15/Sv. 22

HR

Službeni list Europske unije

281

---

32011R0691

---

L 192/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

---

UREDBA (EU) br. 691/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 6. srpnja 2011.

o europskim ekonomskim računima okoliša

(Tekst značajan za EGP)

(691/2011/EU)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Člankom 3. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji predviđeno je, između ostalog, da Unija „radi na održivom razvoju Europe koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka te visokoj razini zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša.”

(2)

Odlukom br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog programa djelovanja Zajednice za okoliš (2) potvrđuje se nužnost pouzdanih informacija o stanju okoliša kao i o ključnim trendovima, pritiscima i pokretačima ekoloških promjena za razvoj učinkovite politike i njezinu primjenu, te općenito za jačanje uloge građana. Trebalo bi razviti instrumente kako bi se povećala osviještenost javnosti o ekološkim učincima gospodarskih djelatnosti.

(3)	Znanstveno utemeljen pristup mjerenju pomanjkanja resursa će u budućnosti biti ključan za održivi razvoj Unije.

(4)

Odlukom 1578/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o Statističkom programu Zajednice od 2008. do 2012. (3) jasno se upućuje na potrebu za visoko kvalitetnim statistikama i računima u području okoliša. Nadalje, u okviru glavnih inicijativa za razdoblje od 2008. do 2012. navodi se da bi trebalo razviti pravne temelje, prema potrebi, za ključna područja prikupljanja podataka o okolišu koja trenutačno nisu obuhvaćena pravnim aktima.

(5)

U Komunikaciji od 20. kolovoza 2009. pod naslovom „BDP i dalje: mjerenje napretka u svijetu koji se mijenja”, Komisija je prepoznala potrebu za dopunjavanjem postojećih pokazatelja podacima koji uključuju ekološke i društvene aspekte kako bi se omogućilo donošenje dosljednije i sveobuhvatnije politike. S tim ciljem, ekonomski računi okoliša omogućuju praćenje pritisaka gospodarstva na okoliš i proučavanje mogućnosti za njihovo smanjivanje. Ekonomski računi okoliša pokazuju međudjelovanje čimbenika gospodarstva, domaćinstava i okoliša te stoga pružaju više informacija nego nacionalni računi pojedinačno. Značajan su izvor podataka za odluke o okolišu i Komisija bi ih trebala uzeti u obzir pri sastavljanju procjena učinaka. U skladu s načelima održivog razvoja i težnjom da se ostvari gospodarstvo s učinkovitom raspodjelom resursa i niskom razinom onečišćenja, uklopljeno u Strategiju Europa 2020. i razne važne inicijative, razvoj okvira podataka koji pored ekonomskih pitanja dosljedno uključuje i pitanja okoliša postaje tim više nezaobilazna potreba.

(6)

Europski sustav računa (ESA), uspostavljen Uredbom Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (4) (ESA 95), koji je u skladu sa Sustavom nacionalnih računa (SNA) koji je u veljači 1993. usvojila Statistička komisija Ujedinjenih naroda, glavni je alat na kojem se temelji ekonomska statistika Unije kao i mnogi ekonomski pokazatelji (uključujući BDP). Okvir ESA-e može se koristiti za analizu i ocjenu raznih aspekata gospodarstva (npr. strukture gospodarstva, posebnih dijelova, razvoja tijekom vremena), no za neke specifične potrebe, kao što je analiza međudjelovanja između okoliša i gospodarstva, najbolje je rješenje uspostaviti zasebne satelitske račune.

(7)	Europsko vijeće u svojim je zaključcima iz lipnja 2006. pozvalo Uniju i države članice da prošire nacionalne račune na ključne aspekte održivog razvoja. Nacionalne račune bi stoga trebalo dopuniti integriranim ekonomskim računima okoliša koji će osiguravati potpuno dosljedne podatke.

(8)

Vrlo je važno da se europski ekonomski računi okoliša, čim sustav postane u potpunosti operativan, aktivno i točno koriste u svim državama članicama i u donošenju svih relevantnih politika Unije kao ključan temelj za procjene učinaka, zakonodavne prijedloge i druge značajne rezultate političkog procesa.

(9)	Pravodobniji podaci se mogu dobiti i kratkoročnim prognoziranjem, koje daje pouzdane procjene pomoću statističkih metoda sličnih onima koje se koriste za predviđanje.

(10)

Satelitski računi omogućuju proširenje analitičkih mogućnosti nacionalnog računovodstva na odabrana društveno osjetljiva područja, kao što su pritisci na okoliš zbog čovjekove djelatnosti, na fleksibilan način, bez preopterećivanja ili ometanja središnjeg sustava. Satelitski računi trebali bi biti na raspolaganju javnosti redovito i u razumljivom obliku.

(11)

Sustav integriranih ekonomskih računa okoliša (SEEA) koji su zajednički razvili Ujedinjeni narodi, Europska komisija, Međunarodni monetarni fond, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Svjetska banka je satelitski sustav Sustava nacionalnih računa (SNA). Unutar zajedničkog okvira on udružuje informacije o gospodarstvu i okolišu s ciljem mjerenja doprinosa okoliša gospodarstvu i učinka gospodarstva na okoliš. Donositeljima politika osigurava indikatore i opisne statistike za praćenje tih međudjelovanja, kao i bazu podataka za strateško planiranje i analizu politike s ciljem pronalaženja održivijih putova razvoja.

