe (vidjeti donje uvodne izjave od 42. do 44.).

(28)

Proizvodnja pločica, ćelija i modula je jedan jedinstveni proizvodni postupak s različitim koracima proizvodnje. Moduli, ćelije i pločice zajedno određuju svojstva gotovog proizvoda (tj. modulâ). Ispitni postupak je pokazao da je proizvodnja pločica i ćelija izravno i isključivo namijenjena proizvodnji modula. Moduli, ćelije i pločice imaju jednaka fizička, kemijska i tehnička svojstva (određena korištenom sirovinom) i jednake osnovne krajnje upotrebe, tj. prodaju se za uključivanje u fotonaponske solarne sustave. Djelovanje modula izravno je povezano s djelovanjem pločica i ćelija.

(29)

U obavijesti o pokretanju postupka jasno je rečeno da moduli, ćelije i pločice čine proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom. Zainteresirane stranke su stoga u potpunosti mogle braniti svoje interese na temelju takve definicije dotičnog proizvoda. Na temelju toga se argumenti odbacuju.

(30)

Nadalje se tvrdilo da se moduli, ćelije i pločice ne mogu smatrati jedinstvenim proizvodom, jer imaju nekoliko različitih osmeroznamenkastih oznaka KN, šesteroznamenkasti podbroj, četveroznamenkasti tarifni broj HS i dvoznamenkaste razine poglavlja, a nalaze se i u različitim odjeljcima nomenklature HS. Navedeni argument, kao takav, nije relevantan za utvrđivanje opsega proizvoda antidampinškog ispitnog postupka koji se temelji na fizičkim svojstvima dotičnog proizvoda.

(31)

Nekoliko je stranaka tvrdilo da dodana vrijednost u postupku pretvorbe u ćelije čini najveći dio vrijednosti modula i stoga se ćelije moraju smatrati zasebnim proizvodom.

(32)

Ispitni postupak je pokazao da je proizvodnja ćelija tehnološki najsofisticiraniji dio postupka proizvodnje. Međutim, također je pokazao da su tri stupnja obrade međusobno povezana i da se dodana vrijednost ne koncentrira u konkretnoj fazi proizvodnog postupka, nego je raširena na cijeli postupak proizvodnje. Na temelju toga se tvrdnja odbacuje.

(33)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da moduli, ćelije i pločice imaju zasebna prodajna tržišta i stoga bi se trebali smatrati različitim proizvodima, što pokazuje i činjenica da veliki broj proizvođača nije vertikalno integriran.

(34)

Moduli, ćelije i pločice ne mogu se smatrati zasebnim proizvodima čije se cijene mijenjaju samo ovisno o tržišnim čimbenicima. Zapravo su njihove cijene usko povezane i pod utjecajem cijene polisilicija. Isto tako, kako je objašnjeno u gornjim uvodnim izjavama od 23. do 25., dotični proizvod proizvodi se u jedinstvenom postupku proizvodnje s različitim stupnjevima. Činjenica da neki proizvođači nisu vertikalno integrirani posljedica je samo poslovne odluke i ekonomije razmjera te ne mijenja ovaj zaključak. Na temelju toga se argument morao odbaciti.

(35)

Nekoliko je zainteresiranih stranaka tvrdilo da se moduli, ćelije i pločice moraju smatrati različitim proizvodima, jer imaju drukčiju krajnju upotrebu i nisu međusobno zamjenjivi.

(36)

Kako je gore navedeno, ispitni postupak je pokazao da je postupak proizvodnje pločica, ćelija i modula jedinstveni proizvodni postupak i stoga pitanje zamjenjivosti različitih stupnjeva jedinstvenog proizvodnog postupka nije primjenjivo. Štoviše, moduli, ćelije i pločice imaju jednaku krajnju upotrebu, odnosno pretvorbu sunčeve svjetlosti u električnu energiju i stoga se ne mogu koristiti za druge primjene.

(37)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da moduli, ćelije i pločice nemaju jednake distribucijske kanale i stoga se ne mogu smatrati jedinstvenim proizvodom. Ispitni je postupak pokazao da se moduli, ćelije i pločice mogu distribuirati unutar različitih ili sličnih distribucijskih kanala. Međutim, glavni kriterij za definiranje jedinstvenog proizvoda su jednaka fizička, kemijska i tehnička svojstva i krajnja upotreba. Uzimajući u obzir gornje uvodne izjave od 27. do 29., zaključuje se da se stoga različiti distribucijski kanali ne smatraju odlučujućim elementom. Stoga bi argument trebalo odbaciti.

(38)

Tvrdilo se da se moduli, ćelije i pločice bitno razlikuju u smislu percepcije potrošača i stoga se ne bi trebali smatrati jedinstvenim proizvodom.

(39)

Kako je i gore navedeno, glavni kriterij za definiranje jedinstvenog proizvoda su jednaka fizička, kemijska i tehnička svojstva i krajnja upotreba. Uzimajući u obzir gornje uvodne izjave od 27. do 29., zaključuje se da se stoga različita percepcija potrošača ne smatra odlučujućim elementom. Stoga bi argument trebalo odbaciti.

(40)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da bi fotonaponske proizvode s tankim filmom trebalo uključiti u definiciju dotičnog proizvoda, tvrdeći da imaju jednaka osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i jednaku osnovnu krajnju upotrebu.

(41)

Fotonaponski proizvodi s tankim filmom jasno su isključeni iz definicije proizvoda (vidjeti gornju uvodnu izjavu 21.). Naime, fotonaponski proizvodi s tankim filmom imaju različita fizička, kemijska i tehnička svojstva u usporedbi s dotičnim proizvodom. Proizvode se u drukčijem postupku proizvodnje i to ne od kristalnog silicija koji je glavna sirovina za proizvodnju modula, ćelija i pločica. Imaju manju iskoristivost pretvorbe i manju izlaznu snagu te se stoga ne mogu koristiti za iste vrste primjena kao kod dotičnog proizvoda. Na temelju toga su se argumenti morali odbaciti.

(42)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da bi monokristalne pločice trebalo isključiti iz definicije dotičnog proizvoda, jer imaju drukčija fizička, kemijska i tehnička svojstva od multikristalnih pločica. Tvrdila je da se razlikuju u strukturi kristala, obliku i aspektima. Štoviše, tvrdilo se da se monokristalne pločice ne proizvode u Uniji.

(43)

Ispitni postupak je pokazao da monokristalne pločice imaju veću kvalitetu od multikristalnih pločica, iako se proizvode u sličnom proizvodnom postupku korištenjem iste glavne sirovine (polisilicija). Stoga se zaključuje da monokristalne pločice i multikristalne pločice imaju jednaka fizička, kemijska i tehnička svojstva.

(44)

Ispitni postupak je pokazao da je osnovna krajnja upotreba jednaka, jer su monokristalne pločice i multikristalne pločice isključivo namijenjene proizvodnji solarnih ćelija (monokristalnih odnosno multikristalnih ćelija) i dovode do proizvodnje solarnih modula (monokristalnih odnosno multikristalnih). Ne postoje bitne razlike između tih dviju vrsta pločica i međusobno su zamjenjive, jer se obje mogu koristiti za proizvodnju ćelija. Osim toga, što se tiče tvrdnje da se monokristalne pločice ne proizvode u Uniji, ispitni postupak je pokazao da se i monokristalne i multikristalne pločice proizvode u Uniji. Na temelju toga se argument mora odbaciti.

(45)

Nadalje se tvrdilo da bi se pločice i ćelije trebale smatrati poluproizvodima, dok su moduli gotovi proizvodi. Stoga se ne bi trebali smatrati jedinstvenim proizvodom.

(46)

Kako je gore navedeno, glavni kriterij za definiranje jedinstvenog proizvoda su jednaka fizička, kemijska i tehnička svojstva i krajnja upotreba. Uzimajući u obzir gornje uvodne izjave od 27. do 29., zaključuje se da se stoga razlika između poluproizvoda i gotovih proizvoda ne smatra odlučujućim elementom. Stoga bi argument trebalo odbaciti.

(47)

Jedna je zainteresirana stranka zatražila isključivanje solarnih ploča namijenjenih isključivo punjenju baterije od 12V, jer imaju drukčiju krajnju upotrebu od modula za priključenje na mrežu zbog činjenice da proizvode puno manji napon i stoga se ne mogu koristiti za priključenje na mrežu.

(48)

U skladu s obavijesti o pokretanju postupka, solarni punjači koji se sastoje od manje od šest ćelija, prijenosni su i opskrbljuju uređaje energijom ili pune baterije, isključeni su iz proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom. Moduli s više od šest ćelija namijenjeni isključivo punjenju baterija imaju jednaka osnovna svojstva i djelovanje kao moduli za priključivanje na mrežu. Koriste otvoreni strujni krug koji ima niži napon od kruga koji se koristi u modulima za priključenje na mrežu. Unatoč toj razlici, ispitni postupak je pokazao da se navedena vrsta modula može priključiti na mrežu. Niži napon može se jednostavno nadoknaditi povećanjem dimenzije i/ili broja ćelija. Stoga su moduli namijenjeni punjenju baterija koji se sastoje od više od šest ćelija obuhvaćeni definicijom dotičnog proizvoda.

(49)

Na temelju gore navedenog privremeno se zaključuje da kristalni silicijski fotonaponski moduli ili ploče i ćelije i pločice, vrste koja se koristi u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama, kako je gore opisano, čine jedinstveni proizvod. Međutim, Komisija će dodatno ispitati čine li moduli, ćelije i pločice jedinstveni proizvod ili dva ili tri zasebna proizvoda. Stoga se sve stranke pozivaju da iznesu svoje stavove o tom pitanju, uzimajući u obzir privremeni zaključak koji je Komisija donijela u ovoj fazi. U svakom slučaju, čak i ako se na kraju utvrdi da oni čine dva ili tri različita proizvoda, trenutačni ispitni postupak obuhvatit će sve te različite proizvode, a konačne mjere mogle bi se uvesti za module, ćelije i pločice neovisno o tome čine li jedan ili nekoliko proizvoda.

(50)

Prema članku 2. stavku 7. točki (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a, uobičajena se vrijednost određuje u skladu s člankom 2. stavcima od 1. do 6. za proizvođače za koje je utvrđeno da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(51)

Ti kriteriji su ukratko određeni niže radi lakšeg snalaženja:

(52)

U ovom ispitnom postupku svi proizvođači izvoznici u uzorku zatražili su MET u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe i odgovorili na obrazac zahtjeva za MET u danim rokovima.

(53)

Komisija je tražila sve podatke koje je smatrala potrebnima i provjerila podatke koji su dostavljeni u zahtjevima za MET u prostorijama dotičnih trgovačkih društava.

(54)

Provjerom je utvrđeno da nijedan od sedam proizvođača izvoznika (grupacije trgovačkih društava) koji su zatražili MET nije ispunio zahtjeve kriterija utvrđenih u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(55)

Svih sedam grupacija trgovačkih društava imalo je koristi od povlaštenih poreznih sustava i bespovratnih sredstava te stoga nisu mogle pokazati da ne podliježu značajnim poremećajima prenesenima iz prijašnjeg sustava netržišnog gospodarstva i tako nisu ispunile zahtjeve kriterija 3. procjene MET-a.

(56)

Šest grupacija trgovačkih društava nije pokazalo da njihova financijska izvješća revidiraju neovisni revizori u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima te stoga nije ispunilo zahtjeve kriterija 2. procjene MET-a.

(57)

Jedna grupacija trgovačkih društava nije pokazala da se na sva njezina trgovačka društva primjenjuju stečajni zakoni i nije ispunila zahtjeve kriterija 4. procjene MET-a.

(58)

Osim toga, tri grupacije trgovačkih društava nisu mogle pokazati da kod njih nema znatnog uplitanja države i nisu ispunile zahtjeve kriterija 1. procjene MET-a.

(59)

Nakon objave nalaza o MET-u, komentari su primljeni od svih trgovačkih društava u uzorku.

(60)

Dvije grupacije trgovačkih društava dale su komentar o postupku i tvrdile da je određivanje MET-a provedeno izvan roka, tj. nakon tromjesečnog razdoblja utvrđenog u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe i da bi ispitni postupak stoga trebalo prekinuti bez odgode. U potporu tvrdnji oslanjali su se na odluke Suda u predmetima Brosmann (4) i Aokang Shoes (5).

(61)

Najprije se podsjeća da predmeti Brosmann i Aokang Shoes nisu primjereni za ocjenu zakonitosti analize MET-a u ovom ispitnom postupku, jer se ti predmeti, za razliku od ovog ispitnog postupka, odnose na situacije kada procjene MET-a uopće nisu provedene.

(62)

Nadalje, predmeti Brosmann i Aokang Shoes nisu relevantni za ocjenu zakonitosti ovog ispitnog postupka s obzirom na to da je Osnovna uredba u međuvremenu izmijenjena. Članak 2. stavak 7. Osnovne uredbe, kako je izmijenjena, kaže da Komisija određuje MET u pogledu trgovačkih društava uključenih u uzorak samo prema članku 17. Osnovne uredbe i to u roku od sedam mjeseci od pokretanja ispitnog postupka, ali ni u kom slučaju ne duže od osam mjeseci nakon pokretanja ispitnog postupka. Navedeni izmijenjeni članak primjenjuje se na sve nove ispitne postupke i one koji su u tijeku od 15. prosinca 2012., uključujući stoga ovaj postupak.

(63)

U svakom slučaju, mora se podržati tumačenje ustaljene sudske prakse da nije bilo povrede per se prava na utvrđivanje MET-a, bez obzira na činjenicu da se nije poštovao tromjesečni rok.

