11/Sv. 119

HR

Službeni list Europske unije

237

L 232/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2603/2000 (2) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz polietilen tereftalata (PET) podrijetlom, među ostalim, iz Indije („početni antisubvencijski postupak”). Nakon revizije nakon isteka mjera, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 193/2007 (3) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu za dodatno razdoblje od 5 godina. Kompenzacijske mjere izmijenjene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 1286/2008 (4) nakon parcijalne privremene revizije (zadnja revizija ispitnog postupka). Kompenzacijske mjere sastoje se od specifične pristojbe. Stopa pristojbe iznosi između 0 EUR i 106,5 EUR po toni za pojedinačno navedene indijske proizvođače s preostalom stopom pristojbe od 69,4 EUR po toni uvedenom na uvoz od ostalih proizvođača.

(2)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2604/2000 (5) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz polietilen tereftalata (PET) podrijetlom, među ostalim, iz Indije („početni antidampinški ispitni postupak”). Nakon revizije nakon isteka mjera, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 192/2007 (6) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu za dodatno razdoblje od 5 godina. Antidampinške mjere izmijenjene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 1286/2008 nakon zadnje revizije ispitnog postupka. Mjere su određene na razini uklanjanja štete i sastojale su se od specifičnih antidampinških pristojba. Stopa pristojbe iznosila je između 87,5 EUR i 200,9 EUR po toni za pojedinačno navedene indijske proizvođače s preostalom stopom pristojbe od 153,6 EUR po toni uvedenom na uvoz od ostalih proizvođača (trenutačne antidampinške mjere).

(3)

Komisija je Odlukom 2000/745/EZ (7) prihvatila obveze koje je ponudilo nekoliko proizvođača izvoznika odredivši najnižu uvoznu cijenu (preuzeta obveza).

(4)

Zahtjev za parcijalnu privremenu reviziju prema članku 19. Osnovne uredbe uložilo je društvo Reliance Industries Limited, indijski proizvođač izvoznik PET-a (podnositelj zahtjeva). Zahtjev je opsegom bio ograničen na subvencioniranje i na podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva je istodobno zatražio i reviziju trenutačnih antidampinških mjera. Preostale antidampinške i kompenzacijske pristojbe primjenjuju se na uvoz proizvoda koje proizvodi podnositelj zahtjeva, a prodaju podnositelja zahtjeva u Uniji uređuje preuzeta obveza.

(5)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze prima facie da daljnja primjena mjere na njezinoj trenutačnoj razini više nije potrebna kako bi se uklonio učinak subvencioniranja protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Točnije, podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze prima facie koji pokazuju da se iznos subvencije smanjio dosta ispod stope pristojbe koja se trenutačno primjenjuje na njega. To smanjenje ukupne razine subvencije uglavnom bi bilo posljedica značajnog pada koristi dobivenih na temelju Programa prava na povrat carinskih pristojba (DEPBS).

(6)

Nakon što je, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, utvrdila da zahtjev sadrži dostatne dokaze prima facie, Komisija je 10. lipnja 2010. u obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (8) najavila pokretanje parcijalne privremene revizije (ova revizija) prema članku 19. Osnovne uredbe. Opseg revizije bio je ograničen na ispitivanje subvencioniranja u odnosu na podnositelja zahtjeva.

(7)

Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, predstavnike zemlje izvoznice i udruženje proizvođača iz Unije. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(8)

Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

(9)

Kako bi dobila podatke koje je smatrala potrebnima za ispitni postupak, Komisija je podnositelju zahtjeva i Vladi Indije poslala upitnik i dobila odgovore u roku određenom za tu svrhu.

(10)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za utvrđivanje subvencioniranja. Komisija je obavila posjete radi prodaje u poslovnim prostorijama podnositelja zahtjeva u Mumbaiju, Indija te prostorijama Vlade Indije u New Delhiju (Opća uprava za vanjsku trgovinu i Ministarstvo trgovine) i Mumbaiju (Regionalni ured Opće uprave za vanjsku trgovinu).

(11)

Ispitni postupak subvencioniranja obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”).

(12)

Komisija je 10. lipnja 2010. (9) najavila pokretanja parcijalne privremene revizije trenutačnih antidampinških mjera prema članku 11. stavku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (10) (Osnovna antidampinška uredba), u opsegu ograničene na ispitivanje dampinga u pogledu podnositelja zahtjeva.