(12)

Koliko je god to moguće, sustav SEEA združuje i integrira različite kategorije ekonomskih računa okoliša. Općenito, sve te kategorije proširuju postojeće koncepte troška, stvaranja kapitala i kapitalnih zaliha iz sustava SNA tako da ih dopunjuju dodatnim podacima u fizičkom smislu kako bi se obuhvatili troškovi okoliša i korištenje prirodnih resursa u proizvodnji, ili ih mijenjaju uključivanjem tih učinaka izraženih u novcu. U okviru tog općenitog usmjerenja, različite postojeće kategorije znatno se razlikuju prema metodologiji i prema pitanjima okoliša na koje se odnose.

(13)

Komisija je predstavila svoju prvu strategiju „zelenog računovodstva” 1994. godine. Od tada su Komisija (Eurostat) i države članice razvijale i testirale računovodstvene metode do mjere da nekoliko država članica sada redovito osigurava prve skupine ekonomskih računa okoliša. Najčešći su računi o fizičkom toku emisija u zrak (uključujući stakleničke plinove) i utrošku materijala, te novčani računi o izdacima za zaštitu okoliša i o porezima za okoliš.

(14)	Jedan od ciljeva za razdoblje na koje se odnosi Statistički program Zajednice od 2008. do 2012. je pokretanje inicijativa za nadomještanje sporazumâ zakonodavstvom Unije u određenim područjima u kojima se europske statistike redovito proizvode i dovoljno su razvijene.

(15)

Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici (5) osigurava se referentni okvir za europske ekonomske račune okoliša. Posebno se zahtijeva usklađenost europske statistike s načelima profesionalne neovisnosti, nepristranosti, objektivnosti, pouzdanosti, povjerljivosti statističkih podataka i troškovne učinkovitosti.

(16)	S obzirom da je u tijeku razvoj različitih skupina ekonomskih računa okoliša koje nisu razvijene u jednakoj mjeri, trebalo bi usvojiti modularnu strukturu koja bi osiguravala odgovarajuću fleksibilnost i između ostalog omogućavala uvođenje novih modula.

(17)	Trebalo bi oblikovati program pilot istraživanja radi boljeg izvješćivanja i kvalitete podataka, boljih metodologija i pripreme za daljnji razvoj.

(18)	Prije uvođenja dodatnih zahtjeva u pogledu izvješćivanja trebalo bi provesti ocjenu izvedivosti.

(19)	Komisija bi trebala biti ovlaštena za odobravanje odstupanja državama članicama tijekom prijelaznih razdoblja ako su potrebne značajne prilagodbe njihovih nacionalnih statističkih sustava.

(20)	Unija bi trebala poticati uvođenje ekonomskih računa okoliša u trećim zemljama, a posebno u onima koje dijele prirodne resurse (pretežno vodu) s državama članicama.

(21)

S obzirom da se cilj ove Uredbe, a to je uspostavljanje zajedničkog okvira za prikupljanje, pripremanje, slanje i ocjenjivanje europskih ekonomskih računa okoliša, ne može u dovoljnoj mjeri postići na razini država članica, već se može bolje postići na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi okvire onog što je potrebno za postizanje tog cilja.

(22)

Komisiji bi se u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala delegirati ovlast za donošenje akata radi prilagodbe modula razvoju zaštite okoliša, gospodarstva ili tehnologije, kao i radi osiguravanja metodoloških smjernica. Posebno je važno da Komisija pri svojem pripremnom radu provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući na razini stručnjaka. Komisija bi pri pripremanju i sastavljanju delegiranih akata trebala osigurati slanje bitnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću, istodobno, pravodobno i na odgovarajući način.

(23)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela o mehanizmima država članica za kontrolu izvršavanja provedbenih ovlasti Komisije (6).

(24)	Provedeno je savjetovanje s Odborom Europskog statističkog sustava,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se zajednički okvir za prikupljanje, pripremanje, slanje i ocjenjivanje europskih ekonomskih računa okoliša s ciljem oblikovanja ekonomskih računa okoliša kao satelitskih računa sustava ESA 95, osiguranjem metodologije, zajedničkih normi, značenja pojmova, klasifikacija i računovodstvenih pravila koje treba koristiti kod pripremanja ekonomskih računa okoliša.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe koriste se sljedeće definicije:

1.	„emisije u zrak” znači fizički tok plinovitih ili čestičnih materijala iz nacionalnog gospodarstva (procesa proizvodnje ili potrošnje) u atmosferu (kao dio sustava okoliša);

2.	„porez vezan za okoliš” znači porez čija je porezna osnovica fizička jedinica (ili nadomjestak za fizičku jedinicu) nečega što ima dokazan specifičan negativan učinak na okoliš i koji je u ESA 95 utvrđen kao porez;

3.	„računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu (EW-MFA)” znači dosljedne zbirke inputa materijala u nacionalna gospodarstva, promjena u zalihama materijala unutar gospodarstva i outputi materijala u druga gospodarstva ili u okoliš.