(64)

Primljeni glavni bitni komentari odnosili su se na povlašteni porezni sustav i bespovratna sredstva. Izvoznici nisu osporavali utvrđene činjenice, ali su postavili pitanje njihove važnosti za ispunjenje kriterija 3. za MET. Posebno su tvrdili da državne koristi ne predstavljaju znatan udio njihovih prometa.

(65)

U tom se pogledu napominje da sustav poreza na dohodak kojim se daje povlašteni tretman određenim trgovačkim društvima koje vlada smatra strateškima nikako nije sustav tržišnog gospodarstva. Takav je sustav još uvijek pod znatnim utjecajem državnog planiranja. Također se napominje da su poremećaji uzrokovani smanjenjima poreza na dohodak značajni, jer u potpunosti mijenjaju iznos dobiti prije oporezivanja koju trgovačko društvo mora ostvariti da bi bilo privlačno investitorima. Poremećaji su, također, stalni, a apsolutna korist primljena tijekom razdoblja ispitnog postupka, zbog prirode koristi, nije bitna za procjenu je li poremećaj „značajan”. Umjesto toga, procjena značaja treba se temeljiti na ukupnom učinku mjere na financijsko i gospodarsko stanje trgovačkog društva.

(66)

U pogledu kriterija 2., tri su grupacije trgovačkih društava tvrdile da poštuju odgovarajuća pravila međunarodnih računovodstvenih standarda, jer su američki konsolidirani financijski izvještaji u potpunosti u skladu s tim standardima. Neka su trgovačka društva tvrdila da su, općenito, njihovi financijski izvještaji u skladu s kineskim računovodstvenim standardima za koje ona smatraju da su istovjetni međunarodnim standardima. Međutim, pitanje nije jesu li kineski računovodstveni standardi u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima. Pitanje je jesu li financijski izvještaji u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima ili ne. Točnije, ti komentari nisu odgovorili na činjenicu da je, s obzirom na individualne financijske izvještaje dotičnih kineskih trgovačkih društava, utvrđena povreda određenog broja međunarodnih računovodstvenih standarda (i odgovarajućih kineskih standarda), uključujući posebno amortizaciju zaliha i objavu transakcija povezanih stranaka.

(67)

U pogledu kriterija 1., uzimajući u obzir komentare primljene od stranaka i u svjetlu odluke u predmetu C-337/09 P (6), zaključuje se da su taj kriterij ispunila sva trgovačka društva. Međutim, ukupna odluka o utvrđivanju MET-a za sve izvoznike u uzorku ostaje nepromijenjena, jer još uvijek nisu ispunili zahtjeve kriterija 2. i 3.

(68)

U pogledu kriterija 4., grupacija trgovačkih društava iz gornje uvodne izjave 57. mogla je pokazati da je u međuvremenu pokrenut stečajni postupak protiv glavnog kineskog trgovačkog društva u grupaciji. Stoga se zaključuje da je ova grupacija trgovačkih društava ispunila taj kriterij. Međutim, ukupna odluka o utvrđivanju MET-a za tu grupaciju trgovačkih društava ostaje nepromijenjena, jer još uvijek nije ispunila zahtjeve kriterija 2. i 3.

(69)

Kao zaključak, nije se pokazalo da je bilo koji proizvođač izvoznik u uzorku ispunio kriterije 2. i/ili 3. Dakle, tim se trgovačkim društvima ne može odobriti MET.

(70)

Zahtjeve za individualno ispitivanje prema članku 17. stavku 3. Osnovne uredbe podnijelo je 18 proizvođača izvoznika ili grupacija proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak.

(71)

S obzirom na veliki broj primljenih zahtjeva, Komisija je privremeno zaključila da bi individualna ispitivanja bila nepotrebno teška i onemogućila pravovremeni dovršetak ispitnog postupka. Stoga je privremeno odlučeno da se neće prihvatiti niti jedan zahtjev za individualno ispitivanje.

(72)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije dodijeljen MET utvrđuje se na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnog gospodarstva („analogna zemlja”).

(73)

U obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da namjerava koristiti SAD kao primjerenu analognu zemlju za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK i pozvala sve zainteresirane stranke da to komentiraju.

(74)

Brojni izvoznici i uvoznici dostavili su komentare o izboru analogne zemlje tvrdeći da SAD ne bi bio primjerena analogna zemlja, uglavnom zbog činjenice da je američko tržište bilo zaštićeno od kineskog uvoza tijekom dijela RIP-a antidampinškim i antisubvencijskim mjerama.

(75)

Zainteresirane stranke predložile su Tajvan, Indiju i Južnu Koreju kao primjerenije analogne zemlje. Nakon tih komentara odlučeno je proširiti analizu u pogledu utvrđivanja primjerene analogne zemlje. Kao rezultat toga, kontaktirati su svi veliki proizvođači solarnih ploča. Ukupno su kontaktirana 34 trgovačka društva u Indiji, 9 trgovačkih društava u Japanu, 15 trgovačkih društava u Maleziji, 2 trgovačka društva u Meksiku, 34 trgovačka društva u Koreji, 9 trgovačkih društava u Singapuru, 43 trgovačka društva na Tajvanu i 21 trgovačko društvo u SAD-u.

(76)

Odgovori su primljeni od dvaju trgovačkih društava u Indiji, dvaju na Tajvanu i dvaju u SAD-u. Budući da su trgovačka društva na Tajvanu gotovo isključivo proizvodila fotonaponske ćelije, dok je kineski izvoz bio uglavnom u obliku modula, a SAD se smatrao neprimjerenim u svjetlu primljenih komentara, privremeno je odlučeno koristiti Indiju kao analognu zemlju. Trebalo bi napomenuti da Komisija može preispitati to pitanje ako se u daljnjem ispitnom postupku pokaže da moduli, ćelije i pločice čine dva ili tri različita proizvoda. Točnije, budući da Indija ne proizvodi pločice, možda će se morati odabrati drukčija analogna zemlja za pločice.

(77)

Jedan je indijski proizvođač dostavio nepotpuni odgovor. Stoga se informacije primljene od tog trgovačkog društva ne mogu koristiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. Međutim, informacije koje je dostavilo to trgovačko društvo i koje su provjerene mogle bi se koristiti za potvrdu da su informacije koje je dostavio proizvođač iz analogne zemlje koji u potpunosti surađuje doista reprezentativne za indijsko tržište.

(78)

S obzirom na to da nijednom kineskom izvozniku u uzorku nije odobren MET, uobičajena vrijednost utvrđena je prema odredbama članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe, pri čemu je Indija analogna treća zemlja tržišnog gospodarstva.

(79)

Najprije su utvrđene vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prodaje proizvođač iz analogne zemlje, a koje su bile istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Uniju.

(80)

Komisija je naknadno ispitala može li se za svaku vrstu istovjetnog proizvoda proizvođača iz analogne zemlje koji prodaje na domaćem tržištu smatrati da se prodaje u uobičajenom tijeku trgovine. To je učinjeno tako što je za svaku vrstu proizvoda utvrđen udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIP-a.

(81)

Kada je obujam prodaje vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje navedene vrste, te kada je ponderirana prosječna prodajna cijena navedene vrste bila jednaka trošku proizvodnje ili viša od njega, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnim domaćim cijenama. Navedena je cijena izračunana kao ponderirani prosjek cijena cjelokupne prodaje na domaćem tržištu iste vrste ostvarene tijekom RIP-a.

(82)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste, ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila ispod troška proizvodnje, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje samo navedene vrste.

(83)

Kada su sve vrste proizvoda prodane s gubitkom, smatralo se da nisu prodane u uobičajenom tijeku trgovine.

(84)

Za prodaju vrsta proizvoda koja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, kao i za vrste proizvoda koje nisu prodane u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, korištena je izračunana uobičajena vrijednost.

(85)

Kako bi se izračunala uobičajena vrijednost, ponderirani prosjek nastalih prodajnih, općih i administrativnih (POA) troškova i ponderirana prosječna dobit koju je ostvario jedini proizvođač koji u potpunosti surađuje iz analogne zemlje kroz domaću prodaju istovjetnog proizvoda, u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka, dodani su njegovom prosječnom trošku proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kada je bilo potrebno, troškovi proizvodnje i POA prilagođeni su prije nego što su se koristili za ispitivanje uobičajenog tijeka trgovine i za izračun uobičajenih vrijednosti.

(86)

Za solarne pločice uobičajena se vrijednost nije mogla utvrditi korištenjem metodologije opisane u gornjim uvodnim izjavama od 79. do 85., jer nijedan indijski proizvođač koji surađuje nije prodavao solarne pločice. Provjereno je može li se uobičajena vrijednost utvrditi na temelju vrlo sličnog proizvoda primjenom potrebnih prilagodba za razlike u fizičkim svojstvima, ako postoje. U slučaju solarnih pločica najsličniji bi proizvod bila solarna ćelija. Međutim, pločice se moraju podvrgnuti značajnoj obradi da postanu ćelije. Štoviše, za korištenje te metode trebale bi se napraviti značajne prilagodbe koje se ne mogu pouzdano izračunati. Stoga se uobičajena vrijednost ćelije ne može koristiti kao temelj za izračun uobičajene vrijednosti pločice. S druge strane, razmatralo se korištenje cijena pločica koje su proizvođači iz zemalja tržišnog gospodarstva prodavali na indijskom tržištu, jer su te cijene reprezentativne za tržišne uvjete koji prevladavaju na tržištu za pločice u Indiji. Budući da je Južna Koreja najveći dobavljač pločica iz zemlje tržišnog gospodarstva za proizvođače iz analogne zemlje, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijena južnokorejskih pločica na indijskom tržištu.

(87)

Proizvođači izvoznici ostvarili su izvoznu prodaju u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili putem povezanih trgovačkih društava koja se nalaze u Uniji.

(88)

Kada se izvozna prodaja u Uniju izvršila izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozne su cijene utvrđene na temelju stvarno plaćenih cijena ili cijena koje je trebalo platiti za dotični proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(89)

Kada se izvozna prodaja u Uniji izvršila putem povezanih trgovačkih društava koja se nalaze u Uniji, izvozne cijene utvrđene su na temelju cijene prve preprodajne cijene tih trgovačkih društava nezavisnim kupcima u Uniji prema članku 2. stavku 9. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe cijena za sve troškove koji su nastali između uvoza i ponovne prodaje, uključujući prodajne, opće i administrativne troškove i dobit. U pogledu profitne marže, korištena je dobit koju je ostvario nepovezani uvoznik dotičnog proizvoda koji surađuje, jer se stvarna dobit povezanog uvoznika nije smatrala pouzdanom zbog odnosa između proizvođača izvoznika i povezanog uvoznika.

(90)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica.

(91)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, napravljene su odgovarajuće prilagodbe na temelju razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(92)

Provedene su odgovarajuće prilagodbe u svim slučajevima na temelju fizičkih svojstava, posrednih poreza, troškova prijevoza, osiguranja, manipuliranja, utovara i popratnih troškova, pakiranja, kredita, provizija i bankovnih naknada kada je utvrđeno da su ti troškovi opravdani, točni i potkrijepljeni dokazima.

(93)

Za trgovačka društva u uzorku ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda utvrđena za analognu zemlju uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe.

(94)

Ponderirana prosječna dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu uključeni u uzorak izračunana je u skladu s odredbama članka 9. stavka 6. Osnovne uredbe. Ta je marža utvrđena kao ponderirani prosjek marža utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku.

(95)

U pogledu svih ostalih proizvođača izvoznika iz NRK-a dampinške marže utvrđene su na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Zato je najprije utvrđena razina suradnje usporedbom obujma izvoza u Uniju koji su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju s ukupnim obujmom kineskog uvoza u Uniju.

(96)

Budući da je suradnja predstavljala više od 80 % ukupnog kineskog uvoza u Uniju, razina suradnje može se smatrati visokom. S obzirom na to da nema razloga vjerovati da neki proizvođač izvoznik ne bi namjerno surađivao, preostala dampinška marža postavljena je na razinu trgovačkog društva iz uzorka s najvišom dampinškom maržom. To se smatralo primjerenim, jer nije bilo naznaka da su trgovačka društva koja ne surađuju vršila damping na nižoj razini te kako bi se osigurala učinkovitost mjera.

(97)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(98)

Istovjetni proizvod proizvodilo je oko 220 proizvođača u Uniji. Ona čine industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe, te se dalje u tekstu navode kao „industrija Unije”.

(99)

Sve dostupne informacije o industriji Unije, uključujući informacije dostavljene u pritužbi, makroekonomski podaci koje je dostavio Europressedienst, nezavisno društvo za savjetovanje („savjetnik”) i provjereni odgovori na upitnik proizvođačâ iz Unije u uzorku korišteni su za utvrđivanje ukupne proizvodnje Unije za RIP, jer potpune javne informacije o proizvodnji nisu bile dostupne. Budući da se moduli, ćelije i pločice uvoze u Uniju pod carinskim brojevima koji obuhvaćaju druge proizvode koji nisu predmet ovog ispitnog postupka, Eurostat se nije mogao koristiti za utvrđivanje obujma i vrijednosti uvoza. Obujam i vrijednosti uvoza temeljili su se na podacima koje je dostavio savjetnik. Kada je to bilo moguće, podaci primljeni od savjetnika unakrsno su provjereni u odnosu na javne izvoze i provjerene odgovore na upitnik.

(100)

Na temelju navedenog, ukupna proizvodnja Unije procijenjena je na oko 4 GW za module, 2 GW za ćelije i 2 GW za pločice tijekom RIP-a.

(101)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 10., 10 proizvođača iz Unije odabrano je u uzorak koji predstavlja 18-21 % ukupne proizvodnje modula u Uniji, 17-24 % ukupne proizvodnje ćelija u Uniji i 28-35 % ukupne proizvodnje pločica u Uniji.

