15/Sv. 013

HR

Službeni list Europske unije

248

---

32011R1044

---

L 275/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.10.2011.

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1044/2011

od 19. listopada 2011.

o upisu naziva u Registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta (Kabanosy (ZTS))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 509/2006 od 20. ožujka 2006. o poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima kao zajamčeno tradicionalnim specijalitetima (1), a posebno njezin članak 9. stavak 5. treći podstavak,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006, zahtjev Poljske za registraciju naziva „Kabanosy”, primljen 22. siječnja 2007., objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)	Češka, Njemačka i Austrija podnijele su prigovore na registraciju na temelju članka 9. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 509/2006. Prigovori su ocjenjeni prihvatljivima na temelju točke (a) prvog podstavka članka 9. stavka 3. te Uredbe.

(3)	Dopisima od 26. siječnja 2010., Komisija je pozvala dotične države članice da se uključe u odgovarajuće savjetovanje.

(4)	Dok su Austrija i Poljska te Češka i Poljska ostvarile dogovor unutar propisnog vremenskog roka, Njemačka i Poljska nisu se uspjele dogovoriti. Komisija stoga mora donijeti odluku u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006.

(5)	Prigovori se odnose na neispunjavanje uvjeta utvrđenih u člancima 2. i 4. Uredbe (EZ) br. 509/2006.

(6)

U odnosu na navodno neispunjavanje članka 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006 u pogledu posebnih svojstava „Kabanosyja” nije utvrđena nikakva očita greška. Svojim svojstvima, koja su određena u specifikaciji (svojstva mesa, okus i jedinstveni oblik) „Kabanosy” se jasno razlikuje od drugih sličnih proizvoda iste kategorije i stoga je u skladu s definicijom posebnog svojstva iz točke (a) članka 2. stavka 1. te Uredbe. U specifikaciji „Kabanosy” se opisuje kao dugačka, tanka suha kobasica koja je na jednom kraju zavrnuta, ravnomjerno naborana, te presavijena na dva dijela, što bi se trebalo smatrati suštinskim svojstvom proizvoda, a ne pitanjem njegove prezentacije. Naposlijetku, nacionalna standardizacija kobasice „Kabanosy”ne sprečava registraciju naziva jer je on utvrđen radi određivanja posebnosti proizvoda, te je stoga obuhvaćen odstupanjem navedenim u trećem podstavku članka 2. stavka 2. te Uredbe.

(7)

U pogledu prigovora na osnovi neispunjavanja uvjeta utvrđenih u članku 4. Uredbe (EZ) br. 509/2006, također nije utvrđena nikakva greška. Naziv „Kabanosy” ne odnosi se samo na zahtjeve općenite prirode za skupinu proizvoda, niti je zavaravajući. Stoga se na njega ne primjenjuje drugi podstavak članka 4. stavka 3. te Uredbe. Povrh toga osobita svojstva nisu posljedica porijekla ni zemljopisnog podrijetla proizvoda. Specifikacija proizvoda radije utvrđuje mjerilo kvalitete za svinjsku populaciju koje utječe na kvalitetu gotovog proizvoda te samim time na osobita svojstva kobasice „Kabanosy”. Glavni elementi tradicionalnih svojstava kobasice „Kabanosy” sastoje se u uporabi tradicionalnih sirovina i tradicionalne metode proizvodnje, te su stoga ti elementi u skladu s člankom 4. stavkom 1. te Uredbe.

(8)	U pogledu postojanja nekoliko drugih jezičnih ili ortografskih inačica naziva, traži se samo registracija kobasice „Kabanosy”u skladu s točkom (a) članka 6. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006.

(9)

Ne zahtijeva se zaštita iz članka 13. stavka 2. te Uredbe. Međutim, registracija bez pridržavanja prava naziva omogućuje da se registrirani nazivi mogu i dalje koristiti pri označavanju proizvoda koji nisu u skladu s registriranom specifikacijom bez korištenja oznake „zajamčeno tradicionalni specijalitet”, kratice „ZTS” ili odgovarajućeg simbola EU-a. Jednom kad se kobasica „Kabanosy” registrira još uvijek će biti moguće proizvoditi i stavljati na tržište odgovarajuće proizvode slične kobasici „Kabanosy”, ali bez pozivanja na registraciju EU-a. Stoga registracija naziva „Kabanosy” kao zajamčeno tradicionalnog specijaliteta na nijedan način ne ograničava prava proizvođača da koriste sličan ili čak isti naziv za svoje proizvode.

(10)	Radi poštovanja pravedne i tradicionalne uporabe i izbjegavanja moguće zabune, označivanje „Kabanosy” kobasice bi trebalo sadržavati oznaku, na jezicima zemalja u kojima se proizvod stavlja na tržište, koja obavještava potrošače da je ista proizvedena u skladu s poljskom tradicijom.

(11)	Imajući u vidu navedeno, naziv „Kabanosy” bi se trebao unijeti u Registar zajamčenih tradicionalnih proizvoda te ažurirati specifikaciju proizvoda na odgovarajući način.

(12)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za zajamčene tradicionalne specijalitete,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv naveden u Prilogu ovoj Uredbi ovime se upisuje u Registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta.

Članak 2.

Pročišćena specifikacija proizvoda utvrđena je u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije

---

(1)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12.

(2)  SL C 159, 9.9.2009., str. 27.

---

PRILOG I.

Proizvodi navedeni u Prilogu I. Ugovoru o EZ-u namijenjeni prehrani ljudi:

Razred 1.2.   Mesni proizvodi (kuhani, usoljeni, dimljeni itd.)

POLJSKA

Kabanosy (ZTS)

---

PRILOG II.

ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU ZTS-a

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 509/2006

„KABANOSY”

EZ br.: PL-TSG-0007-0050-22.01.2007.

1.   Naziv i adresa skupine koja je podnositelj zahtjeva

Naziv	:	Związek „Polskie Mięso”
Adresa	:	ul. Chałubińskiego 8, 00-613 Warsaw
Telefon	:	+48 228302657
Telefaks	:	+48 228301648
Adresa elektroničke pošte	:	info@polskie-mieso.pl

2.   Država članica ili treća država

Poljska

3.   Specifikacija proizvoda

3.1.   Naziv(i) za registraciju (članak 2. Uredbe (EZ) br. 1216/2007)

„Kabanosy”

Napis „proizvedeno u skladu s poljskom tradicijom” preveden na jezik države u kojoj se stavlja na tržište pojavljuje se na oznaci.

3.2.   Navedite je li naziv

	specifičan sam po sebi
	X izražava posebna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda.

Naziv izražava posebna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda. U Poljskoj i Litvi 19. stoljeća izraz „kaban” ili njegova umanjenica „kabanek”, odnosio se na ekstenzivno uzgojene mlade svinje koji su se se tovile uglavnom krumpirom, a od njih dobiveno meso obično se nazivalo „kabanina”. „Kabanos”je izvedenica od naziva koji se upotrebljavao za označavanje tih svinja.

3.3.   Zahtjeva li se pridržavanje prava naziva na temelju članka 13. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006

	Registracija uz pridržavanje prava naziva
	X Registracija bez pridržavanje prava naziva

3.4.   Vrsta proizvoda

Razred 1.2. —

Mesni proizvodi (kuhani, usoljeni, dimljeni itd.)

3.5.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda na koji se primjenjuje naziv iz točke 3.1. (članak 3. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1216/2007)

„Kabanosy” kobasice su dugačke, tanke i suhe kobasice zavrnute na jednom kraju i ravnomjerno naborane. Kobasica je presavijena i na pregibu se nalazi udubina na mjestu na kojem je bila obješena.

Površina kobasice „Kabanosy” je tamno crvene boje nijanse trešnje. Njen presjek otkriva tamno crvene dijelove mesa i mast krem boje.

Na dodir je glatka, suha i ravnomjerno naborane površine.

„Kabanosy” ima jaki okus po soljenoj i sušnoj svinjetini, a u ustima nakon kušanja ostaje nježni dimni okus i izraziti miris kumina i papra.

Kemijski sastav:

—	udio bjelančevina — ne manje od 15,0 %,

—	udio vode — ne više od 60 %,

—	udio masnoće — ne više od 35,0 %,

—	udio soli — ne više od 3,5 %,

—	udio nitrata (III.) i nitrata (V.) izražen kao NaNO 2 — ne više od 0, 0125 %.

Gore navedene vrijednosti kemijskog sastava osiguravaju tradicionalnu kvalitetu proizvoda. Prinos gotovog proizvoda u odnosu na meso korišteno kao sirovina mora biti manji od 68 %.

3.6.   Opis metode proizvodnje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda na koji se primjenjuje naziv iz točke 3.1. (članak 3. stavak 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1216/2007)

Sastojci

Meso (100 kg sirovine) — Svinjetina I. razreda s udjelom masnoće do 15 % — 30 kg, — Svinjetina II.A razreda s udjelom masnoće do 20 % — 40 kg, — Svinjetina II.B razreda s udjelom masnoće do 40 % — 30 kg,

Začini (na 100 kg mesa) — papar, — 0,15 kg, — muškatni oraščić, — 0,05 kg, — kumin, — 0,07 kg, — šećer, — 0,20 kg,

Ostali dodaci: — mješavina za soljenje (na osnovi mješavine stolne soli (NaCl) i natrijevog nitrita (NaNO2)) — oko 2 kg.

Ishrana u kontekstu proizvodnje svinjetine namijenjene za uporabu pri izradi proizvoda „Kabanosy”

Ishrana se odnosi na tovljenje radi stvaranja masnog mesa. Cilj je proizvesti svinje s težinom do 120 kg, za koje je značajan viši udio međumišićnog masnog tkiva.

—	Tovljenje se temelji na pasminama, koje kasno sazrijevaju, te im odgovrajući plan ishrane omogućuje da postignu željeni međumišićni sadržaj masti. Pasmine koje se koriste za tovljenje ne nose RN gen, a RYR 1T gen je prisutan u 20 % populacije.

—	Tovljenje se obavlja u tri faze– I. faza do oko 60 kg, II. faza do oko 90 kg, te III. faza do oko 120 kg.

—

Tovljenje životinja do 90 kg težine obavlja se koristeći dvije različite krmne smjese. Krmna smjesa (doza) sadrži: — energetski sastav: zdrobljene žitarice – pšenica, ječam, raž, zob, tritikala ili kukuruz; zdrobljeni kukuruz i zdrobljene vrste gole zobi, koja predstavlja do 30 % mješavine, — kao udio bjelančevina — zdrobljeni vučji bob, krmni bob i grah, koncentrat ekstrahirane soje, koncentrat ekstrahirane uljane repice, blokovi uljne repice, kvaščevo krmivo ili posušeno zeleno krmivo.

—

Krmna smjesa (doza) za životinje od 90 do 120 kg sadrži: — kao energetski sastav: zdrobljena pšenicu, ječam, raž, zob i tritikala Zdrobljeni kukuruz i zdrobljene vrste gole zobi ne mogu se koristiti za smjese (dozu), — kao udio bjelančevina — zdrobljene grahorice (vučji bob, krmni bob i grah), koncentrat ekstrahirane soje, blokovi uljane repice, koncentrat ekstrahirane uljane repice i posušeno zeleno krmivo.

—	U nijednoj točki ciklusa tovljenja ne smije se koristiti sljedeće: biljna ulja, krmivo životinjskog podrijetla, npr. mlijeko u prahu, sušena sirutka ili riblji obroci.

—	Metabolički energetski sastav u smjesama u svim fazama tovljenja iznosi 12-13 MJ ME/kg smjese. Udio bjelančevina u smjesama trebao bi iznositi oko 16-18 % u prvoj fazi tovljenja, 15-16 % u drugoj fazi, te oko 14 % u krajnjoj fazi.

—	Doze za tovljenje mogu se temeljiti samo hranjivim smjesama, ili hranjivim smjesama i rasutom krmivu, npr. krumpirima i zelenom krmivu.

Faze u proizvodnji kobasice„Kabanosy”

Prva faza

Prethodno rezanje svih mesnih sastojaka. Osiguravanje da su komadi mesa jednake veličine (oko 5 cm u promjeru).

Druga faza

Tradicionalno soljenje (suha metoda) u trajanju od približno 48 sati, koristeći smjesu za soljenje.

Treća faza

Meso I. razreda se smanjuje na veličinu od oko 10 mm, meso II.A i II.B razreda na veličinu od 8 mm.

Četvrta faza

Miješanje svih mesnih sastojaka i začina: papar, muškatni oraščić, kumin i šećer.

Peta faza

Nadijevanje tankog ovčjeg crijeva promjera od 20 do 22 mm i zavrtanje na jednom kraju kobasice na otprilike 25 cm dužine.

Šesta faza

Ostavljanje na temperaturi koja ne prelazi 30 °C na dva sata. Prethodno sušenje površine, tako da se sastojci unutar kobasica „slegnu”.

Sedma faza

Sušenje površine i tradicionalno dimljenje na vrućem dimu (približno 150 minuta) i pečenje dok se unutar kobasica ne postigne temperatura od najmanje 70 °C.

Osma faza

Dimljenje se prekida i kobasice „Kabanosy” se ostavljaju u pušnici na oko 1 sat, nakon čega se hlade do manje od 10 °C.

Deveta faza

Sušenje pri 14-18 °C i 80 % vlage 3-5 dana dok se ne postigne željeni prinos (koji ne prelazi 68 %).

3.7.   Posebna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda (članak 3. stavak 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 1216/2007)

Osobitost proizvoda „Kabanosy” čini nekoliko svojstava koja su tipična za njega:

—	mekoća, sočnost i posebna svojstva mesa,

—	izniman okus i aroma,

—	jednaki, karakteristični oblik.

Mekoća, sočnost i posebna svojstva mesa

Svinjetina od svinja pasmina koje kasno sazrijevaju, utovljenih do približno 120 kg težine i koje imaju genetske značajke opisane u točki 3.6. je ključni sastojak proizvoda „Kabanosy” koji utječe na posebna svojstva kobasice. Ispunjavanje ovih zahtjeva stvara međumišični udio masti veći od 3 %, koji osigurava da meso ima odgovarajući okus i tehnološke značajke koje su ključne za proizvodnju kobasice „Kabanosy”. Korištenje takvih sirovina i sukladnost s tradicionalnom metodom proizvodnje, s posebnom pažnjom posvećenom fazama mljevenja, soljenja, sušenja, osigurava iznimnu mekoću i sočnost kobasice „Kabanosy”. Drugo svojstvo kobasice „Kabanosy” je zvuk koji nastaje kada je se prelomi na dva dijela. To je posljedica mekoće mesa i načina na koji se kobasica „Kabanosy” priprema, posebice suši i dimi.

Iznimni okus i aroma

Njihov okus i aroma su svojstva koja razlikuju „Kabanosy” od drugih kobasica. Ta svojstva su posljedica korištenja pažljivo odabranih začina i njihovih pravilnih omjera u proizvodnom postupku: papar, muškatni oraščić, kumin, šećer i posebni postupak dimljenja, koji naglašavaju okus proizvoda.

Jednaki i karakteristični oblik

Posebno svojstvo kobasice „Kabanosy” povezano je s njenim jedinstvenim oblikom. „Kabanosy” kobasice su dugačke, tanke i suhe kobasice zavrnute na jednom kraju i ravnomjerno naborane.

3.8.   Tradicionalna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda (članak 3. stavak 4. Uredbe Komisije (EZ) br. 1216/2007)

Tradicionalna metoda proizvodnje i skladištenja

Kabanosy, ili tanke, sušene i dimljene svinjske kobasice u ovčjim crijevima, jedu se diljem Poljske još od 1020. i 1930. godina. Proizvodile su se u malim, lokalnim mesnicama pod istim imenom, ali u različitim regionalnim izvedbama. Glavna razlika odnosi se na korištene začine, ali i na kvalitetu samih kobasica. Današnje kuharice i druge knjige o hrani, poput Wyrób wędlin i innych przetworów mięsnych sposobem domowym autorice M. Karczewske, objavljena u Varšavi 1937., donosi recepte i pomaže standardizaciju tehnika proizvodnje kobasice „Kabanosy”, omogućujući pročišćavanje robne marke i poboljšanje kvalitete. Te kobasice su imale dobar ukus, a tehnike poput dimljenja i sušenja značile su da se mogu čuvati duže vremensko razdoblje.

Nakon 1945. uvedena je standardizacija s ciljem poboljšanja kvalitete proizvoda. Proizvodi „Kabanosy” su službeno pušteni u prodaju odlukom ministra za prehranu, trgovinu i industriju od 15. rujna 1948. (Službeni list 1948/44, broj 334). Tehnološki i proizvodni vidovi su naknadno standardizirani (Norma br. RN-54/MPMIM1-Mięs-56 od 30. prosinca 1954.), te je 1964. sjedište poljske mesne industrije u Varšavi izdalo standardni recept za „Kabanosy”, koji se temelji na tradicionalnim metodama proizvodnje.

Kobasice „Kabanosy” su bile iznimno popularne za vrijeme komunizma (1945.-1989.); svi su ih kupovali. U posebnim prilikama krasile su svečano postavljene stolove i bile su jednako prikladne kao piknik hrana za izletnike, ili poklon ili kao brzi zalogaj poslužen uz votku. Zajedno sa šunkom i slaninom, postale su poljski izvozni specijalitet.

Tradicionalni sastojak – svinjetina

Kobasice „Kabanosy” se proizvode od posebno utovljenih svinja koje su bile poznate pod nazivom „kabany”. Izraz „kaban”pojavljuje se u epskoj pjesmi Pan Tadeusz slavnog poljskog nacionalnog pjesnika Adama Mickiewicza iz 1834. Izvorno se koristi za divlje svinje, domaće svinje pa čak i konje, do 19. stoljeća, prema Encyklopedyja Powszechna, svezak 13.,iz 1863., izraz se općenito upotrebljava za označavanje dobro uhranjene, debele mlade svinje. Svinje su se posebno tovile da bi dobili nježno, iznimno meso s visokim udjelom međumišićne masti, koja je proizvodima dobivenim od njega davala jaki, posebni okus, mekoću i sočnost. Izraz „kabanina”, izveden od „kaban”, također je bio u širokoj uporabi. Prema definiciji poljskog rječnika objavljenog u Vilniusu 1861., obično se odnosio na svinjetinu.

Meso svinja koje se drže radi proizvodnje kobasice „Kabanosy” mora imati udio međumišićne masti veći od 3 %; takva struktura mesa prenosi na proizvod željenu mekoću, sočnost i izvrsan okus. Korištenje takvog mesa ima odlučujući utjecaj na kvalitetu gotovog proizvoda i njegova posebna svojstva, te je u skladu s tradicionalnom metodom proizvodnje.

3.9.   Minimalni zahtjevi i postupci za provjeru posebnih svojstava (članak 4. Uredbe Komisije (EZ) br. 1216/2007)

U pogledu posebnih svojstava kobasice „Kabanosy”, posebno je potrebno provjeriti sljedeće:

1.	Kvalitetu sirovina koje se koriste u proizvodnji (svinjetina, začini), uključujući: — tehnološku prihvatljivost mesa, — vrstu tova, — vrijeme soljenja, — začine koji se koriste u proizvodnji proizvoda „Kabanosy” i omjere u kojima se koriste.

2.

Postupak dimljenja kobasica „Kabanosy” Tijekom pregleda, mora se provjeriti sljedeće: — održavanje temperature potrebne za tradicionalno dimljenje na vrućem dimu i temperatura sagorijevanja, — održavanje trajanja i temperature ponavljajućeg dima na hladnom dimu, — uporaba bukove trske za dimljenje na hladnom dimu.

3.	Kvaliteta gotovih proizvoda; — udio bjelančevina, — udio vode, — udio masti, — udio natrijevog klorida, — udio nitrata (III.) i nitrata (V.), — okus i aroma,

4.	Oblik proizvoda

Učestalost pregleda

Provjere gore navedenih faza moraju se provoditi jednom svaka dva mjeseca. Ako se sve faze ispravno izvode, učestalost provjera može se smanjiti na dvije godišnje.

Ako u bilo kojoj fazi ima nepravilnosti, učestalost provjera u toj fazi se mora povećati (na jednom u dva mjeseca). Provjere drugih faza mogu se vršiti jednom svakih 6 mjeseci.

4.   Nadležna tijela ili tijela koja potvrđuju sukladnost sa specifikacijom proizvoda

4.1.   Naziv i adresa

Naziv	:	Główny Inspektorat Jakości Handlowej Artykułów Rolno-Spożywczych
Adresa	:	ul. Wspólna 30, 00-930 Varšava, POLJSKA
Telefon	:	+48 226232901
Telefaks	:	+48 226232099
Adresa elektroničke pošte	:	—

javna

 privatna

4.2.   Posebne zadaće nadležnog tijela

Gore navedeno inspekcijsko tijelo nadležno je za provjeru cjelokupne specifikacije.

---