Članak 3.

Moduli

1.   Ekonomski računi okoliša koje treba pripremati u zajedničkom okviru iz članka 1. razvrstavaju se u sljedeće module:

(a)	modul za račune emisija u zrak, kako je utvrđeno u Prilogu I.;

(b)	modul za poreze vezane za okoliš prema gospodarskoj djelatnosti, kako je utvrđeno u Prilogu II.;

(c)	modul za račune tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu, kako je utvrđeno u Prilogu III.

2.   Svaki prilog sadrži sljedeće informacije:

(a)	ciljeve radi kojih se pripremaju računi;

(b)	obuhvat računa;

(c)	popis značajki za koje se pripremaju i šalju podaci;

(d)	prvu referentnu godinu, učestalost i rokove dostavljanja za pripremu računa;

(e)	tablice za izvješćivanje;

(f)	najdulje moguće trajanje prijelaznog razdoblja iz članka 8. tijekom kojeg Komisija može odobriti odstupanja.

3.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata kada je potrebno uzeti u obzir razvoj zaštite okoliša, gospodarstva ili tehnologije, u skladu s člankom 9.:

(a)	radi osiguravanja metodoloških smjernica; i

(b)	radi ažuriranja priloga iz stavka 1. u pogledu informacija iz stavka 2. točaka (c) do (e).

Pri izvršavanju svoje ovlasti prema ovom stavku, Komisija osigurava da njezini delegirani akti ne nameću značajna dodatna administrativna opterećenja državama članicama i jedinicama ispitanika.

Članak 4.

Pilot istraživanja

1.   Komisija sastavlja program pilot istraživanja koje države članice provode dobrovoljno radi razvoja izvješćivanja i poboljšanja kvalitete podataka, uspostavljanja dugoročnih nizova i razvoja metodologije. Program uključuje pilot istraživanja kojima se ispituje izvodivost uvođenja novih modula ekonomskih računa okoliša. Pri sastavljanju programa Komisija osigurava da se državama članicama i jedinicama ispitanika ne nameću dodatna administrativna ili financijska opterećenja.

2.   Komisija ocjenjuje i objavljuje rezultate pilot istraživanja uzimajući u obzir korist dostupnosti podataka u odnosu na trošak prikupljanja i administrativno opterećenje izvješćivanja. Ti se rezultati uzimaju u obzir u prijedlozima za uvođenje novih modula ekonomskih računa okoliša koje Komisija može uključiti u izvješće iz članka 10.

Članak 5.

Prikupljanje podataka

1.   Države članice prikupljaju potrebne podatke za bilježenje značajki iz članka 3. stavka 2. točke (c) u skladu s prilozima ovoj Uredbi.

2.   Države članice prikupljaju potrebne podatke koristeći kombinacije različitih izvora navedenih dalje u tekstu i poštujući načelo administrativnog pojednostavljenja:

(a)

ankete;

(b)	postupci statističkih procjena u slučajevima kada neke značajke nisu zabilježene za sve jedinice;

(c)	administrativni izvori.

3.   Države članice obavješćuju Komisiju i dostavljaju pojedinosti o korištenim metodama i izvorima.

Članak 6.

Dostavljanje Komisiji (Eurostat)

1.   Države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju podatke utvrđene u prilozima, uključujući povjerljive podatke, u rokovima koji su utvrđeni u prilozima.

2.   Podaci se dostavljaju u odgovarajućem tehničkom formatu koji Komisija treba utvrditi provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti usvajaju u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

Članak 7.

Ocjena kvalitete

1.   Za potrebe ove Uredbe na podatke koji se trebaju dostaviti primjenjuju se mjerila kvalitete iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

2.   Države članice dostavljaju Komisiji (Eurostat) izvješće o kvaliteti dostavljenih podataka.

3.   Primjenjujući mjerila kvalitete iz stavka 1. na podatke obuhvaćene ovom Uredbom, Komisija donosi provedbene akte radi utvrđivanja načina, strukture i učestalosti izvješća o kvaliteti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

4.   Komisija (Eurostat) ocjenjuje kvalitetu dostavljenih podataka i može u roku od jednog mjeseca od primitka podataka zatražiti od predmetne države članice da prema potrebi dostavi dodatne informacije o podacima ili revidiran skup podataka.

Članak 8.

Odstupanja

1.   Komisija može donijeti provedbene akte kako bi odobrila odstupanja državama članicama tijekom prijelaznih razdoblja iz priloga ako su potrebne značajne prilagodbe njihovih nacionalnih statističkih sustava. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 11. stavka 2.

2.   Za potrebe odobravanja odstupanja iz stavka 1., zainteresirana država članica mora Komisiji dostaviti odgovarajuće utemeljen zahtjev do 12. studenoga 2011.

Članak 9.

Izvršenje delegiranja

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenim u ovom članku.

2.   Ovlast iz članka 3. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od 5 godina počevši od 11. kolovoza 2011. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije 9 mjeseci prije kraja petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament i Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament i Vijeće u roku od 2 mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok može produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 10.