(102)

Dio industrije Unije vertikalno je integriran, a znatan dio proizvodnje industrije Unije namijenjen je vlastitoj upotrebi, posebno proizvodnji ćelija i pločica.

(103)

Kako bi se utvrdilo je li ili nije industrija Unije pretrpjela štetu i utvrdila potrošnja i drugi gospodarski pokazatelji, ispitano je je li i u kojoj mjeri naknadno korištenje proizvodnje industrije Unije u pogledu istovjetnog proizvoda („vlastita” upotreba) trebalo uzeti u obzir.

(104)

Kako bi se dobila što potpunija slika stanja industrije Unije, analizirani su podaci za cjelokupnu aktivnost u vezi s istovjetnim proizvodom te je naknadno utvrđeno je li proizvodnja bila namijenjena za vlastitu upotrebu ili za slobodno tržište.

(105)

Utvrđeno je da bi trebalo ispitati sljedeće gospodarske pokazatelje koji se odnose na industriju Unije upućivanjem na ukupnu aktivnost (uključujući vlastito korištenje industrije): potrošnju, obujam prodaje, proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, rast, ulaganja, zalihe, zaposlenost, produktivnost, novčani tok, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala i visinu dampinške marže. Razlog tome je činjenica da je ispitni postupak pokazao da bi se ti pokazatelji mogli razumno ispitati upućivanjem na cijelu aktivnost, jer je proizvodnja namijenjena vlastitoj upotrebi bila jednako pogođena konkurencijom uvoza iz dotične zemlje. Dalje u tekstu vlastito i slobodno tržište zajedno se navode kao „ukupno tržište”.

(106)

Što se tiče profitabilnosti, analiza je bila usmjerena na slobodno tržište, jer je utvrđeno da cijene na vlastitom tržištu nisu uvijek odražavale tržišne cijene i imale su učinak na taj pokazatelj.

(107)

Potrošnja Unije uključivala je ukupan obujam uvoza dotičnog proizvoda i obujam ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji, uključujući proizvode namijenjene vlastitoj upotrebi. Potpuni podaci za ukupnu prodaju industrije Unije na tržištu Unije nisu bili dostupni. Nadalje, uvoz u Uniju evidentiran je pod carinskim brojevima koji obuhvaćaju druge proizvode koji nisu predmet ovog ispitnog postupka. Slijedom toga se Eurostat nije mogao koristiti za utvrđivanje obujma i vrijednosti uvoza. Stoga se potrošnja Unije temeljila na podacima koje je dostavio savjetnik naveden u gornjoj uvodnoj izjavi 99. i unakrsno je provjerena u odnosu na javne izvore kao što su istraživanja tržišta i javno dostupne studije te u odnosu na provjerene odgovore na upitnik.

(108)

Potrošnja Unije razvijala se kako slijedi:

Tablica 1-a

Potrošnja Unije za module (u MW)

Tablica 1-b

Potrošnja Unije za ćelije (u MW)

Tablica 1-c

Potrošnja Unije za pločice (u MW)

(109)

U razmatranom razdoblju ukupna se potrošnja Unije povećala za 221 % za module, 87 % za ćelije i 29 % za pločice između 2009. i RIP-a, ali se smanjila tijekom RIP-a u usporedbi s 2011. Ukupno gledano, potrošnja Unije u pogledu proizvoda iz ispitnog postupka znatno se povećala u usporedbi s razinom iz 2009.

(110)

Uvoz u Uniju iz dotične zemlje razvijao se kako slijedi:

Tablica 2-a

Uvoz modula iz NRK-a (u MW)

Tablica 2-b

Uvoz ćelija iz NRK-a (u MW)

Tablica 2-c

Uvoz pločica iz NRK-a (MW)

(111)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza u Uniju iz dotične zemlje povećao se znatno za 308 % za module, 483 % za ćelije i 648 % za pločice. To je dovelo do značajnog povećanja tržišnog udjela uvoza iz dotične zemlje u Uniju. Točnije, tržišni udio uvoza iz dotične zemlje povećao se sa 63 % na 80 % za module, s 8 % na 25 % za ćelije i sa 6 % na 33 % za pločice. Ukupno gledano, između 2009. i RIP-a obujam i tržišni udio uvoza dotičnog proizvoda iz NRK-a znatno su se povećali.

(112)

Trebalo bi napomenuti da je povećanje uvoza iz dotične zemlje bilo puno veće od povećanja potrošnje Unije za dotični proizvod. Slijedom toga, proizvođači izvoznici mogli su imati koristi od sve veće potrošnje Unije i njihov je položaj na tržištu ojačao zbog većih tržišnih udjela.

(113)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz dotične zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 3-a

Uvozna cijena modula iz NRK-a (u EUR/kW)

Tablica 3-b

Uvozna cijena ćelija iz NRK-a (u EUR/kW)

Tablica 3-c

Uvozna cijena pločica iz NRK-a (u EUR/kW)

(114)

Prosječna uvozna cijena iz NRK-a smanjila se znatno tijekom razmatranog razdoblja za module, ćelije i pločice. Za module se prosječna uvozna cijena smanjila za 64 %, s 2 100 EUR/kW 2009. na 764 EUR/kW tijekom RIP-a. Jednako tako, prosječna uvozna cijena ćelija iz NRK-a smanjila se za 42 % s 890 EUR/kW na 516 EUR/kW. Prosječna uvozna cijena pločica smanjila se za 40 % s 550 EUR/kW na 333 EUR/kW tijekom razmatranog razdoblja.

(115)

Ukupno gledano, cijena dotičnog proizvoda znatno se smanjila između 2009. i RIP-a.

(116)

Kako bi se odredilo sniženje cijene tijekom RIP-a, ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama po vrsti proizvoda za uvoz od kineskih proizvođača izvoznika koji surađuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenima na osnovi CIF s odgovarajućim prilagodbama za troškove nakon uvoza, tj. troškove carinjenja, manipuliranja i utovara. Korišteni su prosječni troškovi nakon uvoza dvojice uvoznika modula u uzorku. Činjenica da njihova glavna djelatnost nije bio uvoz, nego montaža modula, nije utjecala na reprezentativnost podataka.

(117)

Usporedba cijena napravljena je za svaku vrstu za poslove na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe, kad se izrazi kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIP-a, pokazao je ponderirane prosječne marže sniženja cijene u rasponima od 17,5 do 30,7 % za module, od 4 do 24,2 % za ćelije, od 16,6 do 21,6 % za pločice i od 11,2 do 27,5 % ukupno za dotični proizvod.

(118)

Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve važne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su utjecali na stanje industrije Unije.

(119)

Kako je navedeno u gornjim uvodnim izjavama od 7. do 10., odabir uzoraka se koristio za ispitivanje štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(120)

Za potrebe analize štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je analizirala makroekonomske pokazatelje za razmatrano razdoblje na temelju podataka dobivenih od nezavisnog savjetnika navedenog u gornjoj uvodnoj izjavi 99. koji se odnose na sve proizvođače iz Unije. Komisija je analizirala mikroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih odgovora na upitnik proizvođačâ iz Unije.

(121)

Za potrebe ovog ispitnog postupka, procjenjivali su se sljedeći makroekonomski pokazatelji na temelju informacija koje se odnose na sve proizvođače istovjetnog proizvoda u Uniji: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prošlog dampinga.

(122)

Procjenjivali su se sljedeći mikroekonomski pokazatelji na temelju informacija koje se odnose na sve proizvođače istovjetnog proizvoda u uzorku u Uniji: Prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(123)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da se tržišni uvjeti dotičnog proizvoda razlikuju prema državi članici i da bi stoga analizu štete trebalo provesti na razini pojedine države članice. Taj navod nije bio potkrijepljen. Osim toga, ispitni postupak nije pokazao posebne okolnosti koje bi opravdale analizu štete prema državi članici. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(124)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se kako slijedi:

Tablica 4-a

Moduli — proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta (MW)

Tablica 4-b

Ćelije — proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta (MW)

Tablica 4-c

Pločice — proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta (MW)

(125)

Ukupno se tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja Unije u pogledu modula povećala za 87 %. Proizvodnja je dosegla vrhunac 2011., a zatim pala tijekom RIP-a. Proizvodnja Unije u pogledu modula povećavala se puno sporije od rasta potrošnje, koja se više nego utrostručila tijekom istog razdoblja. U odnosu na znatno povećanje potrošnje, proizvođači iz Unije udvostručili su svoj proizvodni kapacitet za module tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, unatoč visokim razinama proizvodnje, stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Unije smanjila se za 4 postotna boda, dosegnuvši samo 41 % tijekom RIP-a.

(126)

Ukupno se tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja Unije u pogledu ćelija povećala za 20 %. Dosegnula je vrhunac 2011., a zatim se smanjila tijekom RIP-a. Proizvodnja Unije u pogledu ćelija slijedila je trend potrošnje Unije s blažim povećanjem do 2011., a zatim naglašenim padom tijekom RIP-a. U skladu s razvojem potrošnje Unije, industrija Unije najprije je povećala svoj kapacitet za 51 % do 2011., a zatim je pala tijekom RIP-a. Ukupno se tijekom razmatranog razdoblja kapacitet povećao za 39 %. Stopa iskorištenosti kapaciteta povećavala se do 2011. i dosegnula vrhunac od 78 %, a zatim pala za 15 postotnih bodova tijekom RIP-a. Ukupno se iskorištenost kapaciteta industrije Unije u pogledu ćelija smanjila tijekom razmatranog razdoblja i dosegnula 63 % tijekom RIP-a.

(127)

Ukupno se tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja Unije u pogledu pločica povećala za 26 %. Proizvodnja Unije dosegnula je vrhunac 2010., a zatim se stalno smanjivala 2011. te na još niže razine tijekom RIP-a. Kao odgovor na povećanu potrošnju Unije, proizvođači pločica iz Unije povećali su svoj proizvodni kapacitet za 52 % do 2011., a zatim se njihov kapacitet smanjio tijekom RIP-a. Neovisno o tome, ukupno se tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja Unije u pogledu pločica povećala za 40 %. Unatoč povećanju proizvodnje, stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Unije u pogledu pločica povećavala se do 2010., a zatim se stalno smanjivala nakon tog razdoblja, i pretvorila se u ukupan pad od 7 postotnih bodova tijekom razdoblja, dosegnuvši 55 % tijekom RIP-a.

(128)

Stoga je industrija Unije povećala svoj kapacitet kao odgovor na povećanu potrošnju. Međutim, razine proizvodnje industrije Unije povećavale su se puno sporije od potrošnje, što je dovelo do pada stopa iskorištenosti kapaciteta za dotični proizvod tijekom razmatranog razdoblja.

(129)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5-a

Moduli — obujam prodaje i tržišni udio (u MW)

Tablica 5-b

Ćelije — obujam prodaje i tržišni udio (u MW)

Tablica 5-c

Pločice — obujam prodaje i tržišni udio (u MW)

(130)

Obujam prodaje modula povećao se za 127 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, u kontekstu povećanja potrošnje od 221 %, to se pretvorilo u pad tržišnog udjela industrije Unije s 19 % 2009. na 13 % tijekom RIP-a. Što se tiče ćelija, prodaja industrije Unije povećala se vrlo malo za 5 %, dok se potrošnja povećala za 87 %, što je dovelo do smanjenja tržišnog udjela sa 68 % 2009. na 38 % tijekom RIP-a. Što se tiče pločica, ukupni obujam prodaje smanjio se za 7 % u odnosu na povećanu potrošnju, što je dovelo do pada tržišnog udjela za pločice s 81 % 2009. na 59 % tijekom RIP-a.

(131)

Kao odgovor na sve veću potrošnju, prodaja modula i ćelija industrije Unije povećala se puno manje od uvoza iz dotične zemlje, dok se prodaja pločica smanjila. Stoga industrija Unije nije mogla imati koristi od sve veće potrošnje. Kao posljedica toga, tržišni udio za sva tri segmenta smanjio se tijekom razmatranog razdoblja.

(132)

Zaposlenost i produktivnost razvijale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 6-a

Moduli —zaposlenost i produktivnost

Tablica 6-b

Ćelije —zaposlenost i produktivnost

Tablica 6-c

Pločice — zaposlenost i produktivnost

(133)

Zaposlenost se povećala između 2009. i RIP-a za module i pločice za 39 % odnosno 102 %, dok se smanjila za 9 % za ćelije. Međutim, napominje se da se zaposlenost povećavala do 2011., a zatim smanjila tijekom RIP-a za module i pločice. Za ćelije se zaposlenost povećavala do 2010., a zatim smanjila tijekom 2011. i RIP-a. Ukupna produktivnost pokazala je pozitivne trendove za module i ćelije povećavši se za 34 % i 33 %. To je djelomično posljedica napora industrije Unije da odgovori na pritisak koji je vršio dampinški uvoz iz NRK-a. Međutim, ukupna se produktivnost za pločice smanjila za 37 % tijekom razmatranog razdoblja.

(134)

Stoga, u skladu s padom proizvodnje Unije u pogledu modula i pločica između 2011. i RIP-a, smanjila se i zaposlenost za module i pločice tijekom istog razdoblja. Za ćelije se zaposlenost povećavala do 2010., a zatim smanjila 2011. i tijekom RIP-a, dok se proizvodnja Unije u pogledu ćelija stalno povećavala do 2011., a zatim počela padati.

(135)

Sve dampinške marže značajno su više od razine de minimis. U pogledu utjecaja visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije, s obzirom na obujam i cijene uvezenih proizvoda iz dotične zemlje, taj se utjecaj može smatrati znatnim.

(136)

Budući da je ovo prvi antidampinški ispitni postupak u pogledu dotičnog proizvoda, oporavak od prošlog dampinga nije relevantan.