(13)

U usporednom antidampinškom ispitnom postupku je utvrđeno da se okolnosti u pogledu dampinga nisu značajno i dugotrajno promijenile te je, stoga, ispitni postupak prekinut bez izmjene trenutačnih antidampinških mjera koje se primjenjuju na podnositelja zahtjeva.

(14)

Proizvod obuhvaćen revizijom je PET viskoznosti 78 ml/g ili više, prema ISO standardu 1628-5, trenutačno razvrstan prema oznaci KN 3907 60 20 i podrijetlom iz Indije (dotični proizvod).

(15)

Ispitni postupak je pokazao da je dotični proizvod koji se proizvodi u Indiji istovjetan u smislu fizičkih i kemijskih svojstava i upotrebe proizvodu koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Indiji. Stoga se zaključuje da su proizvodi koji se prodaju na domaćem i izvoznom tržištu istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. Budući da je ova revizija ograničena na utvrđivanje subvencioniranja u mjeri u kojoj se odnosi na podnositelja zahtjeva, nisu doneseni nikakvi zaključci u pogledu proizvoda koji industrija Unije proizvodi i prodaje na tržištu Unije.

(16)

Na temelju podataka koje su dostavili Vlada Indije i podnositelj zahtjeva i odgovora na upitnik Komisije, ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija:

(17)

Gore navedeni programi (a) do (e) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. (Zakon o vanjskoj trgovini). Prema Zakonu o vanjskoj trgovini, Vlada Indije ovlaštena je izdavati obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima Politike vanjske trgovine koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih 5 godina i redovito unosi najnovije podatke. U ovom su slučaju dva dokumenta Politike vanjske trgovine važna za RRIP, tj. politika FT-a 2004.-2009 i politika FT-a 2009-2014. Potonja je stupila na snagu u kolovozu 2009. Nadalje, Vlada Indije također iznosi postupke kojima se uređuje politika FT-a 2004.-2009. i politika FT-a 2009.-2014. u „Priručniku o postupcima, Svezak I.” („HOP I. 2004.-2009”, odnosno „HOP I. 2009.-2014.”). Priručnik o postupcima također se redovito dopunjava.

(18)

Program (f) temelji se na Zakonu o porezu na dohodak iz 1961., koji se svake godine izmjenjuje Zakonom o financijama.

(19)

Programom u točki (g) upravlja Vlada države Gudžarat i temelji se na politici davanja industrijskih poticaja države Gudžarat.

(20)

Detaljni opis ovog programa nalazi se u stavcima 4.1.1. do 4.1.14. politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. te stavcima 4.1. do 4.30. A HOP-a I. 2009.-2014.

(21)

AAS se sastoji od šest pod-programa, kako je detaljnije opisano u uvodnoj izjavi 22. Ti se pod-programi, između ostalog, razlikuju prema području prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici koji su „povezani s” pomoćnim proizvođačima stekli su uvjete za fizički izvoz prema AAS-u i za AAS za godišnji zahtjev. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika stekli su uvjete za AAS za intermedijarnu opskrbu. Glavni nositelji ugovora koji opskrbljuju „procijenjene izvozne” kategorije navedene u stavku 8.2. politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. kao što su dobavljači izvozno orijentirane jedinice (EOU), stekli su uvjete za AAS za procijenjeni izvoz. Konačno, dobavljači koji djelomično opskrbljuju proizvođače izvoznike stekli su uvjete za koristi od „procijenjenog izvoza” prema pod-programima, Nalogu za prethodno propuštanje (ARO) i prenesenom akreditivu za potrebe domaće trgovine.

(22)

Prethodna odobrenja mogu se izdati za:

(23)

Utvrđeno je da je tijekom RRIP-a podnositelj zahtjeva dobio koncesije samo na temelju jednog pod-programa povezanog s dotičnim proizvodom, odnosno programa AAS za procijenjeni izvoz. Stoga nije potrebno utvrditi mogućnost kompenzacije preostalih nekorištenih pod-programa.

(24)

Što se tiče korištenja programa AAS za procijenjeni izvoz tijekom RRIP-a, vlada Indije određuje obujam i vrijednost uvozne olakšica i obveze izvoza te su oni upisani u odobrenju. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza, vladini službenici trebaju upisati odgovarajuće poslove na odobrenje. Vlada Indije na temelju standardnih ulazno-izlaznih normi (SION-i) određuje obujam dozvoljenog uvoza na temelju ovog programa. SION-i postoje za većinu proizvoda, uključujući dotični proizvod, i izdaje ih Vlada Indije.