Izvješće i preispitivanje

Do 31. prosinca 2013. i svake 3 godine nakon toga, Komisija dostavlja izvješće o primjeni ove Uredbe Europskom parlamentu i Vijeću. U tom izvješću posebno ocjenjuje kvalitetu dostavljenih podataka, metode prikupljanja podataka, administrativno opterećenje na države članice i jedinice koje izvješćuju, kao i izvedivost i učinkovitost tih statistika.

Izvješće prema potrebi i uzimajući u obzir rezultate iz članka 4. stavka 2. prate prijedlozi:

—

za uvođenje novih modula ekonomskih računa okoliša, kao što su izdaci za zaštitu okoliša i prihodi od zaštite okoliša (EPER)/računi izdataka za zaštitu okoliša (EPEA), sektor ekoloških dobara i usluga (EGSS), energetski računi, transferi (subvencije) vezani za okoliš, računi korištenja resursa i izdataka za upravljanje (RUMEA), vodni računi (kvantitativni i kvalitativni), računi otpada, računi šuma, računi usluga ekosustava, računi zaliha materijala u cjelokupnom gospodarstvu (EW-MSA) i mjerenje neupotrijebljenih iskopanih zemljanih materijala (uključujući tlo),

—	namijenjeni daljnjem poboljšanju kvalitete podataka i metoda prikupljanja podataka, radi bolje pokrivenosti i usporedivosti podataka i smanjenje administrativnog opterećenja na poslovanje i administraciju.

Članak 11.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor Europskog statističkog sustava osnovan na temelju Uredbe (EZ) br. 223/2009. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 7. lipnja 2011. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 21. lipnja 2011.

(2)  SL L 242, 10.9.2002., str. 1.

(3)  SL L 344, 28.12.2007., str. 15.

(4)  SL L 310, 30.11.1996., str. 1.

(5)  SL L 87, 31.3.2009., str. 164.

(6)  SL L 55, 28.2.2011., str. 13.

---

PRILOG I.

MODUL ZA RAČUNE EMISIJA U ZRAK

Odjeljak 1.

CILJEVI

U računima emisija u zrak bilježe se i predstavljaju podaci o emisijama u zrak na način koji je usklađen sa sustavom nacionalnih računa. U njima se bilježe emisije u zrak nacionalnog gospodarstva raščlanjene prema gospodarskim djelatnostima iz kojih nastaju emisije, kako je opisano u ESA 95. Gospodarske djelatnosti obuhvaćaju proizvodnju i potrošnju.

U ovom su Prilogu utvrđeni podaci koje države članice trebaju prikupljati, pripremati, dostavljati i ocjenjivati za račune emisija u zrak. Ti će se podaci pripremati na način koji povezuje emisije s gospodarskim djelatnostima proizvodnje i potrošnje industrije i domaćinstava. Podaci o neposrednim emisijama koji se šalju na temelju ove Uredbe združivat će se s tablicama gospodarskih inputa i outputa, tablicama ponude i uporabe te podacima o potrošnji domaćinstava koje se već šalju Komisiji (Eurostat) u okviru izvješćivanja na temelju ESA 95.

Odjeljak 2.

OBUHVAT

Računi emisija u zrak imaju jednake granice sustava kao i ESA 95 i isto se temelje na načelu rezidentnosti.

U skladu s ESA 95, pojam rezidentnosti temelji se na sljedećem načelu: jedinica se smatra rezidentnom jedinicom neke države ako ima središte gospodarskog interesa na ekonomskom području te države, tj. ako tijekom duljeg razdoblja (jedne godine ili dulje) obavlja gospodarske djelatnosti na tom području.

Računi emisija u zrak bilježe emisije koje nastaju iz djelatnosti svih rezidentnih jedinica, neovisno o tome gdje te emisije geografski nastaju u stvarnosti.

Računi emisija u zrak bilježe tokove ostataka plinovitih i čestičnih materijala koji potječu iz nacionalnog gospodarstva i utječu u atmosferu. Za potrebe ove Uredbe pojam „atmosfera” odnosi se na dio ekosustava. Granica sustava se odnosi na granicu između nacionalnog gospodarstva (kao dijela gospodarskog sustava) i atmosfere (kao dijela ekosustava). Nakon što pređu granicu sustava, emitirane tvari izvan su čovjekove kontrole i postaju dio prirodnih ciklusa materijala te mogu uzrokovati više vrsta učinaka u okolišu.

Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice pripremaju statistiku o emisijama u zrak sljedećih onečišćujućih tvari:

Naziv emisije u zrak	Simbol emisije u zrak	Jedinica izvješćivanja
Ugljikov dioksid bez emisija iz biomase	CO2	1 000 tona (Gg)
Ugljikov dioksid iz biomase	CO2. biomase	1 000 tona (Gg)
Didušikov oksid	N2O	tone (Mg)
Metan	CH4	tone (Mg)
Perfluorougljici	PFC	tone (Mg) ekvivalenta CO2-
Fluorougljikovodici	HFC	tone (Mg) ekvivalenta CO2-
Sumpor-heksafluorid	SF6	tone (Mg) ekvivalenta CO2-
Dušikovi oksidi	NOX	tone (Mg) ekvivalenta CO2-
Ne-metanski hlapivi organski spojevi	NMVOC	tone (Mg)
Ugljikov monoksid	CO	tone (Mg)
Čestične tvari < 10 μm	PM10	tone (Mg)
Čestične tvari < 2,5 μm	PM2,5	tone (Mg)
Sumporov dioksid	SO2	tone (Mg)
Amonijak	NH3	tone (Mg)

Svi se podaci dostavljaju zaokruženi na jedno decimalno mjesto.

Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI SLANJA

1.	Statistički se podaci pripremaju i dostavljaju jednom godišnje.

2.	Statistički se podaci dostavljaju u roku od 21 mjeseca od kraja referentne godine.

3.

Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, čim postane dostupno dovoljno podataka iz pojedinačnih država, Komisija (Eurostat) priprema procjene ukupnih iznosa na razini EU-27 za glavne agregate ovog modula. Komisija (Eurostat) kad god je to moguće priprema i objavljuje procjene za podatke koje države članice nisu dostavile unutar roka iz točke 2.

4.	Prva referentna godina je godina u kojoj ova Uredba stupa na snagu.

5.	Države članice prilikom dostavljanja prvih podataka uključuju godišnje podatke od 2008. do prve referentne godine.

6.	Prilikom svakog sljedećeg dostavljanja podataka Komisiji, države članice dostavljaju godišnje podatke za godine n-4, n-3, n-2, n-1 i n, pri čemu je n referentna godina.

Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

1.

Za svaku od značajki iz odjeljka 3. pripremaju se podaci na temelju hijerarhijske klasifikacije gospodarskih djelatnosti NACE Rev. 2 (razina agregiranja A*64), koja je potpuno usklađena s ESA 95. Pored toga pripremaju se podaci za: — emisije u zrak iz domaćinstava, — vezne stavke, pod čime se misli na izvješćivanje stavaka koje jasno pomiruju razlike između računa emisija u zrak koji se šalju na temelju ove Uredbe i podataka koji se izvješćuju u službenim nacionalnim inventarima emisija u zrak.

2.

Hijerarhijska klasifikacija iz stavka 1. je sljedeća: Emisije u zrak iz industrije — NACE Rev.2 (A*64) Emisije u zrak iz domaćinstava — Promet — Grijanje/hlađenje — Ostalo Vezne stavke Zbroj računa emisija u zrak (industrija + domaćinstva)   Minus nacionalni rezidenti u inozemstvu – Nacionalna ribarska plovila koja djeluju u inozemstvu – Kopneni promet – Vodni promet – Zračni promet   Plus nerezidenti na teritoriju + Kopneni promet + Vodni promet + Zračni promet   (+ ili –) Ostale prilagodbe i statistička odstupanja   = Ukupne emisije onečišćujuće tvari X kako se izvješćuju UNFCCC-u (1)/CLRTAP-u (2)

Odjeljak 6.

NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA

Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je 2 godine od prvog roka dostavljanja.

---

(1)  Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

(2)  Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka.

---

PRILOG II.

MODUL ZA POREZE VEZANE ZA OKOLIŠ PREMA GOSPODARSKOJ DJELATNOSTI

Odjeljak 1.

CILJEVI

U statistikama poreza vezanih za okoliš bilježe se i predstavljaju podaci sa stajališta poreznih obveznika na način koji je potpuno usklađen s podacima koji se šalju na temelju ESA 95. U njima se bilježe prihodi nacionalnih gospodarstava od poreza vezanih za okoliš prema gospodarskoj djelatnosti. Gospodarske djelatnosti obuhvaćaju proizvodnju i potrošnju.

U ovom su prilogu utvrđeni podaci koje države članice trebaju prikupljati, pripremati, dostavljati i ocjenjivati za prihode od poreza vezanih za okoliš prema gospodarskoj djelatnosti.

Statistike poreza vezanih za okoliš mogu se izravno temeljiti na poreznim statistikama i financijskim statistikama vlade, ali korištenje podataka o porezima koji se šalju na temelju ESA 95, ako je moguće, ima određene prednosti.

Statistike poreza vezanih za okoliš temelje se na iznosima koji se dokazuju ocjenama i izjavama ili vremenski prilagođenim novčanim primicima, kako bi se osigurala dosljednost s ESA 95 i povećala međunarodna usporedivost.

ESA 95 također sadrži informacije o tome koje industrije i sektori plaćaju poreze. Informacije o porezima koje se šalju na temelju ESA 95 mogu se pronaći u računima institucionalnog sektora i tablicama ponude i uporabe.

Odjeljak 2.

OBUHVAT

Porezi vezani za okoliš imaju iste granice sustava kao i ESA 95 i sastoje se od obveznih nepovratnih plaćanja u gotovini ili u naravi koje prikuplja opća država ili institucije Unije.

Porezi vezani za okoliš pripadaju sljedećim kategorijama ESA 95:

—	porezi na proizvodnju i uvoz (D.2),

—	tekući porezi na dohodak, imovinu itd. (D.5),

—	kapitalni porezi (D.91).

Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice pripremaju statističke podatke o porezima vezanim za okoliš prema sljedećim značajkama:

—	porezi na energiju,

—	porezi na transport,

—	porezi na onečišćenje,

—	porezi na prirodne izvore.

Svi se podaci izvješćuju u milijunima u nacionalnoj valuti.

Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI DOSTAVLJANJA

1.	Statistički se podaci pripremaju i dostavljaju jednom godišnje.

2.	Statistički se podaci dostavljaju u roku od 21 mjeseca od kraja referentne godine.

3.

Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, čim postane dostupno dovoljno podataka iz pojedinačnih država, Komisija (Eurostat) priprema procjene ukupnih iznosa na razini EU-27 za glavne agregate ovog modula. Komisija (Eurostat) kad god je to moguće priprema i objavljuje procjene za podatke koje države članice nisu dostavile unutar roka iz točke 2.

4.	Prva referentna godina je godina u kojoj ova Uredba stupa na snagu.

5.	Države članice prilikom dostavljanja prvih podataka uključuju godišnje podatke od 2008. do prve referentne godine.

6.	Prilikom svakog sljedećeg dostavljanja podataka Komisiji, države članice dostavljaju godišnje podatke za godine n-4, n-3, n-2, n-1 i n, pri čemu je n referentna godina.

Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

Za svaku od značajki iz odjeljka 3., o podacima se izvješćuje sa stajališta poreznih obveznika.

O podacima o proizvođačima izvješćuje se raščlanjeno prema hijerarhijskoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti NACE Rev. 2 (razina agregiranja A*64 kako je utvrđena u ESA 95).

O podacima o potrošačima izvješćuje se za:

—	domaćinstva,

—	nerezidente.

Ako se porez ne može pripisati niti jednoj od gore navedenih skupina djelatnosti, o podacima se izvješćuje kao da su neraspoređeni.

Odjeljak 6.

NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA

Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je 2 godine od prvog roka dostavljanja.

---

PRILOG III.

MODUL ZA RAČUNE TOKOVA MATERIJALA U CJELOKUPNOM GOSPODARSTVU (EW-MFA)

Odjeljak 1.

CILJEVI

Računi tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu (EW-MFA) obuhvaćaju sve čvrste, plinovite i tekuće materijale, osim tokova zraka i vode, koji se mjere u jedinicama mase po godini. Kao i sustav nacionalnih računa, EW-MFA imaju dvije glavne namjene. Detaljni tokovi materijala osiguravaju bogatu empirijsku bazu podataka za brojna analitička istraživanja. Isto tako se koriste za pripremu različitih pokazatelja tokova materijala u cjelokupnom gospodarstvu za nacionalna gospodarstva.

U ovom su Prilogu utvrđeni podaci koje države članice moraju prikupljati, pripremati, dostavljati i ocjenjivati za EW-MFA.

Odjeljak 2.

OBUHVAT

Razlika između zaliha i tokova temeljno je načelo sustava toka materijala. Općenito, tok je varijabla koja mjeri količinu u nekom vremenskom razdoblju, dok je zaliha varijabla koja mjeri količinu u određenom trenutku. Računi EW-MFA odgovaraju pojmu toka. Njima se mjeri tok inputa i outputa materijala i promjena zaliha unutar gospodarstva u jedinicama mase godišnje.

Računi EW-MFA usklađeni su s načelima sustava nacionalnih računa, kao što je načelo rezidentnosti. Oni prate tokove materijala koji su povezani s djelatnostima svih rezidentnih jedinica nacionalnog gospodarstva, neovisno o njihovoj geografskoj lokaciji.

U računima EW-MFA postoje dvije važne vrste toka materijala koji prelaze granice sustava:

1.	tokovi materijala između nacionalnog gospodarstva i prirodnog okoliša. Sastoje se od iskorištavanja materijala (tj. sirovina ili neobrađenih materijala) i ispuštanja materijala (koji se često nazivaju ostacima) u prirodni okoliš;

2.	tokovi materijala između nacionalnog gospodarstva i preostalog svjetskog gospodarstva. Obuhvaćaju uvoz i izvoz.

Svi tokovi koji prelaze te granice sustava obuhvaćeni su računima EW-MFA, kao i dopunjavanje zaliha materijala koje je stvorio čovjek. Svi ostali tokovi materijala unutar gospodarstva nisu predstavljeni u računima EW-MFA. To znači da se nacionalno gospodarstvo u EW-MFA promatra u cijelosti i da npr. nisu opisane dostave proizvoda između sektora industrije. Također nisu obuhvaćeni prirodni tokovi unutar prirodnog okoliša.

Odjeljak 3.

POPIS ZNAČAJKI

Države članice prema potrebi pripremaju statističke podatke za značajke navedene u odjeljku 5. za račune EW-MFA.

1.	Iskorištavanje domaćih izvora obuhvaća godišnje količine krutih, tekućih i plinovitih materijala (osim zraka i vode) koji se iskorištavaju iz prirodnog okoliša kao ulaz u gospodarstvu.

