15/Sv. 23

HR

Službeni list Europske unije

274

L 215/4

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o određivanju najvećih dopuštenih količina za određene kontaminante u hrani (2) određuje najveće dopuštene količine za benzo(a)piren u različitim vrstama hrane.

(2)

Benzo(a)piren spada u skupinu policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH, polycyclic aromatic hydrocarbons) i koristi se kao marker za prisutnost i učinak kancerogenih PAH-ova u hrani na temelju znanstvenog mišljenja bivšeg Znanstvenog odbora za prehranu (SCF, Scientific Committee on Food) (3). U svojem mišljenju iz prosinca 2002. SCF je preporučio da su potrebne daljnje analize relativnih omjera ovih PAH-ova u hrani kako bi se u budućnosti moglo odrediti treba li zadržati benzo(a)piren kao marker ili ne.

(3)

Države članice su prikupile nove podatke o prisutnosti kancerogenih PAH-ova u hrani u okviru Preporuke Komisije 2005/108/EZ (4). Komisija je zatražila od Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA, European Food Safety Authority) reviziju mišljenja SFC-a uzimajući u obzir nove podatke o prisutnosti, druge relevantne nove znanstvene informacije kao i pristup granice izloženosti (MOE, Margin of Exposure). U okviru ove revizije od EFSA-e je zatražena ponovna procjena prikladnosti zadržavanja benzo(a)pirena kao markera.

(4)

Znanstveni panel za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM Panel) EFSA-e donio je mišljenje o policikličkim aromatskim ugljikovodicima u hrani 9. lipnja 2008. (5). u svojem mišljenju EFSA je zaključila da benzo(a)piren nije odgovarajući marker za prisutnost policikličkih aromatskih ugljikovodika u hrani i da bi sustav od četiri specifične tvari (PAH4 (6)) ili osam specifičnih tvari (PAH8 (7)) bio najprikladniji pokazatelj za (PAH) u hrani. EFSA je također zaključila da sustav od osam tvari (PAH8) ne bi osigurao puno veću dodanu vrijednost u odnosu na sustav s četiri tvari (PAH4).

(5)

Nadalje, CONTAM Panel je zaključio koristeći pristup granice izloženosti (MOE) da je ugroženost zdravlja potrošača pri prosječnoj procijenjenoj prehrambenoj izloženosti niska. Međutim, kod potrošača s povećanom potrošnjom granice izloženosti odgovaraju približno ili niže od 10 000, što ukazuje na mogući rizik za zdravlje potrošača.

(6)

Na temelju zaključaka EFSA-e, sadašnji sustav koji koristi benzo(a)piren kao jedini marker za skupinu policikličkih aromatskih ugljikovodika ne može se zadržati. Stoga je potrebna izmjena Uredbe (EZ) br. 1881/2006.

(7)

Potrebno je uvesti nove najveće dopuštene količine za zbroj četiri tvari (PAH4) (benzo(a)piren, benz(a)antracen, benzo(b)fluoranten i krizen), a zadržati odvojene najveće dopuštene količine za benzo(a)piren.

(8)

Takav sustav će osigurati da vrijednosti PAH-ova u hrani budu unutar razina koje ne uzrokuju zabrinutost za zdravlje i da se količina PAH-ova može također kontrolirati u onim uzorcima u kojima benzo(a)piren nije moguće otkriti, ali u kojima su drugi PAH-ovi prisutni.

(9)

Odvojena najveća dopuštena količina za benzo(a)piren se zadržava kako bi se osigurala usporedba s prethodnim i budućim podacima. Nakon nekog vremena, provedbe ove izmjene i na temelju novih podataka koji će nastati u budućnosti, potrebu zadržavanja odvojenih najvećih dopuštenih količina za benzo(a)piren trebat će ponovo procijeniti.

(10)

U pogledu zbroja četiri tvari (PAH4), koncentracije na donjoj granici potrebno je koristiti kao temelj za odluke o sukladnosti.

(11)

Najveće dopuštene količine za policikličke aromatske ugljikovodike moraju biti sigurne i onoliko niske koliko je razumno moguće postići (ALARA) na temelju dobre proizvođačke i poljoprivredne/ribarske prakse. Novi podaci o prisutnosti PAH-ova pokazuju da su prirodne (osnovne) koncentracije PAH-ova niže nego se ranije pretpostavljalo u nekim vrstama hrane. Najveće dopuštene količine za benzo(a)piren su stoga bile prilagođene kako bi se uzele u obzir niže realnije prirodne koncentracije u svježim i dimljenim školjkašima.

(12)

Podaci za dimljenu ribu i dimljeno meso također su pokazali da je moguće postići niže granične vrijednosti. Ipak je u nekim slučajevima potrebna prilagodba tehnologije dimljenja koja se sada koristi. Stoga je potrebno, prije početka primjene nižih najvećih dopuštenih količina, uvesti postupak u dvije faze za dimljeno meso i dimljenu ribu koji omogućava prijelazno razdoblje od dvije godine od datuma početka primjene ove Uredbe.

(13)

Ustanovljeno je da dimljene papaline i konzervirane dimljene papaline sadrže više količine PAH-ova nego druga dimljena riba. Potrebno je odrediti posebne najveće dopuštene količine za dimljene papaline i konzervirane dimljene papaline tako da odražavaju vrijednosti koje je moguće postići za ove prehrambene proizvode.

(14)

Prethodne najveće dopuštene količine za benzo(a)piren u „mišićnom mesu ribe osim dimljene ribe” određene su kao pokazatelj mogućeg zagađenja okoliša. Usprkos tome je ustanovljeno da se PAH-ovi brzo metaboliziraju u svježoj ribi i da se ne akumuliraju u mišićnom mesu. Stoga zadržavanje najveće dopuštene količine za PAH-ove u svježoj ribi nije više primjereno.

(15)

Visoke razine PAH-ova su ustanovljene u nekim vrstama toplinski obrađenog mesa i toplinski obrađenih mesnih proizvoda koji se prodaju kao gotov proizvod. Te se razine mogu izbjeći u odgovarajućim uvjetima prerade i ako se koristi odgovarajuća oprema. Stoga je primjereno odrediti najveće dopuštene količine za PAH-ove u mesu i mesnim proizvodima koji su bili podvrgnuti toplinskom postupku obrade za kojeg je poznato da može rezultirati stvaranjem PAH-ova, tj. samo pečenje i priprema na žaru.

(16)

Kakao maslac je bio privremeno izuzet iz postojećih najvećih dopuštenih količina za benzo(a)piren u uljima i mastima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1881/2006, a mogućnost primjerenosti ponovnog određivanja najvećih dopuštenih količina za PAH-ove u kakao maslacu bila je predviđena do prvog travnja 2007. Ponovno određivanje je tada bilo odgođeno u očekivanju rezultata znanstvene procjene PAH-ova koju je tada provodila EFSA.

(17)

Kakao maslac sadrži više razine PAH-ova od drugih ulja i masti. To se prvenstveno događa zbog neodgovarajućih načina sušenja kakao zrna i činjenice da se kakao maslac ne može rafinirati kao druga biljna ulja i masti. Kakao maslac je glavni sastojak sirovih kakao proizvoda (npr. kakao zrna, kakao masa, komadići zrna kakaa ili liker od kakaa) i prisutan je u čokoladi i drugim proizvodima od kakaa koje često konzumiraju djeca. Pridonosi tako izloženosti ljudi, a posebno izloženosti djece. Stoga je potrebno odrediti najveće dopuštene količine za PAH-ove u kakao zrnu i proizvodima dobivenim od njih, što također uključuje kakao maslac.

(18)

Najveće dopuštene količine za PAH-ove u kakao zrnima trebaju se odrediti na razinama koje su niske onoliko koliko je moguće razumno postići i uzimajući u obzir sadašnje tehnološke mogućnosti država proizvođača. One moraju biti određene na temelju masti, jer su PAH-ovi koncentrirani u masnim frakcijama kakao maslaca. Kako bi se omogućilo državama proizvođačima da naprave tehnološka poboljšanja zbog prilagodbe ovim najvećim dopuštenim količinama, potrebno je odgoditi datum početka primjene najvećih dopuštenih količina za kakao zrna i proizvode dobivene od njih. Pored toga, u početku je potrebno primjenjivati na ove proizvode višu najveću dopuštenu količinu za zbroj ove četiri tvari. Nakon prijelaznog razdoblja od dvije godine potrebno je primjenjivati nižu najveću dopuštenu količinu. Potrebno je redovito pratiti razine PAH-ova u kakao zrnu i proizvodima dobivenim od njih kako bi se mogla procijeniti mogućnost daljnjeg smanjenja najvećih dopuštenih količina u budućnosti.

(19)

Podaci su pokazali da kokosovo ulje može sadržavati veće količine PAH4 nego ostala biljna ulja i masti. Razlog za to je proporcionalno veća prisutnost benz(a)antracena i krizena koja se ne može lako ukloniti tijekom rafinacije kokosovog ulja. Potrebno je stoga odrediti posebne najveće dopuštene količine za kokosovo ulje na razinama koje su onoliko niske koliko je razumno moguće postići i uzimajući u obzir sadašnje tehnološke mogućnosti država proizvođača. S obzirom da se očekuju tehnološka poboljšanja u državama proizvođačima, razine PAH-ova u kokosovom ulju moraju se redovito pratiti zbog procjene mogućnosti daljnjeg smanjenja najvećih dopuštenih količina u budućnosti.

(20)

Trenutni podaci o prisutnosti PAH-ova u žitaricama i povrću su ograničeni. Dostupni podaci ukazuju da žitarice i povrće sadrže prilično niske količine PAH-ova. Niske količine koje pokazuju trenutačno dostupni podaci ne opravdavaju neposredno određivanje najvećih dopuštenih količina. Unatoč tome, prema EFSA-i žitarice i povrće značajno doprinose izloženosti ljudi zbog njihove visoke potrošnje. Stoga je potrebno i dalje pratiti razine PAH-ova u ove dvije skupine proizvoda. Na temelju daljnjih podataka, procijenit će se potreba za određivanje najvećih dopuštenih količina.

(21)

Visoke razine PAH-ova ustanovljene su u nekim dodacima prehrani. Unatoč tome, podaci su različiti i ovise o specifičnoj vrsti dodataka prehrani. Potrebni su daljnji podaci o dodacima prehrani i potrebno ih je prikupiti. U trenutku kada podaci budu dostupni, procijenit će se potreba za određivanje najvećih dopuštenih količina za PAH-ove u dodacima prehrani.

(22)

Državama članicama i subjektima u poslovanju s hranom potrebno je omogućiti dovoljno vremena za prilagodbu najvećim dopuštenim količinama koje određuje ova Uredba. Stoga je potrebno odgoditi datum početka primjene ove Uredbe. Potrebno je predvidjeti prijelazno razdoblje za proizvode koji su već stavljeni na tržište prije datuma početka primjene izmjena koje uvodi ova Uredba.

(23)

Mjere predviđene ovom Uredbom su u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i nisu im se usprotivili ni Europski parlament ni Vijeće,

1.

Odjeljak 6.: Policiklički aromatski ugljikovodici zamjenjuje se sljedećim:

„Odjeljak 6.:   Policiklički aromatski ugljikovodici

2.

Bilješka (35) se briše.