(25)

U svrhu provjere koju obavljaju indijske vlasti, nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi registar stvarne potrošnje robe uvezene bez carine/robe nabavljene lokalno za svako odobrenje u posebnom formatu (poglavlja 4.26., 4.30. i Dodatak 23. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a 2009.-2014.). Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih podataka i kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 23. točni i istiniti u svim pogledima.

(26)

Obveza izvoza mora se ispuniti unutar određenog vremenskog roka nakon izdavanja odobrenja (24 mjeseci uz dva moguća produljenja od po 6 mjeseci).

(27)

Utvrđeno je da nije bilo poveznica između uvezenih ulaznih materijala i izvezenih gotovih proizvoda. Prihvatljivi ulazni materijale mogu biti i sirovine korištene u proizvodnji proizvoda na početku proizvodnog lanca. Nadalje, utvrđeno je da, iako je obvezan, podnositelj zahtjeva nije vodio za sve dozvole registar potrošnje iz uvodne izjave 25., koji može provjeriti vanjski računovođa. Unatoč povredi ovog uvjeta, podnositelj zahtjeva je imao koristi na temelju programa AAS koje su, također, s obzirom na utvrđene precijenjene SION-e, bile više od zakonskih odredaba.

(28)

Izuzeće od uvoznih carina je subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe, tj. financijski doprinos Vlade Indije koja je dodijelila korist ispitivanom izvozniku.

(29)

Osim toga, AAS za procijenjeni izvoz jasno de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra da je specifičan i da se na njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 4. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe. Bez izvozne obveze, trgovačko društvo ne može dobiti koristi na temelju ovog programa.

(30)

Ova revizija je, stoga, potvrdila da se glavni pod-program koji se koristi u ovom slučaju ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carine ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I. (točka (i)), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Vlada Indije nije učinkovito primjenjivala svoj sustav ili postupak provjere kako bi potvrdila jesu li i u kojem iznosu ulazni materijali potrošeni u proizvodnji izvoznog proizvoda (Prilog II. poglavlje II. članak 4. Osnovne uredbe i, u slučaju programa povrata kao zamjene, Prilog III. poglavlje II. članak 2. Osnovne uredbe). Sami SION-i ne mogu se smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje, jer je utvrđeno da su previše velikodušni i da Vlada Indije nije tražila povrat prekomjerno primljenih koristi. Doista, učinkovita kontrola Vlade Indije na temelju ispravno vođenog registra stvarne potrošnje nije provedena. Osim toga, Vlada Indije nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih materijala koji se koriste, iako bi to obično trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. poglavlje II. članak 5. i Prilog III. poglavlje II. članak 3. Osnovne uredbe). Konačno, potvrđeno je da, iako je propisano zakonom, uključivanje ovlaštenih računovođa u postupak provjere u praksi nije zajamčeno.

(31)

Program AAS za procijenjeni izvoz je stoga podložan uvođenju kompenzacijskih mjera.

(32)

U nedostatku dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene, korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere je otpust ukupnih uvoznih carina koje uobičajeno dospijevaju po uvozu ulaznih materijala. U tom je pogledu upozoreno da Osnovna uredba ne predviđa samo kompenziranje „pretjeranog” otpusta carina. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. i Prilogom I. točkom (i) Osnovne uredbe, samo se pretjerani otpust carina može kompenzirati, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Međutim, ti uvjeti nisu bili ispunjeni u ovom slučaju. Stoga, ako je ustanovljeno nepostojanje prikladnog postupka praćenja, gornji izuzetak za programe povrata nije primjenjiv, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (neostvareni prihod), umjesto pravila za sve navodne pretjerane otpuste. Kako je određeno u Prilogu II. poglavlju II. i Prilogu III. poglavlju II. Osnovne uredbe, nije na tijelu koje provodi ispitni postupak da izračuna takav pretjerani otpust. Naprotiv, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Osnovne uredbe, tijelo koje provodi ispitni postupak samo treba utvrditi dostatni dokaz za pobijanje prikladnosti navodnog sustava promjene.

(33)

Iznos subvencije za podnositelja zahtjeva izračunan je na temelju otpisa uvoznih carina (osnovnih carina i specifičnih dodatnih carina) na materijal uvezen na temelju pod-programa koji se koristio za procijenjeni izvoz tijekom RRIP-a (brojnik). U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe, pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su od iznosa subvencije kada su dostavljeni opravdani zahtjevi. Ovaj se iznos subvencije dodjeljivao prema ukupnom izvoznom prometu tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, jer subvencija zavisi od realizacije izvoza i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(34)

Stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa za podnositelja zahtjeva za RRIP-a iznosi 0,52 %.