(137)

Prosječne prodajne cijene proizvođačâ iz Unije u uzorku nepovezanim kupcima u Uniji razvijale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7-a

Moduli — prosječne prodajne cijene u Uniji

Tablica 7-b

Ćelije — prosječne prodajne cijene u Uniji

Tablica 7-c

Pločice — prosječne prodajne cijene u Uniji

(138)

Prodajne su cijene jako pale tijekom razmatranog razdoblja, tj. za 53 % za module, za 69 % za ćelije i za 40 % za pločice. Prodajne su se cijene stalno smanjivale tijekom razmatranog razdoblja, no pad cijene bio je posebno izražen tijekom RIP-a kada su se srušile na neodržive razine. Tijekom razmatranog razdoblja, trošak proizvodnje smanjio se za 48 % i za 55 % za ćelije. Za pločice je trošak proizvodnje pao 2010. u usporedbi s 2009., ali se povećao 2011. kada je još uvijek bio ispod razine iz 2009. Troškovi tijekom RIP-a dodatno su se povećali i dosegnuli nešto više razine nego 2009., što se uglavnom može objasniti zaustavljanjem proizvodnje tijekom RIP-a. Industrija Unije ne bi mogla imati koristi niti od svojih stalnih napora da poveća troškovnu učinkovitost, niti od učinka smanjenja troška glavne sirovine, odnosno polisilicija. To je uglavnom bila posljedica sve većeg pritiska dampinškog uvoza na cijene koji je negativno utjecao na prodajne cijene industrije Unije koje su se još više smanjile od povećanja učinkovitosti. Navedeno se može promatrati kroz negativni trend profitabilnosti industrije Unije kako je opisano u donjoj uvodnoj izjavi 144. Ukupno je došlo do značajnog smanjenja prosječne prodajne cijene i troška proizvodnje istovjetnog proizvoda (osim za pločice) s katastrofalnim učinkom na profitabilnost industrije.

(139)

Prosječni troškovi rada proizvođačâ iz Unije u uzorku razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 8-a

Moduli — prosječni troškovi rada po zaposleniku

Tablica 8-b

Ćelije — prosječni trošak rada po zaposleniku

Tablica 8-c

Pločice — prosječni trošak rada po zaposleniku

(140)

Između 2009. i RIP-a prosječni trošak rada po zaposleniku za module stalno se povećavao za ukupno 13 %. Što se tiče ćelija, prosječni trošak rada ostao je stabilan tijekom cijelog razmatranog razdoblja i blago se smanjio za 1 % između 2009. i 2010., ali je onda ostao stabilan do RIP-a. Što se tiče pločica, prosječni trošak rada po zaposleniku se mijenjao. Povećao se između 2009. i 2010., smanjio 2011., ali se tijekom razmatranog razdoblja povećao za ukupno 17 %. Ukupno povećanje troška rada može se djelomično objasniti istovremenim povećanjem produktivnosti (moduli), razvojem inflacije i socijalnih troškova nekih proizvođača iz Unije (pločice) povezanih sa smanjenjem industrije između 2011. i RIP-a.

(141)

Razine zaliha proizvođačâ iz Unije u uzorku razvijale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 9-a

Moduli — zalihe

Tablica 9-b

Ćelije — zalihe

Tablica 9-c

Pločice — zalihe

(142)

Zalihe su se znatno povećale tijekom razmatranog razdoblja, tj. za 129 % za module, za 302 % za ćelije i za 70 % za pločice. Što se tiče modula, zalihe su se stalno povećavale i dosegnule vrlo visoke razine 2011. (za 160 %), dok su se tijekom RIP-a smanjile, ali još uvijek ostale na vrlo visokim razinama u usporedbi s početkom razmatranog razdoblja. Što se tiče ćelija, razvoj je bio još i više izražen, s povećanjem zaliha između 2009. i 2011. od preko 350 %. Jednako tako, zalihe su se smanjile tijekom RIP-a, ali su ostale na vrlo visokim razinama u usporedbi s početkom razmatranog razdoblja. Što se tiče pločica, dok je industrija Unije smanjila svoje zalihe između 2009. i 2010. za više od 80 % zbog povećanja prodaje, završne zalihe naglo su se povećale i dosegnule razine iznad razina iz 2009. te se dodatno povećale za 65 postotnih bodova tijekom RIP-a.

(143)

Ispitni postupak je pokazao da će, s obzirom na negativnu trenutačnu situaciji, proizvođači iz Unije nastojati držati ograničene zalihe istovjetnog proizvoda i temeljiti svoju proizvodnju na narudžbama. Stoga se povećanje zaliha istovjetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja smatralo bitnim čimbenikom za utvrđivanje je li industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(144)

Profitabilnost i novčani tok razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 10-a

Moduli — profitabilnost i novčani tok

Tablica 10-b

Ćelije — profitabilnost i novčani tok

Tablica 10-c

Pločice — profitabilnost i novčani tok

(145)

Profitabilnost proizvođačâ iz Unije u uzorku utvrđena je izražavanjem neto dobiti od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji prije oporezivanja u postocima prometa kod te prodaje.

(146)

Profitabilnost se jako smanjila za istovjetni proizvod i pretvorila u gubitke tijekom razmatranog razdoblja. Profitabilnost je pala za 11 postotnih bodova za module, 49 postotnih bodova za ćelije i 63 postotna boda za pločice.

(147)

Profitabilnost istovjetnog proizvoda povećala se između 2009. i 2010., ali se zatim znatno smanjila 2011. kada je industrija Unije ostvarila gubitke te se dodatno znatno smanjila tijekom RIP-a. Gubitci su bili posebno visoki za ćelije i pločice.

(148)

Kretanje neto novčanog toka, odnosno sposobnosti proizvođačâ iz Unije u uzorku da sami financiraju svoje aktivnosti, također je slijedilo postupni negativni trend između 2009. i RIP-a. Stoga se, uzimajući u obzir smanjenje za 10 postotnih bodova za module s blagim povećanjem 2011., najveće smanjenje novčanog toka dogodilo između 2011. i RIP-a. Pad novčanog toka za ćelije i pločice bio je izraženiji nego za module i dosegnuo je značajne negativne razine tijekom RIP-a. Stoga se novčani tok za istovjetni proizvod smanjio tijekom razmatranog razdoblja.

(149)

Donje brojke predstavljaju razvoj ulaganja i povrata ulaganja proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja u odnosu na ukupno tržište:

Tablica 11-a

Moduli — ulaganja i povrat ulaganja

Tablica 11-b

Ćelije — ulaganja i povrat ulaganja

Tablica 11-c

Pločice — ulaganja i povrat ulaganja

(150)

Gornja tablica pokazuje da je industrija Unije povećala svoja ulaganja za 171 % za module između 2009. i RIP-a. To je uglavnom bilo povezano sa znatnim povećanjima kapaciteta. Međutim, tijekom istog razdoblja industrija Unije smanjila je svoja ulaganja za 78 % za ćelije i 80 % za pločice. Ulaganja su se uglavnom odnosila na istraživanje i razvoj, kao i poboljšanje i zadržavanje proizvodne tehnologije i postupka kako bi se povećala učinkovitost. Budući da si industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja nije mogla priuštiti dodatna ulaganja za ćelije i pločice, razina ulaganja tijekom RIP-a bila je prilično niska. S obzirom na to da su se ulaganja uglavnom financirala iz novčanog toka i zajmova između društava, smanjenje novčanog toga imalo je neposredan učinak na razinu ulaganja.

(151)

Povrat ulaganja („ROI”) izražen je kao dobit u postotcima neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja za istovjetni proizvod slijedio je slične negativne trendove kao i drugi pokazatelji financijskih rezultata između 2009. i RIP-a za sve tri vrste proizvoda. Iako je za ćelije i pločice bilo povećanja 2009. i 2010., povrat ulaganja značajno se smanjio 2011. i dosegnuo negativne razine. Povrat ulaganja za module bio je na negativnim razinama tijekom cijelog razmatranog razdoblja, osim 2010. kada je dosegnuo 19 %. Ukupno gledano, smanjivao se tijekom razmatranog razdoblja i dosegnuo – 17 % tijekom RIP-a za ćelije, tj. za 1 %, no još uvijek je ostao na značajnim negativnim razinama, tj. – 19 %. Što se tiče pločica, povrat ulaganja stalno je slijedio negativni trend i dosegnuo – 7 % tijekom RIP-a. Ukupno je povrat ulaganja za istovjetni proizvod zabilježio negativna kretanja tijekom razmatranog razdoblja.

(152)

Sposobnost prikupljanja kapitala analizirana je u odnosu na ukupno tržište. Utvrđeno je da se sposobnost industrije Unije da prikupi novčana sredstva za istovjetni proizvod stalno pogoršavala i tako oslabila stanje industrije Unije.

(153)

Analiza stanja industrija Unije pokazala je jasan trend pada svih glavnih pokazatelja štete. U odnosu na općenito povećanje potrošnje, ukupna se proizvodnja povećala za module i ćelije tijekom razmatranog razdoblja. Iako se obujam prodaje povećao, tržišni udio industrije Unije smanjio se tijekom RIP-a zbog većeg povećanja potrošnje tijekom razmatranog razdoblja. Prosječne prodajne cijene naglo su pale tijekom razmatranog razdoblja i negativno utjecale na sve pokazatelje financijskih rezultata, kao što su: profitabilnost, novčani tok, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(154)

Ukupno se tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije povećao. Međutim, povećanje obujma prodaje industrije Unije bilo je popraćeno velikim padom prosječne prodajne cijene.

(155)

Tijekom razmatranog razdoblja povećao se uvoz zainteresiranih stranaka iz NRK-a u smislu obujma i tržišnog udjela. Istodobno su se uvozne cijene stalno smanjivale i znatno snižavale prosječnu cijenu industrije Unije na tržištu Unije.

(156)

Nekoliko je zainteresiranih stranaka tvrdilo da su industrija Unije i, posebno, proizvođači iz Unije u uzorku poslovali dobro. Tvrdilo se da su se određeni pokazatelji štete, tj. obujam proizvodnje, proizvodni kapacitet, prodaja i zaposlenost pa čak i profitabilnost nekih proizvođača u uzroku, povećavali i da se neće pokazati materijalna šteta. Ti navodi nisu potvrđeni rezultatima ispitnog postupka koji je pokazao jasne trendove pada mnogih pokazatelja štete, važnih za zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(157)

S obzirom na gore navedeno, ispitni je postupak pokazao posebno činjenicu da su prodajne cijene ispod troškova proizvodnje i tako imaju negativan učinak na profitabilnost industrije Unije koja je dosegnula negativne razine tijekom RIP-a. Zaključuje se da će, ako dampinški uvoz nastavi ulaziti na tržište Unije, gubitci industrije Unije vjerojatno dovesti do stalnog prekida svake veće proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Čini se da to potvrđuju razvoji događaja tijekom i nakon RIP-a, tj. neka su trgovačka društva proglasila stečaj i/ili privremeno ili stalno zaustavila proizvodnju.

(158)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(159)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, ispitivalo se je li dampinški uvoz iz dotične zemlje uzrokovao materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Nadalje, poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, koji su mogli uzrokovati štetu industriji Unije ispitani su kako bi se osiguralo da se bilo kakva šteta koju su uzrokovali ti čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(160)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da se tržišni uvjeti dotičnog proizvoda razlikuju prema državi članici i da bi stoga analizu štete trebalo provesti na razini pojedine države članice. Nacionalni programi potpore u određenoj mjeri određuju veličinu tržišta država članica. Međutim, ispitni postupak je, također, pokazao da potražnja ne ovisi isključivo o programima potpore. Ovisno o zemljopisnom položaju (izloženost suncu) i cijeni električne energije na određenom mjestu, čini se da su solarne ploče dosegnule, ili su barem blizu paritetu mreže, što znači da se određena ulaganja provode neovisno o programima potpore. Stoga se nije moglo utvrditi da tržišni uvjeti ovise isključivo o programima potpore. Stoga je navedena tvrdnja odbačena.

(161)

Ispitni postupak je pokazao da se dampinški uvoz iz NRK-a značajno povećao tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu se njegov obujam povećao za više od 300 % za module i 482 % za ćelije te 648 % za pločice, a tržišni udio za 17 postotnih bodova za module, 17 postotnih bodova za ćelije i 27 postotnih bodova za pločice. Stoga se potvrđuje da se obujam uvoza i tržišni udio dotičnog proizvoda značajno povećao tijekom razmatranog razdoblja. Postojalo je jasno vremensko poklapanje povećanja dampinškog uvoza i gubitka tržišnog udjela industrije Unije. Ispitni postupak je, također, utvrdio da je, kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 117., dampinški uvoz snizio cijene industrije Unije tijekom RIP-a.

(162)

Ispitni postupak je pokazao da su se cijene dampinškog uvoza smanjile za 64 % za module, 42 % za ćelije i 40 % za pločice tijekom razmatranog razdoblja i dovele do povećanog sniženja cijena. Što se tiče pritiska na cijene, industrija Unije uložila je znatne napore u smanjenje svojih troškova proizvodnje. Unatoč tim naporima, iznimno niska razina kineskih uvoznih cijena prisilila je industriju Unije da dodatno smanji svoju prodajnu cijenu na neprofitabilne razine. Stoga se profitabilnost industrije Unije značajno smanjila tijekom razmatranog razdoblja i zabilježila gubitke tijekom RIP-a.

(163)

Na temelju gore navedenog, zaključuje se da su prisutnost kineskog uvoza i porast tržišnog udjela dampinškog uvoza iz NRK-a po cijenama koje stalno snižavaju cijene industrije Unije imali odlučujuću ulogu u materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije, što se posebno odražava u njezinom lošem financijskom stanju i pogoršanju većine pokazatelja štete.