2.	Fizički uvoz i fizički izvoz obuhvaća svu uvezenu ili izvezenu robu u jedinicama mase. Razmijenjena roba obuhvaća robu u svim fazama obrade, od sirovina do konačnih proizvoda.

Odjeljak 4.

PRVA REFERENTNA GODINA, UČESTALOST I ROKOVI DOSTAVLJANJA

1.	Statistički se podaci pripremaju i dostavljaju jednom godišnje.

2.	Statistički se podaci dostavljaju u roku od 24 mjeseca od kraja referentne godine.

3.

Kako bi zadovoljila potrebe korisnika za potpunim i pravovremenim skupovima podataka, čim postane dostupno dovoljno podataka iz pojedinačnih država, Komisija (Eurostat) priprema procjene ukupnih iznosa na razini EU-27 za glavne agregate ovog modula. Komisija (Eurostat) kad god je to moguće priprema i objavljuje procjene za podatke koje države članice nisu dostavile unutar roka iz točke 2.

4.	Prva referentna godina je godina u kojoj ova Uredba stupa na snagu.

5.	Države članice prilikom dostavljanja prvih podataka uključuju godišnje podatke od 2008. do prve referentne godine.

6.	Prilikom svakog sljedećeg dostavljanja podataka Komisiji, države članice dostavljaju godišnje podatke za godine n-4, n-3, n-2, n-1 i n, pri čemu je n referentna godina.

Odjeljak 5.

TABLICE ZA IZVJEŠĆIVANJE

Podaci izraženi u jedinicama mase pripremaju se za značajke navedene u sljedećim tablicama.

Tablica A — Iskorištavanje domaćih izvora

1.   Biomasa

1.1.   Usjevi (osim krmnih usjeva)

1.1.1.   Žitarice

1.1.2.   Korjenasto i gomoljasto povrće

1.1.3.   Bilje za proizvodnju šećera

1.1.4.   Mahunarke

1.1.5.   Orašasti plodovi

1.1.6.   Uljarice

1.1.7.   Lisnato povrće

1.1.8.   Voće

1.1.9.   Bilje za proizvodnju vlakana

1.1.10.   Ostali usjevi d.n.

1.2.   Ostaci usjeva (korišteni), krmni usjevi i biomasa za pašu

1.2.1.   Ostaci usjeva (korišteni)

1.2.1.1.   Slama

1.2.1.2.   Ostali ostaci usjeva (lišće šećerne i krmne repe, drugo)

1.2.2.   Krmni usjevi i biomasa za pašu

1.2.2.1.   Krmni usjevi (uključujući žetvu biomase iz travnatih površina)

1.2.2.2.   Biomasa za pašu

1.3.   Drvo (dodatno dobrovoljno izvješćivanje o neto porastu drvnih zaliha)

1.3.1.   Drvna građa (industrijsko oblo drvo)

1.3.2.   Gorivo od drva i ostalo iskorištavanje

1.4.   Ulov neuzgojenih riba, vodenih biljaka/životinja, lov i skupljanje

1.4.1.   Ulov neuzgojenih riba

1.4.2.   Sve ostale vodene životinje i biljke

1.4.3.   Lov i skupljanje

2.   Metalne rude (sirove rude)

2.1.   Željezo

2.2.   Obojeni metali

2.2.1.   Bakar (dodatno dobrovoljno izvješćivanje o sadržaju metala)

2.2.2.   Nikal (dodatno dobrovoljno izvješćivanje o sadržaju metala)

2.2.3.   Olovo (dodatno dobrovoljno izvješćivanje o sadržaju metala)

2.2.4.   Cink (dodatno dobrovoljno izvješćivanje o sadržaju metala)

2.2.5.   Kositar (dodatno dobrovoljno izvješćivanje o sadržaju metala)

2.2.6.   Zlato, srebro, platina i ostali plemeniti metali

2.2.7.   Boksit i ostali aluminij

2.2.8.   Uran i torij

2.2.9.   Ostalo d.n.

3.   Nemetalni minerali

3.1.   Mramor, granit, pješčenjak, porfir, bazalt, ostali ukrasni kamen i kamen za gradnju (osim škriljevca)

3.2.   Kreda i dolomit

3.3.   Škriljevac

3.4.   Minerali za kemijsku proizvodnju i mineralna gnojiva

3.5.   Sol

3.6.   Vapnenac i gips

3.7.   Gline i kaolin

3.8.   Pijesak i šljunak

3.9.   Ostalo d.n.

3.10.   Iskopani zemljani materijali (uključujući tlo), samo ako se upotrebljavaju (dobrovoljno izvješćivanje)

4.   Fosilne energetske sirovine/nosioci

4.1.   Ugljen i ostale krute energetske sirovine/nosioci

4.1.1.   Lignit (smeđi ugljen)

4.1.2.   Kameni ugljen

4.1.3.   Uljni škriljevac i bituminozni pijesak

4.1.4.   Treset

4.2.   Tekuće i plinovite energetske sirovine/nosioci

4.2.1.   Sirova nafta, kondenzati i tekući prirodni plin (NGL)

4.2.2.   Prirodni plin

Tablica B (Uvoz — Ukupna trgovina), C (Uvoz — Trgovina izvan EU), D (Izvoz — Ukupna trgovina), E (Izvoz — Trgovina izvan EU)