(35)

Detaljni opis DEPBS-a nalazi se u stavku 4.3. politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. te u poglavlju 4. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014.

(36)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(37)

Prihvatljivi izvoznik može se prijaviti za kredite DEPBS-a koji se izračunavaju kao postotak vrijednosti izvezenih proizvoda na temelju ovog programa. Takve su stope DEPBS-a odredila indijska tijela za većinu proizvoda, uključujući i dotični proizvod. One se određuju na temelju SION-a (vidjeti uvodnu izjavu 24.) i carina na predviđeni sadržaj uvoznih materijala, bez obzira na to jesu li uvozne carine bile doista plaćene ili ne. Stopa DEPBS-a za dotični proizvod tijekom RRIP-a trenutačnog ispitnog postupka iznosila je 8 % s najvišom dozvoljenom vrijednosti od 58 Rs/kg.

(38)

Da bi ispunjavalo uvjete za koristi prema ovom programu, trgovačko društvo mora izvoziti. U vrijeme izvoznog posla, izvoznik mora tijelima u Indiji dati deklaraciju u kojoj se navodi da se izvoz odvija prema DEPBS-u. Da bi se roba izvezla, indijska carinska tijela izdaju, tijekom postupka otpremanja, izvoznu otpremnicu. Taj dokument, između ostalog, sadržava iznos kredita DEPBS-a koji će se dodijeliti za taj izvozni posao. U tom trenutku, izvoznik zna koliku će korist primiti. Kada carinska tijela jednom izdaju izvoznu otpremnicu, Vlada Indije ne može više odlučivati o dodjeljivanju kredita DEPBS-a. Odgovarajuća stopa DEPBS-a za izračun koristi je ona koja se primjenjivala u vrijeme kada je izdana izvozna deklaracija. Stoga, ne postoji nikakva mogućnost retroaktivne izmjene razine koristi.

(39)

Utvrđeno je da se, u skladu s indijskim računovodstvenim standardima, krediti DEPBS-a mogu knjižiti prema dospijeću kao prihod na komercijalnim računima, nakon ispunjenja izvoznih obveza. Takvi krediti mogu se koristiti za plaćanje carina na kasniji uvoz svih proizvoda koji se mogu uvoziti bez ograničenja, osim osnovnih sredstava. Roba koja se uveze uz takve kredite može se prodavati na domaćem tržištu (podliježe porezu na promet) ili se može drukčije koristiti. Krediti DEPBS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 24 mjeseci od dana izdavanja.

(40)

Zahtjevi za kredite DEPB-a popunjavaju se elektronski i mogu pokriti neograničeni broj izvoznih poslova. Rok za podnošenje zahtjeva je 3 mjeseca nakon izvoza, ali kako je jasno predviđeno stavkom 9.3. HOP-a I. 2004.-2009., i HOP-a 2009.-2014. zahtjevi primljeni nakon isteka roka za dostavljanje uvijek se mogu razmatrati uz uvođenje manje novčane kazne (tj. 10 % odobrenog iznosa).

(41)

Ustanovljeno je da podnositelj zahtjeva koristio ovaj program tijekom RRIP-a.

(42)

DEPBS predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit DEPB-a je financijski doprinos Vlade Indije, s obzirom da će se kredit s vremenom iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojba koji bi u suprotnom bio dospio na naplatu. Nadalje, kredit DEPB-a prenosi korist na izvoznika, jer poboljšava njegovu likvidnost.

(43)

Nadalje, DEPBS de iure zavisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim i primjerenim za uvođenje kompenzacijskih mjera prema članku 4. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(44)

Ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe, kako je tvrdio podnositelj zahtjeva. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) osnovnoj Uredbi. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne materijale. Osim toga, nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni materijali koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke (i) Priloga I. i Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Naposljetku, izvoznik ispunjava uvjete za koristi od DEPBS-a bez obzira uvozi li uopće bilo kakve ulazne materijale. Da bi dobio koristi, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici, koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni materijali, još uvijek imaju pravo na koristi od DEPBS-a.

(45)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe, iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere računao se prema koristi koja je dodijeljena primatelju, za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka. U tom smislu, smatralo se da je korist dodijeljena primatelju u trenutku kada je obavljen izvozni posao na temelju ovog programa. U tom trenutku, Vlada Indije obvezna je otpisati carine, što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe.