(164)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja povećao se tijekom razmatranog razdoblja za module za 19 %, dok se tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja smanjio s 18,4 % na 6,8 %. Tajvan je drugi najveći izvoznik nakon NRK-a.

(165)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja za ćelije povećao se tijekom razmatranog razdoblja za 186 %, što je značilo povećanje tržišnog udjela s oko 24 % 2009. na oko 36 % tijekom RIP-a. Što se tiče ćelija, Tajvan je drugi najveći izvoznik nakon NRK, s daleko većim količinama uvoza i tržišnim udjelima od ostalih trećih zemalja, ali još uvijek ispod NRK-a.

(166)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja za pločice smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 19 %, a tržišni udio s 13,4 % 2009. na 8,5 % tijekom RIP-a. Kao što je i gore navedeno, Tajvan je drugi najveći izvoznik nakon NRK-a. Međutim, razine uvoza i tržišni udio Tajvana nisu zabilježili značajna povećanja i ostali su na niskim razinama tijekom razmatranog razdoblja.

(167)

Uvozne cijene trećih zemalja za module, ćelije i pločice bile su u prosjeku više od prosječne jedinične cijene kineskog uvoza. Dostupne informacije o uvozu iz Tajvana pokazuju da je prosječna uvozna cijena za module i pločice bila viša od prosječne kineske uvozne cijene za module i pločice, dok je prosječna uvozna cijena za ćelije bila u jednakom rasponu kao prosječna kineska uvozna cijena za ćelije. Međutim, budući da detaljne informacije o cijenama po vrsti proizvoda nisu bile dostupne, usporedba prosječnih cijena može se koristiti samo kao naznaka, ali se nikakvi čvrsti zaključci ne mogu donijeti na temelju toga. Obujam uvoza ćelija iz Tajvana stalno se povećavao tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela od oko 14 postotnih bodova. Međutim, ukupno gledano za proizvod iz ispitnog postupka, unatoč povećanju njegovog tržišnog udjela, obujam je bio manji nego za NRK i njegove su razine cijena općenito bile više izuzev ćelija tijekom RIP-a. Zbog toga, a posebno s obzirom na obujam i tržišne udjele uvoza iz ostalih trećih zemalja te njegove razine cijena, koje su u prosjeku slične ili više od cijena industrije Unije, može se privremeno zaključiti da uvoz iz treće zemlje nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

Tablica 12.

Uvoz i tržišni udio iz ostalih trećih zemalja

(168)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 108., potrošnja Unije povećala se za 221 % za module, 87 % za ćelije i 29 % za pločice tijekom razmatranog razdoblja. Potrošnja je dosegnula vrhunac 2011. i pala tijekom RIP-a, pri čemu je još uvijek bila daleko iznad razine na početku razmatranog razdoblja 2009. Industrija Unije nije mogla imati koristi od tog povećanja potrošnje, jer je njezin tržišni udio pao s 19 na 13 % za module, sa 68 na 38 % za ćelije i s 81 na 59 % za pločice tijekom istog razdoblja. Istodobno se tržišni udio NRK-a naglo povećavao, do 2011., a zatim ostao stabilan na značajnoj visokoj razini tijekom RIP-a, kada je potrošnja pala. Stoga, s obzirom na činjenicu da je, unatoč smanjenju potrošnje Unije tijekom RIP-a, dampinški uvoz iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja ili zadržao svoj tržišni udio (moduli) ili ga povećao (ćelije i pločice) na štetu industrije Unije, ne može se zaključiti da je smanjenje potrošnje bilo takvo da prekine uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(169)

Na temelju dostupnih informacija teško je utvrditi u kojoj mjeri potražnju pokreću programi potpore država članica. Naime, kako je navedeno u donjoj uvodnoj izjavi 171., postoje različiti programi potpore, a njihova povezanost s potražnjom vrlo je složena i stoga je teško odrediti njihov točan učinak. Međutim, dostupni dokazi, također, ukazuju na činjenicu da će se, čak i u izostanku programa potpore, potražnja za solarnom energijom nastaviti te čak i povećati s vremenom, iako na nižim razinama nego u kontekstu programa potpore. U tom kontekstu je nekoliko stranaka tvrdilo da „paritet mreže” (tj. kada je trošak proizvodnje solarne energije jednak trošku proizvodnje konvencionalne energije) već postignut ili je blizu tom cilju u nekim regijama Unije. Navedene se tvrdnje za sada ne mogu potvrditi ispitnim postupkom te će se dodatno ispitati.

(170)

Nekoliko je zainteresiranih stranaka tvrdilo da je uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije povezan sa smanjenjima poticajne cijene (feed-in-tariffs) koje provode države članice. Ti su rezovi navodno doveli do smanjenja solarnih instalacija i pada potražnje za proizvodom iz ispitnog postupka na tržištu Unije te tako prouzročili materijalnu štetu industriji Unije.

(171)

Države članice su uvele poticajne cijene, obveze u pogledu kvota sa zelenim certifikatima kojima se može trgovati, investicijske potpore i porezne olakšice u potporu proizvodnji obnovljive energije. Potpora se odobrava i nekim državama članicama iz strukturnih fondova EU-a. Najčešći instrument potpore za solarnu energiju bile su poticajne cijene. U ovoj se fazi analiza Komisije usmjerila na tu vrstu programa potpore.

(172)

Poticajne cijene su instrument financijske potpore namijenjen postizanju obveznih nacionalnih ciljeva za korištenje obnovljive energije, kako je propisano Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Razina potpore i način funkcioniranja poticajnih cijena ovise o pojedinoj državi članici. Putem poticajnih cijena se operatori mreže obvezuju kupiti solarnu energiju po cijenama kojima se osigurava da proizvođači solarne energije (obično vlasnici solarnih instalacija) vrate troškove i steknu razumne stope povrata. Poticajne cijene, kao i drugi programi potpore, većinom također podliježu nadzoru državne potpore prema člancima 107. i 108. UFEU-a, čime se osigurava izostanak prekomjernih naknada za proizvođače električne energije.

(173)

Unatoč nacionalnim razlikama, tri se pojave mogu primijetiti u pogledu razvoja poticajnih cijena u Uniji: i. smanjenje stopa poticajnih cijena, ii. obustava programa poticajnih cijena u cijelosti (Španjolska) i iii. uvođenje pragova kapaciteta („ograničenja”) za instalacije prihvatljive za financiranje te ukupnih ograničenja na novi kapacitet s potporom instaliran u jednoj godini na razini države članice. Što se tiče ograničenja, čini se da su uvedena uglavnom tijekom 2012. i stoga najvjerojatnije nisu utjecala na potrošnju tijekom RIP-a. Slijedom toga, analiza je bila usmjerena na nedavne obustave poticajnih cijena u Španjolskoj i smanjenja stopa poticajne cijene u većini država članica. Analiziralo se jesu li utjecali na potražnju na tržištu Unije i je li to moglo prouzročiti materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije. U tom se pogledu smatralo da je učinak razvoja prodajnih cijena u pogledu potražnje za modulima, također, bio reprezentativan za situaciju s ćelijama i pločicama. Naime, budući da su ćelije i pločice neizostavni za proizvodnju modula i budući da se ne koriste u drugim postupcima proizvodnje, smanjenje potražnje za modulima automatski pokreće smanjenje potražnje za ćelijama i pločicama.

(174)

Dok je ispitni postupak potvrdio vezu između razvoja poticajne cijene i potrošnje, ispitnim postupkom je utvrđeno da smanjenje potrošnje između 2011. i RIP-a nije doprinijelo prekidu uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije kako je detaljno opisano u gornjoj uvodnoj izjavi 163. Naime, ispitni postupak je pokazao da su, dok se stanje industrije Unije pogoršavalo, proizvođači izvoznici mogli zadržati svoje velike tržišne udjele za module (80 %) te su čak i malo povećali svoje tržišne udjele za ćelije (od 22 % 2011. do 25 % tijekom RIP-a) i pločice (od 32 % 2011. do 33 % tijekom RIP-a). Osim toga, trebalo bi napomenuti da je prosječna cijena modula koju je naplaćivala industrija Unije pala za 53 % tijekom razmatranog razdoblja, uglavnom zbog značajnog povećanja dampinškog uvoza i njegovog znatnog pritiska na cijene na tržištu Unije. Stoga se pad profitabilnosti koji je pretrpjela industrija Unije ne može većinom pripisati sniženjima poticajne cijene.

(175)

Slijedom toga, potvrđuje se da su poticajne cijene stvarale potražnju za solarnom energijom i da su nedavne obustave prodajne cijene (kao u Španjolskoj) i sniženja u drugim državama članicama smanjili potrošnju proizvoda iz ispitnog postupka tijekom RIP-a, što je moglo doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, smanjenje potrošnje tijekom RIP-a nije moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(176)

Nekoliko je stranaka tvrdilo da su zbog sniženja poticajne cijene mogućnosti ulaganja u solarnu energiju postale neprivlačne za investitore i da se tako smanjila potražnja za dotičnim proizvodom u Uniji.

(177)

Dok je ispitni postupak potvrdio vezu između stopa poticajne cijene i razine ulaganja u solarnu industriju, također je pokazao da su ulaganja u solarnu energiju manje ovisna u regijama s visokom izloženosti suncu kada je proizvodnja solarne energije učinkovitija i u regijama s visokim cijenama električne energije. Naime, ispitni postupak je pokazao da se još uvijek provode ulaganja (npr. u Španjolskoj) unatoč obustavi programa poticajne cijene. Štoviše, ispitni je postupak pokazao da su mogućnosti ulaganja u solarnu energiju i dalje privlačne, čak i s nižim stopama poticajne cijene.

(178)

Na temelju gore navedenog nije se moglo jasno zaključiti da su zbog sniženja poticajne cijene ulaganja u solarnu energiju postala neprivlačna za investitore i da su ona doprinijela šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(179)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da je smanjenje poticajnih cijena prisililo proizvođače iz Unije na smanjenje cijena kako bi zadržali interese investitora u fotonaponsku energiju i nastavili razvijati potražnju i rast.

(180)

Ispitni postupak je pokazao da je industrija Unije bila prisiljena smanjiti svoje cijene uglavnom zbog pritiska dampinškog uvoza, a ne zbog sniženja poticajne cijene. Na to ukazuje činjenica da se najznačajnije smanjenje cijena industrije Unije dogodilo 2010. i 2011., prije velikih sniženja poticajne cijene. Naime, povećanje dampinškog uvoza iz NRK-a značajno je snizilo cijene industrije Unije i prisililo industriju Unije na smanjenje cijena na sve niže razine.

(181)

Na temelju toga je tvrdnja odbačena.

(182)

Kao sažetak, poticajne cijene bile su važan čimbenik razvoja tržišta fotonaponskih proizvoda u Uniji, a na razvoj potrošnje proizvoda iz ispitnog postupka utjecalo je postojanje poticajnih cijena. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se potrošnja nije značajno smanjila unatoč znatnim sniženjima poticajnih cijena. Stoga se privremeno zaključuje da razvoj događaja u vezi s poticajnim cijenama nije mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(183)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila posljedica smanjenja financijske potpore dodijeljene industriji Unije. U potporu toj tvrdnji dostavljene su informacije koje se temelje na subvencijama dodijeljenima jednom od proizvođača iz Unije prije razmatranog razdoblja (između 2003. i 2006.).

(184)

Dostavljeni dokazi nisu otkrili vezu između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i navodne subvencije koju je primio jedan od proizvođača iz Unije tijekom razdoblja prije razmatranog razdoblja. Štoviše, budući da se te informacije odnose na razdoblje prije razmatranog razdoblja, čini se da nisu relevantne. Stoga se nikakva veza nije mogla utvrditi između navodne subvencije koju je primila industrija Unije i pretrpljene materijalne štete. Na temelju toga je argument odbačen.

(185)

Tvrdilo se da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila posljedica prekomjernog kapaciteta na tržištu Unije i svjetskom tržištu općenito. Također se tvrdilo da je prekomjerni kapacitet na svjetskom tržištu doveo do konsolidacije industrije Unije koja se trenutačno provodi i da je sva pretrpljena šteta posljedica previše proizvodnih objekata. Štoviše, nekoliko zainteresiranih stranaka je tvrdilo da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila povezana sa samoprouzročenim prekomjernim povećanjem kapaciteta industrije EU-a. S druge strane, nekoliko je zainteresiranih stranaka tvrdilo da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije posljedica neprovođenja potrebnih ulaganja od strane industrije Unije u povećanje kapaciteta.

(186)

Dok je industrija Unije doista povećala svoj proizvodni kapacitet, njezin ukupni obujam proizvodnje nije pokrivao sve veću potrošnju na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je povećanje proizvodnog kapaciteta industrije Unije bilo razumno i slijedilo razvoj tržišta, tj. povećanje potrošnje. Zato se ne može smatrati da je to bio uzrok pretrpljene štete.

(187)

Jednako tako, na temelju toga nije potvrđen argument da industrija Unije nije ulagala u povećanje kapaciteta tijekom ispitnog postupka. Nasuprot tome, kako je gore navedeno, tijekom cijelog razmatranog razdoblja industrija Unije je postupno povećavala kapacitet i imala na raspolaganju višak kapaciteta tijekom cijelog razmatranog razdoblja, što ukazuje na činjenicu da je mogla opskrbljivati dodatnu potražnju. Stoga se ovaj argument morao odbaciti.

(188)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da su svi operatori na tržištu, uključujući one u sektorima više ili niže u prodajnom lancu, bili u teškoj situaciji koja je bila posljedica prekomjernog kapaciteta na svjetskom tržištu i nastale promjene tržišta. U tom pogledu se tvrdilo da je proizvod iz ispitnog postupka postao potrošna roba kada individualni proizvođači više ne mogu određivati cijene, nego kada cijene podliježu svjetskoj ponudi i potražnji. Tvrdilo se da je ta situacija prouzročila materijalnu štetu industriji Unije, a ne dampinški uvoz.