1.   Biomasa i proizvodi od biomase

1.1.   Usjevi, neobrađeni i obrađeni

1.1.1.   Žitarice, neobrađene i obrađene

1.1.2.   Korjenasto i gomoljasto povrće, neobrađeno i obrađeno

1.1.3.   Bilje za proizvodnju šećera, neobrađene i obrađene

1.1.4.   Mahunarke, neobrađene i obrađene

1.1.5.   Orašasti plodovi, neobrađeni i obrađeni

1.1.6.   Uljarice, neobrađene i obrađene

1.1.7.   Povrće, neobrađeno i obrađeno

1.1.8.   Voće, neobrađeno i obrađeno

1.1.9.   Bilje za proizvodnju vlakana, neobrađeno i obrađeno

1.1.10.   Ostali usjevi d.n., neobrađeni i obrađeni

1.2.   Ostaci usjeva i krmni usjevi

1.2.1.   Ostaci usjeva (korišteni), neobrađeni i obrađeni

1.2.1.1.   Slama

1.2.1.2.   Ostali ostaci usjeva

1.2.2.   Krmni usjevi

1.2.2.1.   Krmni usjevi

1.3.   Drvo i drveni proizvodi

1.3.1.   Drvna građa, neobrađena i obrađena

1.3.2.   Gorivo od drva i ostalo iskorištavanje, neobrađeno i obrađeno

1.4.   Ulov riba i ostalih vodenih životinja i biljaka, neobrađene i obrađene

1.4.1.   Ulov riba

1.4.2.   Sve ostale vodene životinje i biljke

1.5.   Žive životinje osim pod 1.4. i proizvodi životinjskog podrijetla

1.5.1.   Žive životinje osim pod 1.4.

1.5.2.   Meso i mesni proizvodi

1.5.3.   Mliječni proizvodi, ptičja jaja i med

1.5.4.   Ostali proizvodi od životinja (životinjska vlakna, koža, krzno itd.)

1.6.   Proizvodi pretežno od biomase

2.   Metalne rude i koncentrati, neobrađeni i obrađeni

2.1.   Rude i koncentrati željeza, željezo i čelik, neobrađeni i obrađeni

2.2.   Rude i koncentrati obojenih metala, neobrađeni i obrađeni

2.2.1.   Bakar

2.2.2.   Nikal

2.2.3.   Olovo

2.2.4.   Cink

2.2.5.   Kositar

2.2.6.   Zlato, srebro, platina i ostali plemeniti metali

2.2.7.   Boksit i ostali aluminij

2.2.8.   Uran i torij

2.2.9.   Ostalo d.n.

2.3.   Proizvodi pretežno od metala

3.   Nemetalni minerali, neobrađeni i obrađeni

3.1.   Mramor, granit, pješčenjak, porfir, bazalt i ostali ukrasni kamen i kamen za gradnju (osim škriljevca)

3.2.   Kreda i dolomit

3.3.   Škriljevac

3.4.   Minerali za kemijsku proizvodnju i mineralna gnojiva

3.5.   Sol

3.6.   Vapnenac i gips

3.7.   Gline i kaolin

3.8.   Pijesak i šljunak

3.9.   Ostalo d.n.

3.10.   Iskopani zemljani materijali (uključujući tlo), samo ako se upotrebljavaju (dobrovoljno izvješćivanje)

3.11.   Proizvodi pretežno od nemetalnih minerala

4.   Fosilne energetske sirovine/nosioci, neobrađeni i obrađeni

4.1.   Ugljen i ostale krute energetske sirovine, neobrađene i obrađene

4.1.1.   Lignit (smeđi ugljen)

4.1.2.   Kameni ugljen

4.1.3.   Uljni škriljevac i bituminozni pijesak

4.1.4.   Treset

4.2.   Tekuće i plinovite energetske sirovine, neobrađene i obrađene

4.2.1.   Sirova nafta, kondenzati i tekući prirodni plin (NGL)

4.2.2.   Prirodni plin

4.3.   Proizvodi pretežno od fosilnih energetskih sirovina

5.   Ostali proizvodi

6.   Uvoz otpada (tablice B i C)/izvoz otpada (tablice D i E) za konačnu obradu i zbrinjavanje

U tablicama B i D uključene su sljedeće prilagodbe kako bi se uzelo u obzir načelo rezidentnosti:

Opskrba gorivom rezidentnih jedinica u inozemstvu (dodatak uvozu u tablici B) i opskrba gorivom nerezidentnih jedinica na nacionalnom području (dodatak izvozu u tablici D)

1.	Gorivo za kopneni promet

2.	Gorivo za vodni promet

3.	Gorivo za zračni promet

Odjeljak 6.

NAJDULJE TRAJANJE PRIJELAZNIH RAZDOBLJA

Najdulje trajanje prijelaznog razdoblja za primjenu odredbi ovog Priloga je 2 godine od prvog roka dostavljanja.

---