(46)

Utvrđeno je da su koristi proizašle iz DEPBS bile usmjerene na dotični proizvod. Stoga se smatra primjerenim korist prema DEPBS-u procijeniti kao sumu kredita zarađenih na svim izvoznim poslovima u vezi s dotičnim proizvodom obavljenima prema ovom programu tijekom RRIP-a.

(47)

U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, pristojbe koje se obvezno plaćaju za ishođenje subvencije odbijale su se, prema članku 7. stavku 1. točki (a) Osnovne uredbe, od tako utvrđenih kredita, čime iznos subvencije postaje brojnik.

(48)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, ovi iznosi subvencije dodjeljivani su prema ukupnom izvoznom prometu od prodaje dotičnog proizvoda tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka kao primjereni nazivnik, jer subvencija zavisi od ostvarenog izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(49)

Na temelju gore navedenog, stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa za podnositelja zahtjeva tijekom RRIP-a iznosi 7,52 %.

(50)

Detaljni opis EPCGS-a nalazi se u poglavlju 5. politike FT-a 2004.-2009. i politike FT-a 2009.-2014. te u poglavlju 5. HOP-a I. 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014.

(51)

Proizvođači izvoznici, trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga stekli su uvjete za ovaj program.

(52)

Pod uvjetom da ima obvezu izvoza, trgovačko društvo smije uvoziti osnovna sredstva (nova i rabljena osnovna sredstva do 10 godina starosti) po sniženoj stopi carine. Radi toga Vlada Indije izdaje dozvolu za EPCGS nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe. Program EPCGS predviđa sniženu stopu uvozne carine od 3 %, koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze na temelju tog programa. Kako bi se ispunila obveza izvoza, uvezena osnovna sredstva moraju se iskoristiti za proizvodnju određene količine izvozne robe tijekom određenog razdoblja. Prema politici FT-a 2009.-2014., osnovna sredstva mogu se uvoziti s 0 % stope carine u okviru EPCGS-a, ali u takvom slučaju razdoblje za ispunjenje izvozne obveze je kraće.

(53)

Nositelj dozvole EPCGS također može nabavljati osnovna sredstva na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može iskoristiti uvoz komponenata oslobođen od carine, koje su potrebne za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. Alternativno, domaći proizvođač može zahtijevati korist u obliku procijenjenog izvoza u pogledu opskrbe osnovnim sredstvima nositelju dozvole EPCGS.

(54)

EPCG predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos Vlade Indije budući da ta koncesija smanjuje Vladi Indiji prihod od carina koji bi inače bio dospio. Osim toga, smanjenje carine prenosi korist na izvoznika, jer ušteđene carine pri uvozu poboljšavaju likvidnost trgovačkog društva.

(55)

Osim toga, EPCG de iure zavisi o ostvarenom izvozu s obzirom da se takve dozvole ne mogu dobiti bez izvozne obveze. Stoga se smatra specifičnim i prikladnim za uvođenje kompenzacijskih mjera prema članku 4. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(56)

EPCGS se ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Osnovna sredstva nisu uključena u područje primjene tih dozvoljenih sustava, kao što se navodi u Prilogu I. točki (i) Osnovne uredbe, jer se ne koriste u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(57)

Iznos subvencije bio je izračunan, u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva korištena u petrokemijskom segmentu i ostalim sektorima za koje je podnositelj zahtjeva primio koristi, tijekom vremenskog razdoblja koje odražava uobičajeno vrijeme amortizacije takvih osnovnih sredstava u dotičnoj industriji. Kamate su dodane na ovaj iznos kako bi se odrazila puna vrijednost koristi kroz vrijeme. Komercijalna kamatna stopa za kredit koja se primjenjuje na podnositelja zahtjeva za njegovu prodaju tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka smatrala se odgovarajućom za ovu svrhu.

(58)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljuje se prema izvoznom prometu petrokemijskog sektora i ostalih sektora za koje su takve koristi primljene tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza.

(59)

Stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa tijekom RRIP-a iznosi 1,49 %.

(60)

Detaljni opis FMS-a nalazi se u stavcima 3.9.1. do 3.9.2.2 politike FT-a 2004.-2009. i stavcima 3.14.1 do 3.14.3 politike FT-a 2009.-2014. te stavcima 3.20 do 3.20.3 HOP-a I. 2004. do 2009. i stavcima 3.8 do 3.8.2 HOP-a I. 2009.-2014.