(189)

Ispitni postupak je potvrdio postojanje prekomjernog kapaciteta na svjetskom tržištu, uglavnom podrijetlom iz NRK-a. Što se tiče promjene na tržištu koja bi navodno pretvorila proizvod iz ispitnog postupka u potrošnu robu, ona ne bi opravdala nepošteno određivanje cijena i nepoštene trgovinske prakse. U tom bi pogledu trebalo napomenuti da je industrija Unije proizvodila i prodavala proizvod iz ispitnog postupka više od 20 godina, dok je industrija NRK-a razvila dotični proizvod tek nedavno (sredinom posljednjeg desetljeća), uglavnom privučena poticajnim cijenama i drugim poticajima u okviru politike u Uniji te naknadnim povećanjem potražnje.

(190)

Na temelju toga su argumenti odbačeni.

(191)

Nekoliko je zainteresiranih stranaka tvrdilo da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije povezana s razvojem cijena polisilicija, glavne sirovine za proizvodnju pločica. Tvrdilo se da je industrija Unije sklopila dugoročne ugovore o nabavi s fiksnim cijenama i da stoga nije mogla imati koristi od sniženja cijena polisilicija tijekom razmatranog razdoblja.

(192)

Ispitni postupak je pokazao da su se cijene polisilicija povećale 2008., no da su se ponovno smanjile 2009., uz samo blagi trend povećanja 2010. i početkom 2011. Cijene su znatno pale tijekom RIP-a.

(193)

Ispitni postupak je pokazao da, iako je industrija Unije sklopila dugoročne ugovore o nabavi polisilicija, uvjeti tih ugovora uglavnom su se ponovno dogovorili na temelju kretanja cijene polisilicija, a ugovorne cijene dosegnule su razine blizu ili nekad čak i niže od cijena na promptnom tržištu.

(194)

Na temelju toga se zaključuje da, čak i da su na neke specifične proizvođače iz Unije utjecali dugoročni ugovori o nabavi polisilicija, industrija Unije, ukupno gledano, nije pretrpjela štetu zbog tih dugoročnih ugovora i mogla je u potpunosti iskoristiti smanjenje cijena polisilicija. Stoga je utvrđeno da dugoročni ugovori ne doprinose materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(195)

Nekoliko je stranaka tvrdilo da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila posljedica visokog stupnja automatizacije postupka proizvodnje. Tvrdilo se da su mali proizvođači bili u nepovoljnom položaju u odnosu na velike vertikalno integrirane proizvođače i da se, stoga, šteta koju su pretrpjeli ti proizvođači ne može pripisati dampinškom uvozu. U tom kontekstu se, također, tvrdilo da je u svakom slučaju, ukupno gledano, industrija Unije bila mala i, stoga, nije mogla iskoristiti ekonomiju razmjera.

(196)

Ispitni postupak je pokazao da su i mali proizvođači na tržištu Unije imali visoki stupanj automatizacije svojeg postupka proizvodnje s pozitivnim učinkom na njihove troškove proizvodnje. Većina proizvođača iz Unije specijalizirala je dio postupka proizvodnje (pločice, ćelije ili moduli), čime se povećala njihova konkurentnost u pogledu specifične vrste proizvoda koju proizvode. Argument da je učinak visokog stupnja automatizacije uzrokovao štetu koju je pretrpjela industrija Unije, stoga se odbacuje.

(197)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da je pritisak na cijenu doveo do konsolidacije industrije Unije, pri čemu je potonje prouzročilo materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, ispitni je postupak pokazao da je konsolidacija prije bila posljedica dampinškog uvoza. Nadalje, ta stranka nije potkrijepila tvrdnju dokazima u kojoj bi mjeri postupak konsolidacije mogao prouzročiti pretrpljenu štetu.

(198)

Štoviše, tvrdilo se da je nedostatak vertikalne integracije industrije Unije uzrok pretrpljene štete. Općenito gledano, vertikalno integrirani proizvođači trebali bi u uobičajenim tržišnim uvjetima imati veću sigurnost u pogledu svojeg opskrbnog lanca. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se prednost vertikalne integracije dijela industrije Unije koji je bio vertikalno integriran nije mogla u potpunosti iskoristiti, jer je pritisak dampinškog uvoza na cijene bio iznimno visok. Štoviše, industrija Unije, kao niti vertikalno integrirani proizvođači iz Unije, zbog dampinškog uvoza nisu mogli u potpunosti iskoristiti visoke stope iskorištenosti kapaciteta radi postizanja ekonomije razmjera. Nadalje, ispitni postupak nije otkrio vezu između vertikalne integracije i viših stopa profitabilnosti, jer je visoki pritisak na cijene promijenio tu vezu.

(199)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da su industriji Unije nedostajali tehnička inovacija i ulaganja u novu tehnologiju. Međutim, ispitnim postupkom nisu utvrđeni činjenični dokazi koji bi potvrdili te navode. Naprotiv, ispitni postupak je pokazao da je većina ulaganja industrije Unije bila namijenjena novim strojevima i istraživanju i razvoju te da nema znatnih razlika u tehnologiji između proizvoda u svijetu.

(200)

Štoviše, jedna je zainteresirana stranka tvrdila da je pretrpljena materijalna šteta posljedica loše provedbe projekata (neuspješnih projekata). U tom pogledu bi trebalo napomenuti da argument nije potkrijepljen. Osim toga, svaki neuspješni projekt mogao bi se prije smatrati posljedicom dampinškog uvoza. Stoga se argument morao odbaciti.

(201)

Nekoliko je stranaka tvrdilo da industrija Unije nije mogla racionalizirati svoje troškove na vrijeme kako bi odgovorila na kretanja na svjetskom tržištu. Druge stranke su tvrdile da su troškovi rada i opći troškovi viši u Uniji nego u NRK-u.

(202)

Ispitni postupak je pokazao da se trošak proizvodnje industrije Unije stalno smanjivao tijekom razmatranog razdoblja, osim za pločice, kada su se troškovi smanjivali 2010., ali povećali 2011. i dalje tijekom RIP-a na razine koje su nešto više nego na početku razmatranog razdoblja (vidjeti gornju uvodnu izjavu 138.). Produktivnost se povećala za module i ćelije, ali se smanjila za pločice. Kako je gore navedeno, zbog naglog rasta dampinškog uvoza iz NRK-a i posljedičnog značajnog pritiska na cijene na tržištu Unije, industrija Unije nije mogla iskoristiti smanjenja troškova.

(203)

Napominje se da proizvođači izvoznici u NRK-u nemaju nikakvu komparativnu prednost u pogledu sirovina (polisilicij) i korištenih strojeva, jer se oboje uglavnom uvozi iz Unije. Što se tiče troškova rada i općih troškova, oni su predstavljali u prosjeku manje od 10 % ukupnog troška za module tijekom RIP-a i nije se smatralo da imaju značajnu ulogu.

(204)

Štoviše, tvrdilo se da su neki proizvođači iz Unije nabavljali pločice, ćelije i/ili module iz dotične zemlje i da su ponovno prodavali te proizvode na tržištu Unije kao svoje. Ispitni postupak je pokazao da je uvoz dotičnog proizvoda iz industrije Unije dopunjavao proizvodnju Unije i da je bio ograničen u smislu obujma te se, stoga, ne bi smatralo da je mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(205)

Stoga, kako bi odgovorila na trend smanjenja cijena uvoza iz NRK-a, industrija Unije morala je uložiti znatne napore kako bi racionalizirala svoje troškove proizvodnje. Unatoč naporima industrije Unije, racionalizacija troškova nije se mogla odraziti u prodajnoj cijeni zbog znatnog sniženja cijena uzrokovanog dampinškim uvozom.

(206)

Na temelju toga su se svi gore navedeni argumenti morali odbaciti.

(207)

Nekoliko je zainteresiranih stranaka tvrdilo da je štetu koju je pretrpjela industrija Unije prouzročila konkurencija fotonaponskih proizvoda s tankim filmom i drugih fotonaponskih tehnologija, jer su te tehnologije bile međusobno zamjenjive i imale jednaku krajnju upotrebu.

(208)

Ispitni postupak je pokazao da se proizvodi s tankim filmom proizvode iz različitih materijala i da ne koriste kristalne silicijske pločice. Općenito imaju puno manju učinkovitost pretvorbe i manju izlaznu snagu od kristalnih silicijskih modula. Kao rezultat toga, ne mogu se koristiti na ograničenim područjima kao što su krovovi, tj. nisu u potpunosti zamjenjivi s dotičnim proizvodom. Stoga, iako možda postoji manja konkurencija između proizvoda s tankim filmom i dotičnog proizvoda, ta se konkurencija smatra zanemarivom.

(209)

Stoga tijekom ispitnog postupka nije utvrđena šteta između štete koju je pretrpjela industrija Unije i konkurencije fotonaponskih proizvoda s tankim filmom i drugih fotonaponskih tehnologija.

(210)

Na temelju toga se argument morao odbaciti.

(211)

Tvrdilo se da su financijska kriza i recesija negativno utjecale na pristup financiranju za industriju Unije i tako prouzročile štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(212)

Sposobnost prikupljanja kapitala industrije Unije značajno se smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Budući da je solarna industrija kapitalno intenzivna, sposobnost prikupljanja kapitala je ključna. Gospodarska recesija imala je određeni učinak na stanje industrije Unije. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se unatoč rastu tržišta Unije između 2009. i 2011., stanje industrije Unije pogoršalo kao rezultat dampinškog uvoza iz NRK-a koji je jako snizio prodajne cijene industrije Unije. Stoga se zaključilo da su mogući učinci financijske krize pogoršani povećanjem dampinškog uvoza iz NRK-a i da je ograničeni pristup financiranju uglavnom bio posljedica negativne klime, stanja i izgleda na tržištu za industriju Unije kao posljedice dampinškog uvoza. Stoga, iako je financijska kriza imala određeni učinak na stanje industrije Unije, nije mogla prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Argument je stoga odbačen.

(213)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da se izvozna prodaja industrije Unije značajno smanjila tijekom razmatranog razdoblja, a posebno između 2009. i 2011. za module te između 2009. i prvog tromjesečja 2012. za ćelije i da je to prouzročilo materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(214)

Međutim, kako je prikazano u donjoj tablici, obujam izvoza za module ostao je značajan unatoč blagom padu tijekom RIP-a, a prosječne razine cijena tijekom RIP-a bile su iznad prosječnih troškova modula tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Stoga to nije moglo prouzročiti štetu industriji Unije. Što se tiče ćelija, obujam uvoza predstavljao je samo oko 12 % ukupnog obujma proizvodnje ćelija. Stoga, unatoč niskim cijenama tijekom RIP-a, to je moglo imati samo ograničeni učinak na stanje industrije Unije. Konačno, u pogledu pločica, izvoz je predstavljao oko 24 % ukupnog obujma proizvodnje i slično gore navedenom, unatoč niskim izvoznim cijenama tijekom RIP-a, to je moglo imati samo ograničeni učinak na stanje industrije Unije. Stoga je argumente u tom pogledu trebalo odbaciti.

Tablica 13-a

Moduli

Tablica 13-b

Ćelije

Tablica 13-c

Pločice

(215)

Na temelju toga je utvrđeno da učinak realizacije izvoza industrije Unije nije mogao doprinijeti materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga su se argumenti stranaka u tom pogledu morali odbaciti.

(216)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da je štetu koju je pretrpjela industrija Unije prouzročilo otkriće nalazišta plina iz škriljevca u Uniji te da je mogućnost sve veće proizvodnje jeftinog plina iz škriljevca u Uniji smanjila javna i privatna ulaganja u projekte obnovljive energije.

(217)

Ispitni postupak je pokazao da se potrošnja proizvoda iz ispitnog postupka znatno povećala tijekom cijelog razmatranog razdoblja, kako je već navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 108. Štoviše, tijekom ispitnog postupka nisu utvrđeni nikakvi činjenični dokazi da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila posljedica otkrića nalazišta plina iz škriljevca u Uniji. Tvrdnja je stoga odbačena.

(218)

Ista je stranka tvrdila da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije nastala zbog malih ulaganja u proizvodnju solarne energije zbog niskih tržišnih cijena dozvola za ispuštanje CO2 u okviru sustava Europske unije za trgovanje emisijama.

(219)

Međutim, nisu dostavljeni nikakvi dokazi, a ispitnim postupkom nisu utvrđene nikakve činjenične okolnosti koje bi potvrdile te navode. Naprotiv, ispitni je postupak pokazao da se potrošnja proizvoda iz ispitnog postupka znatno povećavala tijekom razmatranog razdoblja. Na temelju toga je tvrdnja odbačena.

(220)

Neke su zainteresirane stranke tvrdile da je materijalna šteta koju je pretrpio najmanje jedan od proizvođača iz Unije bila posljedica loših odluka u području upravljanja. Ti su se navodi temeljili na godišnjim financijskim izvještajima i nekim informacijama sadržanima u dopisu koje je jedan član tog trgovačkog društva poslao ostalim članovima.

(221)

Nijedna informacija u spisu nije pokazala da je bilo koja odluka u području upravljanja dotičnog trgovačkog društva bila neuobičajena ili nerazborita ili da je utjecala na cijelu industriju Unije. Stoga su argumenti u tom pogledu odbačeni.

