15/Sv. 23

HR

Službeni list Europske unije

189

L 138/45

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Svrha je Uredbe (EZ) br. 2160/2003 osigurati poduzimanje mjera za otkrivanje i kontrolu salmonele i drugih uzročnika zoonoza u svim relevantnim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, ponajprije na razini primarne proizvodnje, kako bi se smanjila njihova prevalencija i rizik koji predstavljaju za javno zdravlje.

(2)

Uredbom (EZ) br. 2160/2003 predviđeno je utvrđivanje ciljeva Unije za smanjenje prevalencije zoonoza i uzročnika zoonoza navedenih u Prilogu I. toj Uredbi u populacijama životinja koje su u njoj navedene. U njoj se utvrđuju i određeni zahtjevi u pogledu tih ciljeva. Navedeno je smanjenje važno s obzirom na stroge mjere koje se moraju primjenjivati na zaražena jata u skladu s Uredbom (EZ) br. 2160/2003. Posebno, jaja podrijetlom od jata čiji je status u pogledu salmonele nepoznat, za koja se sumnja da su zaražena ili da dolaze iz zaraženih jata, mogu se koristiti za prehranu ljudi samo ako se obrade na način kojim se jamči uklanjanje serotipova salmonele od značaja za javno zdravlje u skladu sa zakonodavstvom Unije o higijeni hrane.

(3)

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2160/2003 odnosi se na sve serotipove salmonele od značaja za javno zdravlje u jatima nesilica vrste Gallus gallus. Takva jata nesilica mogu putem svojih jaja prenijeti zarazu salmonelom na potrošače. Stoga, smanjenje prevalencije salmonele u jatima nesilica pridonosi kontroli tog uzročnika zoonoza u jajima, koji predstavlja značajan rizik za javno zdravlje.

(4)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1168/2006 od 31. srpnja 2006. o provedbi Uredbe (EZ) br. 2160/2003 u pogledu cilja Zajednice za smanjenje prevalencije određenih serotipova salmonele u kokoši nesilica vrste Gallus gallus i izmjeni Uredbe (EZ) br. 1003/2005 (2) predviđen je cilj Unije za smanjenje prevalencije Salmonelle Enteritidis i Salmonelle Typhimurium u odraslih kokoši nesilica vrste Gallus gallus. Cilj Unije za svaku državu članicu je godišnje postotno smanjenje pozitivnih jata odraslih kokoši nesilica za najmanje 10 % do 40 %, ovisno o prevalenciji u prethodnoj godini. Ili, smanjenje najvišeg postotka na 2 % ili manje.

(5)

Uredbom (EZ) br. 2160/2003 određeno je da pri određivanju cilja Unije treba uzeti u obzir iskustvo stečeno u okviru postojećih nacionalnih mjera i informacije dostavljene Komisiji ili Europskoj agenciji za sigurnost hrane (‚EFSA-i’) na temelju postojećih zahtjeva Unije, posebno u okviru informacija predviđenih u Direktivi 2003/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza, o izmjeni Odluke Vijeća 90/424/EEZ i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/117/EEZ (3), a posebno njezinog članka 5.

(6)

Sažeto izvješće Zajednice o kretanjima i izvorima zoonoza, uzročnika zoonoza i izbijanju bolesti koje se prenose hranom u Europskoj uniji u 2008. (4) pokazalo je da su Salmonella Enteritidis i Salmonella Typhimurium serovari koji se najčešće povezuju s oboljenjem ljudi. Broj slučajeva zaraze ljudi bakterijom S. Enteritidis značajno se smanjio u 2008., dok je zabilježen porast slučajeva zaraze bakterijom S. Typhimurium. U skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 2160/2003, zatraženo je mišljenje EFSA-e u vezi s određivanjem trajnog cilja Unije za jata nesilica vrste Gallus gallus.

(7)

Na zahtjev Komisije, Odbor za biološke opasnosti EFSA-e donio je 10. ožujka 2010. Znanstveno mišljenje o kvantitativnoj procjeni utjecaja postavljanja novog cilja za smanjenje salmonele u kokoši nesilica na javno zdravlje (5). Odbor je zaključio da je Salmonella Enteritidis u peradi najčešći zoonozni serotip salmonele koji se prenosi vertikalnim putem. Također je zaključio da su mjere Unije za kontrolu u kokoši nesilica uspješno pridonijele kontroli zaraza salmonelom u proizvodnim jatima i smanjenju rizika koje perad nosi za zdravlje ljudi.

(8)

Monofazni sojevi Salmonelle Typhimurium brzo su postali jednim od najčešće pronađenih serotipova salmonele u nekoliko vrsta životinja i u kliničkim izolatima u ljudi. Prema Znanstvenom mišljenju o praćenju i ocjeni rizika koje ‚sojevi slični Salmonelli Typhimurium’ predstavljaju za javno zdravlje (6), koje je 22. rujna 2010. donio Odbor za biološke opasnosti EFSA-e, monofazni sojevi Salmonelle Typhimurium s antigenskom formulom 1,4,[5],12:i:- smatraju se varijantama Salmonelle Typhimurium te predstavljaju rizik za javno zdravlje usporediv onome ostalih sojeva Salmonelle Typhimurium.

(9)

U skladu s tim primjereno je, radi jasnoće zakonodavstva Unije, izmijeniti Uredbu (EZ) br. 2160/2003 i Uredbu Komisije (EU) br. 200/2010 od 10. ožujka 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 2160/2003 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu cilja Unije za smanjenje prisutnosti serotipova Salmonella kod odraslih rasplodnih jata vrste Gallus gallus  (7) kako bi se osiguralo da Salmonella Typhimurium uključuje i monofazne sojeve s antigenskom formulom 1,4,[5],12:i:-.

(10)

Uzimajući u obzir Znanstveno mišljenje od 22. rujna 2010. i uzimajući u obzir da je potrebno više vremena za ocjenu trenda salmonele u jatima nakon uvođenja nacionalnih programa kontrole, primjereno je predvidjeti cilj Unije za smanjenje salmonele u odraslih jata nesilica vrste Gallus gallus sličan cilju Unije predviđenom u Uredbi (EZ) br. 1168/2006.

(11)

U svrhu utvrđivanja napretka u postizanju cilja Unije, potrebno je predvidjeti ponovna uzorkovanja u odraslim jatima kokoši nesilica vrste Gallus gallus.

(12)

Tehničke izmjene uvedene u Prilogu ovoj Uredbi izravno se primjenjuju i usklađuju u državama članicama, stoga za moguće prilagodbe nacionalnih programa kontrole u skladu s ovom Uredbom nije potrebno ponovno odobrenje Komisije.

(13)

Nacionalni programi kontrole za postizanje cilja Unije za 2011. za jata odraslih kokoši nesilica vrste Gallus gallus podneseni su za sufinanciranje iz Unije u skladu s Odlukom Vijeća 2009/470/EZ od 25. svibnja 2009. o troškovima u području veterinarstva (8). Ti su programi bili temeljeni na Uredbi (EZ) br. 1168/2006 i odobreni u skladu s Odlukom Komisije 2010/712/EU od 23. studenoga 2010. o odobravanju godišnjih i višegodišnjih programa i financijskom doprinosu Unije za iskorjenjivanje, kontrolu i praćenje određenih bolesti životinja i zoonoza koje su države članice predložile za 2011. i godine koje slijede (9).

(14)

Uredbu (EZ) br. 1168/2006 treba staviti izvan snage i treba ju zamijeniti ovom Uredbom. Tehničkim odredbama iz Priloga Uredbi (EZ) br. 1168/2006 postižu se jednaki rezultati kao i Prilogom ovoj Uredbi. Stoga bi države članice mogle odmah primjenjivati potonju bez potrebe za prijelaznih razdobljem.

(15)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja i ne protive mu se niti Europski parlament niti Vijeće,

(a)

godišnji najmanji postotak smanjenja pozitivnih jata u odraslih kokoši nesilica jednak najmanje:

ili

(b)

smanjenje najvećeg postotka pozitivnih odraslih jata kokoši nesilica na 2 % ili manje; međutim, za države članice s manje od 50 odraslih jata kokoši nesilica, pozitivno smije ostati najviše jedno odraslo jato.

(a)

u jednom jatu s najmanje 1 000 ptica, jednom godišnje po gospodarstvu;

(b)

u dobi od 24 +/– 2 tjedana u jatima nesilica držanim u nastambama u kojima je utvrđena relevantna salmonela u prethodnom jatu;

(c)

kod svakog slučaja sumnje na zarazu salmonelom prilikom istraživanja izbijanja bolesti koje se prenosi hranom u skladu s člankom 8. Direktive 2003/99/EZ ili u bilo kojim slučajevima u kojima to nadležno tijelo smatra primjerenim, primjenjujući protokol uzorkovanja utvrđen u točki 4(b) Dijela D Priloga II. Uredbi (EZ) br. 2160/2003;

(d)

kod svih drugih jatima nesilica na gospodarstvu u slučaju kada je Salmonella Enteritidis ili Salmonella Typhimurium utvrđena u jednom jatu nesilica na gospodarstvu;

(e)

u slučajevima kada to nadležno tijelo smatra potrebnim.

(a)

U jatima držanim u kavezima, 2 × 150 grama prirodno pomiješanog fecesa mora biti uzeto sa svih traka ili strugača u nastambi nakon pokretanja sustava za uklanjanje gnoja; međutim, u slučaju nastambi sa stepenastim kavezima bez strugača ili traka, mora se uzeti 2 × 150 grama pomiješanih svježih fecesa sa 60 različitih mjesta ispod kaveza iz jama za prikupljanje izmeta.

(b)

U stajama ili nastambama za slobodno držanje, moraju se uzeti dva para navlaka za obuću ili čarapa.

Navlake za obuću koje se koriste moraju imati zadovoljavajuću sposobnost upijanja vlage. Površina navlake za obuću mora biti navlažena korištenjem odgovarajućih razrjeđivačem.

Uzorci se moraju uzimati tijekom obilaska nastambe koristeći rutu koja daje reprezentativne uzorke za sve dijelove nastambe ili odgovarajućih sektora. To uključuje područja sa steljom i podnicama pod uvjetom da je hodanje po podnicama sigurno. U uzorkovanje moraju biti uključeni i svi odvojeni odjeljci u sklopu nastambe. Po završetku uzorkovanja u odabranom sektoru, navlake za obuću moraju se pažljivo skinuti kako se prikupljeni materijal ne bi odvojio.

(a)

Dva para navlaka za obuću (ili ‚čarapa’) ili brisova prašine moraju se pažljivo otpakirati kako bi se izbjeglo odvajanje pripadajućeg fekalnog materijala, te udružiti i staviti u 225 ml puferirane peptonske vode (BPW-a) koja je prethodno zagrijana na sobnu temperaturu, ili 225 ml razrjeđivača mora izravno biti dodano na dva para navlaka za obuću u njihovo pakovanje u kakvom su zaprimljene u laboratorij. Navlake za obuću/čarape ili bris moraju biti potpuno uronjene u BPW kako bi se osigurala dovoljna količina slobodne tekućine oko uzorka za migraciju salmonele iz uzorka te se stoga prema potrebi može dodati još BPW-a.

(b)

Uzorak se mora promiješati okretanjem kako bi došlo do njegovog potpunog zasićenja te se s kultiviranjem uzorka nastavlja koristeći metodu utvrđivanja iz točke 3.2.

(a)

Uzorci fecesa moraju se udružiti i temeljito promiješati te se odvoji 25 grama poduzorka za kultiviranje.

(b)

25 grama poduzorka (ili 50 ml suspenzije koja sadrži 25 grama inicijalnog uzorka) dodaje se u 225 ml BPW-a koji je prethodno ugrijan na sobnu temperaturu.

(c)

Kultiviranje uzorka nastavlja se korištenjem metode utvrđivanja iz točke 3.2.

(a)

kada se u jednom ili više uzoraka uzetih u jatu utvrde relevantni serotipovi salmonele (osim cjepnih sojeva), čak i ako su relevantni serotipovi salmonele utvrđeni samo u uzorku prašine ili brisu prašine, ili

(b)

kada su u jatu utvrde antimikrobna sredstva ili inhibitori rasta bakterija.

(a)

na učestalost utvrđivanja relevantnog serotipa salmonele u tom jatu tijekom proizvodnog ciklusa;

ili

(b)

je li uzorkovanje provedeno na inicijativu subjekta u poslovanju s hranom ili ga je provelo nadležno tijelo.

(a)

ukupan broj odraslih jata nesilica koja su bila testirana najmanje jednom tijekom godine u kojoj se provodi izvješćivanje;

(b)

rezultate testiranja uključuju:

(c)

obrazloženje rezultata, a posebno u vezi s iznimnim slučajevima ili bilo kakvim značajnim promjenama u broju testiranih jata i/ili pozitivnih jata.