(61)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(62)

Na temelju ovog programa izvoz svih proizvoda u zemlje navedene u Dodatku 37.(C) HOP-a 2004.-2009. i HOP-a I. 2009.-2014. ima pravo na kredit za pristojbe u iznosu od 2,5 % do 3 % vrijednosti FOB proizvodâ koji se izvoze na temelju ovog programa. Određene vrste izvoznih aktivnosti isključene su iz ovog programa, npr. izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/izvozno usmjerenih jedinica. Iz ovog programa isključene su i određene vrste proizvoda, npr. dijamanti, plemeniti metali, rude, žitarice, šećer i naftni derivati.

(63)

Krediti za pristojbe na temelju FMS-a slobodno se mogu prenositi i vrijede 24 mjeseca od datuma izdavanja odgovarajuće potvrde o pravu na kredit. Mogu se koristiti za plaćanje carina na kasnije uvoze svih ulaznih materijala ili roba, uključujući osnovna sredstva.

(64)

Potvrda o pravu na kredit izdaje se u pristaništu iz kojeg je izvoz obavljen i nakon obavljenog izvoza ili otpreme robe. Sve dok podnositelj zahtjeva ne dostavi tijelima preslike svih odgovarajućih izvoznih dokumenata (npr. izvozni nalog, račune, otpremnice, bankovne potvrde o realizaciji), Vlada Indije ne odlučuje o odobravanju kredita za pristojbe.

(65)

FMS predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit za pristojbu po FMS-u je financijski doprinos Vlade Indije, jer će se kredit s vremenom iskoristiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod Vlade Indije od pristojbi koji bi u suprotnom bio dospio. Nadalje, kredit za pristojbu po FM-u prenosi korist na izvoznika, jer poboljšava njegovu likvidnost.

(66)

Nadalje, FMS de iure zavisi o ostvarenom izvozu te se stoga smatra specifičnim i primjerenim za uvođenje kompenzacijskih mjera prema članku 4. stavku 4. točki (a) Osnovne uredbe.

(67)

Ovaj se program ne može smatrati dozvoljenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki (i), Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) osnovnoj Uredbi. Izvoznik nema obvezu doista koristiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno iskorištene ulazne materijale. Nema sustava niti postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni faktori koriste u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu točke (i) Priloga I. i Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Izvoznik ispunjava uvjete za koristi FMS-a bez obzira na to uvozi li uopće bilo kakve ulazne materijale. Da bi dobio koristi, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te nije potrebno da dokaže da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici, koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze nikakvu robu koja bi se mogla koristiti kao ulazni materijal, još uvijek imaju pravo na koristi od FMS-a. Osim toga, izvoznik može koristiti kredit za pristojbe po FMS-u kako bi uvozio osnovna sredstva, iako osnovna sredstva nisu uključena u područje primjene dozvoljenih sustava povrata carina, kao što se navodi u Prilogu I. točki (i) Osnovne uredbe, jer se ne koriste u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(68)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je u pogledu koristi prenesene na primatelja za izvoz dotičnog proizvoda, koja je ustanovljena tijekom RRIP-a i koju je proizvođač izvoznik koji surađuje knjižio prema dospijeću kao prihod u fazi izvoznog posla. U skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 3. osnovne Uredbe, ovaj iznos subvencije dodjeljuje se prema izvoznom prometu od prodaje dotičnog proizvoda tijekom RRIP-a kao primjereni nazivnik, jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s izrađenim, proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(69)

U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, pristojbe koje se obvezno plaćaju za ishođenje subvencije odbijale su se, prema članku 7. stavku 1. točki (a) osnovne Uredbe, od tako utvrđenih kredita, čime iznos subvencije postaje brojnik.

(70)

Stopa subvencije utvrđene u pogledu ovog programa za podnositelja zahtjeva za RRIP-a iznosi 0,87 %.

(71)

Tijekom ispitnog postupka je utvrđeno da podnositelj zahtjeva nije dobio nikakve koristi na temelju FPS-a tijekom RRIP-a. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

(72)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da podnositelj zahtjeva tijekom RRIP-a nije dobio nikakve koristi na temelju programa ITES. Stoga se nije smatralo potrebnim dalje analizirati ovaj program u ovom ispitnom postupku.

(73)

Država Gudžarat dodjeljuje prihvatljivim industrijskim poduzećima poticaje u obliku izuzeća i/ili odgode poreza na prodaju i nabavu kako bi potaknula industrijski razvoj gospodarski zaostalih područja u državi.

(74)

Detaljan opis ovog programa kako ga primjenjuje Vlada Gudžarata određen je Odluci Vlade Gudžarata br. INC-1095/2000(3)/I od 11. rujna 1995., Vladinoj obavijesti, odjel za financije br. (GHN-43) VAT-2006/S. 5(2)(2)-TH od 1. travnja 2006. i Pravilu 18.A Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost države Gudžarat (2006.).

(75)

Trgovačka društva koja osnivaju nove industrijske pogone ili značajno proširuju postojeći industrijski pogon u zaostalim područjima ostvaruju uvjete za koristi na temelju ovog programa. Međutim, postoji iscrpni popisi neprihvatljivih industrija koje sprječavaju trgovačka društva u određenim područjima djelatnosti na korištenje poticaja.

(76)

Na temelju ovog programa trgovačka društva moraju ulagati u zaostala područja. Ta područja, koja predstavljaju određene teritorijalne jedinice Gudžarata razvrstana su prema svojem gospodarskom razvoju u nekoliko različitih kategorija, dok istodobno postoje područja koja su isključena ili „zabranjena” za primjenu programa poticaja. Glavni kriteriji za utvrđivanje iznosa poticaja su veličina ulaganja i područje na kojem poduzeće jest ili će biti smješteno.

(77)

Poticaju se mogu dodijeliti u svakom trenutku s obzirom da nema rokova niti za podnošenje zahtjeva za poticaje niti za ispunjavanje količinskih kriterija.

(78)

Ovaj program predviđa subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Predstavlja financijski doprinos Vlade Gudžarata, jer dodijeljeni poticaji, u ovom slučaju izuzeća od poreza na prodaju ili nabavu, smanjuju prihod od poreza koji bi inače bio dospio. Osim toga, ti poticaju dodjeljuju korist trgovačkom društvu, jer poboljšavaju njegovo financijsko stanje s obzirom da se ne plaćaju porezi koji bi inače bili plativi.

(79)

Nadalje, ovaj program je specifičan za određenu regiju u smislu članka 4. stavka 2. točke (a) i članka 4. stavka 3. Osnovne uredbe, jer je dostupan samo određenim trgovačkim društvima koja su ulagala u određena zemljopisna područja koja su u nadležnosti dotične države. Nije dostupan trgovačkim društvima koja se nalaze izvan tih područja i, osim toga, razina koristi razlikuje se prema dotičnog području.

(80)

CIIS Vlade Gudžarata je stoga podložan uvođenju kompenzacijskih mjera.

(81)

Podnositelj zahtjeva je tvrdio da više ne ispunjava uvjete za koristi na temelju CIIS-a za jedan od svojih pogona. Ta je tvrdnja potvrđena ispitnim postupkom. U slučaju drugog pogona, prihvatljivost trgovačkog društva prestala je važiti tijekom trenutačnog ispitnog postupka. Subvencije primljene za djelatnosti tih pogona stoga nisu izračunate u obzir prilikom izračuna iznosa subvencije.

(82)

Iznos subvencije izračunan je na temelju iznosa poreza na prodaju i nabavu koji je obično plativ tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka, ali koji je ostao neplaćen na temelju ovog programa. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, iznos subvencije (brojnik) dodijeljen je prema ukupnom prometu od prodaje tijekom razdoblja revizije ispitnog postupka kao primjereni nazivnik, jer subvencija ne zavisi od izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama. Dobivena stopa subvencije iznosila je 0,31 %.

(83)

Ukupni iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere, određen u skladu s odredbama Osnovne uredbe, izražen ad valorem, za podnositelja zahtjeva iznosi 10,73 %. Ovaj iznos subvencioniranja prelazi prag de minimis koji se spominje u članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe.

(84)

Stoga se smatra, na temelju članka 18. Osnovne uredbe, da je subvencioniranje nastavljeno tijekom RRIP-a.

(85)

U skladu s člankom 19. stavkom 2. Osnovne uredbe, također je ispitano jesu li se okolnosti vezane uz subvencioniranje značajno promijenile tijekom RRIP-a.

(86)

Utvrđeno je da je tijekom RRIP-a podnositelj zahtjeva nastavio koristiti subvencioniranje Vlade Indije protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere. Nadalje, stopa subvencije utvrđena tijekom ove revizije znatno je niža od one utvrđene tijekom zadnje revizije ispitnog postupka. Dokazi da se programi neće nastaviti ili da će se uvesti novi programi u bližoj budućnosti nisu dostupni.

(87)

Budući da se pokazalo da podnositelj zahtjeva prima manju subvenciju nego ranije i da će vjerojatno nastaviti primati subvencije u iznosu manjem od onoga koji je utvrđen tijekom zadnje revizije ispitnom postupku, zaključuje se da nastavljanje s postojećom mjerom više od subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere i koja nanosi štetu te da visinu mjera stoga treba izmijeniti kako bi odražavala nove nalaze.

(88)

U skladu s člankom 19. Osnovne uredbe i pravnim razlozima ove revizije navedenima u obavijesti o pokretanju postupka, utvrđeno je da se marža subvencioniranja u pogledu podnositelja zahtjeva smanjila s 13,8 % na 10,7 % te, stoga, stopu kompenzacijske pristojbe, uvedenu za ovog proizvođača izvoznika Uredbom (EZ) br. 1286/2008 treba izmijeniti na odgovaraju način.

(89)

Izmijenjenu stopu kompenzacijske pristojbe treba utvrditi na razini nove stope subvencioniranja utvrđenoj tijekom ove revizije, s obzirom da marže štete izračunane u početnom antisubvencijskom ispitnom postupku ostaju više.

(90)

U početnom antisubvencijskom ispitnom postupku, kako bi se izbjeglo da fluktuacije cijena PET-a proizašle iz razlika u cijenama sirove nafte dovedu do viših pristojba, odlučeno je da mjere trebaju biti u obliku specifične pristojbe. Smatra se da ovaj pristup treba slijediti i u ovoj revizije zbog istih razloga. Revidirani iznos specifične pristojbe stoga iznosi 90,4 EUR po toni.

(91)

Izmjena stope kompenzacijske pristojbe utjecat će na konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom (EZ) br. 192/2007 na uvoz PET-a koji proizvodi podnositelj zahtjeva.

(92)

U svim prethodnim ispitnim postupcima antidampinška pristojba prilagođena je kako bi se izbjeglo svako dvostruko računanje učinaka koristi izvozne subvencije. U tom pogledu, članak 14. stavak 1. Osnovne antidampinške uredbe i članak 24. stavak 1. Osnovne uredbe predviđaju da ni jedan proizvod ne podliježe i antidampinškim i kompenzacijskim mjerama za potrebe rješavanja jedne te iste situacije koja proizlazi iz dampinga ili subvencioniranja izvoza. U početnom ispitnom postupku utvrđeno je, kao i u ovoj reviziji, da određeni programi subvencija koji su ispitani i za koje je utvrđeno da se protiv njih mogu uvesti kompenzacijske mjere, predstavljaju izvozne subvencije u smislu članka 4. stavka 4. točke (a) Osnovne uredbe. U pogledu ostalih programa subvencija, a posebno CIIS-a Vlade Gudžarata, nije bilo dokaza i nisu dani nikakvi argumenti koji pokazuju jesu li i u kojoj mjeri iste subvencije dva puta prebijene kada su antidampinške i kompenzacijske pristojbe istodobno uvedene na isti uvozni proizvod. Točnije, nema dokaza da je CIIS snizio izvozne cijene proizvoda na drukčiji način od cijene proizvoda koji se prodaju na domaćem tržištu. Stoga, CIIS utječe na cijene po kojima proizvođač prodaje svoju robu na domaćem tržištu i na izvoznim tržištima jednako i u jednakoj mjeri.

(93)

Kao takve, te su subvencije utjecale na izvoznu cijenu podnositelja zahtjeva i time su dovele do povećane marže dampinga. Drugim riječima, konačne dampinške marže utvrđene u početnom antidampinškom ispitnom postupku djelomično su bile posljedica postojanja izvoznih subvencija.

(94)

Slijedom toga, stope konačne antidampinške pristojbe za podnositelja zahtjeva moraju se sada prilagoditi tako da se u obzir uzme revidirana razina koristi dobivene od izvoznih subvencija tijekom RRIP-a u ovoj reviziji kako bi odražavale antidampinšku maržu preostalu nakon uvođenja prilagođene konačne kompenzacijske pristojbe za uklanjanje učinka izvoznih subvencija.

(95)

Drugim riječima, nove razine subvencija trebat će uzeti u obzir za potrebe prilagodbe dampinških marža koje su prethodno utvrđene.

(96)

Stopa antidampinške pristojbe za podnositelja zahtjeva stoga treba iznositi 132,6 EUR po toni.

(97)

Podnositelj zahtjeva i ostale dotične stranke obaviješteni su o činjenicama i razmatranjima na temelju koji se namjeravalo predložiti prekidanje ispitnog postupka,