(222)

Jedna je zainteresirana stranka tvrdila da je materijalna šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila posljedica drugih vladinih politika, kao što su politike o obnovljivoj energiji, politike namijenjene poticanju inovacija, politike za smanjenje birokracije, politike kojima se olakšava trgovina i propisi o pristupu mreži, jer te politike idu u korist proizvođačima izvoznicima. Međutim, čak i ako je točno da su neke od navedenih politika mogle olakšati uvoz iz ostalih trećih zemalja i ukupan rast solarne industrije, te bi politike bile korisne i industriji Unije. Štoviše, navedene politike ne bi trebale značiti da bi se takav uvoz u Uniju trebao obavljati po štetnim dampinškim cijenama. Stoga su argumenti u tom pogledu odbačeni.

(223)

Ispitni postupak je pokazao uzročno-posljedičnu vezu između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije i dampinškog uvoza iz NRK-a. Analizirani su i drugi mogući uzroci štete, kao što su uvoz iz trećih zemalja, potrošnja, poticajne cijene, druga financijska potpora odobrena industriji Unije, prekomjerni kapacitet, učinak cijena sirovina, samonanesena šteta, konkurencija proizvoda s tankim filmom, financijska kriza i njezini učinci, realizacija izvoza industrije Unije, otkriće nalazišta plina iz škriljevca, odluke u području upravljanja, sustav Europske unije za trgovanje emisijama i druge vladine politike, i ni za jedan nije utvrđeno da bi mogao prekinuti uzročno posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(224)

Na temelju gore navedene analize koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza, privremeno se stoga zaključilo da je postojala uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije tijekom RIP-a.

(225)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala postoje li, unatoč privremenom zaključku o štetnom dampingu, utemeljeni razlozi za zaključak da u ovom slučaju donošenje privremenih mjera nije u interesu Unije. Analiza interesa Unije temeljila se na uzimanju u obzir svih raznih uključenih interesa, uključujući interese industrije Unije, trgovačkih društava na nabavnom i podređenom tržištu fotonaponskog sektora, uvoznikâ i kupaca dotičnog proizvoda.

(226)

Nakon pokretanja ispitnog postupka javilo se oko 150 gospodarskih subjekata. Posebni upitnici poslani su nepovezanim uvoznicima, gospodarskim subjektima koji su više u prodajnom lancu (uključujući proizvođača sirovina i dobavljače opreme za proizvodnju proizvoda iz ispitnog postupka), gospodarskim subjektima koji su niže u prodajnom lancu (uključujući društva za razvoj projekata i montažu) i organizaciji potrošača BEUC. Tri su udruženja koja predstavljaju različite gospodarske subjekte (industriju Unije, subjekte više i niže u prodajnom lancu) u fotonaponskom sektoru dostavila informacije.

(227)

Industrija Unije je tijekom RIP-a izravno zapošljavala oko 25 000 osoba u proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda.

(228)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu koju je prouzročio dampinški uvoz iz dotične zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Podsjeća se da su brojni pokazatelji štete pokazali negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Posebno su pokazatelji štete vezani uz financijski rezultat proizvođača iz Unije koji surađuju, kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja, bili ozbiljno pogođeni. De facto su proizvođači modula, ćelija i pločica iz Unije ostvarili gubitak 2011. i tijekom RIP-a. Slijedom toga, neki su proizvođači iz Unije već bili prisiljeni zatvoriti svoje proizvodne objekte, dok su drugi postali insolventni. U slučaju izostanka mjera, daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije čini se vrlo vjerojatnim.

(229)

Očekuje se da će uvođenje privremenih antidampinških pristojba vratiti poštene uvjete trgovine na tržište Unije i time omogućiti industriji Unije da uskladi svoje cijene istovjetnog proizvoda kako bi odrazila troškove proizvodnje i tako poboljšala svoju profitabilnost. Može se također očekivati da bi uvođenje privremenih mjera industriji Unije omogućilo da vrati barem dio tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razmatranog razdoblja, uz pozitivni učinak na cjelokupno financijsko stanje. Štoviše, industrija Unije trebala bi moći imati bolji pristup kapitalu i dodatno ulagati u istraživanje i razvoj te inovacije na fotonaponskom tržištu. Konačno, ispitni postupak je, također, ukazao na moguće ponovno pokretanje poslovanja proizvođačâ iz Unije koji su bili prisiljeni zaustaviti proizvodnju zbog pritiska kineskog uvoza. Ukupno gledano, u takvim se okolnostima ne bi samo sačuvalo postojećih 25 000 radnih mjesta industrije Unije (tijekom RIP-a), nego bi se javili i razumni izgledi za daljnje širenje proizvodnje i povećanje zaposlenosti.

(230)

Ako se mjere ne uvedu, može se očekivati daljnji gubitak tržišnog udjela i pogoršanje profitabilnosti industrije Unije. Ovo bi bilo neodrživo u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju. Kao posljedica toga, osim velikog broja proizvođača iz Unije koji su već bili prisiljeni napustiti tržište kako je opisano u gornjoj uvodnoj izjavi 157., ostali bi proizvođači postali insolventni, što bi u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju dovelo do vjerojatnog nestanka industrije Unije s posljedičnim značajnim učinkom na postojeća radna mjesta.

(231)

Privremeno je, stoga, zaključeno da bi uvođenje privremenih antidampinških pristojba bilo u interesu industrije Unije.

(232)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 12., samo je kod jednog od tri uvoznika u uzorku glavna djelatnost bila trgovanje dotičnim proizvodom.

(233)

Dostavljen je argument da će uvođenje mjera za dotični proizvod negativno utjecati na poslovanje uvoznikâ. Prvo, uvođenje pristojba ne bi trebalo dovesti do ukidanja cjelokupnog uvoza iz NRK-a. Drugo, iako se može očekivati da bi uvođenje mjera moglo imati negativan učinak na financijsko stanje uvoznikâ koji uvoze samo iz NRK-a, s obzirom na vjerojatno povećanje uvoza iz ostalih trećih zemalja, uvoznici koji nabavljaju robu iz različitih zemalja trebali bi moći promijeniti svoje izvore opskrbe.

(234)

Zato se privremeno zaključuje da bi uvođenje mjera na predloženoj razini moglo imati određeni nepovoljni učinak na stanje nepovezanih uvoznika dotičnog proizvoda.

(235)

Subjekti koji se nalaze više u prodajnom lancu uglavnom su aktivni u proizvodnji sirovina te proizvodnji i inženjeringu opreme za izradu proizvoda iz ispitnog postupka. Odgovori na upitnike primljeni su od osam subjekata koji su više u prodajnom lancu. Dva obavljena posjeta radi provjere obuhvatila su proizvođača sirovina i proizvođača opreme za izradu proizvoda.

(236)

Ukupno gledano, tijekom RIP-a se aktivnost osam subjekata koji su više u prodajnom lancu, a koja se odnosi na proizvod iz ispitnog postupka mijenjala ovisno o njezinom udjelu u njihovoj ukupnoj aktivnosti i samo je za jedno trgovačko društvo koje surađuje predstavljala 100 % njegova poslovanja, dok je ostale bila u rasponu od 6 do 80 %. U prosjeku je tijekom RIP-a aktivnost koja se odnosila na dotični proizvod predstavljala oko 41 % ukupne aktivnosti subjekata koji su više u prodajnom lancu. Što se tiče radnih mjesta, osam subjekata koji su više u prodajnom lancu i koji surađuju zapošljavalo je tijekom RIP-a oko 4 200 osoba. Profitabilnost je u rasponu od visoke do blago negativne, ovisno o segmentu i pojedinom trgovačkom društvu. Ispitni postupak je pokazao da su ti subjekti s negativnom profitabilnosti pretrpjeli štetu zbog pogoršanog stanja industrije Unije, jer su neki klijenti koje su izgubili bili proizvođači proizvoda iz ispitnog postupka iz Unije te zbog pada potrošnje.

(237)

Prodaja subjekata koji su više u prodajnom lancu iz Unije obuhvaćala je Uniju, NRK i treće zemlje. Raspodjela prodaje je tijekom RIP-a odgovarala u prosjeku oko 20 % prodaje u Uniji, gotovo 50 % u NRK-a i oko 30 % u ostalim trećim zemljama.

(238)

Neke su stranke u sektoru više u prodajnom lancu tvrdile da će uvođenje antidampinških mjera negativno utjecati na njihovo poslovanje, jer je NRK njihovo glavno izvozno tržište. Tvrdilo se da će pristojbe ozbiljno ograničiti uvoz dotičnog proizvoda iz NRK-a u Uniju, zbog čega će NRK ograničiti uvoz polisilicija i proizvodne opreme iz Unije. Kao posljedica toga, subjekti koji su više u prodajnom lancu iz Unije navodno će morati smanjiti svoje poslovanje u Uniji, kao i broj radnih mjesta.

(239)

Najprije se napominje da cilj pristojbe nije ukloniti kineski uvoz dotičnog proizvoda, nego vratiti ravnopravne uvjete. Stoga bi kineski uvoz trebao nastaviti opskrbljivati tržište Unije u određenoj mjeri, ali po poštenim cijenama. Nadalje, ispitni je postupak pokazao da su subjekti koji su više u prodajnom lancu iz Unije prisutni u svijetu na različitim nacionalnim tržištima i stoga ne ovise isključivo o izvozu u NRK. Stoga se razumno može pretpostaviti da će na svjetskom tržištu fotonaponskih proizvoda subjekti koji su više u prodajnom lancu iz Unije vjerojatno moći nadoknaditi moguće smanjenje izvoza u NRK izvozom na ostala tržišta za koje se, prema javno dostupnim studijima o uvjetima na tržištu, očekuje da će rasti. U svakom slučaju, kinesko fotonaponsko tržište već se suočava sa znatnim prekomjernim proizvodnim kapacitetom i stoga se sumnja bi li proizvođači strojeva iz Unije mogli prodati puno više proizvodne opreme u kratkoročnom do dugoročnom razdoblju.

(240)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da učinak antidampinških pristojba na proizvođače strojeva ne bi bio značajan, dok bi učinak na dobavljača sirovina mogao biti negativan u kratkoročnom razdoblju s obzirom na moguće smanjenje njegove prodaje NRK-u.

(241)

Subjekti koji se nalaze niže u prodajnom lancu uglavnom su aktivni u područjima razvoja projekata, stavljanje na tržište i komunikacija te fotonaponskih instalacija. Iako je primljeno 13 odgovora na upitnike za subjekte niže u prodajnom lancu, samo je sedam bili dostatno ispunjeno i omogućilo smislenu ocjenu. Dva obavljena posjeta radi provjere obuhvatila su društva za razvoj fotonaponskih projekata i instalacije. Prilikom analize odgovora na upitnik primljenih od 36 nepovezanih uvoznika koji surađuju, pokazalo se da bi se određeni broj njih mogao zapravo smatrati subjektima koji su niže u prodajnom lancu, jer je njihova glavna djelatnost montaža. To će se pitanje dodatno ispitati u daljnjem tijeku ispitnog postupka.

(242)

Ukupno gledano, djelatnost subjekata koji su niže u prodajnom lancu u odnosu na proizvod iz ispitnog postupka razlikovala se ovisno o udjelu u njihovoj ukupnoj djelatnosti. U prosjeku je tijekom RIP-a ona predstavljala 41 %. Profitabilnost subjekata koji surađuju koja se odnosi na proizvod iz ispitnog postupka u prosjeku je tijekom RIP-a iznosila 11 %. Što se tiče radnih mjesta, sedam subjekata koji su niže u prodajnom lancu i koji surađuju zapošljavalo je tijekom RIP-a oko 550 osoba.

(243)

Dostavljen je argument prema kojem antidampinške mjere nisu u interesu Unije, jer će povećati cijene modula i tako odvratiti krajnje korisnike/kupce od stavljanja instalacija. Slijedom toga, subjekti koji su niže u prodajnom lancu imali bi puno manje narudžaba i morali bi smanjiti svoje poslovanje. Navedena se procjena temeljila na studiji društva Prognos o mogućem gubitku radnih mjesta koja je dostavljena tijekom ispitnog postupka. U studiji se predviđa da je velika većina radnih mjesta na tržištu fotonaponskih proizvoda u Uniji u opasnosti ako se uvedu pristojbe. U studiji se koristi procjena Europskog udruženja fotonaponske industrije (EPIA) prema kojoj ukupan broj izravnih radnih mjesta u 2011. na svim razinama tržišta fotonaponske industrije Unije, uključujući proizvođače iz Unije, uvoznike te subjekte koji su više i niže u prodajnom lancu, iznosi 265 000. Uzimajući kao početnu točku procjenu za 2011. o ukupnom broju izravnih radnih mjesta, u studiji društva Prognos se zaključuje da će se u sljedeće tri godine od 265 000 izgubiti 242 000 radnih mjesta, ovisno o razini funkcija. Većina radnih mjesta izgubit će se navodno na podređenom tržištu koje je prema društvu Prognos 2011. zapošljavalo oko 220 000 osoba.

(244)

Ispitni postupak nije mogao potvrditi gornji scenarij i ukazao je na postojanje puno manjeg broja izravnih radnih mjesta na tržištu fotonaponskih proizvoda Unije 2011., tijekom RIP-a i 2012.

(245)

Za početak, tijekom ispitnog postupka izražena je sumnja u vezi s točnosti ukupnog broja izravnih radnih mjesta prema procjeni Europskog udruženja fotonaponske industrije. Posebno se tijekom posjeta EPIA-a radi provjere pokazalo da su temeljni podaci koji su doveli do zaključka od 265 000 mjesta bili neprecizni i nisu omogućavali takav zaključak. De facto, informacije dobivene tijekom posjeta radi provjere ukazuju na to da bi broj izravnih radnih mjesta izračunatih za 2011. imao dopuštenu pogrešku od najviše 20 %. Osim toga, procjena uključuje zaposlenost u drugim europskim zemljama izvan Unije te zaposlenost povezanu s proizvodom s tankim filmom koji izlazi iz opsega ispitnog postupka.

(246)

Unatoč tim sumnjama, čak i ako je izvorna procjena radnih mjesta korištena za analizu učinka na mjere, potrebne su sljedeće napomene. Procjena obuhvaća europska radna mjesta u fotonaponskom sektoru 2011., što je odgovaralo velikom broju fotonaponskih instalacija u EU-u te godine (oko 20 GW). Razumno je pretpostaviti da se, s obzirom na smanjenje instalacija koje su dosezale oko 17,5 GW tijekom RIP-a i 15 GW 2012., posebno broj radnih mjesta na podređenom tržištu koja su izravno povezana s razinom instalacija smanjio na odgovarajući način. U tom pogledu su javno dostupni specijalizirani tiskani mediji navodili da se u Njemačkoj, najvećem nacionalnom tržištu, između 2011. i 2012. zaposlenost u fotonaponskom sektoru smanjila sa 128 000 na 100 000 radnih mjesta, uključujući radna mjesta na strani proizvođačâ. Nadalje, ispitni je postupak potaknuo ozbiljnu sumnju o tome uključuje li brojka samo radna mjesta s punim radnim vremenom namijenjena isključivo fotonaponskoj industriji. U tom je pogledu ispitni postupak pokazao da je, posebno na podređenom tržištu (instalacije), fotonaponska djelatnost općenito samo dio puno šireg poslovanja, pri čemu je primarna djelatnost grijanje ili električne instalacije, vodoinstalacije itd.

(247)

S obzirom na gore navedeno, vjerojatno je da bi uvođenje mjera moglo dovesti do povećanja cijena proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji i tako možda dovesti do manjeg broja novih fotonaponskih instalacija u kratkoročnom razdoblju. Neovisno o tome, to bi moglo samo u ograničenoj mjeri utjecati na radna mjesta u ovom dijelu tržišta s obzirom na sljedeće. Prvo, djelatnost povezana s fotonaponskim proizvodima barem za neke instalatere čini jedini dio njihovog poslovanja te je sezonska. Stoga bi instalateri trebali moći obavljati svoje djelatnosti u situaciji smanjene potražnje za fotonaponskim instalacijama. Budući da su ciljevi obnovljive energije i energetske učinkovitosti dogovoreni na razini EU-a pravno obvezujući za države članice, treba očekivati da će se smanjena potražnja za solarnim instalacijama pretvoriti u povećanu potražnju za drugim oblicima obnovljive električne energije i energetske učinkovitosti. Mnogi zaposlenici koji su niže u prodajnom lancu vjerojatno imaju vještine potrebne kako bi mogli iskoristiti povećanu potražnju u tim bliskim sektorima. Drugo, s obzirom na postojeću dobit na podređenom tržištu (vidjeti gornju uvodnu izjavu 242.), instalateri bi trebali moći prihvatiti dio povećanja cijena i tako ograničiti učinak na konačne cijene i potražnju za fotonaponskim instalacijama.

(248)

Neovisno o uvođenju pristojba, javno dostupne prognoze o potražnji za fotonaponskim instalacijama ukazuju na vjerojatno smanjenje potražnje 2013., s godišnjim instalacijama između 9,8 GW i 16, 5 GW 2013., što će vjerojatno imati negativan učinak na broj radnih mjesta na podređenom tržištu.

(249)

Konačno, napominje se da će se to povećanje cijena fotonaponskih proizvoda svakako dogoditi, jer se čini da proizvodnja iz NRK-a kojom se opskrbljuje tržište Unije uglavnom bilježi gubitke, što je neodrživo.

(250)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da će učinak antidampinških pristojba na subjekte koji su niže u prodajnom lancu u ograničenoj mjeri biti negativan u kratkoročnom razdoblju, s obzirom na veće smanjenje instalacija nego u suprotnom scenariju bez prognoziranih pristojba od strane velikih istraživačkih centara, i u mjeri da ih oni neće moći prihvatiti. Unatoč mogućem smanjenju potražnje za fotonaponskim instalacijama, instalateri bi trebali moći obavljati druge djelatnosti, bez obzira jesu li povezane s drugim izvorima obnovljive energije ili s glavnom djelatnosti instalaterâ, kako je gore navedeno.

(251)

Nijedna stranka koja izravno zastupa interese krajnjih korisnika, poput udruženja potrošača, nije podnijela nikakve prigovore. U ovom slučaju upućuje se na sve vrste krajnjih korisnika: potrošače (kućanstva) i druge krajnje korisnike (npr. institucije, trgovačka društva). Ispitni postupak je pokazao da su potrošači naručili samo oko jedne četvrtine postojećih fotonaponskih instalacija u Uniji (takozvane krovne, manje instalacije). Ostale instalacije (postavljene na tlu, industrijske i komercijalne koje su puno veće) naručili su drugi krajnji korisnici.

(252)

Nekoliko je stranaka tvrdilo da će se u slučaju uvođenja antidampinških pristojba povećanje cijena fotonaponskih modula odraziti na potrošače. Iako se kao rezultat pristojba može očekivati da će se cijene fotonaponskih modula na tržištu EU-a nešto povećati, vjerojatno će to samo u ograničenoj mjeri utjecati na potrošače i druge krajnje korisnike, jer je ispitni postupak pokazao da cijena modula predstavlja najviše 50 % ukupnih troškova fotonaponske instalacije. S obzirom na profitne marže društava za razvoj projekta i instalatera, može se razumno pretpostaviti da se moguće povećanje cijena modula za potrošače može barem djelomično prihvatiti i tako ublažiti. Na temelju dostupnih dokaza privremeno se zaključuje da će se opskrbni lanac barem djelomično prilagoditi mjerama na predloženoj razini pristojbe te da, stoga, neće nužno doći do povećanja cijena za potrošače na maloprodajnoj razini.

(253)

Nadalje se napominje da bi u slučaju neuvođenja pristojba vjerojatni nestanak industrije Unije mogao ostaviti potrošače samo s jednim izvorom opskrbe modula u budućnosti. U tom bi slučaju kineski proizvođači izvoznici mogli dodatno povećati svoj vrlo jak položaj na tržištu, a to bi moglo dovesti i do povećanja cijena u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju na štetu potrošača/krajnjih korisnika. U svakom slučaju, kako je gore navedeno, povećanje cijena bi se u svakom slučaju dogodilo s obzirom na činjenicu da proizvodnja NRK-a ostvaruje gubitke.

(254)

Na temelju toga, privremeno se zaključuje da bi uvođenje mjera, ukupno gledano, imalo ograničen učinak na potrošače i druge krajnje korisnike. To ne ovisi o ulozi nacionalnih programa potpore u poticanju potražnje za fotonaponskim instalacijama kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 182. Ako se nacionalni programi potpore prilagode višim cijenama solarnih ploča (putem više poticajne cijene), učinak na potrošače mogao bi izostati.

(255)

Neke su stranke tvrdile da industrija Unije ne može opskrbljivati tržište EU-a u potrebnim količinama. Stoga, u slučaju uvođenja antidampinških pristojba postoji ozbiljan rizik od nestašice u EU-u koja bi mogla dovesti do daljnjeg povećanja cijena dotičnog proizvoda.

(256)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je taj argument neopravdan. Iskorištenost proizvodnih kapaciteta industrije Unije bila je ispod njezinih mogućnosti od 2009. Tijekom RIP-a je stopa iskorištenosti proizvodnog kapaciteta Unije za module iznosila 41 % s dodatnim rezervnim kapacitetom od oko 5,7 GW. Stopa iskorištenosti proizvodnog kapaciteta Unije za ćelije iznosila je 63 % s dodatnim rezervnim kapacitetom od oko 1,2 GW. Stopa iskorištenosti proizvodnog kapaciteta Unije za pločice iznosila je 55 % s dodatnim rezervnim kapacitetom od oko 1,6 GW. Stoga bi zahvaljujući rezervnom kapacitetu industrija Unije mogla konkurirati za dodatni dio tržišta u kratkoročnom razdoblju. Osim toga, u srednjoročnom razdoblju, razumno je pretpostaviti da će industrija Unije proširiti svoj proizvodni kapacitet kako bi ostvarila bolju ekonomiju razmjera i omogućila daljnje smanjenje cijena. Nadalje, postoje i drugi izvori opskrbe u svijetu koji su prisutni na tržištu Unije i koji će se moći natjecati na tržištu Unije u slučaju smanjenja uvoza kineskih proizvoda. Ispitni postupak je pokazao da je postojeći rezervni kapacitet nekineske proizvodnje izvan EU-a tijekom RIP-a iznosio 5,6 GW za module, 6 GW za ćelije i 6 GW za pločice. Stoga se zaključuje da je ukupan rezervni kapacitet EU-a i trećih proizvođača izvan EU-a dovoljan za nadomještanje mogućeg pada kineskog uvoza u kratkoročnom razdoblju u kontekstu potražnje za fotonaponskim instalacijama u EU-u koju su za 2013. (između 9,8 GW i 16,5 GW) i 2014. (9 GW i 17,1 GW) prognozirali veliki istraživački centri kao što je EPIA.

(257)

Neke su stranke također tvrdile da će uvođenje antidampinških pristojba za dotični proizvod ugroziti razvoj tržišta fotonaponskih proizvoda u Europi i da se tako ciljevi Programa EU-a za 2020. o obnovljivim izvorima energije i smanjenu emisiju stakleničkih plinova u EU neće ostvariti.

(258)

Za početak, ciljevi za 2020. ne ovise isključivo o solarnoj energiji. Jednako važne su i druge vrste obnovljive energije poput vjetra, biomase, vode itd. Budući da nikakav konkretan postotak nije pripisan solarnoj energiji u ciljevima za 2020., ne očekuje se da će manji broj fotonaponskih instalacija povećati ukupne troškove Programa za 2020. Nadalje, cijena solarnih ploča jedna je od mnogih čimbenika koji su važni za razvoj fotonaponske industrije u Europi. Jednako važni su i sljedeći čimbenici: povoljan pravni i financijski okvir na europskoj i nacionalnoj razini, veći pristup financiranju projekata obnovljivih energija i ulaganje u istraživanje i razvoj. U pogledu financiranja solarnih ulaganja, uvođenje pristojba poboljšat će stanje industrije Unije i ukupnog fotonaponskog sektora. Kao rezultat toga, vjerojatno će se poboljšati i pristup kapitalu i industrije Unije i investitora u fotonaponski sektor. Konačno, podsjeća se da cilj pristojbe nije ukloniti kineski uvoz, nego vratiti pošteno tržišno natjecanje. Ako se cijena dotičnog proizvoda poveća, dokazi o ostvarenoj dobiti na podređenom tržištu omogućuju pretpostavku da će povećanje cijena djelomično prihvatiti subjekti koji su niže u prodajnom lancu. Stoga se cijena modula ne bi trebala značajno povećati za krajnje korisnike/potrošače i potražnja za solarnim instalacijama mogla bi se zadržati u predviđenom rasponu.

(259)

Na temelju gore navedenog, privremeno se zaključuje da uvođenje mjera, ukupno gledajući, ne bi trebalo imati značajan nepovoljan učinak na druge politike EU-a.

(260)

Ukupni pozitivni učinci za industriju Unije nadilaze vjerojatni negativan učinak na druge gospodarske subjekte na tržištu fotonaponskih proizvoda, uključujući potrošače/druge krajnje korisnike.

(261)

S obzirom na gore navedeno, privremeno se zaključuje da, na temelju raspoloživih podataka o interesu Unije, ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja privremenih mjera za uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a.

(262)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije, trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz.

(263)

Za potrebe utvrđivanja razine navedenih mjera u obzir su uzete utvrđene dampinške marže i iznos pristojbe koji je potreban za uklanjanje štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije, bez prekoračenja utvrđenih dampinških marža.

(264)

Kod izračuna iznosa pristojbe potrebnog za uklanjanje učinaka štetnog dampinga, smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Unije da pokrije troškove proizvodnje i da ostvari dobit prije oporezivanja koju ova industrija može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u izostanku dampinškog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Smatra se, stoga, da bi se profitna marža od 10 % prometa, temeljena na informacijama dostavljenima u pritužbi, mogla smatrati primjerenim minimumom koji je industrija Unije mogla očekivati u izostanku štetnog dampinga.

(265)

Na toj je osnovi izračunana neštetna cijena za industriju Unije za istovjetni proizvod. Neštetna cijena dobivena je dodavanjem gore navedene profitne marže od 10 % troškovima proizvodnje proizvođačâ iz Unije u uzorku tijekom RIP-a.

(266)

Potrebno povećanje cijene zatim je određeno na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji su surađivali iz NRK-a, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, valjano prilagođene za troškove uvoza i carina s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su proizvođači iz Unije u uzorku prodali na tržištu Unije tijekom RIP-a. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(267)

S obzirom na prethodno navedeno, smatra se da bi, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, trebalo uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija i pločica) podrijetlom ili poslanih iz NRK-a na razini nižoj od utvrđenih marža dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(268)

S obzirom na visoku razinu suradnje kineskih proizvođača izvoznika, pristojba za „sva ostala trgovačka društva” određena je na razinu najviše pristojbe koja se uvodi za trgovačka društva u uzorku ili koja surađuju u ispitnom postupku. Pristojba za „sva ostala trgovačka društva” primijenit će se na trgovačka društva koja nisu surađivala u ispitnom postupku.

(269)

Za kineska trgovačka društva koja surađuju, a nisu u uzorku navedena u Prilogu stopa privremene pristojbe određuje se na razini ponderiranog prosjeka stope trgovačkih društava u uzorku.

(270)

Predložene stope privremenih antidampinških pristojba jesu sljedeće: